Ko e Hā ʻa e Lao Koulá?
Tali ʻa e Tohi Tapú
Ko e kupuʻi lea “Lao Koulá” ʻoku ʻikai ke hā ia ʻi he Tohi Tapú. Kae kehe, ʻoku ngāueʻaki ʻe he tokolahi ʻa e kupuʻi lea ko ení ʻi he ʻuhinga ki he lao fakaeʻulungaanga naʻe akoʻi ʻe Sīsuú. ʻI he malanga ʻiloa ʻa Sīsū ʻi he moʻungá, naʻá ne pehē ai: “Ko e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku mou loto ke fai atu ʻe he kakaí kiate kimoutolú, kuo pau foki ke mou fai ia kiate kinautolu.” (Mātiu 7:12; Luke 6:31) ʻOku toe fakamatalaʻi ʻa e Lao Koulá ʻi he founga ko ení: “Fai ki he niʻihi kehé ʻa e meʻa ʻokú ke loto ke fai atu kiate koé.”—Encyclopedia of Philosophy.
Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e Lao Koulá?
ʻOku fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe he Lao Koulá ke tau fai ki he niʻihi kehé ʻa e meʻa ʻoku tau loto ke fai mai kiate kitautolú. Hangē nai ko ení, ko e tokolahi taha ʻo e kakaí ʻoku nau saiʻia ʻi hono fakaʻapaʻapaʻi, fakafeangai ʻi he anga-lelei mo anga-ʻofa kiate kinautolu. ʻI hono ʻai mahinó leva, ʻoku totonu ke tau “fai pehē pē” ki he niʻihi kehé.—Luke 6:31.
Ko e hā ʻoku ʻaonga ai ʻa e Lao Koulá?
ʻE lava ke tau ngāueʻaki ʻa e Lao Koulá ʻi he meimei tuʻunga kotoa pē. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke ne . . .
Fakaivimālohiʻi ʻa e nofo malí.—ʻEfesō 5:28, 33.
Tataki ʻa e ngaahi mātuʻá ʻi hono ʻohake ʻenau fānaú.—ʻEfesō 6:4.
Pouaki ʻa e ngaahi vahaʻangatae lelei mo e ngaahi kaungāmeʻá, kaungāʻapí mo e ngaahi kaungāngāué.—Palōveepi 3:27, 28; Kolose 3:13.
Ko e Lao Koulá ko e tefitoʻi moʻoni tatau pē ia ʻoku tau maʻu ʻi he Fuakava Motuʻá. Ko e lao fakaeʻulungaanga ko eni ʻa Sīsuú ʻa e meʻa “ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e Laó [ko e ʻuluaki tohi ʻe nima ʻo e Tohi Tapú] mo e Kau Palōfitá [ko e ngaahi tohi fakaekikité].” (Mātiu 7:12) ʻI hono fakalea ʻe tahá, ko e Lao Koulá ʻokú ne tapua atu ʻa e moʻoni mahuʻinga ʻi he Fuakava Motuʻá ʻa ia ko e: ʻofa ki he kaungāʻapí.—Loma 13:8-10.
ʻOku ʻuhinga ʻa e Lao Koulá ki he meʻa ʻe lava ke tau maʻu mei he niʻihi kehé?
ʻIkai. ʻOku fakamamafaʻi ʻe he Lao Koulá ia ʻa e foakí. ʻI he lave ʻa Sīsū ki he Lao Koulá, naʻá ne lea ʻo fekauʻaki mo e founga ke fakafeangai ai ki he kakaí fakalūkufua kae pehē foki ki he niʻihi ʻoku nau fakafili maí. (Luke 6:27-31, 35) Ko ia ʻoku hanga ʻe he Lao Koulá ʻo fakalototoʻaʻi ʻa e kakaí ke nau failelei ki he tokotaha kotoa.
ʻE lava fēfē ke ke ngāueʻaki ʻa e Lao Koulá?
1. Hoko ʻo fakatokanga meʻa. Tokanga fekauʻaki mo e faʻahinga takatakai ʻiate koé. Hangē nai ko ení, te ke fakatokangaʻi nai ha tokotaha ʻokú ne fāinga ke toʻo ʻene fakataú, fanongo ʻoku tokoto falemahaki ha taha ʻi ho kaungāʻapí, pe fakatokangaʻi ha kaungāngāue ʻokú ne loto-siʻi. ʻI hoʻo “kumi . . . ki he lelei ʻa e niʻihi kehé,” ngalingali te ke maʻu ai ʻa e faingamālie ke leaʻaki pe fakahoko ha ngāue ʻaonga maʻá e niʻihi kehé.—Filipai 2:4.
2. Hoko ʻo kaungāongoʻi. Sioloto atu ʻokú ke ʻi he tuʻunga ʻo e tokotaha ʻe tahá. Ko e hā hoʻo ongoʻí kapau naʻá ke ʻi he tuʻunga ko iá? (Loma 12:15) ʻI hoʻo feinga ke mahinoʻi ʻa e ngaahi ongoʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻe ueʻi ai koe ke ke tokoni kiate kinautolu.
3. Hoko ʻo ngaofengofua. Manatuʻi ʻoku kehekehe ʻa e tokotaha kotoa. Ko e meʻa ʻoku saiʻia ai ʻa e niʻihi kehé ke fai ange kiate kinautolú, heʻikai ke tatau ia mo e meʻa ʻokú ke saiʻia ke fai atu kiate koé. Ko ia fili ke fai ʻa e meʻa ʻe mahuʻingaʻia ai ʻa e tokotaha ko iá.—1 Kolinitō 10:24.