Toʻutupu, ʻOku Mou Tokangataha ki he Ngaahi Taumuʻa Fakalaumālié?
“Tuku kia Sihova ha meʻa pē ʻokú ke fai, pea ʻe lavameʻa hoʻo ngaahi palaní.”—PAL. 16:3.
1-3. (a) Ko e hā ʻa e tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻa e toʻutupu kotoa pē, pea ko e hā ʻe lava ke tau fakahoa ia ki aí? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.) (e) Ko e hā te ne tokoniʻi ʻa e toʻutupu Kalisitiané ʻi he tuʻunga ko ení?
SIOLOTO atu ʻokú ke palani ke ʻalu ki ha kātoanga makehe ʻi ha kolo mamaʻo. Ke fononga ki aí, ʻoku fiemaʻu ke ke heka pasi. ʻI he tauʻanga pasí, ʻokú ke ʻuluaki ongoʻi puputuʻu he ʻoku fuʻu tokolahi ʻa e kakaí pea lahi ʻaupito mo e ngaahi pasí. Ka ko e meʻa fakafiefiá, ʻokú ke ʻiloʻi ʻa e feituʻu tofu pē ʻokú ke loto ke ʻalu ki aí mo e pasi ke heka aí. Heʻikai te ke heka ʻi ha toe pasi kehe, he ʻokú ke ʻiloʻi ʻe ʻave ai koe ki he feituʻu hala.
2 Ko e moʻuí ʻoku hangē ko e fononga ko iá, pea ko kimoutolu toʻutupú ʻoku mou hangē ko e kakai ʻi he tauʻanga pasí. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku fuʻu lahi ʻa e ngaahi fili ke fai ʻi he moʻuí ʻo lava ai ke mou ongoʻi puputuʻu. Ka ʻo kapau ʻoku mou ʻiloʻi ʻa e feituʻu tofu pē ʻoku mou loto ke ʻalu ki aí, ʻe faingofua ange ai ke mou fai ʻa e ngaahi fili ʻoku totonú. Ko fē ʻa e hala ʻoku totonu ke mou ʻalu aí?
3 ʻE tali ʻe he kupu ko ení ʻa e fehuʻi ko iá pea te ne fakalototoʻaʻi kimoutolu ke mou fakahangataha hoʻomou moʻuí ki hono fakahōifuaʻi ʻa Sihová. ʻOku ʻuhinga ení ke mou muimui ʻi he faleʻi ʻa Sihová ʻi he fili kotoa kuo pau ke mou fai ʻi he moʻuí, hangē ko e fili ʻo e akó pe ko e ngāue te ke maʻú pe te ke mali nai mo maʻu ha fānau. Pea ʻoku ʻuhinga iá ko e ngāue ke aʻusia ʻa e ngaahi taumuʻa fakalaumālié, ʻa ia, ko e ngaahi taumuʻa te ne ʻai kimoutolu ke mou ofi ange ai kia Sihova. Kapau te mou hanganaki tokangataha ki he tauhi kia Sihová, ʻe lava ke mou fakapapauʻi te ne tāpuakiʻi kimoutolu pea tokoniʻi kimoutolu ke mou lavameʻa.—Lau ʻa e Palōveepi 16:3.
KO E HĀ KE FOKOTUʻU AI HA NGAAHI TAUMUʻA FAKALAUMĀLIÉ?
4. Ko e hā te tau sivisiviʻi ʻi he kupu ko ení?
4 ʻOku lelei ke fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa fakalaumālie. Ko e hā hono ʻuhingá? Te tau sivisiviʻi ʻa e ʻuhinga ʻe tolu. Ko e ʻuluakí mo e uá te ne tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi ko e ngāue ke aʻusia ʻa e ngaahi taumuʻa fakalaumālié te ne ʻai koe ke ke hoko ai ko e kaumeʻa lelei ange ʻo Sihova. Ko hono tolú te ne fakahaaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku lelei ai ke fokotuʻu ʻa e ngaahi taumuʻa ko ení ʻi hoʻo kei siʻí.
5. Ko e hā ʻa e ʻuhinga mahuʻinga taha ki hono fokotuʻu ʻa e ngaahi taumuʻa fakalaumālié?
5 Ko e ʻuhinga mahuʻinga taha ki hono fokotuʻu ʻo e ngaahi taumuʻa fakalaumālié ko e fakamālōʻiaʻi ʻa Sihova ʻi heʻene ʻofá mo e meʻa kuó ne fai maʻatautolú. Naʻe pehē ʻe ha tokotaha-tohi-saame ʻe taha: “ʻOku lelei ke fakamālō kia Sihova . . . He kuó ke ʻai au ke u fiefia, ʻe Sihova, koeʻuhí ko hoʻo ngaahi ngāué; koeʻuhi ko e ngaahi ngāue ʻa ho nimá ʻoku ou kaila fiefia.” (Saame 92:1, 4) Fakakaukau fekauʻaki mo e meʻa kotoa pē kuo foaki atu ʻe Sihová: Ko hoʻo moʻuí, ko hoʻo tuí, ko e Tohi Tapú, ko e fakatahaʻangá, mo e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengata ʻi he Palataisí. ʻI hoʻo fokotuʻu ʻa e ngaahi taumuʻa fakalaumālié, ʻokú ke fakahaaʻi ai kia Sihova ʻokú ke fakamālō ʻi he ngaahi meʻa kotoa ko ení, pea ʻoku ʻai ai koe ke ke ofi ange kiate ia.
6. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa e kaunga hoʻo ngaahi taumuʻa fakalaumālié ki ho vahaʻangatae mo Sihová? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi taumuʻa ʻe niʻihi ʻe lava ke ke fokotuʻu ʻi hoʻo kei siʻí?
6 Ko e ʻuhinga hono ua ke fokotuʻu ai ʻa e ngaahi taumuʻa fakalaumālié he ʻi hoʻo ngāue ke aʻusia iá, ʻokú ke fai ai ʻa e ngāue lelei maʻa Sihova. ʻE ʻai koe ʻe he meʻá ni ke ke toe ofi ange ai kiate ia. Naʻe talaʻofa ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “ʻOku ʻikai ke taʻemāʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá ke ne fakangaloʻi hoʻomou ngāué pea mo e ʻofa naʻa mou fakahaaʻi ki hono huafá.” (Hep. 6:10) ʻOku ʻikai ʻaupito ke ke fuʻu kei siʻi ke fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa. Ko e fakatātaá, ko Christine naʻá ne taʻu 10 ʻi heʻene fili ke ne lau maʻu pē ʻa e ngaahi talanoa ki he moʻui ʻa e Kau Fakamoʻoni faitōnungá. Naʻe taʻu 12 ʻa Toby ʻi heʻene fokotuʻu ʻa e taumuʻa ko hono lau ʻa e Tohi Tapú fakakātoa ki muʻa ke ne papitaisó. Naʻe taʻu 11 ʻa Maxim pea taʻu 10 ʻa hono tuofefine ko Noemi ʻi he taimi naʻá na papitaiso aí. Naʻá na fakatou fokotuʻu ʻa e taumuʻa ke ngāue ʻi he Pētelí. Ke hanganaki tokangataha ki he taumuʻa ko iá, naʻá na fakapipiki ʻi he holisi ʻo honau falé ha foomu tohi kole ki Pēteli. Fēfē koe? ʻE lava ke ke fakakaukau ki ha ngaahi taumuʻa ʻe lava ke ke fokotuʻu pea kamata ngāue ke aʻusia ia?—Lau ʻa e Filipai 1:10, 11.
7, 8. (a) ʻOku lava fēfē ke faingofua ange hono fai ʻa e ngaahi filí ʻi hono fokotuʻu ha ngaahi taumuʻá? (e) Ko e hā naʻe fili ai ha tokotaha taʻu hongofulu tupu ke ʻoua ʻe ʻalu ki he ʻunivēsití?
7 Ko e hā ʻa e ʻuhinga hono tolu ʻoku lelei ai ke fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa ʻi hoʻo kei siʻí? ʻI hoʻo kei siʻí, ʻoku lahi ʻa e ngaahi fili ke ke faí. ʻOku fiemaʻu ke ke fili ʻa e ako pe ko e ngāue te ke maʻú, mo e ngaahi meʻa lahi kehe. Ko e ngaahi fili ko eni ʻi he moʻuí ʻoku hangē ko ha manga-hala ʻokú ke aʻu ki ai ʻi haʻo fononga. Kapau ʻokú ke ʻiloʻi ʻa e feituʻu ʻokú ke ʻalu ki aí, ʻe faingofua ke fili ʻa e hala ke ʻalu aí. ʻI he founga tatau, kapau ʻokú ke ʻiloʻi hoʻo ngaahi taumuʻá, ʻe faingofua ange ai ke ke fai ha ngaahi fili fakapotopoto. ʻOku pehē ʻi he Palōveepi 21:5: “Ko e ngaahi palani ʻa e tokotaha faʻa ngāué ʻe iku moʻoni atu ki he lavameʻa.” Ko e tōmuʻa ange hoʻo fai ʻa e ngaahi palaní ʻaki hono fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa leleí, ko e vave ange ia ʻa hoʻo lavameʻá. Ko e meʻa eni naʻe hokosia ʻe Damaris ʻi he fiemaʻu ke ne fai ha fili mahuʻinga ʻi heʻene taʻu hongofulu tupú.
8 Naʻe lelei ʻaupito ʻa e tuʻunga fakaako ʻo Damaris ʻi heʻene ʻosi mei he akoʻanga māʻolungá, pea naʻe mei lava ke ne ʻalu ki he ʻunivēsití ʻo ako lao kae taʻetotongi ʻa ʻene akó. ʻI hono kehé, naʻá ne fili ke ngāue ʻi ha pangikē. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻi heʻene kei siʻi ʻaupitó, naʻá ne fili ai te ne tāimuʻa. ʻOkú ne pehē: “Naʻe ʻuhinga iá ko e ngāue konga-taimi. ʻI hano maʻu ha mataʻitohi lao ʻi he ʻunivēsití, ʻe lava ke u maʻu ai ha paʻanga lahi, ka ʻe siʻi ʻa e faingamālie ke u maʻu ha ngāue konga-taimí.” Kuo tāimuʻa ʻa Damaris ʻi he taʻu ʻe 20. ʻOkú ne ongoʻi naʻá ne fokotuʻu ʻa e taumuʻa totonú pea fai ʻa e fili totonú ʻi heʻene taʻu hongofulu tupú? ʻIo. ʻI he pangikē ʻokú ne ngāue aí, ʻokú ne fetaulaki ai mo e kau loea tokolahi ʻoku nau fai ʻa e ngāue naʻá ne mei fai kapau naʻá ne ʻalu ki he ʻunivēsití. ʻOkú ne pehē ko e tokolahi ʻo kinautolú ʻoku ʻikai ʻaupito te nau fiefia ʻi heʻenau ngāué. ʻOku ongoʻi ʻe Damaris kuó ne fiefia lahi ʻi he ngaahi taʻu kotoa ko eni ʻo e tāimuʻá pea kuo tokoniʻi ai ia ke ne hao mei he ʻikai ke fiefia ʻo hangē ko kinautolú.
9. Ko e hā ʻoku tau laukauʻaki ai ʻa ʻetau toʻutupú?
9 Ko e laui afe ʻo ʻetau toʻutupu takatakai ʻi he māmaní ʻoku nau fakalakalaka pea ʻoku taau ke fakaongoongoleleiʻi kinautolu. Ko ʻenau kaumeʻa mo Sihová mo ʻenau ngaahi taumuʻa fakalaumālié ʻa e meʻa tefito ʻi heʻenau moʻuí. Ko e toʻutupu ko ení ʻoku nau fiefia moʻoni ʻi he moʻuí, pea ʻi he taimi tatau, ʻoku nau ako ke muimui ʻi he fakahinohino ʻa Sihová ʻi he meʻa kotoa pē, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e akó, ngāué, mo e moʻui fakafāmilí. Naʻe pehē ʻe Solomone: “Falala kia Sihova ʻaki ho lotó kotoa.” Naʻá ne toe tānaki mai: “ʻI he kotoa ho ngaahi ʻalungá, tokanga kiate ia, pea te ne fakatonutonu ho ngaahi halá.” (Pal. 3:5, 6) Toʻutupu, ʻoku ʻofa lahi ʻa Sihova ʻiate kimoutolu! ʻOku mou mahuʻinga kiate ia, pea te ne maluʻi, tataki, mo tāpuakiʻi kimoutolu.
TEUTEU LELEI KE TALANOA KI HE NIʻIHI KEHÉ FEKAUʻAKI MO SIHOVA
10. (a) Ko e hā kuo pau ke hoko ai ʻa e ngāue fakamalangá ko e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha kiate kitautolú? (e) ʻE lava fēfē ke toe lelei ange hoʻo fakamatalaʻi ʻa hoʻo tuí?
10 ʻI hoʻo fakahangataha hoʻo moʻuí ki hono fakahōifuaʻi ʻa Sihová, te ke loto ai ke talanoa ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo ia. Naʻe pehē ʻe Sīsū Kalaisi “kuo pau ke tomuʻa malangaʻi . . . ʻa e ongoongo leleí.” (Mk. 13:10) Ko ia ko e ngāue fakamalangá ʻoku fiemaʻu fakavavevave pea ʻoku totonu ke hoko ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha kiate kitautolú. ʻE lava ke ke fokotuʻu ha taumuʻa ke kau lahi ange ʻi he malangá? ʻE lava ke ke tāimuʻa? Kae fēfē kapau ʻoku ʻikai te ke fuʻu saiʻia ʻi he malangá? Pea ʻe lava fēfē ke toe lelei ange hoʻo fakamatalaʻi ʻa hoʻo tuí? ʻE tokoniʻi koe ʻe he meʻa ʻe ua: Teuteu lelei, pea ʻoua ʻe foʻi ʻi hono tala ki he niʻihi kehé ʻa e meʻa ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo Sihová. Te ke ʻohovale nai ʻi he lahi ʻa e fiefia te ke maʻu ʻi he malangá.
ʻOku anga-fēfē hoʻo teuteu ke talanoa ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo Sihová? (Sio ki he palakalafi 11, 12)
11, 12. (a) Ko e hā ʻe lava ke ke fai ke mateuteu ai ke talanoa ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo Sihová? (e) Naʻe anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe ha kiʻi tokoua ha faingamālie ke talanoa ai fekauʻaki mo Sihova ʻi he ʻapiakó?
11 ʻE lava ke ke kamataʻaki hano teuteu ha tali ki ha fehuʻi ʻoku angamaheniʻaki hono ʻohake ʻe he kaungāakó. ʻOku ʻi heʻetau uepisaiti jw.org mo e ʻū tohi kehe ha ngaahi kupu kuo faʻu ke ne tokoniʻi ʻa e toʻutupú ke nau teuteu ʻiate kinautolu pē ʻa e founga ke tali ai ʻa e ngaahi fehuʻi anga-mahení. Hangē ko ení, ko e fehuʻi “Ko e hā ʻokú ke tui ai ki he ʻOtuá?” Ko e kupu “ʻOku Totonu Ke U Tui ki he ʻEvalūsiō?” ʻi he polosiua Tali ki he Fehuʻi ʻe 10 ʻOku ʻEke ʻe he Toʻutupú, te ne tataki koe ʻi hoʻo teuteu ʻa hoʻo talí.—Lau ʻa e 1 Pita 3:15.
12 Tala ki ho kaungāakó ʻe lava ke nau kumi ki ha ngaahi meʻa ʻi he jw.org. Ko e meʻa ia naʻe fai ʻe Luca. Naʻe talanoa ʻene kalasí fekauʻaki mo e ngaahi lotu kehekehe. Naʻe fakatokangaʻi ʻe Luca naʻe fakamatalaʻi ʻi he tohi akó ʻa e ngaahi meʻa fekauʻaki mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová naʻe taʻetotonu. Neongo naʻe manavasiʻi ʻa Luca, naʻá ne kole ki he faiakó pe ʻe lava ke ne talanoa mo e kalasí fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻoku hala ai ʻa e ngaahi meʻa ko iá. Naʻe fakaʻatā ia ʻe he faiakó ke ne fakamatalaʻi ʻa e meʻa ʻokú ne tui ki aí, pea naʻá ne malava ke fakahaaʻi ʻa e uepisaití ki he kalasí kotoa. Ko ʻenau homueká, naʻe fiemaʻu ʻe he faiakó ʻa e tokotaha kotoa ʻi he kalasí ke sio ʻi he vitiō Ikuʻi e Houtamakí ʻo ʻIkai Fuhu. ʻE lava ke ke sioloto atu ki he fiefia ʻa Luca ʻi heʻene talanoa fekauʻaki mo Sihova ʻi he ʻapiakó?
13. Ko e hā ʻoku ʻikai totonu ai ke tau foʻi ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá?
13 ʻI hoʻo fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá, ʻoua ʻe loto-siʻi kae hanganaki ngāue ki hoʻo ngaahi taumuʻá. (2 Tīm. 4:2) Ko e meʻa ia naʻe fai ʻe Katharina. Naʻá ne taʻu 17 ʻi heʻene fokotuʻu ʻa e taumuʻa ke ne malanga ki hono kaungāngāue taki taha. Naʻe ngāhiʻi ia ʻe ha taha ʻo kinautolu ʻi ha ngaahi taimi. Ka naʻe ʻikai ke ngalo ʻiate ia ʻa ʻene taumuʻá. Naʻe maongo ʻa ʻene ʻulungaanga leleí ki ha tokotaha ngāue ʻe taha, ʻa ia ko hono hingoá ko Hans. Naʻe kamata ke ne lau ʻetau ʻū tohí, ako Tohi Tapu, peá ne papitaiso. Naʻe ʻikai ke ʻiloʻi eni ʻe Katharina he ʻi he taimi ko ení naʻá ne ʻosi hiki mei ai. Ko ia naʻá ne ʻohovale ʻaupito ʻi he taʻu ʻe 13 ki mui ai, lolotonga ʻene ʻi ha fakataha mo hono fāmilí, ko e tokotaha-malanga maʻá e kakaí ko Hans! Naʻá ne fiefia ʻaupito ʻi he ʻikai te ne foʻi ʻi heʻene taumuʻa ke malanga ki hono kaungāngāué.
ʻOUA ʻE NGALO HOʻO NGAAHI TAUMUʻÁ
14, 15. (a) Ko e hā ʻoku totonu ke ke manatuʻí ʻi hono tenge koe ʻe he niʻihi kehé ke ke fai ʻa e meʻa ʻoku nau faí? (e) Ko e hā ʻe lava ke ke fai ke kei mālohi ai pē ʻi hono tenge koe ʻe he niʻihi kehé?
14 Kuo fakalototoʻaʻi koe ʻi ha tuʻunga ʻe he kupu ko ení ke ke fili ke fakahangataha ʻa hoʻo moʻuí ki hono fakahōifuaʻi ʻa Sihová pea ke fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa fakalaumālie. Ka ko e toʻutupu tokolahi ʻoku nau taʻu tatau mo koe ʻoku nau loto pē ke maʻu ha taimi fiefia. Pea ʻoku ngalingali te nau fakataueleʻi koe ke ke fai ʻa e meʻa ʻoku nau faí. ʻE fiemaʻu ʻi ha taimi ke ke ʻai ke sio ʻa e niʻihi kehé ki he mahuʻinga kiate koe ke aʻusia hoʻo ngaahi taumuʻá. ʻOua ʻe tuku ke ʻai koe ʻe he niʻihi kehé ke ngalo ʻa e ngaahi taumuʻa ko ení. Kapau naʻá ke ʻi he tauʻanga pasi naʻe lave ki ai ʻi he kamataʻanga ʻo e kupú, te ke heka ʻi ha faʻahinga pasi pē, koeʻuhí naʻe maʻu ʻe he kakai ʻi aí ha taimi fiefia? ʻIkai ʻaupito!
15 Ko ia ko e hā ʻe lava ke ke fai ke kei tuʻu mālohi ai pē ʻi hono tenge koe ʻe he niʻihi kehé ke ke fai ʻa e meʻa ʻoku nau faí? Fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tuʻunga ʻa ia ʻe faingataʻa ai ke talitekeʻi ʻa e tengé. (Pal. 22:3) Fakakaukau ki he ngaahi nunuʻa fakamamahi ʻo hono fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku halá. (Kal. 6:7) Pea fakahaaʻi anga-fakatōkilalo ʻokú ke fiemaʻu ha faleʻi lelei. Fanongo ki he meʻa ʻoku tala atu kiate koe ʻe hoʻo ongo mātuʻá mo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine taukei ʻi he fakatahaʻangá.—Lau ʻa e 1 Pita 5:5, 6.
16. ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻi he hokosia ʻa Christoph ʻoku mahuʻinga ke anga-fakatōkilalo?
16 Ko e anga-fakatōkilaló naʻe tokoniʻi ai ʻa Christoph ke ne tali ʻa e faleʻi leleí. ʻI he hili pē ʻene papitaisó, naʻá ne kamata ʻalu maʻu pē ki ha fale fakamālohisino. Naʻe fakaafeʻi ai ia ʻe he toʻutupu kehé ke ne kau ʻi heʻenau kalapu sipotí. Naʻá ne talanoa mo ha mātuʻa ʻo fekauʻaki mo ia, pea naʻe tala ange ʻe he mātuʻá ke ne fakakaukau fekauʻaki mo e fakatuʻutāmaki ʻe niʻihi, hangē ko e hoko ʻo mātuʻaki feʻauʻauhí. Kae kehe naʻe kei fili pē ʻa Christoph ia ke kau ʻi he kalapu sipotí. Ka ʻi he hili mei ai ha taimi, naʻá ne fakatokangaʻi naʻe anga-fakamālohi ʻa e sipotí pea aʻu ʻo fakatuʻutāmaki. Naʻá ne toe talanoa mo e kau mātuʻá, pea naʻa nau ʻoange ha faleʻi mei he Tohi Tapú. ʻOku pehē ʻe Christoph, “Naʻe fekauʻi mai ʻe Sihova kiate au ʻa e kau faleʻi lelei, pea naʻá ku fanongo kiate Ia, neongo kapau naʻe fiemaʻu ki ai ha taimi.” ʻOkú ke anga-fakatōkilalo feʻunga ke tali ʻa e faleʻi leleí?
17, 18. (a) Ko e hā ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova maʻá e toʻutupu he ʻaho ní? (e) ʻE lava fēfē ke ke fakaʻehiʻehi mei he fakaʻiseʻisa ʻi hoʻo ngaahi filí ʻi hoʻo fuʻu lahí? ʻOmai ha hokosia.
17 ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ke ke fiefia, ʻe tangata [pe fefine] kei talavou, lolotonga hoʻo kei siʻí, pea tuku ke fiefia ho lotó ʻi he ngaahi ʻaho ʻo hoʻo talavoú.” (Tml. 11:9) ʻOku fiemaʻu ʻe Sihova ke ke fiefia ʻi hoʻo kei siʻí. ʻI he kupu ko ení, kuó ke ako ai ko e founga ʻe taha ke fiefia aí ko e hanganaki tokangataha ki hoʻo ngaahi taumuʻa fakalaumālié pea muimui ʻi he faleʻi ʻa Sihová ʻi he kotoa hoʻo ngaahi palaní mo e ngaahi filí. Ko e tōmuʻa ange hoʻo fai eni ʻi hoʻo moʻuí, ko e vave ange ia hoʻo hokosia ʻa e tataki, maluʻi, mo e tāpuaki ʻa Sihová. Fakakaukau ki he faleʻi lelei kotoa ʻokú ne ʻoatu ʻi heʻene Folofolá, pea ngāueʻaki ʻa e faleʻí: “Ke ke manatu leva ki ho Tokotaha-Fakatupu Maʻongoʻongá ʻi he ngaahi ʻaho ʻo hoʻo talavoú.”—Tml. 12:1.
18 ʻOku vave ʻa e tupu ʻa e toʻutupú ʻo hoko ko e kakai lalahí. Ko e meʻa fakamamahí, ʻoku fakaʻiseʻisa ki mui ʻa e tokolahi ʻo kinautolu ʻi heʻenau fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa hala pe naʻe ʻikai ʻaupito haʻanau taumuʻa ʻi heʻenau kei siʻí. Ka ʻo kapau ʻokú ke hanganaki tokangataha ki hoʻo ngaahi taumuʻa fakalaumālié, te ke fiefia ʻi hoʻo ngaahi filí ʻi hoʻo hoko ʻo fuʻu lahí. Ko e anga ia ʻo e ongoʻi ʻa Mirjana. ʻI heʻene taʻu hongofulu tupú, naʻe sai ʻaupito ʻa ʻene sipotí. Naʻe aʻu ʻo fakaafeʻi ia ke ne kau ʻi he Sipoti ʻOlimipiki ʻi he Taimi Momokó. ʻI hono kehé, naʻá ne fili ke ne ngāue taimi-kakato kia Sihova. ʻI he taʻu ʻe 30 tupu ki mui ai, ʻokú ne kei ʻi he ngāue taimi-kakató pē mo hono husepānití. ʻOkú ne pehē ko e kakai ʻoku nau fiemaʻu ʻa e ongoongoá, lāngilangí, mafaí, mo e koloá ʻoku ʻikai ʻaupito te nau fiefia moʻoni. ʻOkú ne toe pehē ko e ngaahi taumuʻa lelei tahá ko e ngāue ki he ʻOtuá pea tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ʻiloʻi ia.
19. Ko e hā ʻoku lelei ai ke mou tokangataha ki hoʻomou ngaahi taumuʻa fakalaumālié ʻi hoʻomou kei siʻí?
19 Ko kimoutolu toʻutupú ʻoku taau moʻoni ke fakaongoongoleleiʻi koeʻuhí neongo ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku mou fehangahangai mo iá, ʻoku mou tokangataha ʻi hoʻomou moʻuí ki he ngāue kia Sihová. ʻOku mou fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa fakalaumālie, pea ʻoku mou vakai ki he ngāue fakamalangá ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ʻi hoʻomou moʻuí. Pehē foki, ʻoku ʻikai te mou fakaʻatā ʻa e māmaní ke ne ʻai ke ngalo hoʻomou ngaahi taumuʻá. ʻE lava ke mou fakapapauʻi ʻoku ʻikai ke taʻeʻaonga hoʻomou ngāue mālohí. ʻOku mou maʻu ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻoku nau ʻofa ʻiate kimoutolu mo poupouʻi kimoutolu. Ko ia “tuku kia Sihova ha meʻa pē ʻokú ke fai, pea ʻe lavameʻa hoʻo ngaahi palaní.”