ʻIlo ʻo e ʻOtua Moʻoní ʻOku Taki Atu ki he Moʻuí
1 “Pea ko eni ia ʻa e moʻui taʻengata,” ko e lea ia ʻa Sīsū ʻi he lotu ki heʻene Tamaí, “ke nau fai ke ʻilo koe ko e Otua moʻonia pe taha.” (Sione 17:3) Ko ha toki pale loto-fiefoaki moʻoni ʻeni! ʻI hono ngāueʻaki ʻa e tohi Te Ke Malava ʻo Moʻui Taʻengata he Palataisi ʻi he Māmaní, ʻoku lava ke tau tokoniʻi ai ʻa e niʻihi kehé ke ako ki he meʻa ʻoku nau fiemaʻu ke fai kae maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. Ko e hā ʻe lava ke tau leaʻaki ke langaʻi ʻenau mahuʻingaʻiá pea vave ai kiate kinautolu ke nau fiemaʻu ke lau ʻa e tohi Moʻui Taʻengata?
2 ʻE lava nai ke ke ngāueʻaki ha tuʻuaki ʻa ia ʻoku fakaeʻa ai ʻa e Tohitapú ko e maʻuʻanga ʻaonga pē ia ʻo e tatakí, ʻaki ʻa e pehē:
◼ “Kuo mau talanoa mo homau ngaahi kaungāʻapí ki he feituʻu ke maʻu ai ha maʻuʻanga tataki ʻaonga ke fekuki mo e ngaahi palopalema ʻo e moʻuí. ʻI he kuohilí ko e kakai tokolahi naʻa nau tomuʻa vakai ki he Tohitapú. Ka ʻi he taimí ni kuo liliu ʻa e fakakaukau ia ʻa e kakaí; tokolahi ʻoku nau veiveiua ʻo fekauʻaki mo e Tohitapú, ʻo nau vakai pē ki ai ko ha tohi ia naʻe hiki ʻe he tangatá. Ko e hā hoʻo fakakaukau? [Tuku ke ne tali.] ʻOku ʻi ai ha ʻuhinga lelei ʻaupito ki he ʻuhinga ʻoku lava ai ke pehē ʻoku ʻaonga ʻa e Tohitapú ki hotau ʻahó ni. [Lau 2 Tīmote 3:16, 17.] ʻOku lahi hono kaunga ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohitapú he taimí ni ʻo hangē pē ko e taimi naʻe fakamānavaʻi ai ʻe he ʻOtuá hono tohi ʻo e Tohitapú.” Huke ki he peesi 56 ʻi he tohi Moʻui Taʻengata, pea fakamatalaʻi nounou ʻa e ngaahi kikite kuo ʻosi fakahokó. Tuʻuaki ʻa e tohí, pea fokotuʻutuʻu ke toe foki ʻo tali ʻa e fehuʻi, ʻOku lava fēfē ke tau maʻu ha ʻaonga mei he ʻilo ʻoku ʻi he Tohitapu?
3 Koeʻuhi ko e lotú ko ha kaveinga ia ʻoku mahuʻingaʻia ai ʻa e kakai tokolahi, te ke saiʻia ke talanoa ʻo kau ki ai ʻaki hoʻo ʻeke:
◼ “ʻI he kotoa ʻo e ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi he moʻui ʻi onopooní, ʻokú ke tui ko e lotú ʻe lava ke hoko ko e tokoni moʻoni kiate kitautolu? [Tatali ki ha tali.] Ko e tokolahi ʻoku nau ongoʻi ʻoku tohoakiʻi kinautolu ʻo toe ofi ange ki he ʻOtuá ʻaki ʻenau lotu kiate ia pea ʻi he fai peheé kuo nau ongoʻi mālohi ange ai ʻi loto, ʻa ia ʻoku hangē ko ia ʻoku talaʻofa ʻe he Tohitapú. [Fakaava ʻa e tohi Moʻui Taʻengata ki he peesi 229, pea lau ʻa e 1 Sione 5:14.] Kae kehe, ʻe ʻi ai ha taha ia te ne ongoʻi nai ko ʻene lotú ʻoku ʻikai tali he taimi ʻe niʻihi. ʻOku lave ʻa e vahé ni ki he ‘Founga ke Maʻu ʻa e Tokoni Fakafou Mai ʻi he Lotú.’ [Tuʻuaki ʻa e tohí, pea lave ki he fokotuʻutuʻu ʻo e tokoni meʻaʻofa ki he ngāue ʻi māmani lahí.] Ko e vahé ni ʻoku fakamatala ki he ʻuhinga ʻoku totonu ai ke tau fanongo ki he ʻOtuá kae lava ke tali ʻetau lotú. Te ta fakamatala ki ai ʻi he taimi te u foki mai ai hono hokó.”
4 Te ke saiʻia ke ʻahiʻahi ha feinga hangatonu ke kamata ha ako? Ko e taha ʻeni ʻe lava ke ke ngāueʻaki:
◼ “ʻOku mau tuʻuaki ha ako Tohitapu taʻetotongi ʻi ʻapi. Kuó ke fai nai ha ako Tohitapu ki muʻa? [Tuku ke ne tali.] Tuku ke u fakahā atu kiate koe ʻa e tokoni fakaeako ʻoku mau ngāueʻakí.” Fakaʻaliʻali ʻa e tohi Moʻui Taʻengata, huke ki he peesi 5 mo e 6 koeʻuhi ke lava ʻa e tokotaha-ʻapí ʻo sio ki he tēpile fakahokohokó, pea ʻeke, “Kuó ke fifili pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohitapú ʻo kau ki he ngaahi kaveingá ni?” Huke ki he vahe ʻoku kau ki he mahuʻingaʻia ʻa e tokotaha-ʻapí, pea lau ʻa e ngaahi kaveinga tokoní. Fakamatala te ke saiʻia ke fakahāhā nounou ʻa e anga hono ako ʻa e fakamatalá ni ʻi heʻemau feinga akó. Pe kuo kamata ha ako pe ʻikai, tuku ʻa e tohí kapau ʻoku talaʻofa ʻe he tokotahá te ne lau ia.
5 ʻI he ʻahó ni tokolahi ʻa e kakai ʻoku nau tali ʻa e moʻoni ʻo e ʻilo kānokano ʻo e ʻOtua moʻoní. (ʻAi. 2:2-4) Ko hotau faingamālié ia ke tokoniʻi ʻa e tokolahi taha ʻe malavá ke ako ʻo fekauʻaki mo Sihova pea taki atu ai ki he moʻuí.—1 Tīm. 2:4.