LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w25 ʻEpeleli p. 20-25
  • ʻOku ʻIkai ʻAupito Ke Tau Tuēnoa

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOku ʻIkai ʻAupito Ke Tau Tuēnoa
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻOKU TATAKI KITAUTOLU ʻE SIHOVA
  • ʻOKU TOKONAKI ʻA SIHOVA MAʻATAUTOLU
  • ʻOKU MALUʻI KITAUTOLU ʻE SIHOVA
  • ʻOKU FAKAFIEMĀLIEʻI KITAUTOLU ʻE SIHOVA
  • ʻOKU ʻI AI MAʻU PĒ ʻA SIHOVA KIATE KITAUTOLU
  • Manatuʻi ko Sihova “ ʻa e ʻOtua Moʻuí”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
  • Ko Sihova “ ʻOkú Ne Fakamoʻui ʻa e Faʻahinga ʻOku Loto-Laveá”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
  • Maʻu ʻa e Fiefia Lahi Ange ʻi he Foaki Atú
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
  • Tali Anga-Fakanānā ʻa e Meʻa ʻOku ʻIkai Te Ke ʻIloʻí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
w25 ʻEpeleli p. 20-25

KUPU AKO 17

HIVA 99 Laui Mano ʻo e Fanga Tokouá

ʻOku ʻIkai ʻAupito Ke Tau Tuēnoa

“Te u tokoniʻi koe.”—ʻAI. 41:10.

TAUMUʻÁ

Ko e founga ʻe fā ʻoku tokangaʻi ai kitautolu ʻe Sihová.

1-2. (a) Ko e hā ʻoku lava ai ke tau pehē ʻoku ʻikai ʻaupito ke tau fehangahangai toko taha pē mo e ngaahi ʻahiʻahí? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

ʻI HEʻETAU fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi mafatukitukí, te tau ongoʻi nai ʻo hangē ʻoku tau afāngia toko taha pē ʻi ha kiʻi vaka ʻi tahi. Kae kehe, ʻoku ʻikai ke tau fehangahangai toko taha pē mo hotau ngaahi ʻahiʻahí. Ko ʻetau Tamai fakahēvaní ʻoku ʻikai ngata pē ʻene ʻafioʻi ʻetau ngaahi fāingá ka ʻokú ne toe talaʻofa mai te ne tokoniʻi kitautolu ke kātekina ia. ʻOku fakaaʻu mai ʻe Sihova ʻa e fakapapau fakalotomāfana ko ení ki heʻene kau sevāniti mateakí: “Te u tokoniʻi koe.”—ʻAi. 41:10.

2 ʻI he kupu ko ení ʻe lāulea ai ki he founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe Sihová (1) ʻaki hono tataki kitautolu, (2) tokonaki maʻa kitautolu, (3) maluʻi kitautolu, pea (4) ʻaki hono fakafiemālieʻi kitautolu. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe Sihova tatau ai pē pe ko e hā ha ngaahi pole ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi he moʻuí, heʻikai ʻaupito ke ne fakangaloʻi kitautolu. Heʻikai ʻaupito ke ne liʻaki kitautolu. Ko ia ʻoku ʻikai ʻaupito ke tau tuēnoa.

ʻOKU TATAKI KITAUTOLU ʻE SIHOVA

3-4. ʻOku anga-fēfē hono tataki kitautolu ʻe Sihová? (Saame 48:14)

3 Lau ʻa e Saame 48:14. ʻOku ʻikai ke ʻamanekina mai ʻe Sihova ke tau tataki pē kitautolu. ʻOku anga-fēfē ʻene tataki ʻene kau lotu mateakí ʻi he ʻahó ni? Ko e founga ʻe taha ʻokú ne fai ai iá ko e fakafou mai ʻi he ngaahi peesi ʻo e Tohi Tapú. (Saame 119:105) Fakafou ʻi heʻene Folofola fakamānavaʻí, ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe Sihova ke fai ʻa e ngaahi fili pea fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻoku taki atu ki he fiefia lahi ange ʻi he taimí ni mo e moʻui taʻengata ʻi he kahaʻú.a Ko e fakatātaá, ʻokú ne akoʻi kitautolu ke tau tuku ange ʻa e ʻitá, faitotonu ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku tau faí, pea maʻu ʻa e ʻofa lahi ki he niʻihi kehé mei he lotó. (Saame 37:8; Hep. 13:18; 1 Pita 1:22) ʻI heʻetau fakahāhā ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakaʻotua peheé, ʻoku tau hoko ai ko e ngaahi mātuʻa, ngaahi hoa mali mo e kaumeʻa lelei ange.

4 ʻIkai ko ia pē, naʻe fakakau ʻe Sihova ʻi heʻene Folofolá ʻa e ngaahi talanoa fekauʻaki mo e kakai moʻoni naʻa nau fekuki mo e ngaahi ʻahiʻahi pea maʻu mo e ngaahi ongo ʻo hangē pē ko kitautolú. (1 Kol. 10:13; Sēm. 5:17) ʻI heʻetau lau ʻa e ngaahi hokosia moʻoni ko eni ʻi he moʻuí pea ngāueʻaki ʻa e ngaahi lēsoni ʻoku tau akó, ʻoku tau maʻu ʻaonga ai ʻi ha founga ʻe ua. ʻUluakí, ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻoku ʻikai ke tau tuēnoa—ʻoku ʻi ai ʻa e niʻihi kuo nau fehangahangai mo e ngaahi tuʻunga meimei tatau pea kātekina lavameʻa ia. (1 Pita 5:9) Pea ko e uá, ʻoku tau ako ai ki he founga ke fekuki mo hotau ngaahi ʻahiʻahí.—Loma 15:4.

5. Ko hai ʻoku ngāueʻaki ʻe Sihova ke tataki kitautolu ʻi he hala ki he moʻuí?

5 Kuo toe fokotuʻutuʻu ʻe Sihova ke tataki kitautolu ʻe he kaungātuí.b Ko e fakatātaá, ʻoku ʻaʻahi maʻu pē ʻa e kau ʻovasia sēketí ki he ngaahi fakatahaʻangá ke fakalototoʻaʻi kitautolu. Ko ʻenau ngaahi malangá ʻoku fakaivimālohiʻi ai ʻetau tuí pea tokoniʻi kitautolu ke tauhi maʻu ʻetau fāʻūtaha mahuʻingá. (Ngā. 15:40–16:5) Ko e kau mātuʻa foki ʻi he fakatahaʻangá ʻoku nau mahuʻingaʻia loto-moʻoni ʻi he lelei ʻa e tokotaha malanga taki taha. (1 Pita 5:​2, 3) Ko e ngaahi mātuʻá ʻoku nau tataki fakalaumālie ʻenau fānaú, ʻo tokoniʻi kinautolu ke fakatupulekina ʻa e malava fakaefakakaukau māʻalaʻala mo e ngaahi tōʻonga fakafoʻituitui lelei. (Pal. 22:6) Pea ko e kau fefine Kalisitiane matuʻotuʻá ʻoku nau tokoni ki he fanga tuofāfine kei siʻi angé ʻaki ʻenau fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga lelei, ʻoatu ʻa e faleʻi ʻaonga pea tokonaki ʻa e fakalototoʻa fakalotomāfana.—Tai. 2:​3-5.

6. Ko e hā kuo pau ke tau fai ke maʻu ʻaonga ai mei he tataki ʻa Sihová?

6 Kuo fai ʻe Sihova ʻene tafaʻakí ʻaki hono tokonaki ʻa e tataki ʻoku tau fiemaʻú. ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻoku tau houngaʻia ʻi he meʻa kuó ne fai maʻatautolú? ʻOku pehē ʻi he Palōveepi 3:​5, 6: “Falala kia Sihova ʻaki ho lotó kotoa, pea ʻoua naʻá ke falala ki hoʻo mahino pē ʻaʻaú.” ʻI heʻetau fai iá, “te ne fakatonutonu [hotau] ngaahi halá,” ʻa ia, te ne tokoniʻi kitautolu ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi palopalema lahi pea maʻu ha moʻui fiefia ange. He houngaʻia ē ko kitautolu ʻi hono tokonaki mai ʻe Sihova ʻa e faleʻi fakafoʻituitui anga-ʻofá!—Saame 32:8.

ʻOKU TOKONAKI ʻA SIHOVA MAʻATAUTOLU

7. Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻe niʻihi ʻoku tokonaki ai ʻa Sihova maʻatautolú? (Filipai 4:19)

7 Lau ʻa e Filipai 4:19. Tānaki atu ki hono tataki fakalaumālie kitautolú, ʻoku tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻetau ngaahi feinga ke maʻu ʻa e meʻakai, vala mo e nofoʻanga ʻoku tau fiemaʻú. (Māt. 6:33; 2 Tes. 3:12) Neongo ʻoku fakanatula pē ke hohaʻa fekauʻaki mo ʻetau ngaahi fiemaʻu fakaesinó, ʻoku fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe Sihova ke ʻoua te tau loto-moʻua tōtuʻa fekauʻaki mo e ngaahi meʻa peheé. (Māt. 6:25) Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí heʻikai ʻaupito ke liʻaki ʻe heʻetau Tamaí ʻa ʻene kau lotu faitōnungá ʻi he taimi ʻoku nau fiemaʻu tokoni aí. (Māt. 6:8; Hep. 13:5) ʻE lava ke tau falala kakato ki heʻene folofola te ne tokonaki maʻatautolú.

8. Ko e hā naʻe fai ʻe Sihova maʻa Tēvitá?

8 Fakakaukau ki he founga naʻe tokoniʻi ai ʻe Sihova ʻa Tēvitá. Lolotonga ʻa e ngaahi taʻu faingataʻa ʻo e hola holo ʻa Tēvitá, naʻe tokonaki ʻe Sihova ʻa e meʻa naʻá ne fiemaʻu mo ʻene kau tangatá ke nau moʻui aí. ʻI he fakakaukauloto atu ki hono tokangaekina ia ʻe Sihova ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú, naʻe tohi ʻe Tēvita: “Naʻá ku talavou pea ko eni kuó u motuʻa, ka kuo teʻeki ke u sio ki ha taha māʻoniʻoni kuo liʻaki, pe ko ʻene fānaú ʻoku nau kumi ki ha mā.” (Saame 37:25) ʻOku ngalingali ʻi he lolotonga hoʻo moʻuí tonu, kuó ke hokosia foki ʻa e tokonaki anga-ʻofa ʻa Sihova maʻa ʻene kau sevāniti anga-līʻoá.

9. ʻOku anga-fēfē tokonaki ʻa Sihova maʻa ʻene kakai ʻi he ʻaho ní ʻi he lolotonga ʻa e ngaahi taimi ʻo e fakatamakí? (Sio foki ki he fakatātaá.)

9 ʻOku toe tokonaki ʻa Sihova maʻa ʻene kakaí lolotonga ʻa e ngaahi taimi ʻo e fakatamakí. Ko e fakatātaá, ʻi he hoko ha honge ʻi he ʻuluaki senitulí, ko e kau Kalisitiane mei he ngaahi fonua kehekehe naʻa nau ʻoatu ha ngaahi tokoni ki honau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine naʻe fiemaʻu tokoní. (Ngā. 11:​27-30; Loma 15:​25, 26) Ko e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻahó ni ʻoku nau fakahāhā ʻa e laumālie tatau ʻo e nima-homó. ʻI he tō ha fakatamaki, ʻoku ueʻi anga-ʻofa ʻe Sihova ʻene kakaí ke tokonaki ʻa e ngaahi fiemaʻu pau hangē ko e meʻakai, vai, vala mo e faitoʻo maʻá e faʻahinga ko ia ʻoku nofo ʻi he ngaahi feituʻu naʻe uesiá. Ko e ngaahi timi langá ʻoku nau fakaleleiʻi ʻa e ngaahi ʻapi mo e ngaahi Fale Fakatahaʻanga naʻe maumaú. Pea ko e kau sevāniti ʻa Sihová ʻoku nau fakavave ke tokonaki ʻa e poupou fakaeongo mo fakalaumālie ki he faʻahinga kuo nau tofanga ʻi he molé.c

Fakatātā: Maʻu ʻa e tokoni fakamatelie mo fakalaumālie hili ha fakatamaki fakanatula ʻi Malauī. 1. Kāpui ʻe he tāfeá ʻa e ngaahi feituʻu lahi. 2. Ko Tokoua Gage Fleegle ʻokú ne talanoa ki he fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. 3. ʻOku fakahifo ʻe he fanga tokouá ʻa e ngaahi tangai meʻakaí mei ha meʻalele.

ʻOku anga-fēfē hono tokonaki mai ʻe Sihova ʻa e fakafiemālie ʻi he lolotonga ʻa e ngaahi taimi faingataʻá? (Sio ki he palakalafi 9)e


10-11. Ko e hā ʻokú ke ako mei he hokosia ʻa Borys?

10 ʻOku toe tokonaki nima-homo foki ʻa Sihova maʻá e faʻahinga ʻoku teʻeki ke nau lotu kiate iá. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku tau kumi ki he ngaahi faingamālie ke fakahāhā ʻa e anga-lelei ki he faʻahinga ʻoku ʻikai ke tau tui tataú. (Kal. 6:10) ʻOku faʻa iku atu eni ki ha fakamoʻoni lelei. Fakakaukau ki he hokosia ʻa Borys, ko ha pule ako ʻoku nofo ʻi ʻIukalaine. Neongo ko Borys ʻoku ʻikai ko ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻá ne fakafeangai anga-lelei maʻu pē ki heʻene kau ako Fakamoʻoní pea fakaʻapaʻapaʻi ʻenau tuí. ʻI he taimi naʻe fili ai ʻa Borys ke hola mei he feituʻu naʻá ne nofo aí ʻa ia naʻe fai ai ʻa e taú ki ha feituʻu malu ange ʻi he fonuá, naʻe tokoniʻi ia ʻe hotau fanga tokouá. Ki mui ai, naʻe maʻu ʻe Borys ʻa e Fakamanatu ʻo e pekia ʻa Kalaisí. ʻI he fakakaukauloto ki heʻene hokosiá, naʻe pehē ʻe Borys: “Naʻe anga-lelei ʻaupito ʻa e Kau Fakamoʻoní pea naʻa nau tokangaʻi lelei au. ʻOku ou fakamālō ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.”

11 Ko kitautolu foki ʻe lava ke tau faʻifaʻitaki ki heʻetau Tamai fakahēvani mēsí ʻaki ʻa e fakahāhā ʻa e ʻofá ki he faʻahinga ʻoku fiemaʻu tokoní, ʻo tatau ai pē pe ʻoku tau tui tatau pe ʻikai. (Luke 6:​31, 36) ʻOku tau ʻamanaki ko ʻetau ngaahi feinga ke ʻofa ki he kakaí ʻe iku atu ia ki heʻenau hoko ko e kau ākonga ʻa Kalaisi. (1 Pita 2:12) Ka neongo pe ko e hā ʻa e olá, te tau maʻu ʻa e fiefia lahi ange ʻi he foaki atú.—Ngā. 20:35.

ʻOKU MALUʻI KITAUTOLU ʻE SIHOVA

12. Ko e hā ʻa e maluʻi ʻoku talaʻofa ʻe Sihova te ne tokonaki ki heʻene kakaí ʻi he tuʻunga ko ha kulupu? (Saame 91:​1, 2, 14)

12 Lau ʻa e Saame 91:​1, 2, 14. ʻI he ʻahó ni, ʻoku talaʻofa ʻe Sihova ke tokonaki maʻatautolu ʻa e maluʻi fakalaumālie. Heʻikai ʻaupito ke ne fakaʻatā ʻa Sētane ke ne fakameleʻi ʻa e lotu moʻoní. (Sione 17:15) Pea ʻi he taimi ʻe hoko mai ai ʻa e “fuʻu mamahi lahí,” ʻe lava ke tau maʻu ʻa e falala pau kakato ʻe fakahoko ʻe Sihova ʻene talaʻofa ke maluʻi fakalaumālie ʻa ʻene kakaí pea pehē foki ki he maluʻi fakaesinó.—Fkh. 7:​9, 14.

13. ʻI he ngaahi founga fē ʻoku maluʻi fakatāutaha ai kitautolu ʻe Sihová?

13 Ko e hā ʻa e maluʻi ʻoku tokonaki ʻe Sihova kiate kitautolu tāutahá? Fakafou ʻi he Folofolá, ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke tau ʻiloʻi ʻa e tonú mo e halá. (Hep. 5:14) ʻI heʻetau moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau maluʻi ai kitautolu mei he maumau fakalaumālie mo fakaesinó. (Saame 91:4) Tānaki atu ki aí, ʻoku tokonaki ʻe Sihova ʻa e maluʻi fakafou ʻi he fakatahaʻangá. (ʻAi. 32:​1, 2) ʻI heʻetau feohi mo e faʻahinga ʻoku nau ʻofa kia Sihová pea ʻoku nau moʻuiʻaki ʻene ngaahi tefitoʻi moʻoní, ʻoku tau maʻu ai ʻa e fakalototoʻa pea ʻoku fakaivimālohiʻi ai kitautolu ke tau talitekeʻi ʻa e ngaahi tākiekina fakatupu maumaú.—Pal. 13:20.

14. (a) Ko e hā ʻoku ʻikai ke maluʻi ai kitautolu ʻe he ʻOtuá mei he ngaahi ʻahiʻahi kotoa? (e) Ko e hā ʻoku fakapapauʻi mai ʻi he Saame 9:10? (Sio foki ki he fakamatala ʻi lalo.)

14 ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻe maluʻi ʻe Sihova ʻene kau lotú ʻi he kuohilí mei he maumau fakaesinó. Kae kehe, naʻe ʻikai ke ne fai pehē ʻi he tuʻunga kotoa. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku maʻukovia kitautolu ʻi he “ngaahi meʻa ʻoku hoko taʻeʻamanekina.” (Tml. 9:11) Pehē foki, kuo fakaʻatā ʻe Sihova ʻene kau sevānití ʻi he faai mai ʻa e hisitōliá ke fehangahangai mo e fakatangá pea naʻa mo e maté koeʻuhi ke fakamoʻoniʻi ko Sētané ko ha tokotaha loi. (Siope 2:​4-6; Māt. 23:34) ʻOku hoko ʻa e meʻa tatau pē ʻi he ʻahó ni. Neongo heʻikai nai ke toʻo ʻe Sihova hotau ngaahi ʻahiʻahí, ʻoku lava ke tau fakapapauʻi heʻikai ʻaupito te ne liʻaki ʻa e faʻahinga ʻoku nau ʻofa kiate iá.d—Saame 9:10.

ʻOKU FAKAFIEMĀLIEʻI KITAUTOLU ʻE SIHOVA

15. ʻOku anga-fēfē hono fakafiemālieʻi kitautolu fakafou ʻi he lotú, Folofola ʻa e ʻOtuá mo e kaungā-Kalisitiané? (2 Kolinitō 1:​3, 4)

15 Lau ʻa e 2 Kolinitō 1:​3, 4. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku tau hokosia ʻa e mamahi, loto-moʻua pe ko e faingataʻa. Mahalo ʻokú ke foua ha tuʻunga faingataʻa ʻi he taimí ni ʻokú ne ʻai koe ke ke ongoʻi tuēnoa. ʻOku mahinoʻi ʻe ha taha hoʻo ongoʻí? ʻOku mahinoʻi ia ʻe Sihova. ʻOku ʻikai ngata pē ʻene ongoʻi ʻetau mamahí ka ʻokú ne toe “fakafiemālieʻi kitautolu ʻi he kotoa ʻo hotau ngaahi ʻahiʻahí.” Anga-fēfē? ʻI heʻetau hū tōtōaki kia Sihova ʻi he lotú, ʻokú ne foaki mai ʻa e “nonga ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku fakalaka atu ʻi he mahino kotoa pē.” (Fil. 4:​6, 7) ʻOku tau toe maʻu ʻa e fakafiemālie ʻi heʻetau lau ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngaahi lea ʻa Sihova kiate kitautolú. Ko e ngaahi lea fakamānavaʻi ʻo e ʻofá, potó mo e ʻamanakí ʻoku maʻu ʻi he koloa ko ení ʻe lava ke ne hiki hake hotau laumālié. Pea ʻoku fakafiemālieʻi kitautolu ʻi he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané ʻaki hono tokonaki mai ʻa e feohi māfana mo e fakalototoʻa makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú.

16. Ko e hā ʻokú ke ako mei he hokosia ʻa Nathan mo Priscilla?

16 Ke fakatātaaʻi ʻa e founga ʻoku tokonaki mai ai ʻe Sihova ʻa e fakafiemālie mo e fakalototoʻa fakafou ʻi heʻene Folofolá, fakakaukau ki he hokosia ʻa Nathan mo Priscilla, ʻokú na nofo ʻi ʻAmelika. ʻI he ngaahi taʻu kuo maliu atú, naʻá na fili ke hiki ki he feituʻu naʻe lahi ange ai ʻa e fiemaʻu ki ha kau malanga ʻo e Puleʻangá. “Naʻá ma falala ʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻema ngaahi feingá,” ko e lea ia ʻa Nathan. Kae kehe, hili ʻena aʻu ki hona vāhenga-ngāue foʻoú, naʻá na fehangahangai mo ha palopalema taʻeʻamanekina ki heʻena moʻui leleí mo ha faingataʻa fakapaʻanga. Naʻe faai atu pē ʻo foki ʻa e ongo meʻá ki ʻapi, ʻa ia naʻá na kei fāinga fakapaʻanga pē. “Naʻá ku fifili pe ko e hā naʻe ʻikai ke tāpuakiʻi ai kimaua ʻe he ʻOtuá ʻo hangē ko e meʻa naʻá ma fakakaukau ki aí,” ko e lea ia ʻa Nathan. “Naʻe aʻu ʻo kamata ke u fifili pe naʻá ku fai ha fehālaaki.” Kae kehe, ʻi he faai atu ʻa e taimí, naʻe kamata ke ʻiloʻi ʻe Nathan mo Priscilla naʻe ʻikai ke liʻaki ʻe he ʻOtuá kinaua ʻi he taimi naʻá na fiemaʻu tokoni aí. “Lolotonga ʻa e ngaahi taimi faingataʻa ko iá, naʻe hoko ʻa e Tohi Tapú ʻo hangē ha kaumeʻa fakapotopoto ʻokú ne ʻomai kiate kimaua ʻa e fakalototoʻa mo e tataki,” ko e fakamatala ia ʻa Nathan. “ʻI he tokangataha ki he founga naʻe tokoniʻi ai kimaua ʻe Sihova ke kātekina ʻa e faingataʻa ko iá kae ʻikai ko e tokangataha ki he ngaahi ʻahiʻahí naʻe teuʻi ai kimaua ke fehangahangai mo e ngaahi pole ʻi he kahaʻú ʻaki ʻa e tuí.”

17. Naʻe anga-fēfē hono maʻu ʻe ha tuofefine ko Helga ʻa e fakafiemālié? (Sio foki ki he fakatātaá.)

17 Ko hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻe lava ke nau tokonaki mai ha toe fakafiemālie. Anga-fēfē? Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Helga, ʻokú ne nofo ʻi Hungali. ʻI he laui hongofuluʻi taʻu, naʻá ne fekuki mo e ngaahi pole kehekehe ʻa ia naʻe ʻai ai ke ne ongoʻi feifeingavale mo taʻeʻaonga. Ka ʻi he manatu ki aí, ʻoku lava ke ne sio ki he founga naʻe fakafiemālieʻi ai ia ʻe Sihova fakafou ʻi he fakatahaʻangá. ʻOkú ne tohi: “Kuo tokoniʻi maʻu pē au ʻe Sihova ʻi heʻene vakai mai ʻoku vaivai hoku iví koeʻuhí ko e ngāue paʻangá, tokangaʻi ʻeku kiʻi tama naʻe puké mo e ngaahi ʻahiʻahi kehe. ʻI he lolotonga ʻa e taʻu ʻe 30 fakamuimuí kuo teʻeki ʻi ai ha ʻaho kuó ne taʻefakahoko ai ʻa ʻene talaʻofa ke fakafiemālieʻi aú. ʻOkú ne faʻa fakaivimālohiʻi au fakafou ʻi he ngaahi lea anga-lelei, tokanga mo e houngaʻia mei he niʻihi kehé. Naʻá ku faʻa maʻu ha pōpoaki, kaati pe ko ha lea fakaongoongolelei ʻi he taimi tofu pē naʻá ku fiemaʻu lahi taha ai iá.”

Fakatātā: Ko ha tokoua taʻumotuʻa ʻokú ne maʻu ha fakafiemālie. 1. ʻOkú ne sio ki he ngaahi fakatātā naʻe tā ange ʻe he fānaú maʻana. 2. Ko ha tokoua ʻokú ne ʻoatu kiate ia ha pōpoaki ʻi he telefoní. 3. Ko ha ongo meʻa ʻokú na ʻave kiate ia ha fakatau mo ha pisa. 4. Ko ha tokoua ʻokú ne tā kiate ia. 5. Ko ha kiʻi taʻahine ʻokú ne tā ha fakatātā ʻo ha laione ʻi he Palataisí ke ʻoange kiate ia.

ʻE anga-fēfē nai hono ngāueʻaki koe ʻe Sihova ke fakafiemālieʻi ʻa e niʻihi kehé? (Sio ki he palakalafi 17)


18. ʻE lava fēfē ke tau fakafiemālieʻi ʻa e niʻihi kehé?

18 ʻOku tau maʻu ʻa e monū ke faʻifaʻitaki ki hotau ʻOtuá ʻaki hono fakafiemālieʻi ʻa e niʻihi kehé. ʻE lava fēfē ke tau fai ia? ʻE lava ke tau fanongo anga-kātaki kiate kinautolu, lea fakanonga kiate kinautolu pea tokoniʻi kinautolu ʻi he ngaahi founga ʻaonga. (Pal. 3:27) ʻOku tau feinga mālohi ke fakafiemālieʻi ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku faingataʻaʻiá, kau ai ʻa e faʻahinga ʻoku teʻeki ai ke nau tauhi ki he ʻOtuá. ʻI he taimi ʻoku hokosia ai ʻe hotau kaungāʻapí ʻa e mamahi, puke pe loto-moʻuá, ʻoku tau ʻaʻahi kiate kinautolu, fanongo kiate kinautolu pea vahevahe ange ha ngaahi veesi fakalototoʻa mei he Tohi Tapú. ʻI heʻetau faʻifaʻitaki kia Sihova, ʻa e “ʻOtua ʻo e fakafiemālie kotoa pē,” ʻe ʻikai ngata pē ʻetau tokoni ki hotau kaungātuí ke nau kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahí ka ʻoku tau toe fakamolū ʻa e loto ʻo e kau taʻetuí ki he lotu moʻoní.—Māt. 5:16.

ʻOKU ʻI AI MAʻU PĒ ʻA SIHOVA KIATE KITAUTOLU

19. Ko e hā ʻoku fai ʻe Sihova maʻatautolú, pea ʻe lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki kiate ia?

19 ʻOku mātuʻaki tokanga ʻa Sihova ki he faʻahinga kotoa ʻoku nau ʻofa kiate iá. ʻOku ʻikai ke ne liʻaki kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau faingataʻaʻia aí. Hangē pē ko ha mātuʻa ʻokú ne tokangaʻi anga-ʻofa haʻane kiʻi tama, ko Sihova ʻokú ne tokanga ki heʻene kau lotu faitōnungá. ʻOkú ne tataki kitautolu, tokonaki maʻatautolu, maluʻi kitautolu pea fakafiemālieʻi. ʻOku tau faʻifaʻitaki ki heʻetau Tamai fakahēvani anga-ʻofá ʻi heʻetau poupouʻi mo fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé lolotonga honau ngaahi ʻahiʻahí. Neongo te tau fetaulaki mo e ngaahi pole mo e ngaahi mamahi, ʻe lava ke tau fakapapauʻi ʻoku kau ʻa Sihova mo kitautolu. He ko ē, kuó ne talaʻofa: “ʻOua ʻe ilifia, he ʻoku ou kau mo koe.” (ʻAi. 41:10) He fakatupu tuipau ē ko ia! Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ʻaupito ke tau tuēnoa.

ʻI HE NGAAHI FOUNGA FĒ ʻOKU HANGA AI ʻE SIHOVA ʻO . . .

  • tataki kitautolu?

  • tokonaki maʻatautolu?

  • maluʻi mo fakafiemālieʻi kitautolu?

HIVA 100 Anga-Talitali Kakai Kiate Kinautolu

a Sio ki he kupu “Fai ʻa e Ngaahi Fili ʻOku Ongoongo-Lelei Ai ʻa e ʻOtuá” ʻi he ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo ʻo ʻEpeleli 15, 2011.

b Sio ki he palakalafi 11-14 ʻo e kupu “Hanganaki Muimui ʻi he Tataki ʻa Sihová” ʻi he ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo ʻo Fepueli 2024.

c ʻE lava ke ke maʻu ʻa e ngaahi fakatātā ki muí ni mai ʻi he jw.org ʻaki hono taipeʻi ʻa e “tokoni fakatamaki” ʻi he puha fekumí.

d Sio ki he “Fehuʻi mei he Kau Lautohí” ʻi he ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo ʻo Fepueli 2017.

e FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko e fanga tokoua ʻi Malauií, ʻoku nau maʻu ʻa e tokoni fakamatelie mo fakalaumālie hili ʻenau tofanga ʻi ha fakatamaki fakanatula.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share