LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w25 ʻAokosi p. 8-13
  • Tali ʻa e ʻOfa ʻa Sihová

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tali ʻa e ʻOfa ʻa Sihová
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻUHINGA ʻOKU FIEMAʻU AI KE TAU TALI ʻA E ʻOFA ʻA SIHOVÁ
  • KO E HĀ ʻE LAVA KE NE TOKONIʻI KITAUTOLU KE TALI ʻA E ʻOFA ʻA SIHOVÁ?
  • TOKONIʻI KITAUTOLU ʻE SĪSŪ KE TALI ʻA E ʻOFA ʻA SIHOVÁ
  • HANGANAKI FAKAIVIMĀLOHIʻI HOʻO TUIPAÚ
  • ʻOku Maʻu ʻe Sihova ʻa e Manavaʻofa Loloto Kiate Koe
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
  • Ko e Hā ʻOku Akoʻi Mai ʻe he Huhuʻí?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
  • Ko e ʻOfa ʻa e ʻOtuá ʻOku Tolonga
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
  • Tali Anga-Fakanānā ʻa e Meʻa ʻOku ʻIkai Te Ke ʻIloʻí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
w25 ʻAokosi p. 8-13

KUPU AKO 33

HIVA 4 “Ko Hoku Tauhi ʻa Sihova”

Tali ʻa e ʻOfa ʻa Sihová

“Kuó u tohoakiʻi mai ai koe kiate au ʻaki ʻa e ʻofa mateakí.”—SEL. 31:3.

TAUMUʻÁ

Ko e ʻuhinga ʻoku fiemaʻu ai ke tau tali ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻiate kitautolu pea mo e founga ʻe lava ke tau fakaivimālohiʻi ai ʻetau tuipau ʻokú ne fai peheé.

1. Ko e hā naʻá ke fakatapui ai kia Sihová? (Sio foki ki he fakatātaá.)

ʻE LAVA ke ke manatuʻi ʻa e taimi naʻá ke fakatapui ai kia Sihová? Naʻá ke fai ʻa e fili ko iá koeʻuhí naʻá ke hoko ʻo ʻiloʻi mo ʻofa kiate ia. Naʻá ke palōmesi kiate ia te ke fakamuʻomuʻa hono finangaló ʻi hoʻo moʻuí pea te ke hokohoko atu ke ʻofa kiate ia ʻaki ʻa e kotoa ho lotó, moʻuí, ʻatamaí mo e mālohí. (Mk. 12:30) Talu mei he taimi ko iá, ko hoʻo ʻofa kiate iá kuo tupu ʻo toe mālohi ange. ʻE fēfē leva haʻo tali kapau ʻe ʻeke atu ʻe ha taha, “ʻOkú ke fakapapauʻi ʻokú ke ʻofa kia Sihova?” ʻOku ʻikai ha veiveiua, te ke pehē, “ʻOku ou ʻofa kiate ia ʻo laka ange ia ʻi ha toe taha pe ʻi ha toe meʻa!”

Fakatātā: Ko ha tuofefine ʻokú ne fakakaukauloto ki heʻene fakatapuí mo e papitaisó. 1. ʻOkú ne tangutu ʻi tuʻa ʻo lotu. 2. ʻOkú ne papitaiso ʻi ha vaitafe.

ʻOkú ke manatuʻi ʻa e ʻofa naʻá ke maʻu kia Sihova ʻi hoʻo fakatapui kiate ia pea hoko ʻo papitaisó? (Sio ki he palakalafi 1)


2-3. Ko e hā ʻoku loto ʻa Sihova ke tau talí, pea ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení? (Selemaia 31:3)

2 Ka ʻe anga-fēfē haʻo tali kapau ʻe ʻeke atu ʻe ha taha, “ʻOkú ke fakapapauʻi ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻiate koe?” Te ke toumoua nai ke tali, mahalo ʻokú ke fakakaukau ʻoku ʻikai ke ke tuha mo e ʻofa ʻa Sihová? Ko ha tuofefine naʻe ʻohake ʻi ha ʻātakai ʻikai lelei naʻá ne pehē: “ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ou ʻofa kia Sihova. ʻOku ʻikai haʻaku veiveiua fekauʻaki mo ia. Ko e meʻa ʻoku ou faʻa veiveiua fekauʻaki mo iá pe ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻiate au.” Ka ʻoku anga-fēfē ongoʻi moʻoni ʻa Sihova fekauʻaki mo koé?

3 ʻOku loto ʻa Sihova ke ke tuipau ʻokú ne ʻofa ʻiate koe. (Lau ʻa e Selemaia 31:3.) Ko hono moʻoní naʻe tohoakiʻi koe ʻe Sihova kiate ia. Pea ʻi hoʻo fakatapui kiate ia pea hoko ʻo papitaisó, naʻá ke maʻu ai ha meʻa mahuʻinga moʻoni—ko ʻene ʻofa mateakí. Ko e ʻofa ko iá ko ha haʻi fekoekoeʻi mo tuʻuloa. ʻOkú ne ueʻi ia ke vakai ki heʻene kau lotu faitōnungá—kau ai koe—ko ʻene “mataʻikoloá.” (Mal. 3:​17, fkm. ʻi lalo) ʻOku loto ʻa Sihova ke ke fakapapauʻi ʻokú ne ʻofa ʻiate koe ʻo hangē pē ko e ongoʻi ʻa e ʻapositolo ko Paulá fekauʻaki mo ʻEne ʻofá. Naʻe lava ke hiki ʻe Paula mo e loto-pau: “ʻOku ou tuipau ʻoku ʻikai malava ʻe he maté pe ko e moʻuí pe ko ha kau ʻāngelo pe ko ha ngaahi puleʻanga pe ko ha ngaahi meʻa ʻoku ʻi aí ni pe ko ha ngaahi meʻa ka hoko mai pe ko ha ngaahi mālohi pe ko ha māʻolunga pe loloto pe ko ha toe meʻa fakatupu ʻe taha, ʻo fakamavaheʻi kitautolu mei he ʻofa ʻa e ʻOtuá.” (Loma 8:​38, 39) ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he ʻuhinga ʻoku fiemaʻu ai ke fakaivimālohiʻi ʻetau tuipau ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻiate kitautolu mo e meʻa ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke fai peheé.

ʻUHINGA ʻOKU FIEMAʻU AI KE TAU TALI ʻA E ʻOFA ʻA SIHOVÁ

4. ʻE lava fēfē ke tau fakafepakiʻi ʻa e taha ʻo e ngaahi ngāue kākā lavameʻa taha ʻa Sētané?

4 ʻI hono tali ʻa e ʻofa ʻa Sihová, ʻe lava ke tau fakafepakiʻi ʻa e taha ʻo e “ngaahi ngāue kākā” ʻa Sētané. (ʻEf. 6:11) Ko Sētane te ne fai ha meʻa pē te ne lava ke taʻofi kitautolu mei he tauhi kia Sihová. Ko e taha ʻo e ngaahi ngāue kākā lavameʻa taha ʻa Sētané ko hono pouaki ʻa e loi ʻoku ʻikai ke ʻofa ʻa Sihova ʻiate kitautolu. ʻOua ʻaupito naʻa ngalo ko Sētané ko ha tokotaha lama-faingamālie. ʻOkú ne faʻa ʻoho ʻi he taimi ʻoku tau tuʻu laveangofua aí—mahalo ʻi hono lōmekina fakaeongo kitautolu ʻe ha ngaahi hokosia ʻi he kuohilí, ko ha ngaahi pole lolotonga pe ko e ngaahi tuʻunga taʻepau fekauʻaki mo e kahaʻú. (Pal. 24:10) Ko Sētane ʻokú ne hangē ha laione ʻokú ne ʻalu fano holo ke ʻohofi ha manu ʻoku vaivai. Ko ia ʻokú ne feinga ke ʻohofi kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau vaivai fakaeongo aí koeʻuhí ke ʻai kitautolu ke tau foʻi. Ka ʻo kapau ʻoku tau hanganaki fakaivimālohiʻi ʻetau tuipau ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻiate kitautolú, ʻe teuʻi lelei ange ai kitautolu ke tau “tuʻu ʻo fakafepakiʻi” ʻa Sētane mo ʻene ngaahi founga mo e fāliunga kākaá.—1 Pita 5:​8, 9; Sēm. 4:7.

5. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau ongoʻi ʻoku ʻofaʻi mo koloaʻaki kitautolu ʻe Sihová?

5 ʻI hono tali ʻa e ʻofa ʻa Sihová, ʻe lava ke tau ʻunuʻunu ofi ange ai kiate ia. Fakakaukau ki he ʻuhinga ʻe lava ke tau lea pehē aí. Naʻe fakatupu kitautolu ʻe Sihova fakataha mo e fiemaʻu ke fakahāhā ʻa e ʻofá pea ke ʻofaʻi. Ko ʻetau tali fakanatula ki he ʻofá ko e ʻofa. Ko ia ko e lahi ange ʻetau ongoʻi ʻoku ʻofaʻi mo koloaʻaki kitautolu ʻe Sihová, ko e lahi ange ia ʻetau ʻofa kiate iá. (1 Sio. 4:19) Pea ʻi he tupulaki ʻetau ʻofa kiate iá, ʻe tupulaki ai ʻene ʻofa mai kiate kitautolú. ʻOku tala mai mahino ʻi he Tohi Tapú: “ʻUnuʻunu ofi ki he ʻOtuá, pea te ne ʻunuʻunu ofi mai kiate kimoutolu.” (Sēm. 4:8) Ka ʻe lava fēfē ke tau fakaivimālohiʻi ʻetau tuipau ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻiate kitautolú?

KO E HĀ ʻE LAVA KE NE TOKONIʻI KITAUTOLU KE TALI ʻA E ʻOFA ʻA SIHOVÁ?

6. Ke tali ʻa e ʻofa ʻa Sihová, ko e hā ʻe lava ke tau lotu fekauʻaki mo iá?

6 Lave ki ha ngaahi meʻa pau pea kīvoi ʻi hoʻo lotú. (Luke 18:1; Loma 12:12) Kole kia Sihova—ʻo tuʻo lahi ʻi he ʻaho taki taha ʻo ka fiemaʻu—ke ne tokoniʻi koe ke ke vakai kiate koe ʻo hangē ko ʻene vakaí. Ko e moʻoni, ko ha loto fakahalaiaʻi-kita heʻikai nai faingofua ke fakatuipauʻi. Kae manatuʻi ʻoku lahi ange ʻa Sihova ʻi ho lotó. (1 Sio. 3:​19, 20) ʻOkú ne ʻafioʻi lelei ange koe ʻiate koe tonu; ʻokú ne sio ki he meʻa ʻoku ʻikai nai malava ke ke sio ki aí. (1 Sām. 16:7; 2 Kal. 6:30) Ko ia ʻoua ʻe toumoua ke “huaʻi atu” hoʻo ngaahi ongoʻí kiate ia, ʻo kole ke ne tokoniʻi koe ke tali ʻene ʻofá. (Saame 62:8) Ngāue leva ʻo fehoanaki mo hoʻo ngaahi lotú ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi fokotuʻu hono hokó.

7-8. ʻOku anga-fēfē hono fakapapauʻi mai ʻe he Sāmé ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻiate kitautolú?

7 Falala ki he lea ʻa Sihová. Naʻá ne fakamānavaʻi ʻa e kau hiki Tohi Tapú ke nau fakamatalaʻi ʻa hono tuʻunga moʻoní. Fakakaukau ki he founga fakaalaala naʻe fakamatalaʻi ai ʻe he tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá ʻa Sihová. “ʻOku ofi ʻa Sihova ki he loto-laveá; ʻokú ne fakahaofi ʻa e faʻahinga ʻoku loto-siʻí.” (Saame 34:​18, fkm. ʻi lalo) ʻI he taimi ʻokú ke loto-mafasia aí, te ke ongoʻi mātuʻaki tuēnoa nai. Ka ʻoku talaʻofa ʻe Sihova ʻi he ngaahi taimi peheé, ʻokú ne ofi kiate koe koeʻuhí ʻokú ne ʻafioʻi ʻokú ke fiemaʻu lahi ange ia ʻi ha toe taimi. ʻI ha saame ʻe taha, naʻe tohi ʻe Tēvita: “Tānaki muʻa ʻa hoku loʻimatá ʻi hoʻo hina kiliʻimanú.” (Saame 56:8) ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e taimi ʻokú ke fāinga aí. ʻOkú ne tokanga loloto kiate koe mo e meʻa ʻokú ke fouá. ʻI ha ʻuhinga, ʻokú ne tānaki ho loʻimatá pea koloaʻaki ia, ʻo hangē ia ko e vai mahuʻinga ʻi he hina kiliʻimanu ʻa ha tangata fononga. ʻI he Saame 139:​3, ʻoku tau lau ai: “ʻOkú ke maheni [ʻe Sihova] mo hoku ngaahi ʻalungá kotoa.” ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ho ngaahi ʻalungá kotoa, ka ʻokú ne tokangataha ki he lelei ʻokú ke faí. (Hep. 6:10) Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻokú ne koloaʻaki ʻa hoʻo feinga kotoa ke fakahōifuaʻi iá.a

8 Fakafou ʻi he ngaahi konga Tohi Tapu fakafiemālie ko ia ʻi heʻene Folofola fakamānavaʻí, ko Sihova, ʻoku hangē ia ʻokú ne pehē mai: “ʻOku ou loto ke ke ʻiloʻi ʻa e lahi ʻeku ʻofa ʻiate koé mo ʻeku tokanga kiate koé.” Kae hangē ko ia naʻa tau ako ki muʻa angé, ʻoku pouaki ʻe Sētane ʻa e loi ʻoku ʻikai ke ʻofa ʻa Sihova ʻiate koe. Ko ia kapau ʻokú ke veiveiua ʻi he taimi ʻe niʻihi fekauʻaki mo e ʻofa ʻa Sihova ʻiate koé, kiʻi tuʻu pea ʻeke hifo, ‘Ko hai te u tui ki aí—“ko e tamai . . . ʻa e loí” pe ko e “ʻOtua ʻo e moʻoní”?’—Sione 8:44; Saame 31:5.

9. Ko e hā ʻa e fakapapauʻiʻanga ʻoku ʻoange ʻe Sihova ki he faʻahinga ʻoku ʻofa kiate iá? (ʻEkisoto 20:​5, 6)

9 Fakakaukauloto ki he anga ʻo e tali ʻa Sihova ki he ʻofá. Fakakaukau ki he meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sihova kia Mōsese mo e kau ʻIsilelí. (Lau ʻa e ʻEkisoto 20:​5, 6.) ʻOku talaʻofa ʻe Sihova ʻe hokohoko atu ʻene fakahāhā ʻa e ʻofa mateakí ki he faʻahinga ʻoku ʻofa kiate iá. ʻOku fakapapauʻi mai ʻi he ngaahi lea ko iá ʻoku mateaki ʻa hotau ʻOtuá, pea ʻi he taimi ʻoku ʻofa ai ʻa ʻene kau lotú kiate iá kuo pau foki ke ne fakahāhā ʻa e ʻofá kiate kinautolu. (Nehe. 1:5) Ko ia kapau ʻoku ʻi ai ha taimi ʻokú ke fiemaʻu ke fakapapauʻi pe ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻiate koe, kiʻi tuʻu pea ʻeke hifo, ‘ʻOku ou ʻofa kia Sihova?’ Fakakaukau leva ki heni: Kapau ʻokú ke ʻofa kiate ia pea fai ho lelei tahá ke fakahōifuaʻi ia, ʻokú ke maʻu ai ʻene fakapapauʻiʻanga ʻokú ne ʻofa lahi ʻiate koe. (Tan. 9:4; 1 Kol. 8:3) ʻI hono fakalea ʻe tahá, kapau ʻoku ʻikai ke ke veiveiua ʻi hoʻo ʻofa kia Sihová, ko e hā ke ke toe fehuʻia ai ʻene ʻofa ʻiate koé? Ko ʻene ʻofá mo e mateakí ʻoku ʻikai toe ala fehuʻia.

10-11. ʻOku loto ʻa Sihova ke fēfē hoʻo vakai ki he huhuʻí? (Kalētia 2:20)

10 Fakalaulauloto ki he huhuʻí. Ko e feilaulau huhuʻi ʻa Sīsū Kalaisí ko e meʻaʻofa lahi taha ia ʻa Sihova ki he faʻahinga ʻo e tangatá. (Sione 3:16) Ka ko ha meʻaʻofa ia kiate koe fakafoʻituitui? ʻIo! Fakakaukau ki he hokosia ʻa e ʻapositolo ko Paulá. Manatuʻi naʻá ne fakahoko ha ngaahi angahala mafatukituki ki muʻa ke ne hoko ko ha Kalisitiané pea naʻe fiemaʻu ke ne faitau hokohoko mo ʻene ngaahi taʻehaohaoá tonu. (Loma 7:​24, 25; 1 Tīm. 1:​12-14) Neongo ia, naʻá ne vakai ki he huhuʻí ko ha meʻaʻofa fakafoʻituitui ia meia Sihova. (Lau ʻa e Kalētia 2:20.) Manatuʻi naʻe fakamānavaʻi ʻe Sihova ʻa Paula ke hiki ʻa e ngaahi lea ko iá. Pea ko e meʻa kotoa ʻi he Tohi Tapú ʻoku ʻi aí ko hotau fakahinohino. (Loma 15:4) ʻOku tapua mai ʻi he ngaahi lea ʻa Paulá ʻa e founga ʻoku loto ai ʻa Sihova ke ke vakai ki he huhuʻí—ʻa ia, ko ha meʻaʻofa fakafoʻituitui meiate Ia kiate koe. ʻI hoʻo vakai ki he huhuʻí ʻi he foungá ni, ʻokú ke fakaivimālohiʻi ai hoʻo tuipau ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻiate koe fakafoʻituitui.

11 ʻOku tau fakamālō kia Sihova ki hono fekauʻi mai ʻa Sīsū ki he māmaní ke pekia maʻatautolú. Ka ko e ʻuhinga ʻe taha naʻe haʻu ai ʻa Sīsū ki he māmaní ke tala ki he niʻihi kehé ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e ʻOtuá. (Sione 18:37) Ko e moʻoni ko iá ʻoku kau ki ai ʻa e anga ʻo e ongoʻi ʻa Sihova fekauʻaki mo ʻene fānaú.

TOKONIʻI KITAUTOLU ʻE SĪSŪ KE TALI ʻA E ʻOFA ʻA SIHOVÁ

12. Ko e hā ʻe lava ai ke tau falala ki he founga naʻe fakamatalaʻi ai ʻe Sīsū ʻa Sihová?

12 ʻI he ʻi māmani ʻa Sīsuú, naʻá ne loto-lelei ke fakahaaʻi pe ko e tokotaha fēfē ʻa Sihova. (Luke 10:22) ʻOku tau maʻu ʻa e ʻuhinga kotoa ke falala ki he founga naʻe fakamatalaʻi ai ʻe Sīsū ʻa Sihová. He ko ē, ko Sīsū naʻá ne ʻi he tafaʻaki ʻo Sihová ʻi hēvani ʻi ha vahaʻa taimi fuoloa ʻaupito ki muʻa ke ne haʻu ki he māmaní. (Kol. 1:15) Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ʻa e lahi ʻo e ʻofa ʻa Sihova ʻi Hono ngaahi foha mo e ʻofefine faitōnungá mei he meʻa naʻá ne sio mo hokosia tonú. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe Sīsū ʻa e niʻihi kehé ke tali ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá?

13. ʻOku loto ʻa Sīsū ke fēfē ʻetau vakai kia Sihová?

13 ʻOku loto ʻa Sīsū ke tau vakai kia Sihova ʻo hangē ko ʻene vakaí. ʻI he Ngaahi Kōsipelí, naʻe lave ʻa Sīsū kia Sihova ko ha “Tamai” ʻo laka hake ʻi he tuʻo 160. Pea ʻi he lea ki hono kau muimuí, naʻá ne ngāueʻaki ʻa e kupuʻi lea ko “hoʻomou Tamai” pe “hoʻomou Tamai fakahēvaní.” (Māt. 5:16; 6:26) Ko e nouti ako ʻi he Mātiu 5:16 ʻoku pehē ai: “Ko e muʻaki kau sevāniti ʻa e ʻOtuá naʻa nau ngāueʻaki ʻa e ngaahi hingoa fakalakanga māʻolunga ke fakamatalaʻi mo uiʻaki ʻa Sihova, kau ai ʻa e ‘Māfimafi-Aoniu,’ ‘Fungani Māʻolunga,’ mo e ‘Tokotaha-Fakatupu Maʻongoʻonga,’ ka ko hono toutou ngāueʻaki ʻe Sīsū ʻa e foʻi lea faingofua mo anga-maheni ko e ‘Tamaí’ ʻokú ne fakamamafaʻi ʻa e vahaʻangatae fekoekoeʻi ʻa e ʻOtuá mo ʻene kau lotú.” ʻOku hā mahino, ʻoku loto ʻa Sīsū ke tau vakai kia Sihova ʻo hangē ko ʻene vakaí—ko ʻetau Tamai ʻofa, ʻa ia ʻokú Ne ʻofeina ʻene fānaú. Tau sivisiviʻi angé ha fakatātā ʻe ua hono ngāueʻaki ʻe Sīsū ʻa e foʻi lea “Tamai.”

14. Naʻe anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe Sīsū ko kitautolu taki taha ʻoku tau mahuʻinga ʻi he vakai ʻetau Tamai fakahēvaní? (Mātiu 10:​29-31) (Sio foki ki he fakatātaá.)

14 ʻUluakí, fakakaukau ki he ngaahi lea ʻa Sīsū ʻi he Mātiu 10:​29-31. (Lau.) Ko e fanga misí ko e fanga kiʻi manupuna iiki heʻikai ʻaupito ke nau ʻofa pe lotu kia Sihova. Neongo ia, ko ʻetau Tamaí ʻokú ne fakamahuʻingaʻi lahi kinautolu he naʻa mo ha foʻi misi ʻe taha ʻe ʻikai ke ne tō ki he kelekelé ʻo ne taʻeʻafioʻi. Huanoa hake ai ʻa e pau ke ne fakamahuʻingaʻi mo tokanga ki heʻene tokotaha lotu faitōnunga taki taha ʻoku tauhi kiate ia ʻi he ʻofá! ʻI he fekauʻaki mo e lea “naʻa mo homou ngaahi tuʻoni louʻulú kuo ʻosi lau fakalautelau ia,” ko e nouti ako ʻi he veesi 30 ʻoku pehē ai: “Ko hono ʻafioʻi lelei ʻe Sihova ʻa e fanga kiʻi meʻa valevale peheé ʻoku fakapapauʻi mai ai ʻokú ne mahuʻingaʻia moʻoni ʻi he tokotaha muimui taki taha ʻo Kalaisi.” Ko e moʻoni, ʻoku loto ʻa Sīsū ke tau tali ko kitautolu taki taha ʻoku tau mahuʻinga ʻi he vakai ʻetau Tamai fakahēvaní.

ʻOku tuhu ʻa Sīsū ki ha foʻi misi ʻoku ʻalu hifo ki he kelekelé. ʻOku fanongo tokanga ʻene kau ākongá kiate ia.

ʻOku fakamahuʻingaʻi lahi ʻe Sihova ha foʻi misi ʻe taha he naʻa mo ʻene tō ki he kelekelé ʻokú ne ʻafioʻi. Huanoa hake ai ʻa e pau ke ne fakamahuʻingaʻi koe—ko ha tokotaha lotu faitōnunga ʻoku ʻofa kiate ia! (Sio ki he palakalafi 14)


15. Ko e hā ʻoku tala atu ʻe he ngaahi lea ʻa Sīsū ʻi he Sione 6:44 fekauʻaki mo hoʻo Tamai fakahēvaní?

15 Fakatokangaʻi ʻa e fakatātā hono ua ʻoku ngāueʻaki ai ʻe Sīsū ʻa e foʻi lea “Tamaí.” (Lau ʻa e Sione 6:44.) Ko hoʻo Tamai fakahēvaní naʻá ne tohoaki fakafoʻituitui—pe tohoakiʻi fakaalaala—mai koe ki he moʻoní. Ko e hā naʻá ne tohoakiʻi mai ai koé? Koeʻuhí naʻá ne sio ʻokú ke maʻu ha loto naʻe hehema totonu. (Ngā. 13:48) Ko e nouti ako ʻi he Sione 6:44 ʻoku pehē ai naʻe lave nai ʻa Sīsū ki he ngaahi lea ʻa Selemaiá, ʻa ia ʻoku hā ʻi heʻetau konga tohi ʻo e kaveingá: “Kuó u tohoakiʻi mai ai koe kiate au ʻaki ʻa e ʻofa mateakí [pe kuo hokohoko atu ai ʻeku fakahaaʻi ʻa e ʻofa mateaki kiate koé].” (Sel. 31:3; fkm. ʻi lalo; fakafehoanaki mo e Hōsea 11:4.) Fakakaukau ki hono ʻuhingá. Ko ʻetau Tamai fakahēvani ʻofá ʻoku hokohoko atu ʻene sio ki he lelei ʻiate koé ʻa ia ʻoku ʻikai nai ke ke sio ki ai tonu.

16. (a) Ko e hā nai ʻoku tala mai ʻe Sīsū kiate kitautolú, pea ko e hā ʻoku totonu ke tau tui ai ki aí? (e) ʻE lava fēfē ke ke fakaivimālohiʻi hoʻo tuipau ko Sihova ʻa e Tamai ʻokú ke fiemaʻú? (Sio ki he puha “Ko Ia ʻa e Tamai ʻOku Fiemaʻu Kotoa ʻe Kitautolú.”)

16 ʻI hono fakamatalaʻi ʻa Sihova ko ʻetau Tamaí, ʻoku hangē ia ʻoku tala mai ʻe Sīsū kiate kitautolu: “Ko Sihová ʻoku ʻikai ko ʻeku Tamai toko taha pē; ko hoʻo Tamai foki mo ia. Pea ʻoku ou fakapapauʻi atu ʻokú ne ʻofa ʻiate koe pea tokanga loloto kiate koe fakafoʻituitui.” Ko ia kapau ʻoku ʻi ai ha taimi ʻokú ke ongoʻi taʻepauʻia pe ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻiate koe, kiʻi tuʻu pea ʻeke hifo, ‘ʻIkai ʻoku totonu ke u falala ki he ngaahi lea ʻa e ʻAló ʻa ia ʻokú ne ʻiloʻi lelei taha ʻetau Tamaí pea ʻokú ne lea moʻoni maʻu peé?’—1 Pita 2:22.

“Ko Ia ʻa e Tamai ʻOku Fiemaʻu Kotoa ʻe Kitautolú”

Ko e ngaahi lea ko iá ʻoku hā ʻi he talateu ʻo e tohi ʻUnuʻunu Ofi kia Sihova. ʻI he fakamatala ki he taumuʻa ʻo e tohí, ʻoku pehē ai: “Te tau ʻilo ai ko Sihova . . . ko ia ʻa e Tamai ʻoku fiemaʻu kotoa ʻe kitautolú. ʻI heʻene mālohí, fakamaau totonú, potó, mo e ʻofá, ʻoku ʻikai ʻaupito ai te ne liʻaki ʻene fānau faitōnungá.”

Ko ha tokotaha lautohi naʻá ne tupu hake ʻi ha tamai anga-fakamamahi naʻá ne fakamatala ki he founga naʻe tokoniʻi ai ia ʻe he tohi ko ení: “Naʻe akoʻi mai ai ko e foʻi lea ‘tamai’ ʻoku ʻikai totonu ke ilifiaʻi. ʻOku ou mahinoʻi he taimí ni ʻa e ʻuhinga ʻo e tamai leleí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku tali au ʻe Sihova, pea ʻoku ou tali ia ko ʻeku Tamai.” Hili hono lau ʻa e tohí, naʻe pehē ʻe ha tokotaha lautohi ʻe taha: “Ko Sihova ʻa e Tamai lelei taha ʻoku tau ala sioloto atu ki aí!”

Ke fakaivimālohiʻi hoʻo tuipau ko Sihova ʻa e Tamai ʻokú ke fiemaʻú, fēfē ke ke ʻai ko ha poloseki ako ke lau—pe toe lau—ʻa e tohi ko ení?

HANGANAKI FAKAIVIMĀLOHIʻI HOʻO TUIPAÚ

17. Ko e hā kuo pau ai ke tau hanganaki fakaivimālohiʻi ʻetau tuipau ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻiate kitautolú?

17 ʻOku fiemaʻu ke tau hanganaki fakaivimālohiʻi ʻetau tuipau ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻiate kitautolú. Hangē ko ia naʻa tau ako ki muʻá, ko hotau fili kākaá, ʻa Sētane, te ne fai ha meʻa pē ke ʻai kitautolu ke tau foʻi ʻi he tauhi kia Sihová. ʻI he feinga ʻa Sētane ke fakavaivaiʻi ʻetau fakapapaú, te ne hanganaki feinga ke fakavaivaiʻi ʻetau tuipau ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻiate kitautolú. Kuo pau ke ʻoua te tau fakaʻatā ʻa Sētane ke ikuna!—Siope 27:5.

18. ʻE lava fēfē ke ke fakaivimālohiʻi hoʻo falala pau ki he ʻofa ʻa Sihová?

18 Ke fakaivimālohiʻi hoʻo falala pau ki he ʻofa ʻa Sihová, hanganaki lotu ʻo kole ke ne tokoniʻi koe ke vakai kiate koe tonu ʻo hangē ko ʻene vakaí. Fakakaukauloto ki he founga naʻe fakamatalaʻi ai ʻe he kau hiki Tohi Tapu fakamānavaʻí ʻene ʻofa fakaalaalá. Fakakaukauloto ki he anga ʻo ʻene tali ki he ʻofá; te ne fakahāhā maʻu pē ʻa e ʻofá ki ha taha ʻoku ʻofa kiate ia. Fakalaulauloto ki he ʻuhinga ʻe lava ke ke vakai ai ki he huhuʻí ko ha meʻaʻofa fakafoʻituitui kiate koe. Pea falala ki he fakapapau meia Sīsū ko Sihová ko hoʻo Tamai fakahēvani. Kapau leva ʻe ʻeke ʻe ha taha: “ʻOkú ke fakapapauʻi ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻiate koe?” Te ke tali ange ʻi he falala pau: “ʻIo, ʻokú ne ʻofa ʻiate au! Pea ʻoku ou fai hoku lelei tahá ʻi he ʻaho kotoa ke fakahaaʻi ʻeku ʻofá kiate ia!”

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau tali ʻa e ʻofa ʻa Sihová?

  • Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tali ʻa e ʻofa ʻa Sihová?

  • ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe Sīsū ke tali ʻa e ʻofa ʻa Sihová?

HIVA 154 ʻOfa Heʻikai Kaʻanga

a Ki ha toe ngaahi veesi Tohi Tapu fakafiemālie ʻa ia ʻokú ne fakapapauʻi mai ʻa e ʻofa ʻa Sihová, sio ki he kaveinga “Veiveiua” ʻi he tohi Ngaahi Konga Tohi Tapu ki he Moʻui Faka-Kalisitiané.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share