Akoʻi ʻa e Faʻahinga ʻOku ʻIkai Loko Pōtoʻi Lautohí
1. Ko e hā ʻa e pole te tau fetaulaki nai mo ia ʻi he ngāue fakafaifekaú?
1 Lolotonga ʻa ʻetau kau ʻi he ngāue fakafaifekaú, ʻoku tau toutou fetaulaki ai mo e pole ʻo hono akoʻi ʻa e moʻoní ki he kakai ʻoku nau faingataʻaʻia ʻi he lautohí. Ko e hā ʻe lava ke tau faí?
2. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻoatu ʻa e ngeia ki he faʻahinga ʻoku ʻikai te nau loko pōtoʻi ʻi he lautohí pea ko e hā hono ʻuhingá?
2 Tokaʻi ʻa Honau Ngeiá: Ko e tuʻunga ʻo e loto ʻo ha taha, ʻo ʻikai ko e tuʻunga ʻo ʻene ako fakamāmaní, ʻoku mahuʻinga kia Sihová. (1 Sam. 16:7; Pal. 21:2) Ko ia ai, ʻoku ʻikai te tau siolalo ki he faʻahinga ʻoku ʻikai te nau loko pōtoʻi ʻi he lautohí. Ko e faʻahinga peheé ʻoku ngalingali ange te nau tali ʻa ʻetau tokoní ʻi he taimi ʻoku tau fakahāhā ai ʻa e tokaʻi mo e kātaki. (1 Pita 3:15) ʻE kau nai ki ai ʻa e ʻikai vilitaki ke lau mai ʻe he tokotahá ha konga tohi pe ko ha palakalafi. ʻI he fakalakalaka ha tokotaha ʻi hono ako ʻa e ngaahi moʻoni Fakatohitapu mahuʻingá, te ne hoko nai ai ʻo vēkeveke ange ke fakaleleiʻi ʻene malava fakaelautohí koeʻuhi ke ne aʻusia ʻa e fiefia ʻi hono lau “leʻo-siʻi ʻi he ʻaho pea mo e pō” ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá.—Sāme 1:2, 3, NW.
3. Ko e hā ʻa e ngaahi founga fakafaiako ʻe ngāueʻaki nai ke akoʻi ʻa e faʻahinga ʻoku ʻikai te nau loko pōtoʻi ʻi he lautohí?
3 Founga Fakafaiako ʻi he Ako Tohi Tapú: Ko e ngaahi fakatātaá ko ha tokoni lelei ʻaupito ia ki he faiakó mo e manatú. Te ke ʻeke nai ki ha tokotaha ako ʻa e anga ʻo ʻene vakai ki ha fakatātā ʻi he tohi ʻokú ke ngāueʻakí. Ngāueʻaki leva ha ngaahi fehuʻi pau ke tokoniʻi ia ke ne mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he fakatātaá. Ngāueʻaki ha ngaahi konga Tohi Tapu ʻokú ne akoʻi ʻa e ngaahi poini pau ʻi he fakatātaá. ʻE toe ngāueʻaki nai ʻa e ngaahi fakatātaá ke fakamanatu ʻa e lēsoní. ʻOua ʻe kāpui fakaʻangataha ha fakamatala ʻoku fuʻu lahi. Fakamamafaʻi ʻa e kaveinga mo e ngaahi poini tefito ʻo e lēsoní, pea fakaʻehiʻehi mei hono tānaki atu ʻo ha poini ʻoku ʻikai kau he fakamatalá. Lau hangatonu ʻa e ngaahi konga tohí mei he Tohi Tapú, pea ngāueʻaki ʻa e ngaahi fehuʻi ke fakapapauʻi ʻoku mahinoʻi ʻe he tokotaha akó ʻa e meʻa naʻá ne laú. ʻE fakalahi heni ʻene holi ke fakaleleiʻi ʻa ʻene pōtoʻi he lautohí koeʻuhi ke ne fekumi fakaeia pē ki ha ngaahi moʻoni Fakatohitapu lahi ange.
4. Te tau tokoniʻi fēfē nai ʻetau tokotaha akó ke fakalakalaka ʻa ʻene pōtoʻi ʻi he lautohí?
4 Tokoni ke Fakalakalaka ʻa e Lautohí: Ko e kakai ʻoku ʻikai te nau loko pōtoʻi ʻi he lautohí pe kuo siʻi honau faingamālie ke ako ai ke lautohi leleí ʻe lava nai ke nau mahinoʻi lelei pea manatuʻi lelei ʻa e fakamatalá. Te ke fakalototoʻaʻi nai ʻa e faʻahinga peheé ke nau ngāueʻaki ʻa e ngaahi naunau hiki ongo ʻoku ala maʻu ʻi heʻetau ʻū tohí. Ko e fanongo lelei ki he tokotaha lautohí lolotonga ia ʻa e muimui ʻi he tatau kuo pulusí, naʻa mo hono toe leaʻaki leʻo-siʻi ʻa e ngaahi foʻi leá, ʻe tokoniʻi ai ʻa e tokotahá ke fakalakalaka ʻa ʻene pōtoʻi ʻi he lautohí. Te ne toe ʻiloʻi nai ʻoku ʻaonga ʻa e polosiua Apply Yourself to Reading and Writing. ʻI he ngaahi tafaʻaki ʻe niʻihi, ʻe toe fokotuʻutuʻu nai ai ʻe he kau mātuʻá ha ngaahi kalasi lautohi ʻi he fakatahaʻangá. Ko e ngaahi fokotuʻu ʻaonga ko ení ʻe tokoniʻi nai ai kitautolu ki hono tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻoku ʻikai te nau loko pōtoʻi ʻi he lautohí ke nau mahinoʻi ʻa e “Tohitapu,” ʻa ia ʻoku malava ke ne ʻai kinautolu ke nau poto ke maʻu ai ʻa e fakamoʻuí.—2 Tim. 3:15.