KUPU AKO 20
HIVA 67 “Malangaʻi ʻa e Folofolá”
Tuku ke Ueʻi Koe ʻe he ʻOfá ke Hanganaki Malanga!
“ʻI he kotoa ʻo e ngaahi puleʻangá, kuo pau ke tomuʻa malangaʻi ai ʻa e ongoongo leleí.”—MK. 13:10.
TAUMUʻÁ
Founga ʻoku ueʻi ai kitautolu ʻe he ʻofá ke tau hoko ʻo faivelenga mo ngāue ʻaufuatō ʻi he ngāue fakamalangá.
1. Ko e hā naʻa tau ʻiloʻi ʻi he fakataha fakataʻu ʻo e 2023?
ʻI HE fakataha fakataʻu ʻo e 2023,a naʻa tau maʻu ai ʻa e ngaahi fakamāʻalaʻala fakatoʻoaloto ki he niʻihi ʻetau ngaahi tuí pea naʻa tau fanongo ki ha ngaahi fanongonongo fakafiefia fekauʻaki mo ʻetau ngāue fakafaifekaú. Ko e fakatātaá, naʻa tau ako ai ko e faʻahinga ʻe niʻihi te nau maʻu nai ha faingamālie ke kau mo e kakai ʻa Sihová naʻa mo e hili hono fakaʻauha ʻo Pāpilone ko e Lahí. Naʻa tau toe ʻiloʻi ai kamata ʻi Nōvema 2023, ko e kau malanga ʻo e Puleʻangá heʻikai toe fiemaʻu ke nau līpooti ʻa e kotoa ʻenau ngāue ʻi he ngāue fakafaifekaú. ʻOku ʻai ʻe he ngaahi liliu peheé ʻetau ngāue fakafaifekaú ke siʻi hono mahuʻingá pe ʻikai fuʻu fakavavevave ʻo hangē ko e taimi ki muʻá? ʻIkai ʻaupito!
2. Ko e hā ʻoku toe fakavavevave ange ai ʻetau ngāue fakafaifekaú ʻi he ʻosi atu ʻa e ʻaho taki taha? (Maʻake 13:10)
2 ʻI he ʻosi atu ʻa e ʻaho taki taha, ʻoku toe fakavavevave ange ʻetau ngāue fakafaifekaú. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻoku tātāiʻi pē ʻa e taimí. Fakakaukau ki he meʻa naʻe tomuʻa tala ʻe Sīsū fekauʻaki mo e ngāue fakamalanga ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. (Lau ʻa e Maʻake 13:10.) Fakatatau ki he fakamatala tatau naʻe hiki ʻe Mātiú, naʻe pehē ai ʻe Sīsū ko e ongoongo leleí ʻe malangaʻi ia ʻi he kotoa ʻo e māmani kuo nofoʻí ki muʻa ke hoko mai “ʻa e ngataʻangá.” (Māt. 24:14) ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea ko iá ki he ngataʻanga fakaʻaufuli ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu ʻa Sētané. Kuo kotofa ʻe Sihova ʻa e “ʻaho mo e houa” ki he ngaahi meʻa ʻe vavé ni ke hokó. (Māt. 24:36; 25:13; Ngā. 1:7) ʻOku ʻalu pē ʻahó mo ʻetau toe ofi ange ki he taimi ko iá. (Loma 13:11) ʻI he lolotonga ní, kuo pau ke tau hanganaki malanga kae ʻoua kuo hoko mai ʻa e ngataʻangá.
3. Ko e hā ʻoku ne ueʻi kitautolu ke malangá?
3 ʻI heʻetau fakakaukauloto ki heʻetau ngāue fakafaifekaú, ʻoku lelei ke tau fakakaukau ki ha fehuʻi fakatupu fifili: Ko e hā e ʻuhinga ʻoku tau malangaʻi ai ʻa e ongoongo leleí? Ko hono ʻai mahinó, ko e ʻofá ʻokú ne ueʻi kitautolu ke malangá. Ko e meʻa ʻoku tau fai ʻi he ngāue fakamalangá ʻoku tapua atu ai ʻetau ʻofá—ʻofa ʻi he ongoongo leleí, ʻofa ki he kakaí, pea hiliō he meʻa kotoa, ko ʻetau ʻofa kia Sihova mo hono huafá. Tau lāulea taha taha angé ki hení.
ʻOKU TAU MALANGA KOEʻUHÍ ʻOKU TAU ʻOFA ʻI HE ONGOONGO LELEÍ
4. ʻOku anga-fēfē ʻetau fakafeangai ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ha ongoongo lelei?
4 ʻOkú ke manatuʻi pe naʻe fēfē hoʻo ongoʻí ʻi he taimi naʻá ke maʻu ai ha ongoongo lelei—mahalo ko e fanauʻi ha kiʻi mēmipa foʻou ʻi he fāmilí pe naʻa mo hano ʻoatu ha ngāue naʻá ke fuʻu fiemaʻu? ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻá ke vēkeveke ke tala ʻa e ongoongo leleí ki ho fāmilí mo e kaungāmeʻá. Naʻe hoko ha meʻa meimei tatau ʻi he taimi naʻá ke fanongo ai ki he ongoongo lelei tahá—ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá?
5. Naʻe anga-fēfē hoʻo ongoʻí ʻi hoʻo fuofua ako ʻa e moʻoni mei he Folofola ʻa e ʻOtuá? (Sio foki ki he fakatātaá.)
5 Toe foki angé hoʻo fakakaukaú ki he anga hoʻo ongoʻi ʻi he taimi naʻá ke fuofua ako ai ʻa e moʻoni mei he Folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻá ke ʻiloʻi ko hoʻo Tamai fakahēvaní ʻokú ne ʻofa ʻiate koe, ʻokú ne loto ke ke hoko ko ha konga ʻo hono fāmili ʻo e kau lotú, kuó ne talaʻofa ke fakangata ʻa e langá mo e faingataʻá, pea ʻoku lava ke ke fakatuʻotuʻa atu ke sio ki ho ngaahi ʻofaʻanga kuo nau maté te nau toetuʻu ʻi ha māmani foʻou—mo e ngaahi meʻa kehe. (Mk. 10:29, 30; Sione 5:28, 29; Loma 8:38, 39; Fkh. 21:3, 4) Ko e ngaahi moʻoni ko iá naʻe fakalotomāfana kiate koe. (Luke 24:32) Naʻá ke ʻofa ʻi he meʻa naʻá ke akó, pea naʻe ʻikai ke ke lava ʻo mapukepuke ʻa e ngaahi moʻoni mahuʻinga ko iá ʻi ho lotó!—Fakafehoanaki mo e Selemaia 20:9.
ʻI heʻetau fuofua ako ʻa e ongoongo leleí naʻe ʻikai ke tau lava ʻo mapukepuke ʻa e ngaahi moʻoni mahuʻinga ko iá ʻi hotau lotó! (Sio ki he palakalafi 5)
6. Ko e hā ʻokú ke ako mei he hokosia ʻa Ernest mo Rose?
6 Fakakaukau ki ha hokosia. Ko ha tokoua ko Ernestb naʻá ne taʻu hongofulu nai ʻi he mate ʻene tamaí. ʻOku manatu ʻa Ernest: “Naʻá ku fifili: ‘Kuó ne ʻosi ʻalu ki hēvani? Pe ko e ngataʻanga pē eni ʻene moʻuí?’ Naʻá ku meheka ʻi he tamaiki kehe naʻe kei moʻui ʻenau tamaí.” Naʻe ʻalu maʻu pē ʻa Ernest ki he malaʻé, tūʻulutui ʻi he faʻitoka ʻene tamaí, pea lotu: “ʻE ʻOtua, kātaki muʻa, ʻoku ou fieʻilo pe ʻoku ʻi fē ʻeku tamaí.” Hili ʻa e taʻu ʻe 17 mei he mate ʻa e tamai ʻa Ernest, naʻe tuʻuaki ange kiate ia ha ako Tohi Tapu, ʻa ia naʻá ne tali loto-lelei. Naʻá ne fiefia ke ʻiloʻi ko e kau maté ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi ha momoʻi meʻa, ʻo hangē ko ha mohe maʻu, pea ʻoku talaʻofa mai ʻe he Tohi Tapú ha toetuʻu ʻi he kahaʻú. (Tml. 9:5, 10; Ngā. 24:15) He faifai ange ē peá ne maʻu ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻi naʻe fuoloa ʻene fakahohaʻasi iá! Naʻe fiefia lahi ʻa Ernest ʻi he ngaahi moʻoni Fakatohitapu naʻá ne akó. Ko hono uaifí, ʻa Rose, naʻá ne kau fakataha mo ia ʻi he akó peá ne ʻofa foki ʻi he pōpoaki ʻo e Puleʻangá. Naʻá na papitaiso ʻi he 1978. Naʻá na vahevahe vēkeveke ʻa e ngaahi tui naʻá na koloaʻakí ki he fāmilí, kaungāmeʻá, pea ki ha taha pē ʻe fiefanongo. Ko hono olá, kuo tokoniʻi ʻe Ernest mo Rose ʻa e toko 70 tupu ke nau fakalakalaka ʻo papitaiso.
7. Ko e hā ʻoku hoko ʻi he taimi ʻoku faiaka ai ʻa e ʻofa ki he moʻoni Fakatohitapú ʻi hotau lotó? (Luke 6:45)
7 ʻOku hā mahino, ʻi he taimi ʻoku faiaka ai ʻa e ʻofa ki he moʻoni Fakatohitapú ʻi hotau lotó, heʻikai lava ke tau hanganaki fakalongo pē. (Lau ʻa e Luke 6:45.) ʻOku tau ongoʻi tatau mo e ongo ākonga ʻa Sīsū ʻi he ʻuluaki senitulí ʻa ia naʻa na pehē: “ʻE ʻikai lava ke tuku ʻema lea ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa kuó ma mamata mo fanongo ki aí.” (Ngā. 4:20) ʻOku tau ʻofa lahi ʻi he moʻoní ʻo tau loto ai ke vahevahe atu ia ki he tokolahi taha ʻe ala lavá.
ʻOKU TAU MALANGA KOEʻUHÍ ʻOKU TAU ʻOFA KI HE KAKAÍ
8. Ko e hā ʻokú ne ueʻi kitautolu ke fakaaʻu ki he niʻihi kehé ʻa e ongoongo leleí? (Sio ki he puha “ʻOfa ki he Kakaí—Ngaohi Ākonga.”) (Sio foki ki he fakatātaá.)
8 Hangē ko Sihova mo hono ʻAló, ʻoku tau ʻofa ki he kakaí. (Pal. 8:31; Sione 3:16) ʻOku tau ongoʻi manavaʻofa loloto ki he faʻahinga ʻoku ʻikai te nau “ʻilo ʻa e ʻOtuá” pea ʻikai haʻanau “ʻamanaki.” (ʻEf. 2:12) ʻOku nau melemo ʻi he ngaahi palopalema ʻo e moʻuí, pea ʻoku tau maʻu ʻa e sāketi fakahaofi moʻui ʻoku nau fiemaʻú—ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko ʻetau ʻofa mo e manavaʻofa ki he faʻahinga peheé ʻokú ne ueʻi kitautolu ke fai hotau lelei tahá ke fakaaʻu kiate kinautolu ʻa e ongoongo leleí. Ko e pōpoaki mahuʻinga ko iá ʻoku lava ke ne fakafonu honau lotó ʻaki ʻa e ʻamanaki, tokoniʻi kinautolu ke nau maʻu ʻa e moʻui lelei taha ʻe ala lavá ʻi he taimí ni, pea ʻoange kiate kinautolu ʻa e ʻamanaki ʻo e “moʻui moʻoní”—ʻa e moʻui taʻengatá—ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá.—1 Tīm. 6:19.
Ko ʻetau ʻofa mo e manavaʻofa ki he kakaí ʻokú ne ueʻi ke tau fai hotau lelei tahá ke fakaaʻu kiate kinautolu ʻa e ongoongo leleí (Sio ki he palakalafi 8)
9. Ko e hā ʻa e fakatokanga ʻoku tau ʻoatu fekauʻaki mo e kahaʻú, pea ko e hā hono ʻuhingá? (ʻIsikeli 33:7, 8)
9 Ko ʻetau ʻofa ki he kakaí ʻokú ne ueʻi foki kitautolu ke tau fakatokanga kiate kinautolu fekauʻaki mo e fakaofiofi mai ʻa e ngataʻanga ʻo e māmani fulikivanu ko ení. (Lau ʻa e ʻIsikeli 33:7, 8.) ʻOku tau fakaʻofaʻia ʻi hotau ngaahi kaungāʻapí mo hotau fāmili taʻetuí. Ko e tokolahi ʻoku nau femoʻuekina pē ʻi heʻenau moʻui fakaʻahó ʻo ʻikai te nau ʻaloʻiloa ki he meʻa ʻoku tuʻunuku maí—ko ha “fuʻu mamahi lahi ʻa ia kuo teʻeki hoko talu mei he kamataʻanga ʻo māmaní ʻo aʻu mai ki he taimí ni, pea ʻe ʻikai ʻaupito haʻane toe hoko.” (Māt. 24:21) ʻOku tau loto ke nau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻe hoko lolotonga ʻa e taimi ko ia ʻo e fakamāú—ko e lotu loí ʻe toʻo atu pea ʻe fakaʻauha ʻa e kotoa ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanú ʻi ʻĀmaketone. (Fkh. 16:14, 16; 17:16, 17; 19:11, 19, 20) ʻOku tau lotu ke tali ʻe he tokolahi taha ʻe ala lavá ʻa e fakatokangá pea kau fakataha mo kitautolu ʻi he lotu maʻá ʻi he taimí ni. Kae fēfē ʻa e faʻahinga ʻoku ʻikai ke nau fanongo ki he fakatokangá ʻi he taimi ní, kau ai ʻa e ngaahi mēmipa ʻofeina ʻi hotau fāmilí?
10. Ko e hā ʻoku fakavavevave ai ke tau hanganaki fakaongo atu ʻa e fakatokangá?
10 Hangē ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻi he kupu ki muʻá, ko e finangalo nai ia ʻo Sihová ke fakahaofi ʻa e kakai ʻoku liliu honau lotó ʻi heʻenau sio ki hono fakaʻauha ʻo Pāpilone ko e Lahí. Kapau ko ia, tā ʻoku toe fakavavevave ange leva ʻa e fiemaʻu ke tau hanganaki fakaongo atu ʻa e fakatokangá. Fakakaukau ki heni: Ko e meʻa ʻoku tau tala kiate kinautolu he taimi ní ʻe hoko nai ia ko ha meʻa ke nau manatuʻi ʻi he taimi ko iá. (Fakafehoanaki mo e ʻIsikeli 33:33.) Mahalo te nau fakakaukauloto ki he fakatokanga naʻa nau fanongo ki ai meiate kitautolú pea ueʻi ai ke nau kau fakataha mo kitautolu ʻi he lotu maʻá ki muʻa ke fuʻu tōmui. Hangē ko e sela ʻi Filipai naʻe toki liliu pē hono lotó hili ʻa e “hoko ha fuʻu mofuike lahi,” mahalo ko e niʻihi ʻoku ʻikai ke nau fiefanongo he taimi ní ʻe liliu honau lotó hili ʻa e fakaʻauha fakamanavahē ʻo Pāpilone ko e Lahí.—Ngā. 16:25-34.
ʻOKU TAU MALANGA KOEʻUHÍ ʻOKU TAU ʻOFA KIA SIHOVA MO HONO HUAFÁ
11. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻoange kia Sihova ʻa e ngeiá, lāngilangí, mo e mālohí? (Fakahā 4:11) (Sio foki ki he fakatātaá.)
11 Ko e ʻuhinga mahuʻinga taha ʻoku tau malangaʻi ai ʻa e ongoongo leleí koeʻuhí ʻoku tau ʻofa kia Sihova ko e ʻOtuá mo hono huafa māʻoniʻoní. ʻOku tau vakai ki heʻetau ngāue fakafaifekaú ko ha founga ia ke fakahīkihikiʻi ai ʻa e ʻOtua ʻoku tau ʻofa aí. (Lau ʻa e Fakahā 4:11.) ʻOku tau loto-tatau ʻaufuatō ko Sihova ko e ʻOtuá ʻokú ne taau ke maʻu ʻa e ngeiá, lāngilangí mo e mālohí mei heʻene kau lotu mateakí. ʻOku tau ʻoange kiate ia ʻa e ngeiá mo e lāngilangí ʻi heʻetau vahevahe ki he niʻihi kehé ʻa e fakamoʻoni fakatupu tuipau naʻá ne “fakatupu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē” pea ʻoku tau moʻuaʻaki kiate ia ʻetau ʻi aí. ʻOku tau ʻoange kiate ia ʻa e mālohi—hotau mālohí—ʻi heʻetau ngāueʻaki hotau taimí, iví, mo e koloá ke kau kakato ʻi he ngāue fakafaifekaú ʻo fakatatau ki hotau tuʻungá. (Māt. 6:33; Luke 13:24; Kol. 3:23) Ko hono ʻai mahinó, ʻoku tau manako ke talanoa fekauʻaki mo e ʻOtua ʻoku tau ʻofa aí. ʻOku tau toe ongoʻi foki ʻoku ueʻi mālohi kitautolu ke talanoa ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo hono huafá pea mo e meʻa ʻoku ʻuhinga ki aí. Ko e hā hono ʻuhingá?
ʻOku tau ʻoange kia Sihova hotau mālohí ʻi heʻetau ngāueʻaki hotau taimí, iví, mo e koloá ke kau kakato ʻi he ngāue fakafaifekaú ʻo fakatatau ki hotau tuʻungá (Sio ki he palakalafi 11)
12. ʻOku anga-fēfē ʻetau fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo Sihová ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú?
12 Ko ʻetau ʻofa kia Sihová ʻokú ne ueʻi kitautolu ke fakamāʻoniʻoniʻi hono huafá. (Māt. 6:9) ʻOku tau loto ke kau ʻi hono fakaʻataʻatā hono huafá mei hono lumaʻi ʻe Sētane ʻaki ʻene ngaahi loi fakalotokoví. (Sēn. 3:1-5; Siope 2:4; Sione 8:44) ʻI heʻetau ngāue fakafaifekaú, ʻoku tau vēkeveke ke taukapoʻi hotau ʻOtuá, ʻo tala ʻa e moʻoni fekauʻaki mo iá ki he faʻahinga kotoa ʻe fiefanongó. ʻOku tau loto ke ʻiloʻi ʻe he tokotaha kotoa ko hono ʻulungaanga tuʻu-ki-muʻa tahá ko e ʻofa, ko ʻene founga-pulé ʻoku māʻoniʻoni mo totonu, pea ko hono Puleʻangá te ne fakangata ʻa e faingataʻá kotoa pea ʻomai ʻa e melino mo e fiefia ki he fāmili fakaetangatá. (Saame 37:10, 11, 29; 1 Sio. 4:8) ʻI he taimi ʻoku tau taukapoʻi ai ʻa e ongoongo ʻo Sihová ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú, ʻoku tau fakamāʻoniʻoniʻi ai hono huafá. ʻOku tau toe maʻu foki ʻa e fiemālie ʻi hono ʻiloʻi ʻoku tau moʻui ʻo tuha mo hotau hingoá. Anga-fēfē?
13. Ko e hā ʻoku tau laukauʻaki ai hono ui kitautolu ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová? (ʻAisea 43:10-12)
13 Kuo ui kitautolu ʻe Sihova ke tau hoko ko ʻene “kau fakamoʻoni.” (Lau ʻa e ʻAisea 43:10-12.) ʻI he ngaahi taʻu kuo maliu atú, naʻe fakahaaʻi ʻi ha tohi mei he Kulupu Pulé: “Ko e lāngilangi lahi taha ʻe lava ʻe ha taha pē ʻo kitautolu ʻo maʻú ko hono ui ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.”c Ko e hā hono ʻuhingá? Fakakaukau ki ha fakatātā. Kapau naʻá ke fiemaʻu ha taha ke hoko ko ha fakamoʻoni kiate koe ʻi ha hopo, te ke fili ha taha ʻokú ke ʻiloʻi mo falala ki aí, ko ha taha ʻa ia ko hono ongoongó te ne ʻai ʻene fakamoʻoní ke falalaʻanga. ʻI hono fili kitautolu ʻe Sihova ke hoko ko ʻene Kau Fakamoʻoní, ʻokú ne fakahaaʻi ai ʻokú ne ʻiloʻi lelei kitautolu pea ʻokú ne falala mai kiate kitautolu ke tau fai ha fakamoʻoni ko ia ʻa e ʻOtua moʻoni pē tahá. ʻOku tau ongoʻi mātuʻaki lāngilangiʻia ke hoko ko ʻene Kau Fakamoʻoni pea ʻoku tau puke ai ʻa e faingamālie kotoa pē ke ʻai hono huafá ke ʻiloa pea ke fakafepakiʻi ʻa e ngaahi loi kuo tala fekauʻaki mo iá. ʻI he fai peheé, ʻoku tau moʻui ai ʻo tuha mo e huafa ʻoku tau laukauʻaki hono fatakí, ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová!—Saame 83:18; Loma 10:13-15.
TE TAU HANGANAKI MALANGA ʻO AʻU KI HE NGATAʻANGÁ
14. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻamanaki fakafiefia ʻoku toka mei muʻa kiate kitautolú?
14 He ngaahi ʻamanaki fakafiefia ē ʻoku toka mei muʻa kiate kitautolú! ʻI he tāpuaki ʻa Sihová, ʻoku tau fakaʻamu ke sio ki ha toe tokolahi ange te nau tali ʻa e moʻoní ki muʻa ke kamata ʻa e fuʻu mamahi lahí. Pehē foki, ʻoku tau fiefia he naʻa mo e lolotonga ʻa e taimi fakapoʻuli taha ʻi he hisitōlia ʻo e tangatá—ʻa e fuʻu mamahi lahí —ʻoku ʻi ai ʻa e faingamālie te tau kei sio nai ki ha kakai tokolahi ange te nau tafoki mei he māmani tei mate ʻo Sētané pea kau fakataha mo kitautolu ʻi hono fakahīkihikiʻi ʻa Sihová!—Ngā. 13:48.
15-16. Ko e hā te tau hanganaki faí, pea ʻe ngata ʻafē?
15 ʻI he lolotonga ní, ʻoku ʻi ai ʻa e ngāue ke tau fai. ʻOku tau maʻu ʻa e monū ke kau ʻi ha ngāue heʻikai ʻaupito ke toe fai—ko hono malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he kotoa ʻo e māmaní. ʻI he taimi tatau, kuo pau ke tau hanganaki fakaongo atu ʻa e fakatokangá. ʻOku fiemaʻu ke ʻiloʻi ʻe he kakaí ko e ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ení ʻoku panaki vave mai. ʻI he hoko mai leva ʻa e taimi ʻo e fakamāú, te nau ʻiloʻi ko e pōpoaki naʻa tau malangaʻí ko e haʻu ia meia Sihova ko e ʻOtuá.—ʻIsi. 38:23.
16 Ko e hā leva ʻa e meʻa ʻoku tau fakapapauʻi ke faí? ʻI hono ueʻi ʻe he ʻofá—ʻofa ʻi he ongoongo leleí, ʻofa ki he kakaí, pea hiliō he meʻa kotoa, ko e ʻofa kia Sihova ko e ʻOtuá mo hono huafá—te tau hanganaki malanga fakataha mo e vēkeveke, fakavavevave mo e faivelenga kae ʻoua kuo folofola mai ʻa Sihova, “Kuo feʻunga!”
HIVA 54 “Ko Eni ʻa e Halá”
a Ko e fakataha fakataʻú naʻe fakahoko ia ʻi ʻOkatopa 7, 2023, ʻi he Holo ʻAsemipilī ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Newburgh, Niu ʻIoke, ʻAmelika. Ko e polokalama kakató naʻe tuku atu ia ki mui ai ʻi he JW Broadcasting®—ko e Konga 1 ʻi Nōvema 2023 pea ko e Konga 2 ʻi Sanuali 2024.
b Sio ki he kupu “Liliu ʻe he Tohi Tapú ʻa e Moʻuí—Naʻe Maongo Kiate Au ʻa e Tali Mahino mo Totonu ʻa e Tohi Tapú,” naʻe pulusi ʻi he ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo ʻo Maʻasi 1, 2015.