KUPU AKO 32
HIVA 38 Te Ne ʻAi Koe Ke Ke Mālohi
Founga ʻOku Tokoniʻi Ai ʻe Sihova Kitautolu ke Kātakí
“Ko e ʻOtua ʻo e ʻofa maʻataʻatā kotoa pē . . . te ne ʻai kimoutolu ke mou tuʻu maʻu, te ne ʻai kimoutolu ke mou mālohi, te ne fokotuʻu kimoutolu ʻi ha makatuʻunga mālohi.”—1 PITA 5:10.
TAUMUʻÁ
Ko e ngaahi tokonaki kuo ʻai ʻe Sihova ke ala maʻu ke tokoniʻi kitautolu ke kātakí pea mo e founga ʻe lava ke tau maʻu ʻaonga ai mei he tokonaki taki taha.
1. Ko e hā ʻoku tau fiemaʻu ai ʻa e kātakí, pea ko e hā ʻa e tokoni ʻoku tau maʻú? (1 Pita 5:10)
ʻI HE ngaahi ʻaho fakaʻosi faingataʻa ko ení, ko e kakai ʻa Sihová ʻoku nau fiemaʻu ʻa e kātakí. Ko e niʻihi ʻoku nau faingataʻaʻia ʻi ha mahaki tauhi. Ko e niʻihi ʻoku nau fekuki mo e mole ha taha ʻoku nau ʻofa ai. Ka ko e niʻihi ʻoku nau fehangahangai mo e fakatanga mei he ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí pe mei he kau ʻōfisa fakapuleʻangá. (Māt. 10:18, 36, 37) Hoko ʻo fakapapauʻi pe ko e hā pē ha faingataʻa ʻokú ke fehangahangai mo ia, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe Sihova ke kātaki.—Lau ʻa e 1 Pita 5:10.
2. ʻOku haʻu mei fē ʻetau malava ke kātaki ʻi he tuʻunga ko e kau Kalisitiané?
2 Ko e kātakí ko e malava ia ke kītaki pea tauhi maʻu ʻa e ʻamanaki ʻi he fehangahangai mo e ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻangá, fakatangá, ʻahiʻahí pe fakatauelé. Ko e malava ke kātaki ʻi he tuʻunga ko e kau Kalisitiané ʻoku ʻikai ke haʻu ia mei he mālohi pē ʻo kitautolu; ʻi hono kehé, ʻoku haʻu ia meia Sihova, ʻa e tokotaha ʻoku lava ke ne ʻomai “ʻa e mālohi ʻoku mahulu atu ia ʻi he tuʻunga anga-mahení.” (2 Kol. 4:7) ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he tokonaki ʻe fā kuo ʻai ʻe Sihova ke ala maʻu ke tokoniʻi kitautolu ke kātaki. Te tau vakai foki ki he founga ʻe lava ke tau maʻu ʻaonga ai mei he tokonaki taki taha.
LOTU
3. Ko e hā ʻe lava ke tau pehē ai ko e fetuʻutaki ʻi he lotú ko ha mana?
3 Kuo fai ʻe Sihova ha tokonaki fakaemana ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke kātaki. Kuó ne ʻai ke malava kiate kitautolu ke fetuʻutaki mo ia neongo hotau tuʻunga angahalaʻiá. (Hep. 4:16) Fakakaukau angé ki aí: ʻE lava ke tau lotu kia Sihova ʻi ha faʻahinga taimi pē pea fekauʻaki mo ha faʻahinga meʻa pē. ʻE lava ke ne fanongo mai kiate kitautolu ʻi ha faʻahinga lea pē pe ʻi ha feituʻu pē, neongo kapau ʻoku tau nofo mavahe pe tuku pilīsone. (Siona 2:1, 2; Ngā. 16:25, 26) Kapau ʻoku tau loto-moʻua tōtuʻa ʻo ʻikai lava ke tau maʻu ʻa e ngaahi lea ke fakahaaʻi ʻaki ʻetau fakakaukaú, ʻoku kei malava pē ke mahinoʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻoku tau loto ke leaʻakí. (Loma 8:26, 27) Ko e moʻoni, ko e fetuʻutaki ʻi he lotú ko ha mana!
4. Ko e hā ʻe lava ke tau pehē ai ko ʻetau ngaahi lotu ki ha kātakí ʻoku fehoanaki mo e finangalo ʻo Sihová?
4 ʻI heʻene Folofolá, ʻoku fakapapauʻi mai ai ʻe Sihova kiate kitautolu “ʻilonga ha meʻa ʻoku tau kole ʻo fakatatau ki hono finangaló, ʻokú ne fanongo mai kiate kitautolu.” (1 Sio. 5:14) ʻE lava ke tau kole kia Sihova ki ha tokoni ke kātaki? ʻIo! Ko e fai peheé ʻoku fehoanaki ia mo hono finangaló. Ko e hā ʻe lava ai ke tau lea peheé? ʻI heʻetau kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahí, ʻoku tau ʻoatu ai kia Sihova ha tali ki he tokotaha ʻokú ne lumaʻi iá, ʻa Sētane ko e Tēvoló. (Pal. 27:11) Tānaki atu ki aí, ʻoku pehē ʻi he Tohi Tapú ʻoku vēkeveke ʻa Sihova “ke fakahāhā hono mālohí koeʻuhi ko e faʻahinga ko ia ʻoku kakato honau lotó kiate iá.” (2 Kal. 16:9) Ko ia ʻe lava ke tau fakapapauʻi ʻoku fakatou maʻu ʻe Sihova ʻa e mālohi mo e holi ke tokoniʻi kitautolu ke kātaki.—ʻAi. 30:18; 41:10; Luke 11:13.
5. ʻE lava fēfē ke ʻomai ʻe he lotú ʻa e nonga ʻo e ʻatamaí? (ʻAisea 26:3)
5 ʻOku pehē ʻi he Tohi Tapú ʻi he taimi ʻoku tau lotu tōtōivi ai fekauʻaki mo ʻetau ngaahi hohaʻá, “ko e nonga ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku fakalaka atu ʻi he mahino kotoa pē te ne maluʻi [hotau] lotó pea mo [ʻetau] ngaahi mafai fakaefakakaukaú.” (Fil. 4:7) Fakakaukau ki he meʻa ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e meʻá ni. Ko e kakai ʻoku ʻikai ke nau tauhi kia Sihová ʻoku nau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa, pea te nau feinga nai ʻi ha ngaahi founga kehekehe ke maʻu ʻa e nonga ʻo e ʻatamaí. Ko e fakatātaá, ko e niʻihi ʻoku nau ngāueʻaki ha founga ʻo e fakalaulaulotó ke fakamaha mei he ʻatamaí ʻa e ngaahi fakakaukau kotoa, kau ai ʻa e loto-moʻuá. Ko hono fakamaha ʻo e ʻatamaí ʻoku fakatuʻutāmaki fakalaumālie. (Fakafehoanaki mo e Mātiu 12:43-45.) ʻIkai ko ia pē, ko e nonga ʻoku tokonaki mai ʻe Sihova ʻi he taimi ʻoku tau lotu aí ʻoku māʻolunga mamaʻo ange ia ʻi ha faʻahinga nonga pē ʻoku maʻu nai ʻe ha taha fakafou ʻi he fakalaulauloto peheé. ʻI he taimi ʻoku tau lotu ai kia Sihová, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻoku tau falala kakato kiate ia pea ʻokú ne ʻomai kiate kitautolu ha “melino hokohoko.” (Lau ʻa e ʻAisea 26:3.) Ko e founga ʻe taha ʻoku fai ai ia ʻe Sihová ko hono tokoniʻi kitautolu ke manatuʻi ʻa e ngaahi moʻoni fakafiemālie kuo tau ako mei heʻene Folofolá. ʻOku hanga ʻe he ngaahi moʻoni ko iá ʻo fakanonga hotau ʻatamaí mo e lotó koeʻuhí ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku tokanga mai ʻa Sihova kiate kitautolu pea loto ke tau lavameʻa.—Saame 62:1, 2.
6. ʻE lava fēfē ke ke ngāueʻaki kakato ʻa e tokonaki ʻo e lotú? (Sio foki ki he fakatātaá.)
6 Meʻa ʻe lava ke ke faí. ʻI hoʻo kātekina ha ʻahiʻahi ʻo e tuí, “lī hoʻo kavengá kia Sihova” pea lotu ki heʻene nongá. (Saame 55:22) Lotu foki ʻo kole ʻa e poto ʻokú ke fiemaʻú koeʻuhí ke ke lava ai ʻo fekuki mo hoʻo polé. (Pal. 2:10, 11) Pea fakataha mo hoʻo ngaahi hū tōtōaki ki ha kātakí, ʻoua ʻe ngalo ke fai ʻa e ngaahi lotu ʻo e fakafetaʻi. (Fil. 4:6) Kumi ki ha ngaahi fakaʻilonga hono tokoniʻi koe ʻe Sihova lolotonga ho ʻahiʻahí, pea fakamālō kiate ia ki heʻene poupoú. ʻOua ʻe fakaʻatā ho ʻahiʻahí ke ne fakakuihi koe mei he ngaahi tāpuaki kuó ke ʻosi maʻú.—Saame 16:5, 6.
ʻI hoʻo lotú, ʻokú ke lea kia Sihova. ʻI hoʻo lau ʻa e Tohi Tapú, ʻoku lea mai ʻa Sihova kiate koe (Sio ki he palakalafi 6)b
FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ
7. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe hono ako ʻo e Tohi Tapú ke kātakí?
7 Kuo foaki mai ʻe Sihova ʻene Folofolá ke tokoniʻi kitautolu ke kātaki. ʻOku maʻu ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngaahi fakamatala lahi ʻoku fakapapauʻi mai ai ʻa e poupou ʻa Sihová. Fakakaukau ki ha fakatātā pē ʻe taha. ʻOku pehē ʻi he Mātiu 6:8: “Ko hoʻomou Tamaí ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e meʻa ʻoku mou fiemaʻú ki muʻa noa pē ke mou kole ia kiate iá.” Naʻe leaʻaki ʻe Sīsū ʻa e ngaahi lea ko iá, pea ʻokú ne mātuʻaki ʻiloʻi lelei ange ʻa Sihova ʻi ha toe taha pē. Ko ia ai, ʻoku ʻikai ha ʻuhinga ke tau veiveiua ʻi he mahuʻingaʻia ʻa Sihova ʻi heʻetau ngaahi fiemaʻú ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi faingataʻá. ʻOku maʻu ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngaahi fakakaukau meimei tatau ʻe lava ke ne fakaivimālohiʻi ʻetau fakapapau ke kātakí.—Saame 94:19.
8. (a) ʻOmai ha fakatātā ʻo ha tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke kātaki. (e) Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke manatuʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ʻi he taimi ʻoku tau fiemaʻu ai iá?
8 ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ke kātaki. He ko ē, ʻoku maʻu ai ʻa e poto ʻaonga ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ʻi hono fai ʻa e ngaahi fili leleí. (Pal. 2:6, 7) Ko e fakatātaá, ʻoku fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke tokanga ki he meʻa pē ʻo e ʻaho ko iá kae ʻikai ko e hohaʻa tōtuʻa fekauʻaki mo e meʻa ʻe hoko pe ʻikai nai ke hoko ʻapongipongí. (Māt. 6:34) Kapau ʻoku tau tōʻongaʻaki ʻa hono lau ʻa e Folofolá pea fakalaulauloto ki ai, ʻoku ngalingali ange te tau manatuʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku tau fiemaʻú ʻi he taimi ʻoku tau fiemaʻu ai iá.
9. ʻOku anga-fēfē hono fakaivimālohiʻi ʻe he ngaahi talanoa Fakatohitapú ʻetau falala pau ki he tokoni ʻa Sihová?
9 ʻOku toe maʻu ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngaahi talanoa moʻoni ʻo e kakai anga-maheni naʻa nau falala kia Sihova pea maʻu ʻene poupoú. (Hep. 11:32-34; Sēm. 5:17) ʻI heʻetau fakakaukauloto ki he ngaahi talanoa ko iá, ʻoku tau langa hake ai ʻetau falala pau ko Sihova ʻa “hotau hūfangaʻanga mo hotau mālohi, ko ha tokoni ʻa ia ʻoku faingofua hono maʻú ʻi he taimi ʻo e faingataʻá.” (Saame 46:1) ʻI heʻetau vakai ki he ʻalunga faitōnunga ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová ʻi he kuohilí, ʻoku ueʻi ai kitautolu ke faʻifaʻitaki ki heʻenau tuí mo ʻenau kātakí.—Sēm. 5:10, 11.
10. ʻE lava fēfē ke ke ngāuekakatoʻaki ʻa e tokonaki ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá?
10 Meʻa ʻe lava ke ke faí. Lau fakaʻaho ʻa e Tohi Tapú, pea tauhi ha lisi ʻo e ngaahi veesi ʻoku tautefito ʻene ʻaonga kiate koé. Ko e tokolahi kuo nau ʻiloʻi foki ko e konga tohi fakaʻahó ko ha founga ola lelei ia ke kamata ʻa e ʻahó ʻaki ha fakakaukau fakalototoʻa mei he Tohi Tapú. Ko ha tuofefine ko Mariea naʻá ne fakamoʻoniʻi ia ʻi he taimi naʻe maʻu ai ʻe he kanisaá ʻene ongo mātuʻá. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ia ke kātaki ʻi heʻene tokangaʻi kinaua lolotonga hona ngaahi māhina fakaʻosí? “ʻI he pongipongi taki taha te u lau ʻa e konga Tohi Tapu mei he Ko Hono Vakaiʻi Fakaʻaho ʻa e Tohi Tapú pea fakalaulauloto ki ai,” ko ʻene leá ia. “Ko e taimi-tēpile ko ení naʻá ne fakaʻatā au ke fakafonu hoku ʻatamaí ʻaki ha fakakaukau Fakatohitapu ʻa ia naʻá ne tokoniʻi au ke tokangataha ki ha meʻa ʻoku māʻolunga mamaʻo ange kae ʻikai ke nōfoʻi pē ʻiate au mo e tuʻunga faingataʻa naʻá ku fehangahangai mo iá.”—Saame 61:2.
NGAAHI KAUNGĀTUI
11. Ko e hā ʻoku fakalototoʻa ai ke ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke tau toko taha ʻi heʻetau kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahí?
11 ʻOku tokonaki mai ʻe Sihova ʻa e fetokouaʻaki faka-Kalisitiané ke tokoniʻi kitautolu ke kātaki. ʻI hono ʻiloʻi pē “ko e faʻahinga faingataʻaʻia tatau pē ʻoku hokosia ʻe he haʻohaʻonga kotoa ʻo [hotau] fanga tokouá” ʻoku fakapapauʻi mai ai ʻoku ʻikai ke tau toko taha. (1 Pita 5:9) Ko e moʻoni, ʻe lava ke tau fakapapauʻi pe ko e hā pē ha tuʻunga ʻoku tau fehangahangai mo ia, kuo fehangahangai ʻa e niʻihi kehé mo e meʻa meimei tatau, pea kuo nau kātekina ia. ʻOku ʻuhinga iá te tau lava foki ʻo kātaki!—Ngā. 14:22.
12. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he kaungātuí, pea ko e hā ʻe lava ke tau fai maʻanautolú? (2 Kolinitō 1:3, 4)
12 ʻI heʻetau kātekina ha ʻahiʻahi, ʻe lava ʻe hotau kaungātuí ke fakalototoʻaʻi kitautolu. Naʻe hokosia tonu eni ʻe he ʻapositolo ko Paulá. Naʻá ne faʻa fakahāhā ʻa e houngaʻia ki he faʻahinga naʻa nau tokoniʻi ia lolotonga hono tuku pōpula ia ʻi ha fale, ʻo lave tonu ki honau hingoá. Naʻa nau tokonaki ʻa e fakafiemālie, fakalototoʻa mo e tokoni ʻaonga kia Paula. (Fil. 2:25, 29, 30; Kol. 4:10, 11) ʻI he ʻahó ni te tau hokosia nai ha meʻa meimei tatau. ʻI heʻetau fiemaʻu ha tokoni ke kātakí, ko hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻoku nau ʻi hotau tafaʻakí; pea ʻi he taimi ʻoku nau fiemaʻu ai ʻa e poupoú, ʻoku tau ʻi honau tafaʻakí.—Lau ʻa e 2 Kolinitō 1:3, 4.
13. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ha tuofefine ko Maya ke kātakí?
13 Ko e fetokouaʻakí naʻe hoko ko ha fakalototoʻa lahi ki ha tuofefine ʻi Lūsia ko Maya. Naʻe hua hono ʻapí ʻi he 2020, pea ki mui ai naʻe ʻave ia ki he fakamaauʻangá ko ʻene vahevahe ʻene tuí ki he niʻihi kehé. “Lolotonga ha taimi naʻá ku helaʻia fakaeongo ai, ko e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné naʻa nau tā mai pea tohi mai, ʻo fakapapauʻi mai ʻenau ʻofá,” ko e lea ia ʻa Maya. “Naʻá ku ʻiloʻi maʻu pē naʻá ku maʻu ha fāmili tokolahi mo anga-ʻofa. Kae talu mei he 2020, naʻe tautefito ai ʻeku fakamoʻoniʻi ʻa e meʻá ni.”
14. ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga mei he poupou ʻa e kaungātuí ʻi heʻetau kātekina ha ʻahiʻahi? (Sio foki ki he fakatātaá.)
14 Meʻa ʻe lava ke ke faí. ʻI hoʻo kātekina ha ʻahiʻahi, nofo ofi ki ho fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiané. ʻOua ʻe toumoua ke kole ki he kau mātuʻá ha tokoni. ʻE lava ke nau hoko “ko ha fakaū mei he matangí, ko ha hūfangaʻanga mei he ʻuha lōvaí.” (ʻAi. 32:2, fkm. ʻi lalo) Manatuʻi foki, ko ho kaungā-Kalisitiané ʻoku nau kātekina foki ʻa e ngaahi faingataʻa. Ko hono fai ha ngāue lelei ki ha taha ʻoku fiemaʻu tokoni ʻe lava ke ke tauhi maʻu ai hoʻo mafamafatataú pea fakakaukau pau ʻi hoʻo kātekina ho ʻahiʻahí tonu.—Ngā. 20:35.
Nofo ofi ki ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné (Sio ki he palakalafi 14)c
KO ʻETAU ʻAMANAKÍ
15. Kuo anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe he ʻamanakí ʻa e faʻahinga faitōnungá, kau ai ʻa Sīsuú? (Hepelū 12:2)
15 Kuo ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu ha ʻamanaki mālohi ke tokoniʻi kitautolu ke kātaki. (Loma 15:13) Fakakaukau ki he founga naʻe tokoniʻi ai ʻe he ʻamanakí ʻa Sīsū ke ne kātakiʻi ʻa e ʻaho faingataʻa taha ʻo ʻene moʻui ʻi he māmaní. (Lau ʻa e Hepelū 12:2.) Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ko ʻene faitōnungá ʻe tokoni ki hono fakatonuhiaʻi ʻa e huafa ʻo Sihová. Naʻe fakatuʻotuʻa atu foki ʻa Sīsū ke toe fakataha mo ʻene Tamaí pea ʻi he faai atu ʻa e taimí ke ne ngāue fakataha mo hono fanga tokouá ʻi he Puleʻanga fakahēvaní. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko ʻetau ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengata ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke kātekina ha faʻahinga faingataʻa pē ʻoku fakatupunga ʻe he māmani ʻo Sētané.
16. Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe he ʻamanakí ha tuofefine ʻe taha ke kātaki, pea ko e hā ʻokú ke ako mei heʻene fakamatalá?
16 Fakakaukau ki he founga naʻe tokoniʻi ai ʻe he ʻamanaki ʻo e Puleʻangá ha tuofefine ʻi Lūsia ko Alla, ʻa ia ko hono husepānití naʻe puke pea fakahū ki ha pilīsone tali hopo. ʻI he hoko ʻa e meʻá ni, naʻe pehē ʻe Alla: “Ko e lotu ʻo fekauʻaki mo ʻetau ʻamanaki ki he kahaʻú pea fakalaulauloto ki aí ʻokú ne ʻai au ke ʻoua te u fuʻu loto-siʻi. ʻOku ou mahinoʻi ʻoku ʻikai ko e ngataʻangá eni. ʻE ikuna ʻa Sihova, pea ʻe pehē foki mo kitautolu.”
17. ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻetau houngaʻia ki heʻetau ʻamanaki makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú? (Sio foki ki he fakatātaá.)
17 Meʻa ʻe lava ke ke faí. Vaheʻi ha taimi ke fakakaukau ki he kahaʻu fakaofo kuo tuku tauhi mai ʻe Sihová. Sioloto atu kiate koe ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá pea fakaʻuta atu ki he ngaahi tāpuaki te tau maʻú. Pea ko ha ʻahiʻahi pē ʻoku tau fehangahangai nai mo ia he taimí ni ʻe hā ngali “fakataimi pē mo maʻamaʻa.” (2 Kol. 4:17) Pehē foki, fai ʻa e meʻa te ke malavá ke vahevahe hoʻo tuí ki he niʻihi kehé. Sioloto atu ki heʻenau fāinga mo e ngaahi faingataʻa ʻi he māmani ʻo Sētané ʻo ʻikai ke nau ʻiloʻi ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ki he kahaʻú. Naʻa mo haʻo kiʻi talanoa nounou pē, te ke langaʻi nai ai ʻenau mahuʻingaʻia ʻi heʻetau ʻamanaki ʻo e Puleʻangá.
Vaheʻi ʻa e taimi ke fakakaukau ki he kahaʻu fakaofo kuo tuku tauhi mai ʻe Sihová (Sio ki he palakalafi 17)d
18. Ko e hā ʻe lava ke tau falala ai ki he ngaahi talaʻofa ʻa Sihová?
18 Hili hono kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahi lahi, naʻe tala ange ʻe Siope kia Sihova: “ʻOku ou ʻilo eni ʻokú ke malava ke fai ʻa e meʻa kotoa pē pea ʻoku ʻikai ha meʻa ʻokú ke finangalo ke fai ʻe taʻemalava kiate koe.” (Siope 42:2) Hangē ko ia naʻe ʻiloʻi ʻe Siopé, ʻoku ʻikai ha meʻa te ne lava ke taʻofi ʻa hono fakahoko ʻa e taumuʻa ʻa Sihová. Ko e moʻoniʻi meʻa ko iá ʻe lava ke ne fakaivimālohiʻi kitautolu ʻi heʻetau kātekina ha ʻahiʻahi. Ke fakatātāʻí, sioloto atu ki ha fefine ʻoku puke ʻokú ne loto-siʻi koeʻuhí ko e kau toketā tokolahi kuo ʻikai malava ke nau faitoʻo ia. Ka ʻi he taimi ʻoku ʻi ai ai ha toketā taukei mo falalaʻanga ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e palopalemá pea fakamatalaʻi ʻa e founga te ne faitoʻo ai hono puké, ʻoku ongoʻi fiemālie ʻa e fefiné, neongo ʻe fiemaʻu ha vahaʻa taimi ke faitoʻo ai ia. ʻOku lava ke ne kātaki he taimí ni, ʻo ʻiloʻi ʻokú ne maʻu ha ʻamanaki fakafiefia—ʻa e ʻamanaki te ne sai. ʻI ha founga meimei tatau, ko ʻetau falala pau ki heʻetau ʻamanaki ʻo e Palataisi ʻoku teu ke hoko maí ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke kātekina.
19. Ko e hā ʻoku tau fiemaʻu koeʻuhí ke kātekina ʻa e ʻahiʻahí?
19 Hangē ko ia kuo tau vakai ki aí, ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke kātekina hotau ngaahi ʻahiʻahí fakafou ʻi he lotú, ko ʻene Folofolá, ko hotau kaungātuí pea mo ʻetau ʻamanakí. Kapau te tau ngāuekakatoʻaki ʻa e ngaahi tokonaki ko ení, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke foua ʻa e faingataʻa kotoa pē te tau fehangahangai nai mo ia kae ʻoua ke aʻu ki he ʻaho ʻe mole atu ai ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e māmani ʻo Sētané.—Fil. 4:13.
HIVA 33 Lī Hoʻo Kavengá kia Sihova
a Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi ʻi he kupu ko ení.
b FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha tokoua taʻumotuʻa ʻokú ne kātaki faitōnunga, mei he faʻahitaʻu ki he faʻahitaʻu.
c FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha tokoua taʻumotuʻa ʻokú ne kātaki faitōnunga, mei he faʻahitaʻu ki he faʻahitaʻu.
d FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha tokoua taʻumotuʻa ʻokú ne kātaki faitōnunga, mei he faʻahitaʻu ki he faʻahitaʻu.