LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w17 Fepueli p. 8-12
  • Huhuʻí—Ko ha “Foaki Haohaoa” mei he Tamaí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Huhuʻí—Ko ha “Foaki Haohaoa” mei he Tamaí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • “TUKU KE FAKAMĀʻONIʻONIʻI HO HUAFÁ”
  • “TUKU KE HOKO MAI HO PULEʻANGÁ”
  • “TUKU KE FAI HO FINANGALÓ”
  • FAKAHĀHĀ KIA SIHOVA ʻOKÚ KE HOUNGAʻIA ʻI HE HUHUʻÍ
  • ʻOMAI ʻE HE HUHUʻÍ ʻA E NGAAHI TĀPUAKI MEIA SIHOVA
  • Huhuʻí—Meʻaʻofa Lahi Taha ʻa e ʻOtuá
    Ko e Hā ʻOku Lava ke Akoʻi Mai ʻe he Tohi Tapú?
  • Hokohoko Atu ʻa e Houngaʻia ʻi he Huhuʻí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2021
  • Ko e Huhuʻí—Meʻaʻofa Lahi Taha ʻa e ʻOtuá
    Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?
  • ʻOku Tokonaki Mai ʻe Sihova “ha Huhuʻi ko e Fetongi ʻo e Tokolahi”
    ʻUnuʻunu Ofi kia Sihova
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
w17 Fepueli p. 8-12
Ako‘i ‘e Sīsū ha fu‘u kakai

Huhuʻí​—Ko ha “Foaki Haohaoa” mei he Tamaí

“Ko e meʻaʻofa lelei kotoa pē mo e foaki haohaoa kotoa pē ʻoku mei he . . . Tamai.”​—SĒM. 1:17.

HIVA: 149, 5

ʻOKU ANGA-FĒFĒ HONO ʻOMAI ʻE HE HUHUʻÍ ʻA E . . .

  • tokoni ki hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo Sihová?

  • ngaahi tāpuaki ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá?

  • tokoni ki hono fakahoko ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá?

1. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa lelei ʻoku ʻai ʻe he huhuʻí ke tau malava ʻo maʻú?

KO E feilaulau huhuʻi ʻa Sīsū Kalaisí ʻoku malava ai ke tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki lahi. Ko e fakatātaá, ko e fokotuʻutuʻu ki he huhuʻí ʻoku fakaava ai ʻa e matapā ki he fānau kotoa ʻa ʻĀtama ʻoku ʻofa ki he māʻoniʻoní ke nau hoko ko e konga ʻo e fāmili ʻo e ʻOtuá ʻi ha ʻaho. Ko e tāpuaki ʻe taha ko e malava ke tau moʻui taʻengata ʻi he fiefia. ʻOku toe malava foki ai ke tau fakatuʻotuʻa atu ki he moʻui fiefia ʻo taʻengata. Mahulu hake aí, ʻoku fekauʻaki ʻa e huhuʻí mo e ngaahi meʻa ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ki he tokotaha kotoa ʻi hēvani mo māmani.—Hep. 1:8, 9.

2. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa mātuʻaki mahuʻinga ʻi hēvani mo māmani naʻe fakakau ʻe Sīsū ʻi heʻene lotú? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.) (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

2 ʻI he taʻu nai ʻe ua ki muʻa ke pekia ʻa Sīsuú, naʻá ne akoʻi ʻa ʻene kau ākongá ke nau lotu ʻo pehē: “Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi hēvani, tuku ke fakamāʻoniʻoniʻi ho huafá. Tuku ke hoko mai ho Puleʻangá. Tuku ke fai ho finangaló, ʻo hangē ko ia ʻi hēvaní, ke pehē foki ʻi māmani.” (Māt 6:9, 10) Tau sivisiviʻi angé ʻa e anga ʻo e fekauʻaki ʻa e huhuʻí mo hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo Sihová, mo e pule ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pea mo hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá.

“TUKU KE FAKAMĀʻONIʻONIʻI HO HUAFÁ”

3. Ko e hā ʻoku fakafofongaʻi ʻe he huafa ʻo Sihová? Naʻe anga-fēfē hono fakaongoongokoviʻi ʻe Sētane ʻa e huafa ʻo Sihová?

3 Ko e meʻa muʻomuʻa tahá, naʻe lotu ʻa Sīsū ke fakamāʻoniʻoniʻi pe ʻai ke māʻoniʻoni ʻa e huafa ʻo Sihová. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he huafa ʻo Sihová ʻa Sihova tonu, ko hai ia. Ko ia ʻa e Tokotaha mālohi taha mo māʻoniʻoni taha ʻi he kotoa ʻo e ʻunivēsí. Naʻe toe ui ia ʻe Sīsū ko e “Tamai Māʻoniʻoni.” (Sione 17:11) Koeʻuhi ko Sihová ʻoku māʻoniʻoni, ko e meʻa kotoa pē ʻokú ne faí pea ko ha lao pē ʻokú ne faʻu ʻoku māʻoniʻoni. Ka ʻi ʻĪteni, naʻe fehuʻia olopoto ai ʻe Sētane ʻa e totonu ʻa e ʻOtuá ke ne fokotuʻu ʻa e ngaahi tuʻunga ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻá ne loi ʻo fekauʻaki mo Sihova peá ne fakaongoongokoviʻi ai ʻa e huafa pe ko e ongoongo ʻo e ʻOtuá.—Sēn. 3:1-5.

4. Naʻe anga-fēfē hono ʻai ʻe Sīsū ke māʻoniʻoni ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá?

4 ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko Sīsuú, naʻá ne ʻofa moʻoni ʻi he huafa ʻo Sihová peá ne fai ʻa e meʻa kotoa pē naʻá ne malavá ke fakamāʻoniʻoniʻi ia. (Sione 17:25, 26) Anga-fēfē? ʻAki hono ʻulungāngá mo ʻene akonakí, naʻe tokoniʻi ai ʻe Sīsū ʻa e niʻihi kehé ke nau ʻiloʻi ko e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová ʻoku totonu pea ko e meʻa kotoa pē ʻokú ne fiemaʻu meiate kitautolú ko e lelei pē ia maʻatautolu. (Lau ʻa e Saame 40:8-10.) Naʻa mo e taimi naʻe ʻai ai ia ʻe Sētane ke ne faingataʻaʻia peá ne pekia ʻi ha pekia fakamamahí, naʻe kei mateaki ai pē ʻa Sīsū. Naʻá ne fakamoʻoniʻi ʻoku malava ke talangofua kakato ha tangata haohaoa kia Sihova.

5. ʻE lava fēfē ke tau ʻai ke māʻoniʻoni ʻa e huafa ʻo Sihová?

5 ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻoku tau ʻofa ʻi he huafa ʻo Sihová? ʻAki hotau ʻulungāngá. ʻOku fiemaʻu mai ʻe Sihova ke tau māʻoniʻoni. (Lau ʻa e 1 Pita 1:15, 16.) ʻOku ʻuhinga ení ke tau lotu kiate ia pē pea talangofua kiate ia ʻaki hotau lotó kotoa. Naʻa mo e taimi ʻoku fakatangaʻi ai kitautolú, ʻoku tau fai hotau lelei tahá ke moʻui ʻi he founga ʻoku akoʻi mai ʻe Sihová. ʻI he moʻui ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻunga ʻa Sihová, ʻoku tau ʻoatu ai ʻa e lāngilangi ki hono huafá. (Māt. 5:14-16) ʻOku tau fakamoʻoniʻi ai ko e ngaahi lao ʻa Sihová ʻoku lelei pea ko Sētané ko ha tokotaha loi. ʻOku ʻikai ke tau haohaoa, ko ia te tau fai ʻa e ngaahi fehālaaki. ʻI he taimi ʻoku tau fai pehē aí, ʻoku tau fakatomala pea fai hotau lelei tahá ke tuku hono fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke fakalāngilangiʻi ai ʻa e huafa ʻo Sihová.—Saame 79:9.

6. Ko e hā ʻoku lava ai ke vakai mai ʻa Sihova ʻoku tau māʻoniʻoní, neongo ʻetau taʻehaohaoá?

6 Pe ʻoku tau kau ʻi he kau paní pe ko e “fanga sipi kehe,” ʻe fakamolemoleʻi ʻe Sihova ʻetau ngaahi angahalá kapau ʻoku tau tui ki he huhuʻí. ʻOkú ne tali ko hono kau lotu ʻa e faʻahinga ʻoku nau fakatapui kiate iá. ʻOkú ne fakahaaʻi ʻoku māʻoniʻoni ʻa e kau Kalisitiane paní ʻi he tuʻunga ko hono ngaahi foha pea ʻoku māʻoniʻoni ʻa e “fanga sipi kehe” ʻi he tuʻunga ko hono ngaahi kaumeʻa. (Sione 10:16; Loma 5:1, 2; Sēm. 2:21-25) Ko ia ai, naʻa mo e taimí ni, ʻoku ʻai ʻe he huhuʻí ke tau malava ʻo maʻu ha vahaʻangatae lelei mo ʻetau Tamaí pea fakamāʻoniʻoniʻi ʻa hono huafá.

“TUKU KE HOKO MAI HO PULEʻANGÁ”

7. Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku ʻai ke malava ʻe he huhuʻí?

7 ʻI he sīpinga lotú, naʻe pehē ai ʻe Sīsū: “Tuku ke hoko mai ho Puleʻangá.” ʻOku anga-fēfē ʻa e fekauʻaki ʻa e huhuʻí mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá? Ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pe founga-pulé, ʻoku faʻuʻaki ia ʻa Sīsū mo e toko 144,000 kuo fili mei he faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku ʻai ʻe he huhuʻí ke malava ʻo fokotuʻu hake ki hēvani ʻa e faʻahinga ko eni ʻo e tangatá. (Fkh. 5:9, 10; 14:1) Te nau hoko ko e ngaahi tuʻi mo e kau taulaʻeiki pea te nau pule mai ki he māmaní fakataha mo Sīsū ʻi he taʻu ʻe taha afe. Lolotonga ʻa e taimi ko iá, ʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e Puleʻangá ke ngaohi ʻa e māmaní ko ha palataisi pea tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá kotoa ke nau hoko ʻo haohaoa. Ko e kau sevāniti ʻa Sihova ʻi hēvani mo māmaní ʻe faai atu pē ʻo nau hoko ko e fāmili pē ʻe taha. (Fkh. 5:13; 20:6) ʻE fakaʻauha ʻe Sīsū ʻa Sētane pea toʻo ʻa e ngaahi palopalema kotoa naʻá ne fakatupungá.—Sēn. 3:15.

8. (a) Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe Sīsū ʻa ʻene kau ākongá ke nau mahinoʻi ʻoku mahuʻinga ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá? (e) ʻOku anga-fēfē ʻetau poupou ʻi he ʻahó ni ki he Puleʻangá?

8 Naʻe tokoniʻi ʻe Sīsū ʻa ʻene kau ākongá ke nau mahinoʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Anga-fēfē? ʻI he hili pē ʻene papitaisó, naʻe kamata ke malangaʻi ʻe Sīsū “ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá” ʻi he feituʻu kotoa pē naʻá ne ʻalu ki aí. (Luke 4:43) Naʻá ne tala foki ki heʻene kau ākongá ke nau hoko ko ʻene kau fakamoʻoni ʻo aʻu “ki he feituʻu taupotu taha ʻo e māmaní.” (Ngā. 1:6-8) ʻI he ʻahó ni, fakafou ʻi he ngāue ko hono malangaʻi ʻo e Puleʻangá, ʻoku maʻu ai ʻe he kakaí ʻa e faingamālie ke ako fekauʻaki mo e huhuʻí pea hoko ko e faʻahinga ʻe pule mai ki ai ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku tau fakahaaʻi ko e faʻahinga mateaki kitautolu ki he Puleʻangá ʻaki ʻetau tokoni ki he kau paní ʻi hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ʻi māmani lahi.—Māt. 24:14; 25:40.

“TUKU KE FAI HO FINANGALÓ”

9. Ko e hā ʻe lava ai ke tau tuipau ʻe fakahoko ʻe Sihova ʻene taumuʻa maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá?

9 Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻa Sīsū ʻi heʻene hoko atu ʻo pehē: “Tuku ke fai ho finangaló”? ʻI he taimi ʻoku pehē ai ʻe Sihova ʻe hoko ha meʻá, ʻe hoko ia. (ʻAi. 55:11) Naʻe ʻikai lava ʻe he angatuʻu ʻa Sētané ʻo taʻofi ʻa Sihova. Ko e hā ʻa e finangalo ʻo Sihova ki he māmaní? Naʻá ne loto ke fakafonu ʻa e māmaní ʻaki ha fānau haohaoa ʻa ʻĀtama mo ʻIvi. (Sēn. 1:28) Kapau naʻe mate ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ʻoku ʻikai haʻana fānau, naʻe ʻikai mei fakahoko ai ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ke fakafonu ʻa e māmaní ʻaki ʻena fānaú. Ko ia naʻe fakaʻatā kinaua ʻe Sihova ke na maʻu fānau. ʻOku ʻoange ʻe he huhuʻí ki he faʻahinga kotoa ʻoku nau ngāueʻi ʻa e tuí ʻa e faingamālie ke nau hoko ʻo haohaoa pea moʻui taʻengata. ʻOku ʻofa ʻa Sihova ki he kakaí pea ʻokú ne loto ke tau maʻu ʻa e moʻui fisifisimuʻa ko ia naʻá ne fakataumuʻa maʻatautolú.

10. ʻOku anga-fēfē ʻa e maʻu ʻaonga mei he huhuʻí ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá kuo nau maté?

10 Fēfē ʻa e kakai ʻe laui piliona naʻa nau mate ʻoku teʻeki ai ʻaupito ke nau maʻu ha faingamālie ke ʻiloʻi ʻa Sihová? ʻOku fiemaʻu ʻe Sihova ke moʻui ʻa e kakaí. Ko ia ʻe aʻu ʻo ne fakamoʻui ʻa e faʻahinga kuo maté. ʻOku ʻai ʻe he huhuʻí ke malava ʻo nau toe moʻui. Te nau malava leva ai ke ako ʻo fekauʻaki mo Sihova pea moʻui taʻengata. (Ngā. 24:15) Ko Sihova ʻa e Matavai ʻo e moʻuí. ʻI he taimi ʻe fakamoʻui ai ʻe Sihova ʻa e faʻahinga kuo nau maté, te ne hoko ko ʻenau Tamai. (Saame 36:9) ʻI he sīpinga lotú, naʻe pehē ai ʻe Sīsū ko Sihova ʻa ʻetau “Tamai ʻoku ʻi hēvani.” (Māt. 6:9) Kuo ʻoange ʻe Sihova kia Sīsū ha ngafa mātuʻaki mahuʻinga ki hono fokotuʻu hake ʻa e kau maté. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko au ʻa e toetuʻú pea mo e moʻuí.”—Sione 6:40, 44; 11:25.

11. Ko e hā ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ki he “fuʻu kakai lahi”?

11 Naʻe toe pehē ʻe Sīsū: “ʻIlonga ʻa ia ʻokú ne fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, ko ia ia ʻa hoku tokouá mo hoku tuofefiné mo ʻeku faʻeé.” (Mk. 3:35) Ko e finangalo ia ʻo e ʻOtuá ke hoko ʻa e kakai tokolahi mei he puleʻanga kotoa pē mo e ngaahi matakali mo e ngaahi lea ko ʻene kau lotu. ʻOku fakamatalaʻi kinautolu “ko ha fuʻu kakai lahi, ʻa ia naʻe ʻikai lava ʻe ha taha ke lau.” ʻOku nau tui ki he huhuʻí pea loto ke talangofua ki he ʻOtuá. ʻOku nau fakahīkihikiʻi ia mo pehē: “Ko hotau fakamoʻuí ʻoku mei he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne ʻafio ʻi he taloní, pea mei he Lamí.”—Fkh. 7:9, 10.

12. Mei he lotu ʻa Sīsuú, ko e hā ʻoku tau ako fekauʻaki mo e taumuʻa ʻa Sihova ki he faʻahinga ʻo e tangatá?

12 Kuo tau ako ʻa e meʻa lahi ʻo fekauʻaki mo Sihova mo ʻene taumuʻa ki he faʻahinga ʻo e tangatá mei he sīpinga lotu ʻa Sīsuú. ʻUluakí, kuo pau ke tau fai ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau malavá ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo Sihová pea fakalāngilangiʻi ia. (ʻAi. 8:13) Ko e feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú, ʻa ia ʻokú ne ʻai ke malava ʻa hotau fakamoʻuí, ʻoku toe fakalāngilangiʻi ai ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá. Ko hono moʻoní, ko e hingoa ʻo Sīsuú tonu ʻoku ʻuhingá “Ko Sihova ʻa e Fakamoʻuí.” Uá, ʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa hono Puleʻangá ke ne ʻomai ʻa e ngaahi ʻaonga kotoa ʻo e huhuʻí ki he faʻahinga talangofua ʻo e tangatá. Pea ko e tolú, ʻoku tau tuipau heʻikai ha meʻa ʻe lava ke ne taʻofi ʻa hono fai ʻa e finangalo ʻo Sihová.—Saame 135:6; ʻAi. 46:9, 10.

FAKAHĀHĀ KIA SIHOVA ʻOKÚ KE HOUNGAʻIA ʻI HE HUHUʻÍ

13. Ko e hā ʻoku tau papitaiso aí?

13 Ko e founga mahuʻinga ke tau fakahāhā ai ʻetau houngaʻia ki he huhuʻí ko hono fakatapui ʻetau moʻuí kia Sihova pea papitaiso. ʻI he founga ko ení, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻoku tau maʻu ʻa e tui ki he huhuʻí pea “ʻoku ʻa Sihova ʻa kitautolu.” (Loma 14:8) ʻI heʻetau papitaisó, ʻoku tau kole ai kia Sihova ke ne ʻomai kiate kitautolu “ha konisēnisi lelei.” (1 Pita 3:21) ʻOku tali ia ʻe Sihova ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi ʻaonga ʻo e huhuʻí kia kitautolu. Pea ʻoku tau fakapapauʻi moʻoni te ne ʻomai ʻa e meʻa kotoa pē naʻá ne talaʻofaʻakí.—Loma 8:32.

Papitaiso ha tangata ko e taha ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová pea kau ‘i he ngāue fakamalangá

ʻOku anga-fēfē ʻetau fakahāhā ʻoku tau houngaʻia ʻi he huhuʻí? (Sio ki he palakalafi 13, 14)

14. Ko e hā ʻoku fekauʻi ai kitautolu ʻe Sihova ke tau ʻofa ki he niʻihi kehé?

14 ʻOku tākiekina ʻe he ʻofá ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fai ʻe Sihová. Ko hono finangaló ia ke faʻifaʻitaki kiate ia ʻene kau lotú mo nau feʻofaʻaki. (1 Sio. 4:8-11) ʻI heʻetau ʻofa ʻi he kakaí, ʻoku tau fakahaaʻi mahino ʻoku tau loto ke hoko ‘ko e fānau kitautolu ʻa ʻetau Tamai ʻoku ʻi hēvaní.’ (Māt. 5:43-48) Ko e ongo fekau lahi tahá eni, ʻuluakí ke ʻofa kia Sihova, pea ko hono uá, ke ʻofa ki he niʻihi kehé. (Māt. 22:37-40) Ko e founga ʻe taha ʻoku tau fakahāhā ai ʻoku tau ʻofa ʻi he kakaí ko hono akoʻi kiate kinautolu ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Kapau ʻoku tau talangofua ki he fekau ʻa Sihova ke ʻofa ki he niʻihi kehé, tautefito ki hotau fanga tokouá, ʻe “fakahaohaoaʻi” ai ʻetau ʻofa kiate iá.—1 Sio. 4:12, 20.

ʻOMAI ʻE HE HUHUʻÍ ʻA E NGAAHI TĀPUAKI MEIA SIHOVA

15. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki meia Sihova ʻoku tau maʻu he taimí ni? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki te tau maʻu ʻi he kahaʻú?

15 ʻOku fakapapauʻi mai ʻe Sihova ʻe “tāmateʻi” ʻetau ngaahi angahalá koeʻuhí ko ʻetau tui ki he huhuʻí. ʻE lava ke ne fakamolemoleʻi fakaʻaufuli ʻetau ngaahi angahalá. (Lau ʻa e Ngāue 3:19-21.) Hangē ko ia naʻa tau lāulea ki ai ki muʻá, ʻoku ʻai ʻe he huhuʻí ke malava ʻo ohi ai ʻe Sihova ʻa e niʻihi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ke nau hoko ko hono ngaahi foha ʻi hēvani. Ko e faʻahinga ko ení ko e kau paní. (Loma 8:15-17) ʻOkú ne fakaafeʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau kau ʻi he “fanga sipi kehe” ke nau hoko ko e konga ʻo hono fāmili ʻi he māmaní. ʻI he hili ʻenau hoko ʻo haohaoá, ʻe ʻi ai ha ʻahiʻahi fakaʻosi. Kapau te nau mateaki kia Sihova, te ne ohi mo kinautolu foki ke nau hoko ko ʻene fānau. (Loma 8:20, 21; Fkh. 20:7-9) ʻE ʻofa maʻu pē ʻa Sihova ʻi he kotoa ʻo ʻene fānaú. ʻE hokohoko atu hono ʻomai ʻe he huhuʻí ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo taʻengata. (Hep. 9:12) Kuo ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻa e meʻaʻofa mahuʻinga ko ení, pea heʻikai lava ke toʻo ia ʻe ha taha meiate kitautolu.

16. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he huhuʻí ke tau hoko ʻo tauʻatāiná?

16 Kapau te tau fakatomalaʻi ʻetau ngaahi angahalá, heʻikai lava ʻe he Tēvoló ke ne taʻofi kitautolu mei heʻetau faai atu pē ʻo hoko ko e konga ʻo e fāmili ʻo Sihová. Naʻe pekia ʻa Sīsū ʻo “tā-tuʻo-taha.” Naʻe totongi ʻosi ai ʻa e huhuʻí. (Hep. 9:24-26) Naʻe ʻomai ʻe ʻĀtama ʻa e maté kiate kitautolu, ka ko e feilaulau ʻa Sīsuú te ne ʻomai ʻa e moʻui taʻengatá. ʻOku lava ʻe he huhuʻí ke ne fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he māmani ʻo Sētané pea mei he manavahē ki he maté.—Hep. 2:14, 15.

17. Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ʻa e ʻofa ʻa Sihová?

17 Ko e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻe fakahoko maʻu pē. Hangē pē ko e ʻikai ke liliu ʻa e ngaahi lao naʻe faʻu ʻe Sihova ʻi natulá, ʻe ʻikai ʻaupito ke liliu ʻa Sihova. Heʻikai ʻaupito te ne fakalotomamahiʻi kitautolu. (Mal.3:6) ʻOku ʻomai ʻe Sihova ha meʻa ʻoku lahi mamaʻo ange ia ʻi he meʻaʻofa ko e moʻuí. ʻOkú ne ʻomai kiate kitautolu ʻene ʻofá. “Kuo tau hoko ʻo ʻilo mo tui ki he ʻofa ʻoku maʻu ʻe he ʻOtuá kiate kitautolú. Ko e ʻOtuá ko e ʻofa.” (1 Sio. 4:16) Ko ʻene ngaahi talaʻofá ʻoku hoko maʻu pē ʻo moʻoni. ʻOku vavé ni ke hoko ʻa e māmaní ko ha palataisi fakaʻofoʻofa. Ko e tokotaha kotoa pē ʻe moʻui aí te nau faʻifaʻitaki kia Sihova mo nau feʻofaʻaki. Ko e kotoa leva ʻo ʻene kau sevāniti ʻi hēvani mo māmaní te nau pehē: “Tuku ʻa e fakahīkihikí mo e lāngilangí mo e potó mo e fakafetaʻí mo e ngeiá mo e māfimafí pea mo e mālohí ke ʻa hotau ʻOtuá ʻo taʻengata pea taʻengata. ʻĒmeni.”—Fkh. 7:12.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share