ʻAʻeva Loto-Toʻa ʻi he Ngaahi ʻAlunga ʻo Sihová
“Monuʻiaa ka ko ia fulipe ʻoku ʻapasia kia Sihova, ʻo foua hono ngaahi ʻalunga.”—SĀME 128:1.
1, 2. Ko e hā ʻa e tokoni ʻoku maʻu mei he fakamatala ʻi he Tohi Tapú ʻo kau ki he ngaahi lea mo e ngaahi ngāue naʻe fai ʻe he muʻaki kau fakamoʻoni ʻa Sihová?
ʻOKU fonu ʻa e Folofola Toputapu ʻa Sihová ʻi he ngaahi fakamatala ʻo kau ki he ngaahi faingataʻaʻia mo e ngaahi meʻa fakafiefia naʻe hoko ki heʻene kau sevāniti mateakí. ʻOku tuʻu-ki-muʻa mo maeʻeeʻa lelei ʻa e ngaahi meʻa naʻe hokosia ʻe Noa, ʻĒpalahame, Sela, Siōsiua, Tēpola, Pēlaki, Tēvita mo e niʻihi kehe. Ko e kakai moʻoni kinautolu kotoa naʻa nau moʻui pea naʻe ʻi ai ha meʻa makehe ʻe taha ʻiate kinautolu. Naʻa nau maʻu ʻa e tui ki he ʻOtuá pea mo ʻaʻeva loto-toʻa ʻi hono ngaahi ʻalungá.
2 ʻE hoko ko e fakalototoʻa kiate kitautolu ʻa e ngaahi lea mo e ngaahi ngāue ʻa e muʻaki kau fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi heʻetau feinga ke ʻaʻeva ʻi he ngaahi ʻalunga ʻo e ʻOtuá. ʻIkai ke ngata ai, te tau maʻu ʻa e fiefia ʻo kapau te tau fakahā ʻa e ʻapasia ki he ʻOtuá mo e manavahē totonu ke ʻoua ʻe taʻe fakahōifua kiate ia. Ko e moʻoni ʻeni neongo ʻoku tau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻi he moʻuí, he naʻe hivaʻi ʻe he toko taha tohi sāmé: “Monuʻiaa ka ko ia fulipe ʻoku ʻapasia kia Sihova, ʻo foua hono ngaahi ʻalunga.”—Sāme 128:1.
Ko e Meʻa ko e Loto-Toʻá
3. Ko e hā ʻa e loto-toʻá?
3 Kuo pau ke tau loto-toʻa kae ʻaʻeva ʻi he ngaahi ʻalunga ʻo Sihová. Ko hono moʻoní, ʻoku fekau mai ʻi he Tohi Tapú ki he kakai ʻa e ʻOtuá ke nau fakahā ʻa e ʻulungāanga ko ʻení. Hangē ko ʻení, naʻe hivaʻi ʻe he toko taha tohi sāme ko Tēvitá: “Mou lototoʻa, ʻo tuʻu kalikali, ʻa haʻa tatali ki he ʻEiki.” (Sāme 31:24) Ko e loto-toʻá ko e maʻu ʻa e “mālohi fakaeʻatamai pe fakaeʻulungāanga ke ʻahiʻahi ha meʻa foʻou, kītaki, pea mo matuʻuaki ʻa e tuʻutāmaki, manavahē, pe ko e faingataʻaʻia.” (Webster’s Ninth New Collegiate Dictionary) Ko ha toko taha loto-toʻa ʻokú ne mālohi, loto-lahi. ʻOku hā mahino ʻoku ʻoatu ʻe Sihova ʻa e loto-toʻa ki heʻene kau sevānití mei he ngaahi lea ko ʻeni ʻa e ʻaposetolo ko Paulá ki hono kaungāngāue ko Tīmoté: “He ko e Laumalie naʻe foaki ʻe he ʻOtua kiate kitaua, naʻe ʻikai ko e Laumalie angafoʻi, ka ko e angamalohi, mo ʻofa, mo valoki.”—2 Tīmote 1:7.
4. Ko e hā ʻa e founga ʻe taha ke maʻu ai ʻa e loto-toʻá?
4 Ko e founga ʻe taha ke maʻu ai ʻa e loto-toʻa kuo foaki ʻe he ʻOtuá ko hono lau ʻa e Folofola ʻa Sihová, ko e Tohi Tapú, mo e faʻa lotu. ʻE tokoni ʻa e ngaahi fakamatala lahi ʻoku hā ʻi he Tohi Tapú ke tau hoko ʻo loto-toʻa ange. Ko ia ai, te tau ʻuluaki sio pe ko e hā ʻa e meʻa te tau lava ke ako mei he fakamatala ʻi he Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú ʻo kau ki he faʻahinga naʻa nau ʻaʻeva ʻi he ngaahi ʻalunga ʻo Sihová.
Loto-Toʻa ke Tala ʻa e Pōpoaki ʻa e ʻOtuá
5. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi ʻe he loto-toʻa ʻa ʻĪnoké ʻa e kau sevāniti lolotonga ʻa Sihová?
5 ʻE tokoni ʻa e loto-toʻa ʻa ʻĪnoké ki he kau sevāniti ʻa Sihova ʻi he lolotonga ní ke nau lea loto-toʻa ʻo kau ki he pōpoaki ʻa e ʻOtuá. Ki muʻa pea fāʻeleʻi ʻa ʻĪnoké, “naʻe kamata fai ai ʻa e lotu ki he huafa ʻo Sihova.” ʻOku pehē ʻe he kau mataotao ʻe niʻihi naʻe “kamata ke taʻe ʻapasia” ʻa e kakaí ʻo nau ngāuehalaʻaki ʻa e huafa ʻo Sihová. (Sēnesi 4:25, 26; 5:3, 6) Naʻe ngāueʻaki nai ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá pea aʻu ki he ngaahi ʻaitolí. Ko ia ai, naʻe tupulekina mo mālohi ʻa e lotu loí ʻi he taimi naʻe fāʻeleʻi mai ai ʻa ʻĪnoke ʻi he 3404 K.M. Ko hono moʻoní, ʻoku ngalingali ko ia toko taha pē naʻe ‘ʻaʻeva mo e ʻOtuá,’ ʻo ne tulitāupau ki he ʻalunga māʻoniʻoni naʻe fetāiaki mo e moʻoni ʻa Sihova naʻe fakahā maí.—Sēnesi 5:18, 24.
6. (a) Ko e hā ʻa e pōpoaki mālohi naʻe tala ʻe ʻĪnoké? (e) Ko e hā ʻe lava ke tau tui pau ki aí?
6 Naʻe loto-toʻa ʻa ʻĪnoke ʻi heʻene fakahāhā ʻa e pōpoaki ʻa e ʻOtuá, ʻaki hono malangaʻi nai ia. (Hepelū 11:5; fakafehoanaki mo 2 Pita 2:5.) Naʻe pehē ʻe he toko taha fakamoʻoni toko taha pē ko ʻení: “Vakai! ne hoko mai ʻa e ʻEiki ʻoku haʻofia ia ʻe hono ngaahi toko mano tapu, ke fai fakamāu ki he kakai kotoa pe, pea ke fakamoʻoni ki he kau fakaʻotuamate kotoa pe ʻenau ngaahi ngaue fakaʻotuamate kotoa pe, ʻa ia kuo nau fai ʻilo pe, pea mo e ngaahi lea fefeka kuo fai kiate ia ʻe he kau angahala fakaʻotuamate.” (Siutasi 14, 15) Naʻe loto-toʻa ʻa ʻĪnoke ʻo ngāueʻaki ʻa e huafa ʻo Sihová ʻi hono tala atu ʻa e pōpoaki ʻa ia naʻe fakahalaiaʻi ʻaki ʻa e kakai fakaʻotuamaté. Pea hangē ko e ʻoatu ʻe he ʻOtuá kia ʻĪnoke ʻa e loto-toʻa ke ne tala atu ʻa e pōpoaki mālohi pehē, kuo fakaiviʻi pehē pē ʻe Sihova ʻa ʻEne Kau Fakamoʻoni ʻi he lolotonga ní ke nau leaʻaki loto-toʻa ʻEne folofolá ʻi he ngāue fakamalangá, ʻi he ʻapi akó, pe ko ha feituʻu kehe.—Fakafehoanaki mo Ngāue 4:29-31.
Loto-Toʻa ʻi he Hoko ha Faingataʻaʻia
7. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻo e loto-toʻá naʻe fokotuʻu mai ʻe Noá?
7 ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Noá ke tau loto-toʻa ʻi hono fai ʻa e ngaahi ngāue anga-tonú ʻi heʻetau hokosia ʻa e faingataʻaʻiá. Naʻá ne fai ha meʻa ʻaki ʻa e loto-toʻa mo e tui ʻo ne “faʻu ʻa e Aake moʻo fakamoʻui hono ʻapi,” koeʻuhi ko e fakatokanga mei he ʻOtuá ʻe hoko ha lōmaki ʻi māmani lahi. ʻI he fai ʻe Noa ʻa e ngaahi ngāue talangofua mo anga-tonú, naʻá ne fakahalaiaʻi ai ʻa e māmani taʻe tuí koeʻuhi ko ʻenau ngaahi ngāue fulikivanú peá ne fakamoʻoniʻi ai naʻe taau ke fakaʻauha ʻa e māmani ko iá. (Hepelū 11:7; Sēnesi 6:13-22; 7:16) Ko e fakalaulauloto ki he ʻalunga ʻo Noá ʻe tokoniʻi ai ʻa e kau sevāniti lolotongá ni ʻa e ʻOtuá ke nau loto-toʻa ki hono fai ʻa e ngāue anga-tonu peheé ʻo hangē ko e ngāue fakamalanga faka-Kalisitiané.
8. (a) Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fehangahangai mo Noa ʻi hono tuʻunga ko e toko taha “malangaʻaki ʻa e maʻoniʻoni”? (e) Ko e hā ʻa e meʻa ʻe fai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻo kapau ko e kau loto-toʻa kitautolu ʻi hono malangaʻaki ʻa e māʻoniʻoní?
8 Kapau ʻoku tau tulitāupau ki ha ʻalunga anga-tonu ka ʻoku ʻikai te tau ʻilo ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke tau fai ʻi he fekuki mo ha faingataʻaʻia, ʻai ke tau lotu ke maʻu ʻa e poto ke fekuki mo ia. (Sēmisi 1:5-8) ʻOku fakahā ʻe he mateaki ʻa Noa ki he ʻOtuá ʻi he hoko ʻa e ʻahiʻahí, ʻoku malava ke fekuki lelei mo e ngaahi faingataʻaʻiá ʻaki ʻa e loto-toʻa mo e loto-tōnunga. Naʻá ne matuʻuaki ʻa e fakaʻaiʻai mei he māmani fulikivanú mo e kau ʻangelo naʻe hoko ko e kau tangatá pea mo honau hako tupu mei ha faʻahinga kehekehe ʻe ua. ʻIo, naʻe loto-toʻa ʻa Noa ko e toko taha “malangaʻaki ʻa e maʻoniʻoni” ki he “maama ʻo e kau fakaʻotuamate” naʻe huʻu ki he fakaʻauhá. (2 Pita 2:4, 5; Sēnesi 6:1-9) Neongo naʻá ne lea loto-toʻa ko e fakamelomelo ia ʻo e fai fakatokanga ʻa e ʻOtuá ki he kakai naʻe moʻui ki muʻa ʻi he lōmakí, ka “naʻe ʻikai te nau ʻaloʻiloa [“tokanga,” NW] kaeʻoua ke hoko mai ʻa e Lomaki, ʻo ʻave kinautolu fulipe.” (Mātiu 24:36-39) Ka ko e meʻa ke tau manatuʻí, neongo ʻa e fakatangá pea mo hono talitekeʻi ʻe he tokolahi taha ʻo e kakaí he ʻahó ni ʻetau pōpoaki fakatuʻunga ʻi he Tohi Tapú, ka ko Sihova te ne pouaki kitautolu ʻo hangē pē ko ʻene pouaki ʻa Noá ʻo kapau te tau fakahā ʻa e tui mo e loto-toʻa meimei tatau ʻi hotau tuʻunga ko e kau malangaʻaki ʻa e māʻoniʻoní.
Loto-Toʻa ke Talangofua ki he ʻOtuá
9, 10. ʻI he ngaahi tafaʻaki fē naʻe fakahā ai ʻe ʻĒpalahame, Sela mo ʻAisake ʻa e talangofua loto-toʻá?
9 Ko e faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo e talangofua loto-toʻa ki he ʻOtuá ko ʻĒpalahame ko e “Takanga ʻo e ʻOtua.” (Sēmisi 2:23) Naʻe fie maʻu kia ʻĒpalahame ʻa e tui mo e loto-toʻa ke ne talangofua kia Sihova ke mavahe ia mei ʻUa ʻo e kau Kalitiá, ko e kolo naʻe lahi ʻaupito ai ʻa e ngaahi meʻa lelei fakamatelié. Naʻá ne tui ki he talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻe monūʻia “ʻa e faʻahinga kotoa pe ʻo e kelekele” ʻiate ia pea ʻe foaki ki hono hakó ha fonua. (Sēnesi 12:1-9; 15:18-21) ʻI he tui naʻe “ʻāunofo ai ki he Fonua ʻo e Talaʻofa” ʻa ʻĒpalahame peá ne sio atu ki he “kolo ʻoku oʻona ʻa e ngaahi tuʻunga”—ko e Puleʻanga fakahēvani ʻo e ʻOtuá, pea fakafou ʻi he Puleʻanga ko iá ʻe toe tuʻu ʻa ʻĒpalahame ke moʻui ʻi he māmaní.—Hepelū 11:8-16.
10 Naʻe maʻu ʻe Sela ko e uaifi ʻo ʻĒpalahamé ʻa e tui mo e loto-toʻa naʻe fie maʻu ka ne mavahe mei ʻUa, pea ʻalu mo hono husepānití ki ha fonua muli, pea mo kātakiʻi ha faʻahinga faingataʻaʻia te na fehangahangai mo ia ʻi ai. Ko e tāpuaki lahi ē naʻá ne maʻu koeʻuhi ko ʻene talangofua loto-toʻa ki he ʻOtuá! Neongo naʻá ne paʻa ʻo aʻu ki hono taʻu 90 pea “kuo ne tauhili mo e taimi ko ia,” ka naʻe fakaivia ʻa Sela ‘ke tuʻituʻia koeʻuhi naʻá ne lau ʻe fai ʻe he ʻOtuá ki heʻene lea ʻa ia kuó ne talaʻofá.’ Faifai atu pē, naʻá ne fāʻeleʻi ʻa ʻAisake. (Hepelū 11:11, 12; Sēnesi 17:15-17; 18:11; 21:1-7) ʻI he ngaahi taʻu lahi ki mui, koeʻuhi ko e talangofua loto-toʻa ʻa ʻĒpalahame ki he ʻOtuá, naʻe “feilaulau ʻaki ai ʻe ʻĒpalahame ʻa ʻAisake ʻi hono ʻahiʻahi naʻe fai.” ʻI he taʻofi ia ʻe ha ʻangelo, naʻe toe maʻu mai ʻe he pēteliaké hono foha loto-toʻa mo talangofuá mei he maté “ʻi he lau fakatātā.” Naʻe fakatātaaʻi fakakikite ʻe ʻĒpalahame mo ʻAisake ʻa e tokonaki ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa hono ʻAló, ko Sīsū Kalaisi, ko e feilaulau huhuʻi ke lava ai ʻa kinautolu ʻe tui kiate iá ke nau maʻu ʻa e moʻui taʻe ngatá. (Hepelū 11:17-19; Sēnesi 22:1-19; Sione 3:16) ʻIo, ʻoku totonu ke ueʻi kitautolu ʻe he talangofua loto-toʻa ʻa ʻĒpalahame, Sela mo ʻAisaké ke tau talangofua kia Sihova pea ke fai maʻu pē hono finangaló.
Loto-Toʻa ke Kau mo e Kakai ʻa e ʻOtuá
11, 12. (a) ʻI he founga fē naʻe fakahā ai ʻe Mōsese ʻa e loto-toʻa fekauʻaki mo e kakai ʻa Sihová? (e) Koeʻuhi ko e loto-toʻa ʻa Mōsesé, ko e hā ʻa e fehuʻi ʻe ʻekeʻi nai?
11 Naʻe loto-toʻa ʻa Mōsese ʻi heʻene kau mo e kakai fakafeʻātungia ʻa e ʻOtuá. ʻI he senituli hono 16 K.M., naʻe fakahā ʻe he ongo mātuʻa ʻa Mōsesé ʻa e loto-toʻa. ʻI he ʻikai te na manavahē ki he fekau ʻa e tuʻí ke tāmateʻi ʻa e ngaahi pēpē tangata Hepelū toki fāʻeleʻi maí, naʻá na fūfuuʻi ʻa Mōsese peá na tuku ia ki ha ʻaʻake he vao kaho ʻi he veʻe vaitafe ko Nailá. ʻI he ʻilo ia ʻe he ʻofefine ʻo Feló, naʻá ne tamaʻaki ia, ka naʻe ʻuluaki maʻu ʻe Mōsese ʻa e akonaki fakalaumālie ʻi he ʻapi ʻo ʻene ongo mātuʻá. ʻI heʻene hoko ko e memipa ʻo e fale ʻo Feló, “naʻe akoʻi ʻa Mosese ʻi he faʻahinga poto kotoa ʻo e kakai Isipite, pea kaukaua ʻene ngaahi lea mo ʻene ngaahi ngaue,” ʻo hoko ʻo mālohi ʻa ʻene ngaahi malava fakaefakakaukaú mo fakaesinó.—Ngāue 7:20-22; ʻEkisoto 2:1-10; 6:20.
12 Neongo ʻa e ngaahi ʻaonga fakamatelie naʻe ala maʻu ʻi he fale fakatuʻí, ka naʻe fili loto-toʻa ʻe Mōsese ke ne kau mo e kau lotu ʻa Sihová, ʻa ia naʻe fakapōpulaʻi kinautolu ʻe he kau ʻIsipité. ʻI heʻene feinga ke maluʻi ha toko taha ʻIsileli, naʻá ne tāmateʻi ai ha toko taha ʻIsipite peá ne hola leva ki Mitiane. (ʻEkisoto 2:11-15) ʻI he ngaahi taʻu ʻe 40 nai ki mui, naʻe ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa Mōsese ke tataki atu ʻa e kau ʻIsilelí mei heʻenau nofo fakapōpulá. Pea “naʻa ne liʻaki ai ʻa Isipite, ʻo ʻikai te ne manavahe ki he tuputamaki ʻa e tuʻi,” ʻa ia naʻá ne fakamanaʻi ʻa Mōsese ʻaki ʻa e mate koeʻuhi ko ʻene fakafofongaʻi ʻa Sihova maʻa ʻIsilelí. Naʻe ʻaʻeva ʻa Mōsesé ʻo hangē naʻá ne sio ‘ki he Toko Taha taʻe hā mai,’ ko Sihova ko e ʻOtuá. (Hepelū 11:23-29; ʻEkisoto 10:28) ʻOkú ke maʻu ʻa e faʻahinga tui mo e loto-toʻa pehē ke ke pīkitai kia Sihova mo ʻene kakaí neongo ʻa e ngaahi faingataʻaʻiá mo e fakatangá?
Loto-Toʻa ke ‘Muimui Fakaʻaufuli kia Sihova’
13. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ki he loto-toʻá naʻe fokotuʻu mai ʻe Siōsiua mo Kēlepi?
13 Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he ongo tangata ko Siōsiua mo Kēlepí ʻoku malava ke tau ʻaʻeva ʻi he ngaahi ʻalunga ʻo e ʻOtuá. Naʻá na “faa muimui [“fakaʻaufuli,” NW] kia Jihova.” (Nōmipa 32:12, PM) Naʻe kau ʻa Siōsiua mo Kēlepi ki he kau tangata ʻe toko 12 naʻe fekau ke nau asiasi ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. Naʻe feinga ʻa e kau asiasi ʻe toko hongofulú ke fakalotoʻi ʻa ʻIsileli ke ʻoua te nau hū ki Kēnani koeʻuhi ko ʻenau manavahē ki he kakai naʻe nofo aí. Kae kehe, naʻe lea loto-toʻa ʻa Siōsiua mo Kēlepi ʻo na pehē: “Kapau ʻe hoifua ʻa e ʻEiki kiate kitautolu te ne fakahu kitautolu ki he fonua ni, pea te ne foaki kiate kitautolu; ko e fonua ʻoku mahutafea ʻi he huʻakau mo e honi. Kehe ke ʻoua te mou angatuʻu kia Sihova, pea ʻoua te mou manavahe ki he kakai ʻo e fonua ko ē; he ko ʻetau meʻakai kinautolu; kuo hiki honau malumalu meiate kinautolu, pea ko e ʻEiki ʻoku ʻiate kitautolu; ʻoua te mou manavahe kiate kinautolu.” (Nōmipa 14:8, 9) ʻI he ʻikai maʻu ʻa e tui mo e loto-toʻá, naʻe ʻikai ʻaupito ke aʻu ʻa e toʻu tangata ʻIsileli ko iá ki he fonua ʻo e talaʻofá. Ka naʻe hū ki ai ʻa Siōsiua mo Kēlepi fakataha mo e toʻu tangata foʻou.
14, 15. (a) ʻI he ngāueʻaki ʻe Siōsiua ʻa e ngaahi lea ʻi he Siōsiua 1:7, 8, ko e hā naʻe hokosia ʻe ia pea mo e kau ʻIsilelí? (e) Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku tau ako meia Siōsiua mo Kēlepi ʻo kau ki he loto-toʻá?
14 Naʻe tala ange ʻe he ʻOtua kia Siōsiuá: “Kehe pe ke ke lototoʻa, mo ke tuʻu kalikali ʻaupito, ʻo tokanga ke fai ki hono kotoa ʻo e lao, ʻa ia naʻe tuʻutuʻuni atu ʻe Mosese ko ʻeku sevaniti: ʻoua te ke afe mei ai ki he toʻomataʻu pe ki he toʻohema, koeʻuhi ke ke fai fakapotopoto ʻi he meʻa kotoa pe te ke ʻalu ki ai. ʻE ʻikai mahuʻi mei ho ngutu ʻa e tohi lao ko ia, ka te ke fakalaulauloto ki ai ʻi he ʻaho mo e po, koeʻuhi ke ke tokanga ke fai ʻo hange ko e meʻa kotoa kuo tohi ai; he te ke toki monuʻia ʻi he meʻa ʻoku ke fou ai, pea te ke fai fakapotopoto ai.”—Siōsiua 1:7, 8.
15 ʻI he ngāueʻaki ʻe Siōsiua ʻa e ngaahi lea ko iá, naʻe tō ai ʻa Sielikō mo e ngaahi kolo kehé ki he nima ʻo e kau ʻIsilelí. Naʻe aʻu ʻo ʻai ʻe he ʻOtuá ke tuʻu ʻa e laʻaá ʻo ulo pē kae ʻoua ke ikuna ʻa ʻIsileli ʻi Kipione. (Siōsiua 10:6-14) ʻI he hoko ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ki ʻIsileli koeʻuhi ko e ngaahi kau tau tokolahi ʻa e ngaahi filí naʻe fakatahataha mai ʻa ia naʻe “hange ko e ʻoneʻone ʻi he matātahi hono lau,” naʻe ngāue loto-toʻa ʻa Siōsiua pea naʻe ʻai ʻe he ʻOtuá ke ikuna ʻa ʻIsileli. (Siōsiua 11:1-9) Neongo ko e kakai angahalaʻia kitautolu, ka ʻe lava ke tau muimui fakaʻaufuli kia Sihova ʻo hangē ko Siōsiua mo Kēlepí, pea ʻe lava ke fakaiviʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau ʻaʻeva loto-toʻa ʻi hono ngaahi ʻalungá.
Loto-Toʻa ke Falala ki he ʻOtuá
16. ʻI he ngaahi founga fē naʻe fakahā ai ʻa e loto-toʻa ʻe Tēpola, Pēlaki mo Siaili?
16 ʻOku ʻaonga ʻa e falala loto-toʻa ki he ʻOtuá ʻo hangē ko e meʻa ʻoku hā mei he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho naʻe fakahoko ai ʻe he kau fakamaaú ʻa e fakamaau totonu ʻi ʻIsilelí. (Lute 1:1) Hangē ko ʻení, naʻe falala loto-toʻa ʻa e Fakamaau ko Pēlakí mo e palōfita fefine ko Tēpolá ki he ʻOtuá. Naʻe fakafeʻātungiaʻi ʻe he tuʻi Kēnani ko Siapini ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he taʻu ʻe 20 ʻi he ʻai ʻe Sihova ʻa Tēpola ke ne fakaʻaiʻai ʻa Pēlaki ke ne fakatahatahaʻi ʻa e kau tau ʻe toko 10,000 ʻi he Moʻunga ko Tēpoá. Naʻe ʻalu vave ʻa e ʻeiki tau ʻa Siapiní, ko Sīsela, ki he vaitafe ko Kisoní, ko ʻene tui pau ʻe ʻikai pē ke lavameʻa ʻa e kau tau ʻIsilelí ʻi he vahefonua tokalelei ko ʻení ki heʻene kau taú mo hono ngaahi saliote ʻe 900 ʻa ia naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi hele ukamea ʻi honau ngaahi vaʻé. ʻI he laka atu ʻa e kau ʻIsilelí ki he teleʻa ko iá, naʻe ngāue ʻa e ʻOtuá maʻanautolu, pea naʻe fakatovave ʻa e tō hifo ʻa e ngaahi vai ʻo hoko ai ʻa e malaʻe taú ko e pelepela ʻataʻatā ko ia naʻe tuʻu maʻu ai ʻa e ngaahi saliote ʻa Sīselá. Naʻe ikuna leva ʻa e kau tau ʻa Pēlakí, ʻo “to ʻa e tau kotoa ʻa Sisela ʻi he mata ʻo e heleta.” Naʻe hola leva ʻa Sīsela ki he tēniti ʻo Siaili, ka ʻi he lolotonga ʻene mohé naʻe maʻu ʻe Siaili ʻa e loto-toʻa ke ne tāmateʻi ia ʻaki hono tukiʻi ʻa e faʻo tēniti ki hono manifinifiʻangá. Naʻe hoko ʻo moʻoni ʻa e fakamatala fakakikite ʻa Tēpola kia Pēlakí, he naʻe ʻave ʻa e “langilangiʻia” ʻo e ikuna ko ʻení ki he fefine. Koeʻuhi naʻe falala loto-toʻa ki he ʻOtuá ʻa Tēpola, Pēlaki mo Siaili, “naʻe nonga ʻa e fonua [ko ʻIsilelí] ʻo fangofulu taʻu.”—Fakamaau 4:1-22; 5:31.
17. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻo e falala loto-toʻa kia Sihová naʻe fokotuʻu mai ʻe he Fakamaau ko Kitioné?
17 Naʻe falala loto-toʻa ʻa e Fakamaau ko Kitioné kia Sihova ko e ʻOtuá ʻi he ʻohofi ʻo ʻIsileli ʻe he kau Mitiané mo e niʻihi kehe. Neongo naʻe tokolahi ange ʻa e kau Mitiané ʻi he toko 135,000 nai, ka ne kei hehema nai ʻa e fakakaukau ʻa e kau tau ʻIsileli ʻe toko 32,000 ke lau ʻa e ikuna naʻe ʻomai ʻe he ʻOtuá kiate kinautolú ko e mālohi pē ia ʻanautolu. Ko ia ai, ʻi he fekau meia Sihova, naʻe fakasiʻisiʻi ʻe Kitione ʻa ʻene kau taú ki he kulupu pē ʻe tolu ʻo tautau toko 100. (Fakamaau 7:1-7, 16; 8:10) ʻI he takatakaiʻi ʻe he toko 300 ʻa e ʻapitanga tau ʻa e kau Mitiané he poʻulí, naʻa nau taki taha maʻu ha talupite mo ha ngeʻesi siā ʻoku faʻo ai ha tūhulu. ʻI heʻenau faʻifaʻitaki kia Kitioné, naʻa nau ifi ʻa e talupité, pea haʻaki ʻa e ngaahi siaá pea mo hiki hake ki ʻolunga ʻa e ngaahi tūhulú pea nau kalanga: “Ko e Heleta ʻa Sihova mo Kitione!” (Fakamaau 7:20) Naʻe kamata ke hola ʻa e kau Mitiané ʻi heʻenau manavaheé pea naʻe ikuʻi leva ai kinautolu. ʻOku totonu ke ʻai kitautolu ʻe he ngaahi meʻa pehē naʻe hokó ke tau tui pau, ʻoku toe ʻaonga foki he ʻahó ni ʻa e falala loto-toʻa ki he ʻOtuá.
Loto-Toʻa ke Fakalāngilangiʻi ʻa Sihova mo Hiki Hake ʻa e Lotu Maʻa
18. Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fai loto-toʻa ʻe Tēvita ʻi heʻene tāmateʻi ʻa Kolaiaté?
18 ʻOku fakahoko mai ʻe he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻe niʻihi ʻi he Tohi Tapú ʻa e loto-toʻa ke fakalāngilangiʻi ʻa Sihova mo hiki hake ʻa e lotu maʻá. Naʻe loto-toʻa ʻa e tamasiʻi ko Tēvitá ʻa ia naʻá ne fakahaofi ʻa e fanga sipi ʻa ʻene tamaí, ʻo ne fakahā ʻene loto-toʻa ʻi heʻene fehangahangai mo e saiāniti Filisitia ko Kolaiaté. Naʻe pehē ʻe Tēvita: “ʻOku ke haʻu koe kiate au mo e heleta, mo e ongo tao: ka ko au ʻoku ou ʻalu kiate koe ʻi he huafa ʻo Sihova Sapaoti, ko e ʻOtua ʻo e ngaahi matatau ʻo Isileli, ʻa ia kuo ke luki ki ai. Ko e ʻaho ni ʻe tuku koe ʻe Sihova ki hoku nima; pea te u taaʻi koe, ʻo tuʻusi ho ʻulu meiate koe; . . . koeʻuhi ke ʻilo ʻe he mamani katoa ʻoku ai ha ʻOtua ʻo ʻIsileli: pea ke ʻilo ʻa e fuʻu fakataha ni ʻoku ʻikai fai ʻe he ʻEiki ʻene fakamoʻui ʻaki ʻa e heleta mo e tao: he ʻoku ʻa Sihova ʻa e tau.” (1 Sāmiuela 17:32-37, 45-47) ʻI he tokoni mei he ʻOtuá, naʻe fakalāngilangiʻi loto-toʻa ʻe Tēvita ʻa Sihova ʻo ne tāmateʻi ʻa Kolaiate, peá ne fakahoko ʻa e ngāue mātuʻaki mahuʻinga ʻi hono toʻo atu ʻa e fakamana ʻa e kau Filisitiá ki he lotu maʻá.
19. Ko e hā ʻa e ngāue naʻe fie maʻu ai kia Solomone ʻa e loto-toʻá, pea ʻe lava fēfē ke ngāueʻaki ʻa e anga ʻo ʻene fakakaukaú ʻi hotau ʻahó ni?
19 ʻI he mei kamata ke langa ʻa e temipale ʻo e ʻOtuá ʻe he foha ʻo e Tuʻi ko Tēvitá ko Solomone, naʻe naʻinaʻi kiate ia ʻe heʻene tamai taʻu motuʻá: “Ke ke lototoʻa, mo ke tuʻu kalikali, pea fai: ʻoua te ke manavahe, pea ʻoua te ke tailiili; he ko Sihova Elohimi, ʻio ʻa hoku ʻOtua, te ne ʻiate koe: ʻe ʻikai te ne fakatukuhausiaʻi koe, pea ʻe ʻikai te ne liʻaki koe, kaeʻoua ke ʻosi ʻa e ngaahi feinga ngaue ki he fale ʻo Sihova.” (1 Kalonikali 28:20) Naʻe lavameʻa ʻa Solomone ʻi hono fakaʻosi ʻa e temipalé, ʻaki ʻene ngāue loto-toʻa. ʻI he hoko ʻo faingataʻaʻia ha langa fakateokalati he ʻahó ni, ʻai ke tau manatuʻi ʻa e ngaahi lea ʻa Tēvitá: “Ke ke lototoʻa, mo ke tuʻu kalikali, pea fai.” Ko ha founga lelei ē ke fakalāngilangiʻi ʻa Sihova pea mo hiki hake ʻa e lotu maʻá!
20. Ko e hā ʻa e tafaʻaki naʻe loto-toʻa ai ʻa e Tuʻi ko ʻAsá?
20 Koeʻuhi naʻe loto ʻa e Tuʻi ko ʻAsá ke ne fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá pea mo hiki hake ʻa e lotu maʻá, naʻá ne toʻo atu mei Siuta ʻa e ngaahi ʻaitoli mo e kau tangata feʻauaki totongi ʻi he temipalé. Naʻá ne tuku hifo foki ʻa ʻene kui fefine naʻe tafoki mei he moʻoní mei hono lakanga māʻolungá pea mo tutu ʻene “imisi fakalielia.” (1 Tuʻi 15:11-13) ʻIo, ko ʻAsa “naʻa ne fakatoʻotoʻa, ʻo ne ʻave ʻa e ngaahi fakalielia mei he fonua kotoa ʻo Siuta mo Penisimani, pea mei he ngaahi kolo kuo ne puke ʻi Moʻunga Ifalemi; pea ne fakafoʻou ʻa e olita ʻo Sihova, ʻa ia naʻe tuʻu ʻi he matafale huʻanga ʻo e ʻEiki.” (2 Kalonikali 15:8) ʻOkú ke toe kau mo koe ʻi hono fakataleʻi ʻa e tafoki mei he moʻoní pea mo hikiʻi hake ʻa e lotu maʻá? ʻOkú ke ngāueʻaki ʻa hoʻo ngaahi meʻa fakamatelie ʻokú ke maʻú ke tokoni ʻaki ki he ngaahi meʻa fekauʻaki mo e Puleʻangá? Pea ʻokú ke feinga ke fakalāngilangiʻi ʻa Sihova ʻaki hoʻo kau maʻu ai pē ki hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí, ʻi he tuʻunga ko e toko taha koe ʻo ʻene Kau Fakamoʻoní?
21. (a) ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi fakamatala ʻo kau ki he kakai tauhi anga-tonu ki muʻa ʻi he kuonga ʻo e kau Kalisitiané? (e) Ko e hā ʻa e meʻa ʻe lave ki ai ʻi he kupu hono hokó?
21 Ko ha loto-hounga lahi ē ke tau fai ki hono tauhi mai ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi fakamatala ʻi he Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo e kau loto-toʻa ki muʻa ʻi he kuonga ʻo e kau Kalisitiané ʻa ia naʻa nau tauhi ʻenau anga-tonú! ʻOku pau, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe heʻenau ngaahi faʻifaʻitakiʻanga leleí ke tau fakahoko ʻetau ngāue toputapu kia Sihová ʻaki ʻa e loto-toʻa, manavahē ki he ʻOtuá, mo e fakaʻapaʻapa. (Hepelū 12:28) Ka ʻoku toe maʻu ʻi he Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻo e loto-toʻa naʻe fai koeʻuhi ko e ʻOtuá. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi fakamatala ʻe niʻihi ko ʻení ke tau ʻaʻeva loto-toʻa ʻi he ngaahi ʻalunga ʻo Sihová?
Ko e Hā Haʻo Tali?
◻ Ko e hā ʻa e loto-toʻá?
◻ Ko e hā ʻa e loto-toʻa naʻe fakahā ʻe ʻĪnoke mo Noá?
◻ ʻI he ngaahi tafaʻaki fē naʻe loto-toʻa ai ʻa ʻĒpalahame, Sela mo ʻAisake?
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga loto-toʻa naʻe fokotuʻu mai ʻe Mōsese, Siōsiua mo Kēlepi?
◻ ʻI he founga fē naʻe fakahā ai ʻe he niʻihi kehe naʻa nau maʻu ʻa e loto-toʻa ke falala ki he ʻOtuá?
[Fakatātā ʻi he peesi 25]
Naʻe falala loto-toʻa ʻa Kitione mo ʻene kau tau tokosiʻí kia Sihova