LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w24 Sune p. 20-25
  • Manatuʻi ko Sihova “ ʻa e ʻOtua Moʻuí”

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Manatuʻi ko Sihova “ ʻa e ʻOtua Moʻuí”
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • KO E ʻOTUA MOʻUÍ TE NE FAKAIVIMĀLOHIʻI KOE
  • KO E ʻOTUA MOʻUÍ TE NE FAKAPALEʻI KOE
  • NOFO OFI AI PĒ KI HE ʻOTUA MOʻUÍ
  • Tali Anga-Fakanānā ʻa e Meʻa ʻOku ʻIkai Te Ke ʻIloʻí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
  • Ako mei he Ngaahi Lea Tuku ʻa e Kau Tangata Faitōnungá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
  • ʻOku ʻIkai ʻAupito Ke Tau Tuēnoa
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
  • Fili ʻOkú Ne Fakahaaʻi ʻa e Falala kia Sihová
    Ko ʻEtau Moʻui Faka-Kalisitiané mo e Ngāue Fakafaifekaú—Polokalama Ngāue ki he Fakatahá—2023
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
w24 Sune p. 20-25

KUPU AKO 25

HIVA 7 Sihova, Hotau Mālohingá

Manatuʻi ko Sihova “ʻa e ʻOtua Moʻuí”

“Ko Sihová ʻoku moʻui!”—SAAME 18:46.

TAUMUʻÁ

ʻOku tau maʻu ʻaonga lahi ʻi heʻetau manatuʻi ko e ʻOtua ʻoku tau lotu ki aí “ʻa e ʻOtua moʻuí.”

1. Ko e hā ʻokú ne tokoniʻi ʻa e kakai ʻa Sihová ke nau hanganaki lotu kiate ia neongo ʻa e ngaahi palopalema ʻoku nau fehangahangai mo iá?

“NGAAHI taimi fakalilifu ʻa ia ʻe faingataʻa ke fekuki mo ia”—ko e anga ia hono fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e ngaahi ʻaho ʻoku tau moʻui aí. (2 Tīm. 3:1) Tānaki atu ki he ngaahi pole ʻoku fehangahangai mo e tokotaha kotoa ʻi he fokotuʻutuʻu ko ení, ko e kakai ʻa Sihová ʻoku pau ke nau fekuki mo e fakafepakí mo e fakatangá. Ko e hā ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke hanganaki lotu kia Sihova neongo ʻa e ngaahi palopalema ko ení? Ko e meʻa mahuʻinga ʻe taha ko ʻetau hoko ʻo ʻiloʻi ʻa Sihova ko ia “ʻa e ʻOtua moʻuí.”—Sel. 10:10; 2 Tīm. 1:12.

2. ʻI he founga fē ʻoku hoko ai ʻa Sihova ko e ʻOtua moʻuí?

2 Ko e Tokotaha moʻoni ʻa Sihova ʻa ia ʻokú ne tokoniʻi kitautolu lolotonga hotau ngaahi ʻahiʻahí pea ʻokú ne kumi ki ha ngaahi faingamālie ke poupouʻi kitautolu. (2 Kal. 16:9; Saame 23:4) Ko e vakai kiate ia ko e ʻOtua moʻuí ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke fehangahangai lavameʻa mo ha ʻahiʻahi pē te tau fetaulaki mo ia. Fakakaukau ki he anga hono fakamoʻoniʻi eni ʻi he tuʻunga ʻo Tuʻi Tēvitá.

3. Ko e hā naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Tēvita ʻi heʻene pehē ko “Sihová ʻoku moʻui”?

3 Naʻe ʻiloʻi ʻe Tēvita ʻa Sihova peá ne falala kiate Ia. ʻI hono tuli ʻa Tēvita ʻe hono ngaahi filí, kau ai ʻa Tuʻi Saula, naʻá ne lotu kia Sihova ki ha tokoni. (Saame 18:6) Hili hono tali ʻe he ʻOtuá ʻene lotú pea fakahaofi iá, naʻe talaki ʻe Tēvita: “Ko Sihová ʻoku moʻui!” (Saame 18:46) ʻI he ngaahi leá ni, naʻe ʻikai ko ha lāuʻilo pē ʻa Tēvita ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtuá. ʻOku hiki ʻi ha maʻuʻanga fakamatala ʻe taha ko Tēvitá naʻá ne fakahaaʻi ʻene tuipau kia Sihova “ko ha ʻotua moʻui ia ʻokú ne ngāue hokohoko maʻa hono kakaí.” ʻIo, naʻe ʻiloʻi ʻe Tēvita mei heʻene hokosiá tonu ko hono ʻOtuá naʻe moʻui, pea ko e tuipau ko iá naʻe fakafoʻou ai ʻene fakapapau ke tauhi mo fakahīkihikiʻi ʻa Sihova.—Saame 18:​28, 29, 49.

4. ʻOku anga-fēfē ʻetau maʻu ʻaonga mei he vakai kia Sihova ko e ʻOtua moʻuí?

4 ʻI heʻetau hoko ʻo tuipau ko Sihova ʻa e ʻOtua moʻuí ʻoku lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke tauhi kiate ia ʻi he faivelenga. Te tau maʻu ʻa e mālohi ke kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahí pea mo e fakaueʻiloto ke hokohoko atu ʻa e ngāue mālohi ʻi heʻene ngāué. Te tau toe fakapapauʻi foki ke nofo ofi ai pē kia Sihova.

KO E ʻOTUA MOʻUÍ TE NE FAKAIVIMĀLOHIʻI KOE

5. Ko e hā te ne ʻomai ʻa e tuipau kiate kitautolu ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahí? (Filipai 4:13)

5 Te tau lava ʻo kātekina ha ʻahiʻahi pē, lahi pe siʻisiʻi, ʻo kapau ʻoku tau manatuʻi ko Sihová ʻoku moʻui pea ʻokú ne ʻi ai ke tokoniʻi kitautolu. He ko ē, ko ha palopalema pē ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻoku ʻikai ke faingataʻa ia ki hotau ʻOtuá. Ko ia ʻa e Māfimafi-Aoniú, pea ʻe lava ke ne ʻomai ʻa e mālohi ke kātekina. (Lau ʻa e Filipai 4:13.) Ko ia ai, ʻoku tau maʻu ʻa e ʻuhinga kotoa ke fehangahangai mo hotau ngaahi ʻahiʻahí ʻi he tuipau. Ko ʻetau hokosia ʻa e poupou ʻa Sihová lolotonga ʻa e ngaahi ʻahiʻahi iiki angé ʻokú ne ʻai ke tau tuipau te ne toe tokoniʻi kitautolu lolotonga ʻa e ngaahi ʻahiʻahi lahi angé.

6. Ko e hā e hokosia ʻa Tēvita ʻi heʻene kei siʻí naʻá ne fakalahi ʻene tuipau kia Sihová?

6 Fakakaukau ki he ongo hokosia ʻa Tēvita ʻa ia naʻe fakalahi ai ʻene tuipau kia Sihová. ʻI he taimi naʻá ne tauhi-sipi ai heʻene kei siʻí, naʻe ʻave taki taha ʻe ha pea mo ha laione ha sipi mei he tākanga ʻene tamaí. ʻI he ongo tuʻungá fakatouʻosi, naʻe tulimui loto-toʻa atu ʻa Tēvita ʻi he peá mo e laioné ʻo fakahaofi ʻa e sipí. Neongo ia, naʻe ʻikai ke ne taukaveʻi ko e lavameʻá naʻe ʻaʻana. Naʻá ne ʻiloʻi ko Sihova naʻá ne ʻoange kiate ia ʻa e mālohí. (1 Sām. 17:​34-37) Naʻe ʻikai ʻaupito ke ngalo ʻia Tēvita ʻa e hokosia ko iá. ʻI he fakalaulauloto ki aí, naʻá ne tuipau ai ko e ʻOtua moʻuí te ne fakaivimālohiʻi ia ʻi he kahaʻú.

7. ʻI hono maʻu ʻe Tēvita ʻa e vakai totonú, naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ai ia ke ne faitau mo Kolaiaté?

7 Ki mui ai, ngalingali ʻi he kei taʻu hongofulu tupu ʻa Tēvitá, naʻá ne ʻaʻahi ki he ʻapitanga ʻo e kau tau ʻa ʻIsilelí. Naʻá ne ʻiloʻi ko e kau sōtiá naʻa nau manavahē koeʻuhí naʻe haʻu ha fuʻu saianiti Filisitia ko Kolaiate ʻo “lumaʻi moʻoni ʻa e kau tau ʻa ʻIsilelí.” (1 Sām. 17:​10, 11) Naʻe manavahē ʻa e kau sōtiá koeʻuhi ko ʻenau tokangataha ki he saianití mo e ngaahi luma naʻa nau fanongo ki ai ʻi he malaʻe taú. (1 Sām. 17:​24, 25) Kae kehe, naʻe vakai ʻa Tēvita ki he tuʻungá mei ha tafaʻaki kehe. Naʻá ne vakai ki he meʻa naʻe hokó ʻoku ʻikai ko hano poleʻi ʻa e kau tau ʻa ʻIsilelí ka ko e “kau tau ʻa e ʻOtua moʻuí.” (1 Sām. 17:26) Naʻe ʻai ʻe Tēvita ʻa Sihova ke muʻomuʻa taha ʻi heʻene fakakaukaú. Naʻe falala ʻa Tēvita ko e ʻOtua naʻá ne tokoniʻi ia ʻi heʻene kei tauhi-sipí te ne toe tokoniʻi ia ʻi he tuʻunga ko ení. ʻI he tuipau ki he tokoni ʻa e ʻOtuá, naʻe faitau ʻa Tēvita mo Kolaiate, pea ko e moʻoni, naʻá ne ikuna!—1 Sām. 17:​45-51.

8. ʻE anga-fēfē haʻatau tauhi maʻu ʻa Sihova ʻi hotau ʻatamaí ʻi he fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahí? (Sio foki ki he fakatātaá.)

8 Te tau lava foki mo kitautolu ʻo fehangahangai lavameʻa mo e ngaahi ʻahiʻahí kapau ʻoku tau manatuʻi ko e ʻOtua moʻuí ʻokú ne mateuteu ke tokoniʻi kitautolu. (Saame 118:6) ʻE lava ke tau langa hake ʻetau tuipau ki he moʻoni ko iá ʻaki ʻa e fakakaukau ki he meʻa kuó ne ʻosi fakahoko ʻi he kuohilí. Lau ʻa e ngaahi talanoa Fakatohitapu ʻokú ne fakamanatu atu kiate koe ʻa e anga hono fakahaofi ʻe Sihova ʻene kau lotú. (ʻAi. 37:​17, 33-37) Pehē foki, fakakaukau ki he ngaahi līpooti ʻi heʻetau uepisaiti jw.org ʻa ia ʻokú ne fakatātaaʻi ʻa e anga hono poupouʻi ʻe Sihova hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi onopōní. ʻIkai ngata aí, manatu ki he ngaahi taimi naʻe fai ai ʻe Sihova ha meʻa maʻau. ʻOua ʻe hohaʻa kapau ʻoku ʻikai lava ke ke fakakaukau atu ki ha hokosia fakaholomamata, hangē ko ha faitau mo ha pea pe ko ha laione. He ko e hā? Ko hono moʻoní, kuo ʻosi tākiekina ʻe Sihova hoʻo moʻuí! Kuó ne tohoaki mai koe ke maʻu ha vahaʻangatae mo ia. (Sione 6:44) Naʻa mo e taimí ni, mālō mo ʻene tokoní ʻokú ke kei nofo ai ʻi he moʻoní. Fēfē ke ke kole kiate ia ke ne tokoniʻi koe ke manatuʻi ʻa e ngaahi mōmeniti naʻá ne tali ai hoʻo ngaahi lotú, ʻoatu ʻa e poupou ʻi he taimi totonú, pe tokoniʻi koe lolotonga hoʻo foua ha tuʻunga faingataʻa? Ko e fakakaukauloto ki he ngaahi hokosia peheé te ne fakaivimālohiʻi hoʻo tuipau ko Sihová te ne hokohoko atu ke fai ha ngāue maʻau.

Ko ha ongo tokoua ʻokú na fetalanoaʻaki lolotonga ʻena tangutu ʻi ha mohenga ʻi ha loki pilīsone. ʻOku ʻi ai ha ngaahi kaati, faitohi, mo ha fakatātā ʻoku hā ʻi he holisi ʻi hona tuʻá.

Ko ʻetau fehangahangai mo e ʻahiʻahí ko e konga ia ʻo ha ʻīsiu lahi ange (Sio ki he palakalafi 8-9)


9. ʻE anga-fēfē haʻatau vakai ki hotau ngaahi ʻahiʻahí? (Palōveepi 27:11)

9 Ko e sio kia Sihova ko ha Tokotaha moʻuí te ne fakaʻatā kitautolu ke tau vakai totonu ki hotau ngaahi ʻahiʻahí. Anga-fēfē? ʻOku kamata ke tau sio ki hotau ngaahi ʻahiʻahí ko e konga ʻo ha ʻīsiu lahi ange ʻi he vahaʻa ʻo Sihova mo Sētané. ʻOku taukaveʻi ʻe he Tēvoló ko e taimi ʻoku tau tofanga ai ʻi he faingataʻá, te tau liʻaki ʻa Sihova. (Siope 1:​10, 11; lau ʻa e Palōveepi 27:11.) Ka ʻi he taimi ʻoku tau fekuki lavameʻa ai mo hotau ngaahi ʻahiʻahí, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻetau ʻofa kia Sihová pea fakamoʻoniʻi ko e tokotaha loi ʻa e Tēvoló. ʻOkú ke fehangahangai mo e fakafepaki mei he puleʻangá, faingataʻa fakaʻekonōmika, ʻikai ke tali lelei hoʻo ngāue fakamalangá, pe ko ha ʻahiʻahi kehe ʻe niʻihi? Kapau ko ia, manatuʻi ko ho tuʻungá ʻoku ʻoatu ai ʻa e faingamālie ke ke ʻai ʻa e loto ʻo Sihová ke fiefia. Manatuʻi foki, ʻe ʻikai te ne tuku ke ʻahiʻahiʻi koe ʻo fakalaka atu ia ʻi hoʻo malavá. (1 Kol. 10:13) Te ne ʻoatu ʻa e mālohi ke ke kātekina.

KO E ʻOTUA MOʻUÍ TE NE FAKAPALEʻI KOE

10. Ko e hā ʻa e meʻa ʻe fai ʻe he ʻOtua moʻuí maʻá e faʻahinga ʻoku lotu kiate iá?

10 Ko Sihova ko e Tokotaha-Fakapale ia ʻo e faʻahinga ʻoku lotu kiate iá. (Hep. 11:6) ʻOkú ne ʻomai ʻa e nonga mo e fiemālie he taimí ni pea te ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e moʻui taʻengata ʻi he kahaʻú. ʻE lava ke tau fokotuʻu ʻetau ʻamanakí ʻia Sihova, ʻo tuipau ʻokú ne maʻu fakatouʻosi ʻa e holi mo e mālohi ke fakapaleʻi kitautolu. Pea ʻoku ueʻi kitautolu ʻe he tuipau ko iá ke hanganaki femoʻuekina ʻi heʻetau lotú, ʻo hangē pē ko e meʻa naʻe fai ʻe he kau sevāniti faitōnunga ʻa e ʻOtuá ʻi he kuohilí. Naʻe hoko moʻoni eni kia Tīmote ʻi he ʻuluaki senitulí.—Hep. 6:​10-12.

11. Ko e hā naʻá ne ueʻi ʻa Tīmote ke ngāue mālohi ʻi he fakatahaʻangá? (1 Tīmote 4:10)

11 Lau ʻa e 1 Tīmote 4:10. Naʻe fokotuʻu ʻe Tīmote ʻene ʻamanakí ʻi he ʻOtua moʻuí. Ko ia ai, naʻá ne maʻu ʻa e ʻuhinga lelei ke ngāue mālohi ai mo tōtōivi. ʻI he ngaahi founga fē? Naʻe fakalototoʻaʻi ia ʻe he ʻapositolo ko Paulá ke ne feinga ke fakalakalaka ʻi he tuʻunga ko ha faiako mo ha tokotaha malanga maʻá e kakaí. Naʻe toe fiemaʻu kia Tīmote ke ne fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki hono kaungātuí, fakatouʻosi ki he kei siʻi mo e taʻumotuʻa. Pea naʻe vaheʻi ange kiate ia ha ngaahi ngāue faingataʻa, ʻa ia naʻe kau ai hono ʻoatu ha akonaki fefeka kae anga-ʻofa ki he faʻahinga naʻa nau fiemaʻu iá. (1 Tīm. 4:​11-16; 2 Tīm. 4:​1-5) Naʻe lava ke fakapapauʻi ʻe Tīmote neongo kapau ʻe aʻu ki ha taimi heʻikai sio ha taha ki heʻene ngāué pe ʻikai fakahoungaʻi ʻe he niʻihi kehé, ko Sihova te ne fakapaleʻi ia.—Loma 2:​6, 7.

12. Ko e hā ʻokú ne ueʻi ʻa e kau mātuʻá ke nau hanganaki femoʻuekina ʻi heʻenau ngāué? (Sio foki ki he fakatātaá.)

12 ʻI he ʻahó ni, ko e kau mātuʻá ʻe lava foki ke nau fakapapauʻi ʻoku ʻafioʻi pea fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻenau ngāue leleí. Tānaki atu ki he ʻaʻahi fakatauhisipí, faiakó, mo e ngāue fakamalangá, ko e kau mātuʻa tokolahi ʻoku nau poupouʻi ʻa e ngaahi ngāue langá mo e ngaahi tokoni fakatamakí. ʻOku ngāue ʻa e niʻihi ʻi he Kulupu ʻAʻahi Mahakí pe Kōmiti Fetuʻutaki Fakafalemahakí. Ko e kau mātuʻa ʻoku nau fakafaingamālieʻi kinautolu ki he ngāue peheé ʻoku nau sio ki he fakatahaʻangá ko ha fokotuʻutuʻu ʻa Sihova, kae ʻikai ko ha kautaha faʻu ʻe he tangatá. Ko e olá, ʻoku nau ngāue ʻaufuatō ʻi honau ngaahi vāhenga-ngāué pea falala kakato ko e ʻOtuá te ne fakapaleʻi kinautolu ʻi he meʻa ʻoku nau faí.—Kol. 3:​23, 24.

Ko ha mātuʻa ʻe toko ua ʻokú na fai ha ʻaʻahi fakatauhisipi ki ha tuofefine ʻi he fuoloa ʻa e poʻulí fakafou ʻi he tā vitiō. ʻOku lau ʻe he mātuʻa ʻe taha ʻa e veesi mei he Tohi Tapú. ʻOku tautau ʻi he holisí ha teunga ngāue langa pea mo ha tohi māhina ʻoku fonu ʻi he ngaahi ʻapoinimeni.

Ko e ʻOtua moʻuí te ne fakapaleʻi koe ʻi hoʻo ngāue mālohi maʻá e fakatahaʻangá (Sio ki he palakalafi 12-13)


13. ʻOku anga-fēfē ongoʻi ʻa Sihova fekauʻaki mo ʻetau ngaahi feinga fakafoʻituitui ʻi heʻene ngāué?

13 ʻOku ʻikai malava ke mātuʻa ʻa e tokotaha kotoa. Ka ko kitautolu kotoa ʻoku tau maʻu ha meʻa ke foaki kia Sihova. ʻOku houngaʻia hotau ʻOtuá ʻi heʻetau fai hotau lelei tahá ke tauhi kiate ia. ʻOkú ne fakatokangaʻi ʻetau ngaahi tokoni ki he ngāue ʻi māmani lahí, neongo pe ko e hā hono lahí. ʻOkú ne hōifua mai ʻi heʻetau ngāue mālohi ke ikuʻi ʻetau maá pea hiki hotau nimá ke fai ha tali ʻi he ngaahi fakatahá, pea ʻokú ne fiefia ʻi he taimi ʻoku tau tukunoaʻi ai ha fakatupu ʻita pea fakahāhā ʻa e fakamolemolé. Neongo kapau ʻokú ke ongoʻi heʻikai ke ke lava ʻo fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he meʻa ʻokú ke saiʻia aí, falala ko Sihová ʻokú ne fakamahuʻingaʻi ʻa e meʻa ʻoku lava ke ke faí. ʻOkú ne kei ʻofa pē ʻiate koe, pea te ne fakapaleʻi koe.—Luke 21:​1-4.

NOFO OFI AI PĒ KI HE ʻOTUA MOʻUÍ

14. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he nofo ofi kia Sihová ke tau nofoʻaki faitōnungá? (Sio foki ki he fakatātaá.)

14 Kapau ʻoku moʻoni ʻa Sihova kiate kitautolu, ʻe faingofua ange ai ke tau nofoʻaki faitōnunga kiate ia. Naʻe moʻoni eni ʻia Siosifa. Naʻá ne fakafisi mālohi ke fai ʻa e ʻulungaanga taʻetāú. Naʻe moʻoni ʻa e ʻOtuá kiate ia pea naʻe ʻikai te ne loto ke taʻefakahōifuaʻi Ia. (Sēn. 39:9) Ke hoko ʻa Sihova ʻo moʻoni kiate kitautolú, ʻoku fiemaʻu ke tau vaheʻi ha taimi ke lotu kiate ia pea ako ʻene Folofolá. Ko ia ai, ko ʻetau kaumeʻa mo iá ʻe tupulekina. Hangē ko Siosifá, ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ha kaumeʻa vāofi mo Sihová, heʻikai ke tau loto ke fai ha faʻahinga meʻa ʻe taʻefakahōifua kiate Ia.—Sēm. 4:8.

ʻOku mavahe ha tokoua kei siʻi mei hono kaungākalasí lolotonga ʻenau sioʻi fakamamaʻu ha meʻa ʻi ha telefoni.

Ko e ʻunuʻunu ofi ki he ʻOtua moʻuí te ne tokoniʻi koe ke hanganaki faitōnunga (Sio ki he palakalafi 14-15)


15. Ko e hā ʻa e lēsoni ʻe lava ke tau ako mei he meʻa naʻe hoko ki he kau ʻIsilelí ʻi he toafá? (Hepelū 3:12)

15 Ko e faʻahinga ʻoku ʻikai ke nau manatuʻi ko Sihova ʻa e ʻOtua moʻuí ʻe lavangofua ke nau ʻauhia meiate ia. Fakakaukau ki he meʻa naʻe hoko ki he kau ʻIsilelí ʻi he toafá. Naʻa nau ʻiloʻi naʻe moʻui ʻa Sihova, ka naʻe kamata ke nau veiveiua pe te ne tokonaki maʻanautolu. Naʻe aʻu ʻo nau ʻeke: “ʻOku ʻi hotau lotolotongá koā ʻa Sihova pe ʻikai?” (ʻEki. 17:​2, 7) Hili iá, naʻa nau angatuʻu ki he ʻOtuá. Ko e moʻoni, ʻoku tau loto ke fakaʻehiʻehi mei he muimui ʻi honau ʻalunga talangataʻá, ʻa ia ʻoku tuʻu ko ha faʻifaʻitakiʻanga fakaefakatokanga kiate kitautolu.—Lau ʻa e Hepelū 3:12.

16. Ko e hā ʻe lava ke ne ʻahiʻahiʻi ʻetau tuí?

16 ʻOku ʻai ʻe he māmaní ke faingataʻa kiate kitautolu ke nofo ofi ai pē kia Sihova. ʻOku talitekeʻi ʻe he tokolahi ʻa e foʻi fakakaukau ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtuá. Ko e faʻahinga ʻoku nau tukunoaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e ʻOtuá ʻoku faʻa hā ngali ʻoku nau lakalakaimonū. ʻI heʻetau sio ʻoku hoko iá, ʻe lava ke ʻahiʻahiʻi ai ʻetau tuí. Neongo heʻikai ke tau fakaʻikaiʻi ʻa e ʻi ai ʻa e ʻOtuá, ʻe kamata ke tau fifili pe te ne fai ha meʻa maʻatautolu. Ko e tokotaha-tohi ʻo e Saame 73 naʻá ne fifili ki he meʻá ni. Naʻá ne sio ki he faʻahinga takatakai ʻiate iá ʻoku nau tukunoaʻi ʻa e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá pea kei fiefia pē ʻi he moʻuí. Ko e olá, naʻe kamata ke ne fehuʻia pe naʻe tuha moʻoni ʻa e tauhi ki he ʻOtuá.—Saame 73:​11-13.

17. Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke nofo ofi ai pē kia Sihová?

17 Ko e hā ʻa e meʻa naʻe faai atu pē ʻo ne tokoniʻi ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ke fakatonutonu ʻene vakaí? Naʻá ne fakalaulauloto ki he meʻa ʻe hoko ki he faʻahinga ʻoku nau fakangaloʻi ʻa Sihová. (Saame 73:​18, 19, 27) Naʻá ne toe fakakaukau ki he ngaahi ʻaonga ʻoku maʻu mei he tauhi ki he ʻOtuá. (Saame 73:24) Ko kitautolu foki ʻe lava ke tau fakakaukauloto ki he ngaahi tāpuaki kuo ʻomai ʻe Sihová. Fakahoa ia mo e tuʻunga naʻe mei ʻi ai ʻetau moʻuí kapau naʻe ʻikai ke tau tauhi kia Sihova. Ko e fai peheé te ne tokoniʻi kitautolu ke pipiki ki ha ʻalunga faitōnunga pea fakamulitukuʻaki ʻo hangē ko e tokotaha-tohi-samé: “Ko e meʻa kiate aú, ko e fakaofiofi ki he ʻOtuá ʻoku lelei ia kiate au.”—Saame 73:28.

18. Ko e hā ʻe lava ai ke tau hanga ki he kahaʻú ʻi he tuipau?

18 ʻE lava ke tau fehangahangai mo ha ʻahiʻahi pē te tau fetaulaki mo ia lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ení koeʻuhí ʻoku tau “ngāue fakatamaioʻeiki ki ha ʻOtua moʻui mo moʻoni.” (1 Tes. 1:9) Ko hotau ʻOtuá ko e Tokotaha moʻoni ʻokú ne fai ha meʻa maʻá e faʻahinga ʻoku lotu kiate iá. Naʻá ne fakamoʻoniʻi ʻa ʻene kau mo ʻene kau sevāniti ʻi he kuohilí, pea ʻokú ne kau mo kitautolu ʻi he ʻahó ni. ʻE vavé ni ke tau fehangahangai mo e mamahi lahi taha ke hoko ʻi he māmaní. Ka heʻikai ke tau fehangahangai mo ia ʻiate kitautolu pē. (ʻAi. 41:10) Fakatauange ke tau “mātuʻaki loto-toʻa ai ke pehē: ‘Ko Sihova ʻa hoku tokoní; ʻe ʻikai te u ilifia.’”—Hep. 13:​5, 6.

ʻI HONO MANATUʻI KO SIHOVA “ʻA E ʻOTUA MOʻUÍ,” ʻE ANGA-FĒFĒ ʻENE . . .

  • fakaivimālohiʻi koé?

  • fakatuipauʻi koe te ne fakapaleʻi koe?

  • tokoniʻi koe ke nofo ofi kiate iá?

HIVA 3 Homau Mālohinga, ʻAmanakiʻanga, Falalaʻanga

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share