“Fanongo pea Tali ha Fakahinohino Lahi Ange”
1 ʻOku fakamatalaʻi ʻe he tohi Palovepí ʻa e potó ʻokú ne kalanga: “Fanongo, he te u aʻau ʻa e ngaahi meʻa fakaʻeiʻeiki; pea ko e mafaʻa hoku ngutu ko e koto totonu ia. ʻOku aʻaku ʻa e faleʻi, mo e tuʻutuʻuni poto. . . . fanongo kiate au: he monuʻiaā ka ko kinautolu ʻoku tauhi hoku ngaahi ʻalunga. He ka taʻimalie ha taha, ʻo maʻu au, ʻoku ne maʻu moʻui pea kuo ne lavengamalie ʻi he ʻofa mei a Sihova.” (Pal. 8:6, 14, 32, 35) ʻOku fakamatalaʻi lelei ʻe he ngaahi lea ko iá ʻa e fakahinohino ʻoku fakatatali mai kiate kitautolu ʻi he Fakataha-Lahi Fakavahe “Kau Faiako ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá.”
2 Kuo sivisiviʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e fetokouaʻaki ʻi māmani lahí, pea kuo teuteu ʻa e polokalama ʻo e fakataha-lahí ke ne ʻomai ʻa e ngaahi fiemaʻu ko iá. Ko e fakahinohino fakalaumālie mo e ngaahi fokotuʻu ʻaonga ʻe ʻomaí ʻe malava, kapau ʻe ngāueʻaki, ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fiefia, ke tauhi maʻu ha vahaʻangatae lelei mo Sihova, pea ke nofo ai pē ʻi he hala ki he moʻui taʻengatá. Ko e moʻoni, ʻoku tau maʻu ʻa e ʻuhinga lelei ke “fanongo pea tali ha fakahinohino lahi ange.”—Pal. 1:5, NW.
3 Ki Muʻa he Polokalamá: Ke maʻu ʻa e ʻaonga kakato mei he meʻa ʻoku ʻomaí, ʻoku fiemaʻu ke tau ʻi hotau ngaahi nofoʻangá pea maʻu ha fakakaukau lelei ʻi he taimi ʻe kamata ai ʻa e polokalamá. ʻOku fiemaʻu heni ʻa e fokotuʻutuʻu lelei fakafoʻituitui. Ko e kī tefitó ke kamata tōmuʻa. Mohe efiafi ʻi he pō ki muʻá. ʻĀ pongipongia hake ke ʻoatu ai ha taimi ki he tokotaha kotoa pē ʻi hoʻo kulupú ke teuteu pea ke maʻu ha meʻatokoni. Aʻu tomuʻa ki he feituʻu faiʻanga fakataha-lahí koeʻuhi ke lava ʻo maʻu ha nofoʻanga pea tokanga ki ha ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻu ki muʻa pea kamata ʻa e polokalamá. ʻOku kamata ʻa e polokalamá ʻi he 9:30 pongipongi ʻo e ʻaho taki taha.
4 Koeʻuhi ko e taumuʻa tefito ʻo e fakatahatahá ke fakahīkihikiʻi ʻa Sihova “ʻi he ʻao ʻo e fuʻu kau fakatahatahá,” ʻoku totonu ke kamata ʻa e konga taki taha ʻi ha founga ʻe hakeakiʻi ai hotau ʻOtuá. (Sāme 26:12, NW) ʻI he tuʻunga ko iá, ʻoku fakalototoʻaʻi ai ʻa e tokotaha kotoa ke nofo ki hono nofoʻangá ki muʻa ʻi hono fakahā mai ʻa e hiva kamatá. ʻOku fehoanaki ʻeni mo e akonaki Fakatohitapu: “Ko e meʻa kotoa pe ke fai ke tāu mo māu.” (1 Kol. 14:40) Ko e hā ʻene ʻuhinga ia kiate kitautolu taki taha? ʻI hoʻo sio ki he tokotaha seá ʻokú ne tangutu ʻi he peletifōmú he lolotonga ʻo e tā fasí, tangutu leva ki ho nofoʻangá. ʻE lava ai heni ke ke kau ʻaufuatō ʻi he hiva ʻa ia ʻoku kamataʻaki ʻa e konga taki taha, ʻi hono ʻohake ʻa e fakahīkihikí kia Sihova.—Sāme 149:1.
5 Lolotonga ʻo e Polokalamá: Naʻe “tuku [ʻe ʻĒsela] ʻa hono loto ke feingaʻi ʻa e lao ʻa Sihova, pea ke fai ki ai.” (Esela 7:10) ʻE lava fēfē ke tau teuteuʻi hotau lotó ke maʻu ʻa e fakahinohino ʻoku tokonaki mai ʻe Sihová? ʻI hoʻo toe vakaiʻi ʻa e kaveinga ʻo e ngaahi konga kehekehe ʻoku fakahokohoko ʻi he polokalama kuo pulusí, ʻeke hifo kiate koe, ‘Ko e hā ʻoku folofola mai ʻaki ʻe Sihova kiate au ʻi he polokalama ko ʻení? ʻE lava fēfē ke u ngāueʻaki ʻa e fakamatalá ke ʻaonga kiate au pea mo hoku fāmilí?’ (Ai. 30:21; Ef. 5:17) Hokohoko ʻeke ʻa e ongo foʻi fehuʻi ko iá ʻi he lolotonga ʻo e fakataha-lahí. Hiki ha nouti ʻo e ngaahi poini ʻokú ke palani ke ngāueʻakí. Vaheʻi ha taimi ke fetalanoaʻaki fekauʻaki mo kinautolu ʻi he ngataʻanga ʻo e konga he ʻaho taki taha. ʻE tokoni ʻeni kiate koe ke tauhi mo ngāueʻaki ʻa e fakamatalá.
6 Ko e tokangataha ʻi ha ngaahi houa ʻe niʻihi ʻi ha taimí ʻe lava ke hoko ia ko ha pole. Ko e hā ʻe lava ke tokoni kiate kitautolu ke talitekeʻi ʻa e hehema ke takai holo ʻetau fakakaukaú? Ngāueleleiʻaki ʻa e mālohi ʻo e matá. Ki ha tuʻunga lahi, ko e meʻa ʻoku tuku ki ai hotau matá ʻoku fiemaʻu ki ai ʻetau tokangá. (Mt. 6:22) Ko ia ai, talitekeʻi ʻa e fakaʻaiʻai ke hanga holo ʻi he longoaʻa mo e ngaʻunu kotoa pē. Hanganaki sio ki he tokotaha malangá. Muimui ʻi hoʻo Tohitapú ʻi he taimi ʻoku lau ai ha konga Tohitapu, pea fakaava pē hoʻo Tohitapú ʻi hono fakamatalaʻi ʻa e konga tohí.
7 ʻE ueʻi kitautolu ʻe he ʻofa faka-Kalisitiané ke fakaʻehiʻehi mei hono fakahohaʻasi ʻa e niʻihi kehé he lolotonga ʻo e lele ʻa e polokalamá. (1 Kol. 13:5) Ko ha “taimi [eni] ke fakalongolongo” pea fanongo. (Koh. 3:7, NW) Ko ia ai, fakaʻehiʻehi mei he talanoa mo e ʻalu holo ʻoku ʻikai fiemaʻú. Fakasiʻisiʻi ʻa e feʻaluʻaki ki he falemālōloó ʻaki ʻa e palani ki muʻa. ʻOua ʻe kai pe inu kae ʻoua ke aʻu ki he taimi kuo vaheʻi ki aí, tuku kehe ʻo ka hoko ha puke lahi. Ko e faʻahinga ʻoku nau ʻomai ha ngaahi telefoni toʻotoʻo, pipa, ngaahi meʻa faitā pea mo e ngaahi meʻa faitā vitioó ʻoku ʻikai totonu ke nau ngāueʻaki ʻeni ʻi ha founga te ne fakahohaʻasi ʻa e niʻihi kehé. ʻOku totonu ki he ngaahi mātuʻá ke fai ha fokotuʻutuʻu ki honau fāmilí fakalūkufua—kau ai ʻa e kau taʻu hongofulu tupú—ke nau tangutu fakataha koeʻuhi ke lava ke nau tokangaʻi lelei ʻenau fānaú.—Pal. 29:15.
8 ʻI he taʻu kuo ʻosí, naʻe pehē ʻe ha tokotaha mātuʻa ʻa ia kuó ne maʻu ʻi ha hongofuluʻi taʻu lahi ʻa e ngaahi fakataha-lahí: “Naʻá ku ongoʻi ko e fakataha-lahi ko ʻení naʻe tuʻu-ki-muʻa ia ʻi ha toe ʻuhinga kehe. Ko e meimei tokotaha kotoa pē ʻi he kau fanongó naʻa nau hiki ha ngaahi nouti, kau ai mo e fānau īkí. Ko ha fiefia ē ke sio ki ai. Naʻe ngāueleleiʻaki ʻa e ngaahi Tohitapú ʻi he taimi naʻe kole mai ai ʻa e tokotaha malangá ke fakaava hake kinautolu ki ha ngaahi konga tohi pau.” ʻOku fakaongoongoleleiʻi moʻoni ʻa e fanongo tokanga peheé. ʻOku ʻikai ko hano ʻomai pē ha ʻaonga kiate kitautolu pea mo hotau kaungā maʻu fakataha-lahí kae hiliō kotoa aí ʻoku fakalāngilangiʻi ai ʻetau Faiako Maʻongoʻongá, ʻa Sihova ko e ʻOtuá.—Ai. 30:20.