LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w13 1/15 p. 7-11
  • Ke Ke Loto-Toʻa ʻOku ʻIate Koe ʻa Sihova!

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ke Ke Loto-Toʻa ʻOku ʻIate Koe ʻa Sihova!
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2013
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • NAʻE ʻIA SIOSIUA ʻA SIHOVA
  • FOUNGA ʻE LAVA KE TAU ʻAI AI KE LAVAMEʻA HOTAU HALÁ
  • NAʻA NAU TUʻU LOTO-TOʻA
  • NAʻE ʻAI ʻE HE TOKOLAHI ʻENAU MOʻUÍ KI HE TUʻUNGA FAKATUʻUTĀMAKI!
  • MANATUʻI, ʻOKU ʻIATE KITAUTOLU ʻA SIHOVA!
  • “Ke Ke Lototoʻa, mo Ke Tuʻu Kalikali ʻAupito”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2012
  • ʻAi ke Loto-Toʻa!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1994
  • ʻAʻeva Loto-Toʻa ʻi he Ngaahi ʻAlunga ʻo Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1994
  • ‘Malohi Koe Beá Ke Loto Toʻa!’
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2013
w13 1/15 p. 7-11

Ke Ke Loto-Toʻa ʻOku ʻIate Koe ʻa Sihova!

“Ke ke lototoʻa, mo tuʻu kalikali [‘mālohi,’ NW]; . . . ko Sihova ko ho ʻOtua te ne ʻiate koe.”—SIOS. 1:9.

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • Ko e hā kuo pau ke fai ʻe Siosiua ke tauhi maʻu ʻene tuí mo e loto-toʻá?

  • Ko e hā e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻo e loto-toʻá kuo maongo kiate koé?

  • Ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻo e tui mo e loto-toʻa ʻa hai ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke fai ʻa e ngāue fakamalangá?

1, 2. (a) Ko e hā ʻa e ongo ʻulungaanga te ne tokoniʻi kitautolu ke fekuki ai mo e ngaahi ʻahiʻahí? (e) ʻE fēfē haʻo fakamatalaʻi ʻa e tuí? Fakatātaaʻi.

KO E ngāue ʻa Sihová ʻoku ʻomai ai kia kitautolu ʻa e fiefia. Neongo ia, ʻoku tau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻoku anga-maheni ki ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, pea ʻoku lava ke tau “faingataʻaʻia koeʻuhiā ko e māʻoniʻoní.” (1 Pita 3:14; 5:8, 9; 1 Kol. 10:13) Ke fekuki lavameʻa mo e ngaahi ʻahiʻahi peheé, ʻoku fiemaʻu kia kitautolu ʻa e tui mo e loto-toʻa.

2 Ko e hā ʻa e tui? Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ko e tuí ko e ʻamanekina ʻosi fakapapauʻi ia ʻo e meʻa kuo fai ʻa e ʻamanaki ki ai, ko e fakahāhā hā mahino ʻo e ngaahi meʻa moʻoni ʻoku ʻikai mātā.” (Hep. 11:1) ʻOku pehē ʻe he liliu ʻe taha: “Ko e tuí ko e totonu fakalao ia ki he ngaahi meʻa ʻoku fai e ʻamanaki ki ai. Ko e tuí ko e fakapapauʻi ia ʻo e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai lava ke tau sio ki ai.” (The Simple English Bible) Kapau kuo ʻi ai haʻatau totonu fakalao ki ha koloa, ʻoku tau falala-pau te tau maʻu ia. Koeʻuhi ʻoku tau tui ʻoku fakahoko maʻu pē ʻe he ʻOtuá ʻene folofolá, ʻoku hangē ia ʻoku tau maʻu ha totonu fakalao mahuʻingá. ʻOku ʻai kitautolu ʻe he tuí ke tau tuipau te tau sio ki hono fakahoko ʻa e ngaahi talaʻofa makatuʻunga Fakatohitapu ʻoku tau ʻamanaki ki aí, pea ʻoku tau fakapapauʻi ʻa e ngaahi moʻoni fakalaumālié, neongo ʻoku ʻikai malava ke tau sio ki ai.

3, 4. (a) Ko e hā ʻa e loto-toʻa? (e) Ko e hā e founga ʻe taha ke fakaivimālohiʻi ʻaki ʻetau tuí mo e loto-toʻá?

3 Kuo fakamatalaʻi ʻa e loto-toʻá ko e “lea fakalaumālie, fakaeongo, mo fakaeʻulungaanga mo ngāue taʻemanavahē ʻi he fehangahangai mo e ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻangá mo e ngaahi fakatuʻutāmakí.” (The New Interpreter’s Dictionary of the Bible) Kapau ʻoku tau maʻu ʻa e loto-toʻá, te tau mālohi, taʻeilifia, naʻa mo e loto-lahi ʻi he ngaahi taimi ʻe niʻihi.—Mk. 6:49, 50; 2 Tīm. 1:7.

4 Ko e tuí mo e loto-toʻá ko e ongo ʻulungaanga ʻoku fiemaʻu. Kae fēfē kapau ʻoku tau ongoʻi ha fiemaʻu fakafoʻituitui ki ha tui lahi ange ka ʻoku ʻikai ke tau ongoʻi loto-toʻa. Sai, ʻoku laui afe ʻa e faʻahinga tāutaha ʻi he lēkooti Fakatohitapú kuo nau hoko ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻi hono fakahāhā ʻa e ongo ʻulungaanga ko ení. Ko ia ko e founga ʻe taha ke fakaivimālohiʻi ai ʻetau tuí mo e loto-toʻá ko e lāulea ki he niʻihi ʻo e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ko iá.

NAʻE ʻIA SIOSIUA ʻA SIHOVA

5. Ke lavameʻa ʻi hono vāhenga-ngāué, ko e hā naʻe fiemaʻu kia Siosiuá?

5 Tau fakafoki angé ʻa e uasí ki mui ki he ngaahi senituli nai hono 35. Ko e taʻu ʻe fāngofulu ia kuo maliu atú talu mei hono fakahaofi ʻe he toʻukupu māfimafi ʻo Sihová ʻa e laui miliona ʻo e kau ʻIsilelí mei he nofo pōpula ʻi ʻIsipité. Ko e palōfita ko Mōsesé naʻá ne takimuʻá. ʻI hono taʻu 120 he taimi ní, naʻá ne vakai ki he Fonua ʻo e Talaʻofá mei he mamaʻó peá ne mate leva ʻi he funga Moʻunga Nipó. Ko hono fetongí ʻa Siosiua, ko ha tangata naʻe “fonu ʻi he laumalie ʻo e poto.” (Teu. 34:1-9) ʻOku teu ke maʻu ʻe he kau ʻIsilelí ʻa Kēnani. Ke lavameʻa ʻi he tuʻunga ko honau takí, ʻe fiemaʻu ʻe Siosiua ʻa e poto foaki ʻe he ʻOtuá. Te ne toe ngāueʻi foki ʻa e tui kia Sihová pea fakamoʻoniʻi ʻene hoko ʻo loto-toʻa mo mālohí.—Teu. 31:22, 23.

6. (a) Ko e Siosiua 23:6 ʻoku fiemaʻu ai e loto-toʻa ke fai ʻa e hā? (e) Ko e hā ʻoku tau ako mei he ngaahi lea ʻi he Ngāue 4:18-20 mo e Ngāue 5:29?

6 Ko e poto, loto-toʻa, mo e tui naʻe fakahāhā ʻe Siosiua lolotonga hono ikunaʻi lōloa ʻo Kēnaní kuo pau pē naʻe fakaivimālohiʻi ai ʻa e kau ʻIsilelí. Kae kehe, tānaki atu ki heʻenau toʻa he taú, naʻa nau fiemaʻu ʻa e meʻa naʻe ui nai ko e loto-toʻa fakalongolongó ke fai e meʻa naʻe ekinaki ʻe Siosiua ke nau faí. ʻI he ngataʻanga ʻene moʻuí, naʻá ne pehē ai ʻi heʻene lea māvaé: “Ke mou lototoʻa ʻaupito ke tauhi mo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo tohi ʻi he puka ʻo e lao ʻa Mosese, ʻo ʻoua te mou afe mei ai ki he toʻomataʻu pe ki he toʻohema.” (Sios. 23:6) ʻOku fiemaʻu foki kia kitautolu ʻa e loto-toʻa ke talangofua kia Sihova ʻi he taimi kotoa pē. ʻOku kau heni ʻa e ngaahi taimi ʻoku kounaʻi ai ʻe ha kau tangata pē ke tau ngāue ʻo fakafepaki ki he finangalo ʻo e ʻOtuá. (Lau ʻa e Ngāue 4:18-20; 5:29.) Kapau ʻoku tau falala faʻa lotu kia Sihova, te ne tokoniʻi kitautolu ke tau tuʻu loto-toʻa pehē.

FOUNGA ʻE LAVA KE TAU ʻAI AI KE LAVAMEʻA HOTAU HALÁ

7. Ke ngāue ʻi he loto-toʻa pea lavameʻá, naʻe fiemaʻu kia Siosiua ke ne fai ʻa e hā?

7 Ke maʻu e loto-toʻa ʻoku fiemaʻu ke faiʻaki ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, kuo pau ke tau ako pea ngāueʻaki ʻene Folofolá. Ko e meʻa naʻe tala kia Siosiua he taimi naʻá ne hoko ai ko e fetongi ʻo Mōsesé: “Ke ke lototoʻa, mo ke tuʻu kalikali ʻaupito, ʻo tokanga ke fai ki hono kotoa ʻo e lao, ʻa ia naʻe tuʻutuʻuni atu ʻe Mosese ko ʻeku sevaniti: . . . ʻE ʻikai mahuʻi mei ho ngutu ʻa e tohi lao ko ia, ka te ke fakalaulauloto ki ai ʻi he ʻaho mo e po, koeʻuhi ke ke tokanga ke fai ʻo hange ko e meʻa kotoa kuo tohi ai; he te ke toki monuʻia [‘lavameʻa,’ NW] ʻi he meʻa ʻoku ke fou ai, pea te ke fai fakapotopoto ai.” (Sios. 1:7, 8) Naʻe muimui ʻa Siosiua ʻi he akonaki ko iá, pea naʻá ne ‘lavameʻa ʻi he meʻa naʻá ne fou aí.’ Kapau ʻoku tau fai pehē, te tau maʻu ai ʻa e loto-toʻa mo e lavameʻa lahi ange ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá.

Ko ʻetau konga tohi fakataʻu ki he 2013: ‘Ke ke lototoʻa, mo tuʻu mālohi . . . ko Sihova ko ho ʻOtuá te ne ʻiate koe.’—Siosiua 1:9

8. Ko e konga tohi fakataʻu ki he 2013 ʻoku toʻo ia mei he potu folofola fē, pea ʻoku anga-fēfē hoʻo ongoʻi ʻe tokoniʻi koe ʻe he ngaahi lea ko iá?

8 Kuo pau pē naʻe fakaivimālohiʻi lahi ʻa Siosiua ʻi heʻene fanongo ki he toe ngaahi lea ʻa Sihová: “Ke ke lototoʻa, mo tuʻu kalikali [‘mālohi,’ NW]; ʻoua te ke manavahe, pea ʻoua te ke tailiili; he ko Sihova ko ho ʻOtua te ne ʻiate koe ʻi he meʻa kotoa ʻoku ke ʻalu ki ai.” (Sios. 1:9) ʻOku ʻiate kitautolu foki ʻa Sihova. Ko ia ʻai ke ʻoua te tau ‘manavahe, pea ʻoua te tau tailiili’ fekauʻaki mo ʻetau ngaahi ʻahiʻahí. ʻOku taau ke fakatokangaʻi tefito ʻa e fakamatala: ‘Ke ke lototoʻa, mo tuʻu mālohi . . . ko Sihova ko ho ʻOtuá te ne ʻiate koe.’ Ko e ngaahi lea ʻo e Siosiua 1:9 kuo fili ia ko e konga tohi fakataʻu ki he 2013. Te nau fakaivimālohiʻi moʻoni kitautolu ʻi he ngaahi māhina ʻoku hanga mai mei muʻá, ʻo hangē ko ia ko e ngaahi lea mo e ngaahi ngāue ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga kehe ʻo e tuí mo e loto-toʻá.

NAʻA NAU TUʻU LOTO-TOʻA

9. ʻI he ngaahi founga fē naʻe fakahāhā ai ʻe Lēhapi ʻa e tuí mo e loto-toʻá?

9 ʻI he taimi naʻe fekau atu ai ʻe Siosiua ʻa e asiasi ʻe toko ua ki Kēnaní, naʻe fūfuuʻi kinaua ʻe he paʻumutu ko Lēhapí pea fakahinohino halaʻi hona ngaahi filí. Koeʻuhi ko ʻene ngaahi ngāue ʻo e tuí mo e loto-toʻá, naʻe fakahaofi ai ia mo hono falé he taimi naʻe holoki ai ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e kolo ko Sielikoó. (Hep. 11:30, 31; Sēm. 2:25) ʻIkai ko ia pē, naʻe liʻaki ʻe Lēhapi ʻene moʻui taʻetāú koeʻuhí ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova. Ko e niʻihi kuo hoko ko e kau Kalisitiané kuo nau maʻu ʻa e tui, loto-toʻa, mo e mālohi fakaeʻulungaanga ke fai ʻa e ngaahi liliu meimei tatau ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá.

10. ʻI he ngaahi tuʻunga fē naʻe tuʻu ai ʻa Lute maʻá e lotu moʻoní, ʻo iku atu ki he ngaahi tāpuaki fē kiate ia?

10 Hili e mate ʻa Siosiuá, naʻe tuʻu loto-toʻa ʻa e Mōape ko Luté maʻá e lotu moʻoní. ʻI he tuʻunga ko e uitou ʻo ha ʻIsilelí, hangehangē naʻá ne ʻiloʻi ha meʻa fekauʻaki mo Sihova. Ko ʻene faʻē-ʻi-he-fono uitoú, ʻa Nāomi, naʻá ne nofo ʻi Mōape ka naʻá ne fakakaukau ke hiki ʻo foki ki he kolo ʻIsileli ko Pētelihemá. ʻI heʻena fononga he halá, naʻe ekinaki ai ʻa Nāomi kia Lute ke foki ki hono kakaí tonu, ka naʻe tali ʻe he fefine Mōapé: “ʻOua te ke oʻi au ke liʻaki koe, pea ke tuku ʻeku muimui ʻiate koe . . . ko ho kakai ko hoku kakai, pea ko ho ʻOtua ko hoku ʻOtua.” (Lute 1:16) Ko e fakamoʻomoʻoni ia ʻa Luté. ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻe mali ʻa e kāinga ʻo Nāomi ko Pōasí mo Lute, ʻa ia naʻá ne fanauʻi ha tamasiʻi peá ne hoko ko ha kui-fefine ʻa Tēvita mo Sīsū. ʻIo, ʻoku tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e ngaahi ngāue ʻo e tuí mo e loto-toʻá.—Lute 2:12; 4:17-22; Māt. 1:1-6.

NAʻE ʻAI ʻE HE TOKOLAHI ʻENAU MOʻUÍ KI HE TUʻUNGA FAKATUʻUTĀMAKI!

11. Naʻe anga-fēfē fakahāhā ʻe Sihoiata mo Siosepa ʻa e loto-toʻá, pea naʻe fakahoko heni ʻa e hā?

11 Ko ʻetau loto-toʻá mo e tuí ʻoku fakaivimālohiʻi ia ʻi he taimi ʻoku tau sio ai ko e ʻOtuá ʻokú ne ʻi he faʻahinga ʻoku nau fakamuʻomuʻa ʻene ngaahi meʻá pea mo e lelei ʻa e ngaahi kaungātuí ʻi heʻenau ngaahi hohaʻá tonu. Ko e fakatātaá, fakakaukau ki he Taulaʻeiki Lahi ko Sihoiatá mo hono uaifí, ʻa Siosepa. Hili e mate ʻa Tuʻi ʻAhasaiá, ko ʻAtalaia, ʻa ʻene faʻeé, naʻá ne tāmateʻi ʻa e toenga ʻo e hako fakatuʻí tuku kehe ʻa Sōasi pea faʻao ʻa e taloní. Ko Sihoiata mo Siosepa naʻá na ʻai ʻena moʻuí ki he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻi hono fakahaofi ʻa e foha ʻo ʻAhasaia ko Sōasí pea fūfuuʻi ia ʻi he taʻu ʻe ono. ʻI he taʻu hono fitú, naʻe fanongonongo ai ʻe Sihoiata ʻe tuʻi ʻa Sōasi pea tāmateʻi ʻa ʻAtalaia. (2 Tuʻi 11:1-16) Naʻe poupouʻi ki mui ʻe Sihoiata ʻa Tuʻi Sōasi ʻi hono monomono ʻa e temipalé. Pea ʻi he mate ʻa Sihoiata ʻi hono taʻu 130, naʻe tanu ia fakataha mo e ngaahi tuʻí “he kuo ne fai lelei maʻa Isileli, pea ʻi he fakafeangai kia Elohimi, pea ki he fale ʻo ʻene ʻAfio.” (2 Kal. 24:15, 16) ʻIkai ko ia pē, ko e ngaahi ngāue loto-toʻa ʻa Sihoiata mo hono uaifí naʻe fakatolonga ai ʻa e laine fakatuʻí meia Tēvita ki he Mīsaiá.

12. Ko e hā ʻa e ngāue loto-toʻa naʻe fai ʻe ʻĒpeti-melekí?

12 Ko ʻĒpeti-melekí, ko ha ʻiunoke ʻi he fale ʻo Tuʻi Setekaiá, naʻá ne ʻai ʻene moʻuí ki he tuʻunga fakatuʻutāmaki koeʻuhi ko Selemaia. Naʻe tuku atu ʻe he tuʻí ʻa Selemaia ki he houʻeiki ʻo Siutá, ʻa ia naʻa nau tukuakiʻi loi ia ki he feinga angatuʻu pea lī ia ki ha lepa pelepela, ʻo tuku ai ke ne mate. (Sel. 38:4-6) Neongo ʻa e fakatuʻutāmaki naʻá ne tuku ia ki aí koeʻuhí ko e tāufehiʻa kia Selemaiá, naʻe kōlenga ʻa ʻĒpeti-meleki kia Setekaia maʻá e palōfitá. Naʻe tali lelei ia ʻe Setekaia peá ne ʻai ha kau tangata ʻe toko 30 ke ʻalu fakataha mo ʻĒpeti-meleki ke fakahaofi ʻa Selemaia. Fakafou ʻi he palōfitá, naʻe fakapapauʻi ange ʻe he ʻOtuá kia ʻĒpeti-meleki ʻe ʻikai te ne ʻauha lolotonga ʻa e ʻākoloʻi ʻe Pāpilone ʻa Selusalemá. (Sel. 39:15-18) ʻOku fakapaleʻi ʻa e loto-toʻa fakaʻotuá.

13. Ko e kau Hepelū ʻe toko tolú naʻa nau tuʻu loto-toʻa fekauʻaki mo e hā, pea te tau lava fēfē ke maʻu ʻaonga mei heʻenau hokosiá?

13 ʻI he senituli hono fitu K.M., naʻe ʻoange ai ki he kau sevāniti Hepelū ʻe toko tolu ʻa Sihová ʻa e fakamoʻoni māʻalaʻala ʻoku fakapaleʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e tuí mo e loto-toʻá. Naʻe fakatahatahaʻi ʻe Tuʻi Nepukanesa ʻa e kau māʻolunga ʻo Pāpiloné pea kounaʻi ke nau lotu ki ha fuʻu ʻīmisi koula. Ko ha taha pē ʻe ʻikai fai pehē naʻe mate ʻi ha fōnise afi. Naʻe tala ange anga-fakaʻapaʻapa ʻe he kau Hepelū ʻe toko tolú kia Nepukanesa: “Ko e ʻOtua ʻoku mau tauhi ki ai te ne lava ke fakahaofi kimautolu mei he fonise afi kakaha, pea te ne fakahaofi mei he nima ʻo e ʻafiona. Pea ka ʻikai; ke meaʻi ʻe he ʻafiona, ʻe ʻikai te mau momoʻi tauhi ho ngaahi ʻotua, pe lotu ki he imisi koula kuo ke fokotuʻu.” (Tan. 3:16-18) Ko hono fakahaofi fiefia ʻo e kau Hepelū ʻe toko tolú ʻoku fakamatalaʻi māʻalaʻala ia ʻi he Taniela 3:19-30. Neongo ʻoku ʻikai fakamanamanaʻi nai kitautolu ʻaki ʻa e mate ʻi ha fōnise afi, ʻoku tau fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahiʻi ʻo ʻetau anga-tonú pea ʻe lava ke tau fakapapauʻi ʻe tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá koeʻuhí ko ʻetau tuí mo e loto-toʻá.

14. Fakatatau ki he Taniela vahe 6, naʻe ngāue loto-toʻa fēfē ʻa Taniela, pea ko e hā ʻa e olá?

14 Naʻe fakahāhā ʻe Taniela ʻa e tui mo e loto-toʻa ʻi he taimi naʻe fakaʻaiʻai ai ʻe hono ngaahi filí ʻa Tuʻi Talaiasi ke ʻoatu ha tuʻutuʻuni “ʻilonga ha tangata te ne fai ha kole ki ha ʻotua pe ha tangata ʻi he tolungofuluʻi ʻaho ka hoko mai, ngata pe ki he ʻafiona, ʻe li ia ki he ʻana ʻo e fanga laione.” ʻI hono ʻiloʻi pē ʻe Taniela kuo fai ʻa e fakamoʻoni ʻi he tohí, “naʻa ne ʻalu ki hono fale; (pea naʻe ai ʻi hono loki ʻi ʻolunga ʻa e ngaahi kātupa naʻe ava, ʻi he hangai ki Selusalema): pea ʻi he taimi tuʻutuʻuni, tuʻo tolu ʻi he ʻaho, naʻa ne tuʻulutui, ʻo ne lotu mo fai ʻene fakafetaʻi ʻi he ʻao ʻo hono ʻOtua, ʻo hange tofu pe ko ʻene fai ʻi he teʻeki ke hoko ʻa e meʻa.” (Tan. 6:6-10) Naʻe iku atu ʻa Taniela loto-toʻa ki he ʻana ʻo e fanga laioné—ka naʻe fakahaofi ia ʻe Sihova.—Tan. 6:16-23.

15. (a) Naʻe fokotuʻu ʻe ʻAkuila mo Pīsila ʻa e faʻifaʻitakiʻanga fē ʻo e tuí mo e loto-toʻá? (e) Ko e hā e ʻuhinga ʻo e ngaahi lea ʻa Sīsū ʻoku lēkooti ʻi he Sione 13:34, pea kuo fakahāhā fēfē ʻe he kau Kalisitiane tokolahi ʻa e ʻofa peheé?

15 ʻI he ngaahi tuʻunga ʻoku ʻikai fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú, ko ʻAkuila mo Pīsilá ‘naʻá na tuku atu ʻena moʻuí ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki koeʻuhiā ko e moʻui ʻa Paulá.’ (Ngā. 18:2; Loma 16:3, 4) Naʻá na ngāue loto-toʻa ʻo fehoanaki mo e ngaahi lea ʻa Sīsuú: “ʻOku ou ʻoatu ha fekau foʻou kiate kimoutolu, ke mou feʻofaʻaki; hangē tofu pē ko ʻeku ʻofaʻi kimoutolú, ke mou feʻofaʻaki foki.” (Sione 13:34) Naʻe fiemaʻu ʻi he Lao ʻa Mōsesé ki ha tokotaha ke ne ʻofa ki hono kaungāʻapí ʻo hangē ko ʻene ʻofa ʻiate iá tonu. (Liv. 19:18) Ka ko e fekau ʻa Sīsuú naʻe “foʻou” ʻi hono fakamatalaʻi ʻa e ʻofa ʻe aʻu ia ki he tuʻunga ko hono foaki atu ʻetau moʻuí koeʻuhi ko e niʻihi kehé, hangē ko ia naʻá ne faí. Kuo fakahāhā ʻe he kau Kalisitiane tokolahi ʻa e ʻofá ʻaki ʻa e loto-toʻa ʻo ‘tuku atu ʻenau moʻuí’ ke fakaʻehiʻehi ai mei hono fakaeʻa atu ʻa e ngaahi kaungātuí ke ngaohikovia anga-fakamamahi pe mate ʻi he nima ʻo e filí.—Lau ʻa e 1 Sione 3:16.

[Fakatātā ʻi he peesi 10]

Ki he muʻaki kau Kalisitiané, ko e fakangalokú naʻe ʻikai ko ha fili

16, 17. Ko e niʻihi ʻo e muʻaki kau muimui ʻo Kalaisí naʻa nau fehangahangai mo e ʻahiʻahi fē ʻo e tuí, pea ʻoku fakahoa fēfē eni mo e hokosia ʻo e kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻi hotau ʻahó ni?

16 Hangē ko Sīsuú, ko e muʻaki kau Kalisitiané naʻa nau fai loto-toʻa ʻa e lotú kia Sihova pē. (Māt. 4:8-10) Naʻa nau fakafisi ke tutu ʻinisēnisi ʻi he fakalāngilangi ki he ʻemipola Lomá. (Sio ki he fakatātaá.) “Naʻe tokosiʻi ʻaupito ʻa e kau Kalisitiane naʻe fakafoki ʻenau tuí,” ko e tohi ia ʻa Daniel P. Mannix, “neongo naʻe faʻa tuku ha ʻōlita ʻi he faiʻanga sipotí ʻa ia ʻoku ʻi ai ha afi ko honau fakafaingamālieʻi. Ko e meʻa pē naʻe fiemaʻu ke fai ʻe ha pōpula ko ʻene ʻai ha kiʻi meʻi ʻinisēnisi ki he afí pea naʻe foaki kiate ia ha Tohi Fakamoʻoni ki he Feilaulaú pea fakatauʻatāinaʻi ia. Naʻe toe fakamatala fakamākukanga kiate ia ʻo pehē naʻe ʻikai ko ʻene lotu ia ki he ʻemipolá; ka ko ʻene fakamoʻoniʻi pē ʻa e anga fakaʻotua ʻo e ʻemipolá ʻi hono tuʻunga ko e ʻulu ia ʻo e puleʻanga Lomá. Kae kehe, naʻe meimei ʻikai ha Kalisitiane naʻá ne ngāueʻaki ʻa e faingamālie ko ení kae hao.”—Those About to Die.

17 Ko e kau Kalisitiane ʻi onopōní naʻe tuku ʻi he ngaahi kemi fakamamahi Nasi fakataha mo e malava ke fehangahangai mo e maté naʻe toutou ʻoange ʻa e ngaahi faingamālie ke maʻu ʻenau tauʻatāiná ʻaki ʻa e fakamoʻoni ʻi ha talaki fakahāhā ʻo e fakafisingaʻi ʻo Sihova. Ka naʻe fakamoʻoni ʻa e tokosiʻi pē. ʻI hono tuku ki ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻo e mate lolotonga ha fakaʻauha fakafaʻahinga ʻi Luanitā ʻi he ngaahi taimi ki mui ní, naʻe femaluʻiʻaki ai ʻa e Kau Fakamoʻoni Tutisií mo e Hutú. Ko e ngaahi ʻahiʻahi peheé ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e loto-toʻa mo e tui.

MANATUʻI, ʻOKU ʻIATE KITAUTOLU ʻA SIHOVA!

18, 19. Ko e hā ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu ʻo e tuí mo e loto-toʻá ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke fakahoko ʻetau ngāue fakamalangá?

18 Ko hotau monū ia he taimí ni ke kau ʻi he ngāue lahi taha kuo faifai ange pea tuku ki he kau sevāniti fakaetangata ʻa e ʻOtuá—ʻa ia ko hono talaki ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá mo e ngaohi ākongá. (Māt. 24:14; 28:19, 20) He houngaʻia ē ko kitautolu ʻi he faʻifaʻitakiʻanga taʻehanotatau ʻa Sīsuú! Naʻá ne “hoko atu ʻo ne fononga mei he kolo lahi ki he kolo lahi pea mei he kolo siʻi ki he kolo siʻi, ʻo malangaʻi mo fanongonongo ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.” (Luke 8:1) Hangē ko iá, ʻoku fiemaʻu kia kitautolu ʻa e tui mo e loto-toʻa koeʻuhí ke malangaʻi ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá. ʻI he tokoni ʻa e ʻOtuá, ʻe lava ke tau hangē ko Noa loto-toʻá, “ko ha tokotaha malangaʻi taʻemanavahē ʻo e māʻoniʻoní” ki “ha māmani ʻo ha kakai anga-taʻefakaʻotua” ʻoku ʻamanaki ke nau ʻauha ʻi ha lōvai ʻi he foʻi kolopé.—2 Pita 2:4, 5.

19 ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he lotú ke fakahoko ʻa e ngāue fakamalangá. ʻI he taimi naʻe lotu ai ʻa e kau muimui fakatangaʻi ʻo Kalaisí ke nau ‘lea loto-toʻa ʻaki nai ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá,’ naʻe tali ʻa e lotu ko iá. (Lau ʻa e Ngāue 4:29-31.) Kapau ʻokú ke manavasiʻi nai fekauʻaki mo e malanga mei he fale ki he falé, ʻe tali ʻe Sihova hoʻo ngaahi lotu ki ha tui mo e loto-toʻa lahi angé.—Lau ʻa e Saame 66:19, 20.a

20. Ko e hā e poupou ʻoku tau maʻu ʻi he tuʻunga ko e kau sevāniti ʻa Sihová?

20 Ko ha pole ia ke tuli ki ha ʻalunga fakaʻotua ʻi he fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku tau tofanga ai ʻi he māmani kovi mo faingataʻa ko ení. Kae kehe, ʻoku ʻikai ke tau toko taha pē. ʻOku ʻiate kitautolu ʻa e ʻOtuá. Pehē mo hono ʻAló, ʻa e ʻUlu ʻo e fakatahaʻangá. ʻOku tau toe maʻu foki ʻa e ngaahi kaungā-Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻe toko 7,000,000 tupu ʻi māmani lahi. Fakataha mo kinautolú, tau hanganaki ngāueʻi ʻa e tuí pea talaki ʻa e ongoongo leleí lolotonga hono manatuʻi ʻetau konga tohi fakataʻu ki he 2013: ‘Ke ke lototoʻa, mo tuʻu mālohi . . . ko Sihova ko ho ʻOtuá te ne ʻiate koe.’—Sios. 1:9.

a Sio ki he faʻifaʻitakiʻanga lahi ange ʻo e loto-toʻá ʻi he kupu “Ke Ke Loto-Toʻa mo Ke Tuʻu Kalikali ʻAupito” ʻi he Taua Leʻo ʻo Fepueli 15, 2012.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share