LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w25 ʻOkatopa p. 12-17
  • Ko e ʻOfa ʻa e ʻOtuá ʻOku Tolonga

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko e ʻOfa ʻa e ʻOtuá ʻOku Tolonga
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • VAKAI KI HE ʻOFA ʻA SIHOVÁ KO HA AKONAKI FAKATOHITAPU TEFITO
  • FAKAKAUKAULOTO KI HE ‘ʻOFA ʻA SIHOVA ʻIATE KIMOUTOLÚ’
  • MAHINOʻI ʻA E TUPUʻANGA ʻO E VEIVEIUÁ
  • FILI KE NOFOʻAKI MATEAKI
  • ʻOku Maʻu ʻe Sihova ʻa e Manavaʻofa Loloto Kiate Koe
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
  • Tali ʻa e ʻOfa ʻa Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
  • Founga ke Ikuʻi Ai ʻa e Ngaahi Veiveiuá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
  • Ko e Hā ʻEne ʻUhinga Kiate Koe ʻa e ʻOfa Mateaki ʻa Sihová?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2021
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
w25 ʻOkatopa p. 12-17

KUPU AKO 41

HIVA 108 ʻOfa Mateaki ʻa e ʻOtuá

Ko e ʻOfa ʻa e ʻOtuá ʻOku Tolonga

“Fakamālō kia Sihova, he ʻoku lelei ia; ko ʻene ʻofa mateakí ʻoku tolonga ʻo taʻengata.”—SAAME 136:1.

TAUMUʻÁ

Ke fakamatalaʻi ʻa e founga ʻe hanga ai ʻe hono maʻu ha vakai Fakatohitapu ki he ʻofa ʻa Sihová ʻo tokoniʻi kitautolu ke faitau mo e loto-siʻí ʻi heʻetau fehangahangai mo ha ʻahiʻahi.

1-2. Ko e hā ʻa e pole ʻoku fehangahangai mo e kau Kalisitiane tokolahi?

SIOLOTO atu ki ha vaka ʻoku afāngia ʻi tahi. ʻOku fepālekina holo mo feʻaveʻaki holo ʻe he ngaahi peau aake mālohí ʻa e vaká. Ka ʻo kapau ʻe toki lī ʻe ha taha ʻa e taulá te ne ʻai ke tuʻu maʻu ʻa e vaká pea taʻofi ia mei haʻane ʻauhia atu ʻi he afaá.

2 ʻI hoʻo kātekina ha ʻahiʻahi faingataʻa, te ke ongoʻi nai ʻo hangē ko e vaka ko iá. ʻOku fetōʻaki hoʻo ngaahi ongoʻí. ʻI he ʻaho ʻe taha ʻokú ke falala pau ki he ʻofa mo e poupou ʻa Sihová; ʻi he ʻaho hono hokó ʻokú ke fifili pe ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e meʻa ʻokú ke fouá. (Saame 10:1; 13:1) Mahalo ʻoku ʻoatu ʻe ha kaumeʻa ha ngaahi lea fakafiemālie, peá ke ongoʻi lelei ange ʻi ha kiʻi vahaʻa taimi. (Pal. 17:17; 25:11) Ka ʻi he hili pē iá ʻoku toe foki mai ʻa e veiveiuá. ʻOku aʻu nai ʻo ke fifili pe kuo foʻi ʻa Sihova ʻiate koe. Ko ia ʻi hoʻo fehangahangai mo ha ʻahiʻahi, ʻe lava fēfē ke ke lī ʻa e taulá, hangē ko e laú? ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻe lava fēfē ke ke fakapapauʻi—pea nofoʻaki fakapapauʻi—ʻa e ʻofa mo e poupou ʻa Sihová?

3. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e “ʻofa mateakí,” ʻoku lave ki ai ʻi he Saame 31:7 mo e 136:​1, pea ko e hā ʻoku tau pehē ai ko Sihova ʻa e faʻifaʻitakiʻanga māʻolunga taha ʻo e ʻofa mateakí? (Sio foki ki he fakatātaá.)

3 Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke tau lī ai ʻa e taulá lolotonga ha ʻahiʻahi ko hono manatuʻi ʻa e ʻofa mateaki ʻa Sihová. (Lau ʻa e Saame 31:7; 136:1.) Ko e kupuʻi lea ko e “ʻofa mateakí,” ʻoku ʻuhinga iá ki ha haʻi fekoekoeʻi mo tuʻuloa ʻoku maʻu ʻe ha taha ki ha tokotaha ʻe taha. Ko Sihova ʻa e faʻifaʻitakiʻanga māʻolunga taha ʻo e ʻofa mateakí. Ko hono moʻoní, ʻoku fakamatalaʻi ia ʻi he Tohi Tapú ʻokú ne “fonu ʻi he ʻofa mateaki.” (ʻEki. 34:​6, 7) ʻOku toe fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa Sihova: “ʻOkú ke mohu ʻi he ʻofa mateaki ki he faʻahinga kotoa ʻoku ui atu kiate koé.” (Saame 86:5) Fakakaukau ki he ʻuhinga ʻo e meʻá ni: Heʻikai ʻaupito liʻaki ʻe Sihova ʻa ʻene kau sevāniti faitōnungá! Ko hono manatuʻi ʻoku mateaki ʻa Sihová ʻe lava ke ne ʻai koe ke ke tuʻu maʻu ʻi hoʻo fehangahangai mo ha ʻahiʻahi faingataʻa.—Saame 23:4.

Ko ha taula ʻoku pipiki ki ha vaka ʻoku lī ki he loto tahí, ʻo tokoni ke taʻofi ʻa e vaká mei haʻane ʻauhia ʻi ha afā.

Hangē pē ko hono taʻofi ʻe ha taula ha vaka mei heʻene ʻauhia atu ʻi he afā mālohí, ko ʻetau falala pau ki he ʻofa ʻa Sihová te ne ʻai ke tau hanganaki tuʻu maʻu ʻi he fehangahangai mo e faingataʻá (Sio ki he palakalafi 3)


VAKAI KI HE ʻOFA ʻA SIHOVÁ KO HA AKONAKI FAKATOHITAPU TEFITO

4. ʻOmai ha fakatātā ʻo e ngaahi akonaki Fakatohitapu tefitó, pea fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻikai ueʻia ai kitautolú.

4 Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke ke lī ai ʻa e taulá lolotonga ha ʻahiʻahi ko e fakakaukau ki he ʻofa ʻa Sihová ko ha akonaki Fakatohitapu tefito. Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ʻa e “akonaki Fakatohitapu tefitó”? Mahalo ʻokú ke fakakaukau ki he ngaahi moʻoni fakatokāteline kuó ke ako mei he Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko e fakatātaá, kuó ke ako ko e huafa ʻo e ʻOtuá ko Sihova, ko Sīsū ʻa e ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupu ʻo e ʻOtuá, ko e kau maté ʻoku ʻikai ke nau ʻilo ha momoʻi meʻa, pea ʻe ʻi ai ha palataisi ʻi he māmaní ʻa ia ʻe moʻui taʻengata ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. (Saame 83:18; Tml. 9:5; Sione 3:16; Fkh. 21:​3, 4) ʻI hoʻo tali pē ʻa e ngaahi akonaki ko iá, naʻe ʻikai ha toe meʻa te ne ueʻia koe. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí naʻá ke ʻiloʻi ʻoku makatuʻunga mālohi ia ʻi he ngaahi moʻoniʻi meʻa. Ko ia ʻi hoʻo vakai ki he ʻofa ʻa Sihová ko ha akonaki Fakatohitapu tefitó ʻe lava ke ne toʻo atu ʻa e veiveiua pe ʻoku tokanga mai pe fakatokangaʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻokú ke fouá. Tau sio ange ki aí.

5. Fakamatalaʻi ʻa e founga ʻoku fulihi ai ʻa e ngaahi akonaki loí.

5 ʻI hoʻo fuofua ako ʻa e Tohi Tapú, ko e hā naʻá ne tokoniʻi koe ke talitekeʻi ʻa e ngaahi akonaki loí? ʻOku ngalingali naʻá ke fakahoa ʻa e meʻa naʻe akoʻi atu kiate koe ʻi hoʻo lotú mo e meʻa ʻoku akoʻi atu ʻe he Folofolá. Fakakaukau ki ha fakatātā ʻe taha: Tau pehē pē naʻá ke tui ko Sīsū ʻa e ʻOtua Māfimafi-Aoniú. Ka ʻi hoʻo ako ʻa e Tohi Tapú, naʻá ke ʻeke hifo, ‘ʻOku moʻoni ʻa e akonaki ko iá?’ Hili hono sivisiviʻi ʻa e fakamoʻoni mei he Tohi Tapú, naʻá ke ʻiloʻi ai ko e talí ko e ʻikai. Naʻá ke fetongi leva ʻa e akonaki loí ʻaki ʻa e moʻoni Fakatohitapu ko ení: Ko Sīsū “ko e ʻuluaki fakatupu ia ʻi he meʻa fakatupu kotoa pē,” ko e “ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupu ʻo e ʻOtuá.” (Kol. 1:15; Sione 3:18) Ko e moʻoni, ko e ngaahi akonaki loí ʻe lava ke “mālohi hangē ha ngaahi kolotaú” pea faingataʻa ke fulihi. (2 Kol. 10:​4, 5) Ka ʻi hoʻo ako pē ʻa e moʻoní, naʻe ʻikai ke ke toe foki ki he ngaahi tokāteline naʻá ke liʻakí.—Fil. 3:13.

6. Ko e hā ʻe lava ai ke ke tuipau ko e ʻofa mateaki ʻa Sihová “ʻoku tolonga ʻo taʻengata”?

6 ʻE lava ke ke fai ʻa e meʻa tatau ʻi he haʻu ko ia ki he meʻa ʻoku akoʻi ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e ʻofa ʻa Sihová. ʻI hoʻo fehangahangai mo ha ʻahiʻahi, kapau ʻoku kamata ke ke veiveiua fekauʻaki mo e ʻofa ʻa Sihová, ʻeke hifo kiate koe, ‘ʻOku ʻuhinga lelei ʻeku fakakaukaú?’ Fakahoa ʻa hoʻo ngaahi veiveiua fekauʻaki mo e ʻofa ʻa Sihová mo e ngaahi lea ʻi he Saame 136:1—ʻa e konga tohi ʻo e kaveinga ʻo e kupu ko ení. Ko e hā ʻoku fakamatalaʻi ai ʻe Sihova ʻene ʻofá ʻoku “mateakí”? Ko e hā ʻoku ʻasi tuʻo 26 ai ʻi he saame ko iá ʻa e kupuʻi lea “ko ʻene ʻofa mateakí ʻoku tolonga ʻo taʻengata”? Hangē ko ia kuo tau lāulea ki aí, ko e ʻofa mateaki ʻa Sihova ki heʻene kakaí ko ha akonaki Fakatohitapu tefito ia, ʻo meimei tatau mo e ngaahi tokāteline kehe kuó ke tali lelei mei he Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko e foʻi fakakaukau ʻo pehē ʻoku vakai mai ʻa Sihova ʻoku ʻikai hao mahuʻinga pe ʻikai ke ʻofaʻi koé ko ha loi ia. Talitekeʻi ʻa e tui ko iá, ʻo hangē pē ko hoʻo talitekeʻi mālohi ha toe akonaki loi kehe!

7. ʻOmai ha fakatātā ʻo e ngaahi konga Tohi Tapu ʻokú ne fakapapauʻi mai ʻa e ʻofa ʻa Sihová.

7 ʻOku maʻu ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngaahi fakapapauʻiʻanga kehe ʻo e ʻofa ʻa Sihová. Ko e fakatātaá, naʻe pehē ʻe Sīsū ki hono kau muimuí: “ʻOku mou mahuʻinga ange kimoutolu ʻi ha fanga misi tokolahi.” (Māt. 10:31) Ko Sihova tonu naʻá ne tala ange ki hono kakaí: “Te u fakaivimālohiʻi koe, ʻio, te u tokoniʻi koe, te u piki maʻu kiate koe ʻaki ʻa hoku nima toʻomataʻu ʻo e māʻoniʻoní.” (ʻAi. 41:10) Fakatokangaʻi ʻa e papau ʻa e ngaahi lea ko iá. ʻOku ʻikai ke pehē ʻe Sīsū ‘Mahalo ʻoku mou mahuʻinga ange,’ pea ʻoku ʻikai ke pehē ʻe Sihova ‘Mahalo te u tokoniʻi koe.’ ʻI hono kehé, ʻokú na pehē: “ʻOku mou mahuʻinga ange” pea “Te u tokoniʻi koe.” ʻI hoʻo fehangahangai mo ha ʻahiʻahi, ko e ngaahi konga Tohi Tapu hangē ko ení ʻe lava ke nau fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono tokoniʻi pē koe ke ke ongoʻi lelei angé; ʻe lava ke nau tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi lelei ange ʻa e ʻuhinga ke ʻoua ʻe veiveiua ʻi he ʻofa ʻa Sihová. ʻOku nau makatuʻunga mālohi ʻi he ngaahi moʻoniʻi meʻa. ʻI hoʻo fakalaulauloto ʻi he faʻa lotu ki he meʻa ko iá te ne ueʻi koe ke lea fakataha mo e 1 Sione 4:16: “Kuo tau hoko ʻo ʻilo mo tui ki he ʻofa ʻoku maʻu ʻe he ʻOtuá kiate kitautolú.”a

8. Ko e hā ʻe lava ke ke fai kapau ʻokú ke veiveiua ʻi he taimi ʻe niʻihi pe ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻiate koe?

8 Kae fēfē kapau ʻokú ke kei veiveiua pē ʻi he taimi ʻe niʻihi pe ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻiate koe? Fakahoa ʻa hoʻo ongoʻí mo e meʻa ʻokú ke ʻiloʻí. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai falalaʻanga ʻa e ngaahi ongoʻí ʻo hangē ko e ngaahi moʻoniʻi meʻá, ka ko e ʻofa ʻa Sihová hangē ko ia ʻoku akoʻi ʻi he Folofolá ko ha moʻoniʻi meʻa ia. Kapau ʻoku tau tui ʻoku ʻikai ke moʻoni eni, ʻoku hangē ia ʻoku tau tukunoaʻi ʻa e uho tonu ʻo e ʻulungaanga ʻo Sihová—ʻa ʻene ʻofá.—1 Sio. 4:8.

FAKAKAUKAULOTO KI HE ‘ʻOFA ʻA SIHOVA ʻIATE KIMOUTOLÚ’

9-10. Ko e hā ʻa e puipuituʻa ʻo e lea ʻa Sīsū: “Ko e Tamaí tonu ʻokú ne ʻofa ʻiate kimoutolu,” hangē ko ia ʻoku hiki ʻi he Sione 16:​26, 27? (Sio foki ki he fakatātaá.)

9 ʻE lava ke tau ako ʻa e meʻa lahi ange fekauʻaki mo e ʻofa ʻa Sihová ʻaki ʻa e fakakaukau ki he lea ʻa Sīsū ki hono kau muimuí: “Ko e Tamaí tonu ʻokú ne ʻofa ʻiate kimoutolu.” (Lau ʻa e Sione 16:​26, 27.) Naʻe ʻikai ke leaʻaki ʻe Sīsū ʻa e ngaahi leá ni ke ʻai pē ʻene kau ākongá ke nau ongoʻi lelei. Ko hono moʻoní, ʻoku fakahaaʻi mai ʻi he puipuituʻa ʻo e vēsí naʻe ʻikai ke ne lave fekauʻaki mo ʻenau ongoʻí ʻi he taimi ko iá. ʻI hono kehé, naʻá ne lāulea ki ha meʻa ʻe taha—ko e lotú.

10 Naʻe toki tala ange pē ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ʻoku totonu ke nau lotu ʻo fakafou ʻiate ia kae ʻikai kiate ia. (Sione 16:​23, 24) Naʻe mahuʻinga ke nau ʻiloʻi ia. Hili ʻene toetuʻú, naʻe hehema nai ʻene kau ākongá ke lotu kia Sīsū. He ko ē, naʻe hoko ʻa Sīsū ko honau kaumeʻa. Naʻe mei lava ke nau fakaʻuhinga ko ʻene ʻofa kiate kinautolú te ne ueʻi ia ke fanongo ki heʻenau kōlengá pea fakahaaʻi ia ki he Tamaí. Kae kehe, naʻe tala ange ʻe Sīsū ʻoku ʻikai totonu ke nau fakakaukau pehē. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí, naʻá ne tala ange: “Ko e Tamaí tonu ʻokú ne ʻofa ʻiate kimoutolu.” Ko e moʻoniʻi meʻa ko iá ko ha konga ia ʻo e akonaki tefito Fakatohitapu fekauʻaki mo e lotú. Fakakaukau ki he ʻuhinga ʻo e meʻá ni kiate koé: Fakafou ʻi hoʻo ako ʻa e Tohi Tapú, ʻokú ke hoko ai ʻo ʻiloʻi ʻa Sīsū pea ʻofa kiate ia. (Sione 14:21) Kae hangē ko e kau ākonga ʻi he ʻuluaki senitulí, ʻe lava ke ke lotu ʻi he tuipau ki he ʻOtuá, ʻo ʻiloʻi ko ia “tonu ʻokú ne ʻofa” ʻiate koe. ʻOkú ke fakahāhā ʻa hoʻo tui ki he ngaahi lea ko iá ʻi he taimi taki taha ʻokú ke lotu ai kia Sihová.—1 Sio. 5:14.

Fakatātā: Ko ha tokoua ʻokú ne lotu ʻi he falala pau fekauʻaki mo ha meʻa mahuʻinga ʻe tolu ʻi heʻene moʻuí lolotonga ʻokú ne tangutu ʻi ha sea ʻi tuʻa. 1. Ko hono uaifí ʻokú ne tokoto ʻi ha mohenga ʻoku puke lolotonga iá ʻokú ne ʻoatu kiate ia ha meʻakai. 2. Ko hono kiʻi ʻofefiné ʻokú ne fiefia ʻi heʻene ako ʻa e Tohi Tapú mo iá. 3. ʻOkú ne vakai ki ha ngaahi meʻa fakapaʻanga.

ʻE lava ke ke lotu kia Sihova ʻi he falala pau, ʻo ʻiloʻi ko Ia “tonu ʻokú ne ʻofa” ʻiate koe (Sio ki he palakalafi 9-10)b


MAHINOʻI ʻA E TUPUʻANGA ʻO E VEIVEIUÁ

11. Ko e hā ʻe fiefia ai ʻa Sētane kapau te tau veiveiua fekauʻaki mo e ʻofa ʻa Sihová?

11 ʻOku tupu mei fē ʻa e veiveiua ʻi he ʻofa ʻa Sihová? Te ke pehē nai ko e tupu meia Sētane, pea ko e moʻoni ia. Ko e Tēvoló ʻokú ne “kumi ki ha taha ke ne folofua,” pea te ne fiefia kapau te tau veiveiua fekauʻaki mo e ʻofa ʻa Sihová. (1 Pita 5:8) He ko ē, ko e ʻofa ʻa Sihová naʻá ne ueʻi Ia ke tokonaki mai ʻa e huhuʻí—ko ha meʻa ʻoku saiʻia ʻa Sētane ke tau ongoʻi ʻoku ʻikai ke tau tuha mo ia. (Hep. 2:9) Ka ko hai ʻe fiefia kapau te tau veiveiua ʻi he ʻofa ʻa Sihová? Ko Sētane. Pea ko e taumuʻa ʻa hai ʻoku tau fakahoko kapau te tau foʻi ʻi he ʻahiʻahí? ʻA Sētane. Fakakaukau ki he fakaoli ʻo e feinga ʻa Sētane ke ʻai ke tau veiveiua ʻi he ʻofa ʻa Sihová. Ko Sētane pē ʻa e tokotaha kuo mole mei ai ʻa e ʻofa ʻa Sihová. Neongo ia, ko e taha ʻo ʻene “ngaahi ngāue kākā” tahá, ko ʻene feinga ke ʻai ke tau ongoʻi ko kitautolu ʻa e faʻahinga ʻoku ʻikai ʻofaʻi pea fakahalaiaʻi ʻe Sihová. (ʻEf. 6:11) ʻI heʻetau lāuʻilo ki he meʻa ʻoku feinga hotau filí ke faí, ʻe lava ke tau ʻai ai ke mālohi ʻetau fakapapau ke “talitekeʻi ʻa e Tēvoló.”—Sēm. 4:7.

12-13. ʻOku anga-fēfē nai hono ʻai kitautolu ʻe hotau tuʻunga angahalaʻia tukufakaholó ke tau veiveiua fekauʻaki mo e ʻofa ʻa Sihová?

12 ʻOku ʻi ai ha toe tupuʻanga ʻe taha ʻo ʻetau veiveiua fekauʻaki mo e ʻofa ʻa Sihová. Ko e hā ia? Ko hotau tuʻunga angahalaʻia tukufakaholó. (Saame 51:5; Loma 5:12) Ko e angahalá kuó ne fakamavaheʻi ʻa e tangatá mei hono Tokotaha-Fakatupú. Kuó ne toe fakameleʻi hono ʻatamaí, lotó mo e sinó.

13 Kuo fakatupunga ʻe he angahalá ʻa e taʻemanonga fakaeongo, ʻo ne ʻai ke tau ongoʻi halaia, loto-moʻua, ʻikai ke tau ongoʻi malu mo fakamāʻia. ʻE lava ke tau hokosia ʻa e ngaahi ongo ko iá ʻi heʻetau fakahoko ha angahala. Ka ʻe lava ke nau toe malanga hake koeʻuhí ko ʻetau fakakaukau maʻu pē ki hotau tuʻunga angahalaʻiá—ko ha tuʻunga ʻoku ʻikai ʻaupito fehoanaki mo e founga naʻe fakatupu ai kitautolú. (Loma 8:​20, 21) Hangē pē ko ha meʻalele ʻoku pā hono vaʻé pea ʻikai lava ʻo lele lelei, ko kitautolu ʻi hotau tuʻunga taʻehaohaoá, ʻoku ʻikai lava ke tau aʻusia ʻetau malava kakató, ʻo hangē ko ia naʻe muʻaki fakataumuʻa kitautolu ki aí. Ko ia ai, ʻoku ʻikai fai ha ofo, ʻi he taimi ʻoku tau fāinga ai mo e veiveiua fekauʻaki mo e ʻofa ʻa Sihová. Kapau ʻe hoko ia, ʻoku totonu ke tau manatuʻi ko Sihova “ko e ʻOtua lahi mo fakamanavahē ʻa ia ʻokú ne . . . fakahaaʻi ʻa e ʻofa mateaki ki he faʻahinga ʻoku ʻofa kiate iá mo tauhi ʻene ngaahi fekaú.”—Nehe. 1:5.

14. ʻI he fakakaukauloto ki he huhuʻí, ʻe lava fēfē ke ne toʻo atu ʻa e fakakaukau heʻikai ʻaupito lava ke ʻofa ʻa Sihova ʻiate kitautolú? (Loma 5:8) (Sio foki ki he puha “Maluʻi Kitautolu mei he ‘Mālohi Kākā ʻo e Angahalá.’”)

14 Ko e moʻoni, ʻi he taimi ʻe niʻihi te tau ongoʻi ʻoku ʻikai ke tau tuha mo e ʻofa ʻa Sihová. Pea ko hono ʻai mahinó, ʻoku ʻikai ke tau tuha mo ia—pea ko e ʻuhinga ia ʻoku mātuʻaki makehe aí. ʻOku ʻikai ke tau maʻu ʻa e ʻofa ʻa Sihová koeʻuhi ko haʻatau ngāueʻi. Neongo ia, ko e huhuʻí ʻokú ne ʻufiʻufi ʻetau ngaahi angahalá, pea kuo tokonaki mai ia ʻe Sihova koeʻuhí ko ʻene ʻofa ʻiate kitautolú. (1 Sio. 4:10) Manatuʻi foki naʻe haʻu ʻa Sīsuú ke fakahaofi ʻa e kau angahalá, kae ʻikai ko e kakai haohaoá. (Lau ʻa e Loma 5:8.) ʻOku ʻikai lava ha taha ʻo kitautolu ʻo fakahoko haohaoa ha meʻa, pea ʻoku ʻikai ʻamanekina mai ʻe Sihova ke tau fai pehē. ʻI heʻetau mahinoʻi ʻe lava ke ʻai kitautolu ʻe hotau tuʻunga angahalaʻiá ke veiveiua ʻi he ʻofa ʻa Sihová, ʻe lava ke tau fakapapauʻi lahi ange ai ke tauʻi ʻene puleʻi ʻetau fakakaukaú.—Loma 7:​24, 25.

Maluʻi Kitautolu mei he “Mālohi Kākā ʻo e Angahalá”

ʻOku lave ʻa e Tohi Tapú fekauʻaki mo e “mālohi kākā ʻo e angahalá.” (Hep. 3:13) Ko hotau tuʻunga angahalaʻiá ʻoku ʻikai ngata pē ʻene fakataueleʻi kitautolu ke fai ha ngaahi tōʻonga halá, ka ʻe lava ke ne toe ʻai kitautolu ke tau veiveiua maʻu pē ʻi he ʻofa ʻa Sihová. Ko e moʻoni, ʻoku ʻi ai ʻa e “mālohi kākā” ʻo e angahalá.

Te tau fakakaukau nai heʻikai ke ala kākaaʻi kitautolu. Ko e fakatātaá, te tau pehē nai heʻikai ʻaupito pē kākaaʻi kitautolu ʻe ha tokotaha kākā olopoto ʻi he ʻinitanetí. Kae kehe, kapau ʻoku ʻikai ke tau tokanga ki he faʻahinga faihia ko ení, ʻe iku mole kotoa ai ʻetau paʻangá.

ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku fiemaʻu ke tau hoko ʻo ʻiloʻilo ʻi he taimi ʻe “kākaaʻi” ai kitautolu ʻe hotau tuʻunga angahalaʻiá ke tui ʻoku ʻikai ʻofa ʻa Sihova ʻiate kitautolu. ʻE ʻai nai kitautolu ʻe hotau tuʻunga angahalaʻiá ke tau nōfoʻi ʻi hotau ngaahi vaivaiʻangá, tōnounoú mo e fehālaakí. Ka ko e “mālohi kākā” ia ʻo e angahalá, pea ʻoku totonu ke tau talitekeʻi ia.

FILI KE NOFOʻAKI MATEAKI

15-16. Kapau te tau nofoʻaki mateaki kia Sihova, ko e hā ʻe lava ke tau fakapapauʻí, pea ko e hā hono ʻuhingá? (2 Sāmiuela 22:26)

15 ʻOku loto ʻa Sihova ke tau fai ʻa e fili totonú ʻaki ʻetau “pīkitai kiate ia.” (Teu. 30:​19, 20) ʻI heʻetau fai peheé, ʻoku lava ke tau fakapapauʻi ai te ne nofoʻaki mateaki kiate kitautolu. (Lau ʻa e 2 Sāmiuela 22:26.) Kapau te tau nofoʻaki mateaki kia Sihova, ʻe lava ke tau falala kiate ia ke ne tokoniʻi kitautolu ke kātekina ha faingataʻa pē ʻoku malanga hake ʻi heʻetau moʻuí.

16 Hangē ko ia kuo tau lāulea ki aí, ʻoku tau maʻu ʻa e ʻuhinga kotoa ke tau hanganaki tuʻu maʻu ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahí. ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻiate kitautolu pea te ne poupouʻi kitautolu. Ko e meʻa ia ʻoku akoʻi mai ʻe he Tohi Tapú. Kapau ʻoku faifai ange pea tau veiveiua ʻi heʻene ʻofá, ʻe lava ke tau fakakaukauloto ki he meʻa ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku moʻoní kae ʻikai ʻi he meʻa ʻoku tau ongoʻi ʻoku moʻoní. ʻOfa ke tau hanganaki tuipau ki he moʻoni makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú ko e ʻofa mateaki ʻa Sihová ʻoku tolonga ʻo taʻengata.

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga mei he vakai ki he ʻofa ʻa Sihová ko ha akonaki Fakatohitapu tefitó?

  • ʻOku anga-fēfē nai hono ʻai kitautolu ʻe he angahala tukufakaholó ke tau veiveiua ʻi he ʻofa ʻa Sihová?

  • ʻE lava fēfē ke tau ikuʻi ʻa e ngaahi veiveiua fekauʻaki mo e ʻofa ʻa Sihová?

HIVA 159 ʻOange kia Sihova ʻa e Lāngilangí

a Ko ha toe ngaahi fakatātā kehe ʻoku maʻu ʻi he Teutalōnome 31:​8, Saame 94:14 mo e ʻAisea 49:15.

b FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha tokoua ʻokú ne lotu ki ha tokoni ke tokangaʻi ʻa hono uaifi ʻoku puké, ke levaʻi ʻene ngaahi meʻa fakapaʻangá ʻaki ʻa e poto ʻaongá, pea ke akoʻi hono ʻofefiné ke ʻofa kia Sihova.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share