LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • wp17 Fika 2 p. 10-12
  • Hola mei he Pōpula ʻo e—Kuohilí mo e Lolotongá Ni

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Hola mei he Pōpula ʻo e—Kuohilí mo e Lolotongá Ni
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Maʻá e Kakai)—2017
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻAI ʻE HE TAÚ ʻA E POPULÁ KO HA PISINISI LAHI
  • HOLA KI HE TAUʻATĀINÁ
  • FAKANGATA ʻOSI ʻA E PŌPULÁ
  • “Naʻe Fakatau Kimoutolu ʻAki ha Totongi”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
  • “Ngāue Fakatamaioʻeiki kia Sihova”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2013
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Maʻá e Kakai)—2017
wp17 Fika 2 p. 10-12
Fefakatauʻaki ʻo e kau pōpulá ʻi he vahaʻa ʻo ʻAfilika mo ʻAmeliká

Fefakatauʻaki ʻo e kau pōpulá ʻi he vahaʻa ʻo ʻAfilika mo ʻAmeliká naʻe hoko ko e pisinisi lelei taha

Hola mei he Pōpula ʻo e​—Kuohilí mo e Lolotongá Ni

Naʻe aʻu ʻa Blessinga ki ʻIulope mo e talaʻofa ke ngāue ko ha tokotaha ngaahi ʻulu. Ka ʻi he hili ha ʻaho ʻe hongofulu hono tā hokohoko iá mo ha ngaahi fakamanamana fakamālohi ki hono fāmilí ʻi hono fonuá, naʻe ʻikai haʻane toe fili ka ko ʻene ngāue ko ha fakaʻaluʻalu.

Fakatātā ʻo ha kau pōpula ʻi ʻIsipite ʻo e kuonga muʻá

Fakatātā ʻo ha kau pōpula ʻi ʻIsipite ʻo e kuonga muʻá

Naʻe ʻamanaki ʻa Blessing te ne maʻu ha paʻanga ʻIulope ʻe 200 ki he 300 ʻi he pō ke totongi ʻaki hono moʻua naʻe ʻoange ʻe hono pulé ko e paʻanga ʻIulope ʻe 40,000.b “Naʻá ku faʻa fakakaukau ke hola,” ko e fakamatala ia ʻa Blessing, “ka naʻá ku ilifia ki ha meʻa te nau fai ki hoku fāmilí. Naʻá ku tō ʻi ha tauhele.” Ko e talanoa ʻa Blessing ko ha fakatātā ia ʻe niʻihi ʻo ha kakai ʻe fā miliona ʻoku nau pōpula ki he kautaha fakavahaʻapuleʻanga ki he fehokotaki fakasinó.

ʻI he meimei taʻu ʻe 4,000 kuohilí, naʻe ʻi ai ha talavou ko Siosifa naʻe fakatau atu ʻe hono fanga tokouá. Naʻá ne aʻu ʻo nofo pōpula ʻi ha ʻapi tuʻu-ki-muʻa ʻi ʻIsipite. Naʻe ʻikai ke ne hangē ko Blessing ʻo ngaohikoviʻi ia ʻe hono pulé ʻi he ʻuluaki taimí. Ka ʻi hono talitekeʻi ʻe Siosifa ʻa e feinga ange ʻa e uaifi hono pulé, naʻe tukuakiʻi taʻetotonu ai ia ki he feinga tohotoho. Naʻe lī ia ki he pilīsoné ʻo fakamaʻu ʻaki ha ukamea.—Sēnesi 39:1-20; Saame 105:17, 18.

Ko Siosifá ko ha pōpula ia ʻo e kuohilí; ka ko Blessing ko e pōpula ia ʻi he senituli hono 21. Ka naʻá na hoko fakatouʻosi ʻo maʻukovia ʻi he feʻaveʻaki taʻefakalao ʻo e kakaí ko ha tōʻonga motuʻa ia, ko e koloa naʻe ngāueʻaki ki he fefakatauʻakí ko e kakaí pea ʻoku ʻikai ke toe fai ha tokanga ki ha meʻa, ka ke maʻu pē ha tupu fakaʻekonōmika.

ʻAI ʻE HE TAÚ ʻA E POPULÁ KO HA PISINISI LAHI

Ko e taú ʻoku fakamoʻoniʻi ko e founga faingofua taha ia ke maʻu ai ʻe he ngaahi puleʻangá ha kau pōpula. Naʻe pehē ko e Tuʻi ʻIsipite ko Tatimose III naʻá ne foki mo ha kau pōpula ʻe toko 90,000 ʻi he ʻosi haʻane foʻi feingatau ʻe taha ʻi Kēnani. Naʻe tuku kinautolu ʻe he kau ʻIsipité ke nau ngāue pōpula ʻi he keliʻanga maka koloá, langa temipalé, mo e keli fakatafenga vaí.

ʻI he malumalu ʻo e ʻEmipaea Lomá, koeʻuhi ko e ngaahi taú naʻe tupu ʻo tokolahi ʻaupito ʻa e kau pōpulá, pea koeʻuhi ko e fiemaʻu ha kau pōpulá naʻe taki atu ia ki he tau. ʻOku fakafuofua ʻi he senituli ʻuluakí, meimei ko e vaeua ʻo e tokolahi ʻo e kakai ʻo Lomá ko e kau pōpula. Ko e tokolahi ʻo e kau pōpula ʻIsipite mo Lomá naʻe ngāueʻaki anga-fefeka kinautolu. Ko e fakatātaá, ko e lōloa ʻo e moʻui ʻa e kau pōpula keli maka koloa ʻi Lomá naʻe taʻu pē nai ʻe 30.

Naʻe ʻikai ke ngaahileleiʻi ʻa e kau pōpulá ʻi he faai mai ʻa e taimí. ʻI he senituli hono 16 ki he senituli hono 19, ko e fefakatauʻaki ʻo e kau pōpulá ʻi he vahaʻa ʻo ʻAfilika mo ʻAmeliká naʻe hoko ko e pisinisi lelei taha ia ʻi he māmaní. ‘ʻOku fakafuofua ki he vahaʻa ʻo e 25 miliona ki he 30 miliona ʻo e kau tangata, kau fefine mo e fānau naʻe puke fakamālohiʻi pea fakatau atu,’ ko e lau ia ʻa e līpooti ʻa e UNESCO. ʻOku pehē naʻe mate ʻa e lau kilu lolotonga ʻa e kolosi atu ʻi he ʻAtalanitikí. Ko Olaudah Equiano ko ha pōpula naʻe hao moʻui ʻo ne līpooti: “Ko e kekē ʻa e kau fefiné mo e toʻe ʻa e kau maté, ʻoku ʻomi ai ʻa e ʻata kakato ʻo ha meʻa fakalilifu ʻoku taʻemalava ke fai ha tui ki ai.”

Ko e meʻa pangó, he ko e pōpulá ʻoku ʻikai ko ha meʻa fakamamahi pē ia ʻi he hisitōliá. Ko e niʻihi ʻo e toko 21 miliona ʻo e kau tangata, kau fefine mo e fānau ʻoku nau kei ngāue pōpula, mo nofo hopoate pea siʻi pe hala ke maʻu ha totongi, ʻo fakatatau ki he lau ʻa e Kautaha Fakavahaʻapuleʻanga ki he Ngāué. Ko e kau pōpula ʻi he lolotongá ni ʻoku nau ngāue ʻi he ngaahi keliʻanga maka koloá, ngāueʻanga ʻoku tuʻunga kovi pea kovi ʻa e vahé, ngāueʻanga tā pilikí, fale fakaʻaluʻalú mo e ngaahi ʻapi tāutahá. Neongo ʻene taʻefakalaó ʻoku mahino ʻa e ʻalu ke lahi ange ʻa e faʻahinga fakapōpula ko ení.

Fānau ʻoku nau ngāue pōpula ʻi ha ngāueʻanga piliki

Laui miliona ʻoku kei haʻisia ki he ngāue pōpulá

HOLA KI HE TAUʻATĀINÁ

Ko e tōʻonga fakamamahí kuo ne ʻai ʻa e kau pōpula tokolahi ke nau tauʻi ʻenau tauʻatāiná. ʻI he ʻuluaki senituli K.M., naʻe langaʻi ai ha angatuʻu ki Loma ʻe he tokotaha tau ki he mate ko Sipatakasi mo ha kau pōpula ʻe toko 100,000 ka naʻe ʻikai ke lavameʻa. ʻI he senituli hono 18, naʻe tuʻu hake ha kau pōpula ʻi he motu Kalipiane ko Hisipaniolá ʻo fakafepaki ki honau takí. Ko e ngaohikoviʻi fakamanavahē naʻe tofanga ai ʻa e kau pōpulá ʻi he ngaahi ngoueʻanga suká naʻá ne kamataʻi ha tau fakalotofonua ʻi he taʻu ʻe 13, ʻa ia naʻe iku atu ki hono fokotuʻu ʻa e puleʻanga tauʻatāina ʻo Haití ʻi he 1804.

Ko e ʻEkisoto ʻa e kau ʻIsilelí mei ʻIsipité, ko e moʻoni, ʻe lau ia ko e hola lavameʻa taha ʻo e hisitōliá. Ko e kakai nai ʻe toko tolu miliona—ko e puleʻangá kakato—naʻe fakatauʻatāinaʻi mei he pōpula ʻi ʻIsipité. Naʻa nau tuha moʻoni mo e tauʻatāiná. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻenau moʻui ʻi ʻIsipité ʻo pehē “ko e ngaue kotoa naʻa nau fakangaueʻi ai kinautolu naʻe mamafa.” (ʻEkisoto 1:11-14) Naʻe kamataʻi ʻe ha Felo ʻe taha ha feingangāue ke tāmateʻi ʻa e kau valevalé ke taʻofi ʻa e tupu tokolahi ʻa e kau ʻIsilelí.—ʻEkisoto 1:8-22.

Ko hono tukuange ʻa e kau ʻIsilelí mei hono ngaohikoviʻi taʻetotonu kinautolu ʻi ʻIsipité naʻe makehe koeʻuhí naʻa nau kau mo e ʻOtuá. “He ʻoku ou ʻiloʻi ʻenau ngaahi mamahi;” ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá kia Mōsesé. “Kuo u ʻalu hifo ke fakahaofi kinautolu.” (ʻEkisoto 3:7, 8) ʻOku aʻu mai ki he ʻahó ni, ko e kau Siu ʻi he feituʻu kotoa pē ʻoku nau kātoangaʻi ʻa e Pāsová ʻi he taʻu taki taha ko hono fakamanatu ʻa e meʻá ni.—ʻEkisoto 12:14.

FAKANGATA ʻOSI ʻA E PŌPULÁ

“ʻOku ʻikai ke ō ʻa angahala mo Sihova ko hotau ʻOtua” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú, pea ʻoku fakapapauʻi mai heni kiate kitautolu kuo ʻikai ke ne liliu. (2 Kalonikali 19:7; Malakai 3:6) Naʻe fekau mai ʻe he ʻOtuá ʻa Sīsū ke “malangaʻi ha tukuange ki he pōpulá . . . , ke tukuange atu ʻa e faʻahinga ʻoku faingataʻaʻiá ki he tauʻatāina.” (Luke 4:18) Naʻe ʻuhinga eni ki he fakatauʻatāinaʻi mei he nofo pōpula moʻoni kotoa pē? ʻIkai ʻaupito. Naʻe fekau mai ʻa Sīsuú ke ne fakatauʻatāinaʻi ʻa e kakaí mei he pōpula ki he angahalá mo e maté. Naʻá ne talaki ki mui ai: “Ko e moʻoní te ne fakatauʻatāinaʻi kimoutolu.” (Sione 8:32) Naʻa mo e ʻahó ni, ko e moʻoni naʻe akoʻi ʻe Sīsuú ʻokú ne fakatauʻatāinaʻi ʻa e kakaí ʻi ha ngaahi founga lahi.​—Sio ki he puha “Hola mei ha Faʻahinga Kehe ʻo e Pōpulá.”

Ko e moʻoni, naʻe tokoniʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Siosifa mo Blessing ke na hao mei he faʻahinga pōpula kehekehe. ʻE lava ke ke maʻu ʻa e fakamatala lahi ange ʻo fekauʻaki mo Siosifa ʻi he vahe 39 ki he 41 ʻi he tohi Sēnesí. Ko e fekumi ʻa Blessing ki he tauʻatāiná ʻoku taau ke fakatokangaʻi.

Hili hono kapusi ia mei ha fonua ʻe taha ʻi ʻIulope, naʻe ʻalu ʻa Blessing ki Sipeini. Naʻá ne fetaulaki ʻi ai mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová peá ne kamata ako ʻa e Tohi Tapú mo kinautolu. Naʻá ne fakapapauʻi ke fakatonutonu ʻene moʻuí, naʻe maʻu haʻane ngāue tuʻumaʻu peá ne fakalotoʻi hono pule ki muʻá ke fakasiʻisiʻi ʻa e moʻua fakamāhina ke ne totongí. ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe maʻu ʻe Blessing ha telefoni mei hono pule ngāue ki muʻá. Naʻá ne loto ke kaniseli ʻa e moʻua ʻo Blessing peá ne kole ange ke fakamolemoleʻi ia. Ko e hā ʻa e meʻa naʻe hokó? Naʻá ne kamata foki mo ia ke ako Tohi Tapu mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová! “ʻOku fakatauʻatāinaʻi koe ʻe he moʻoní ʻi ha ngaahi founga fakaofo,” ko e lau ia ʻa Blessing.

Naʻe ongoʻi mamahi ʻa Sihova ko e ʻOtuá ʻi hono ngaohikoviʻi anga-fefeka ʻa e kau pōpula ʻIsileli ʻi ʻIsipité; kuo pau pē ʻokú ne maʻu ʻa e ongoʻi tatau ki he fakamaau taʻetotonu ʻi he ʻaho ní. Ko e moʻoni, ke fakangata ʻa e tuʻunga pōpula kotoa pē ʻe fiemaʻu ha liliu lahi ʻi he sōsaieti ʻo e tangatá. Ka ʻoku talaʻofa mai ʻa e ʻOtuá ki he liliu tofu pē ko iá. “ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi langi foʻou mo ha māmani foʻou ʻa ia ʻoku tau nofoʻaki tali ki ai ʻo fakatatau ki heʻene talaʻofá, pea ʻe lotolotoi ai ʻa e māʻoniʻoní.”—2 Pita 3:13

a Kuo liliu ʻa e hingoá.

b ʻI he taimi ko iá, ko e mahuʻinga ʻo e paʻanga ʻIulopé naʻe fakafuofua ʻoku tatau ia mo e paʻanga ʻAmeliká.

Hola mei ha Faʻahinga Kehe ʻo e Pōpulá

Alonso mo hono uaifí

Naʻe pōpula ʻa Alonso ʻi ha faʻahinga kehe ʻo e pōpulá. ʻI heʻene kei taʻu hongofulu tupú, naʻá ne hoko ʻo pōpula ki he kōkeiní mo e heloiní. “Ke totongi ʻeku ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú, naʻá ku tafoki ʻo faihia pea hoko ko ha tokotaha tila faitoʻo kona tapu,” ko e vetehia ia ʻa Alonso. “Neongo naʻá ku ʻalu ki he senitā kehekehe ʻe fā ki hono tokangaekina ʻo e faʻahinga ʻoku maʻukovia ʻe he faitoʻo kona tapú, naʻe ʻikai lava ke u tauʻatāina mei ai. Naʻe faifai pē ʻo maʻu au ʻe he kau polisí peá u nofo pilīsone ʻi he taʻu ʻe fā.”

ʻI he hili ʻa e taʻu ʻe 30 ʻa e pōpula ʻa Alonso ki he faitoʻo kona tapú, naʻe kamata ke ne ako Tohi Tapu mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻe maongo ʻa e pōpoaki ʻo e Tohi Tapú ki hono lotó peá ne fakapapauʻi ai ke ne hoko ʻo tauʻatāina mei hono maʻunimā ʻe he faitoʻo kona tapú. “Neongo naʻe faingataʻa ʻaupito hili ha ngaahi taʻu lahi,” ko ʻene manatú ia. “Ka naʻe tokoni mai ʻa Sihova ko e ʻOtuá kiate au ke u ikuna ʻa e faitaú.”—Saame 55:22.

“ʻOku fiefia hoku uaifí ke sio ki he lahi ʻo ʻeku liliú,” ko e lea ia ʻa Alonso. “ʻOku ʻikai lava ke u maʻu ha lea feʻunga ke fai ʻaki ha fakamālō kia Sihova ʻi heʻene tokoniʻi au ke u hola mei he ʻalunga fakatupu ʻauhá. Kapau naʻe ʻikai ʻene tokoní ʻoku ou kei pōpula pē. Pe mahalo kuó u siʻi mate.”

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share