WARREN REYNOLDS | TALANOA KI HE MOʻUÍ
Houngaʻia ʻi Heʻeku Fili ʻa e ʻAlunga Totonú
ʻI he feituʻu ʻuta ʻo e tokelau-hihifo ʻo ʻAositelēliá, ʻoku mau tafu ha afi pea haʻohaʻo atu mo e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, ʻo fetalanoaʻaki ki he founga kuo tāpuakiʻi ai kimautolu ʻe Sihová. Naʻá ku faʻa maʻu ha ngaahi taimi fakalata pehē ka ʻi ha ngaahi fonua kehekehe mo e kakai naʻa nau lea ʻi he ngaahi lea kehe. ʻI he ngaahi mōmeniti pehē, naʻá ku sio ai ki he fofonga fiefia hoku uaifi ʻofaʻangá. Naʻá ma fiefia ʻi homa ngaahi vāhenga-ngāué lolotonga ʻema ngāue kia Sihová ʻi he ngaahi feituʻu naʻe ʻikai ke ma ʻamanekina te ma ʻi ai. Ko hono moʻoní, ʻi heʻeku kei talavoú naʻá ku mei fili ha ʻalunga moʻui kehe ʻaupito. Tuku ke u fakamatala atu.
Naʻe ʻohake au ʻi he feituʻu ʻuta ʻo ʻAositelēliá. Naʻe ako ʻe heʻeku ongo mātuʻá mo ʻeku fanga kuí ʻa e moʻoní ʻi he 1950. Naʻá ku kamata malanga ʻi heʻeku taʻu onó pea papitaiso ʻi heʻeku taʻu 13. Naʻá ku faʻa tāimuʻa tokoni ʻi he tutuku ʻa e akó. Koeʻuhí naʻá ku ʻofa kia Sihova naʻá ku loto ke u tauhi kiate ia ʻo taʻengata.
Ko au mo ʻeku ongo mātuʻá mo hoku fanga tehiná
ʻI heʻeku taʻu 15, naʻe fakatokangaʻi ʻe heʻeku faiako sipotí naʻe sai ʻeku vaʻingá. Ko ia naʻe tuʻuaki mai ʻe ha ongo fakafofonga ʻo ha timi ʻakapulu līki fakapalōfesinale ha sikolasipi. Naʻe fakamānako kiate au ʻa e hoko ko ha tokotaha ʻakapulu ʻiloá, ka naʻá ku ʻosi fakatapui kia Sihova. Naʻe fokotuʻu mai ʻe heʻeku tamaí ke u fakalaulauloto ki heʻeku fuakava fakatapuí, ki muʻa ia ke u fai ha fili ke kau ʻi he ʻakapulú. Ko ia naʻá ku fai ʻa e meʻa naʻá ne fokotuʻu maí. Naʻá ku ʻiloʻi heʻikai lava ke u tauhi kia Sihova ʻi he taimi tatau pea hoko ko ha tokotaha sipoti ʻiloa, ko ia naʻe ʻikai ke u tali ʻa e sikolasipí. Hili ha ngaahi māhina mei ai, naʻe tuʻuaki mai ʻe he Akoʻanga ʻAositelēlia ki he Sipotí ʻi Canberra ha sikolasipi ʻe taha—ke teuʻi au ko ha tokotaha lele malafoni ke fakafofongaʻi ʻa ʻAositelēlia ʻi he Sipoti ʻa e Keimi ʻo e ʻOlimipikí pe Commonwealth Games. Naʻá ku loto-moʻoni ke tauhi ʻeku fakatapui ki he ʻOtua naʻá ku ʻofa aí—ko ia ko ʻeku talí ko e ʻikai.
Hili ha taimi mei ai, naʻá ku ʻosi mei he akó pea kamata tāimuʻa, ko ha taumuʻa ia naʻá ku fakaʻamu ki ai. Kae kehe, naʻe faingataʻaʻia fakapaʻanga hoku fāmilí, ko ia naʻe taʻofi ʻeku tāimuʻá pea ngāue ko ha fakaʻuli mīsini ʻi ha faama. ʻI heʻeku taʻu 18, naʻá ku nofo toko taha pē. Naʻe vave ʻa e hoko ʻeku lotú ʻo fai fakafatongia pē. Naʻá ku loto-siʻi pea vaivai fakalaumālie. Naʻá ku feohi kovi mo e faʻahinga naʻa nau inu tōtuʻá mo moʻui taʻetāú, pea naʻe fakataueleʻi ai au ke muimui ʻi heʻenau tōʻongá. Naʻá ku liʻaki hoku vahaʻangatae mo Sihová kae tuli ki he ngaahi mālie fakataimí.
Naʻe fiemaʻu ke liliu ʻa e ngaahi meʻa naʻá ku fakamuʻomuʻá, ko ia naʻá ku hiki ki ha kolo ʻe taha, ʻo mamaʻo ia mei he ngaahi tākiekina hoku ngaahi kaungāmeʻa ki muʻá. Naʻá ku ʻunuʻunu ofi ange kia Sihova pea fokotuʻutuʻu ke toe foki ʻo tāimuʻa. Naʻá ku fetaulaki leva mo Leann McSharry, ko ha taʻahine mā mei ha kolo ʻuta ʻa ia naʻá ne tāimuʻa, pea naʻá ma kaumeʻa. Naʻá ma talanoa fekauʻaki mo ʻema ngaahi taumuʻá, ʻa ia naʻe kau ai ʻa e ngāue fakamisinalé. Naʻá ma mali ʻi he 1993 pea naʻá ma loto ke tataki ʻe Sihova ʻema moʻuí.
Fakahoko ʻEma Ngaahi Taumuʻá
ʻI he taʻu pē ko iá, naʻá ku tāimuʻa fakataha mo Leann. Ke tauhi ke faingofua ʻema moʻuí pea ʻikai ha moʻuá, naʻá ma fakatau ha kalavana motuʻa ke ma nofo ai. ʻI he taʻu ʻe ono, naʻá ma hiki ki ha feituʻu pē naʻe vaheʻi kimaua ki ai ʻe he kautaha ʻa Sihová, pea fai ha fanga kiʻi ngāue kehekehe pē ke tokoni kiate kimaua. Naʻá ma malanga mo ha ngaahi fakatahaʻanga iiki ʻi he ngaahi feituʻu tuʻu mavahe ʻo Kuinisilaní. Naʻa mau faʻa nofo kemi ai pea fakahoko mo ha ngaahi fakataha ʻi he feituʻu ʻutá pe ʻi ha holo fakakolo. Naʻá ma fiefia pea naʻá ma fifili, ‘ʻE lava ke ma fai ha meʻa lahi ange maʻa Sihova?’ Naʻe vave ʻema maʻu ʻa e talí.
Ko ha fakataha ʻi he feituʻu ʻutá lolotonga ia ha feingangāue ʻi ha kolo tuʻu mavahe ʻi ʻAositelēlia
Naʻe fakaafeʻi kimaua ʻe he kautaha ʻa Sihová ke ngāue fakamisinale ʻi ha fonua kehe! Kae kehe, naʻá ma ongoʻi manavasiʻi mo taʻefeʻunga pea veiveiua pe ʻe lava ke ma hoko ko ha ongo misinale lelei, he naʻe ʻikai ke akoʻi kimaua ʻi he Akoʻanga Kiliatí. Naʻá ma saiʻia ʻi he ngāue fakamalangá, ka koeʻuhí naʻe ʻikai ke ʻi ai haʻama ngaahi ako Tohi Tapu ʻi homa ngaahi vāhenga-ngāue ʻi he ngaahi kolo ʻutá, naʻe ʻikai ke ma fakakaukau ko ha ongo faiako ola lelei kimaua.
Naʻá ma fakahā ʻa e meʻa naʻá ma tokanga ki aí kia Max Lloyd, ko ha tokoua ʻi he Kōmiti Vaʻá.a Naʻá ne fakapapauʻi mai kapau te ma fakafaingamālieʻi kimaua neongo ʻa e ongoʻi taʻefeʻungá, ʻe ʻai kimaua ʻe Sihova ke ma lava ʻo fakahoko ha meʻa pē ʻokú ne kole mai. Ko e faleʻi fakaetamai anga-ʻofa ko iá, naʻá ma tali fiefia ai homa vāhenga-ngāue ko ia ki Suli Langikā.
Ko ha Vāhenga-Ngāue Faingataʻa
ʻI he 1999, naʻá ma aʻu ai ki Colombo, ʻa e kolomuʻa ʻo Suli Langikā. He mātuʻaki kehe ē mei heʻema moʻui nonga ʻi he feituʻu ʻuta ʻo ʻAositelēliá. Naʻá ma fehangahangai mo e tau fakalotofonuá, masivá, kakaiʻiá, kau kolekolé mo e ngaahi lea faingataʻa. Neongo ia, naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi mataʻikoloa mahuʻinga ʻi Suli Langikā—ko homa fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻofeiná kae pehē ki he kakai anga-fakatōkilalo taʻefaʻalaua naʻe teʻeki ai ke nau ʻiloʻi ʻa Sihová.
Naʻe vaheʻi kimaua ki Kandy, ko ha kolo naʻe langa ʻi ha ngaahi tafungofunga fakaʻofoʻofa pea takatakaiʻi ʻe ha ngoue tī mo e ngaahi vaotā. Naʻe ʻiloa ʻa e koló ʻi hono ngaahi temipale Putá. Ko e toko siʻi pē ʻi he koló naʻa nau ʻilo fekauʻaki mo honau Tokotaha-Fakatupu anga-ʻofá. ʻI heʻemau fakatahaʻangá naʻe tuifio ai ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine naʻa nau lea ʻi he lea faka-Sinihalá mo e lea faka-Tamilí, pea ko e ngaahi fakatahá naʻe fakahoko ia ʻi he ongo leá fakatouʻosi. Naʻe faingataʻa ʻa hono ako ʻa e lea faka-Sinihalá, ka naʻe fakamahuʻingaʻi ʻe he fakatahaʻangá mo e kau ako Tohi Tapú ʻema feingá, naʻa mo e hala ʻema leá naʻe ʻai ke nau kata!
Fakahoko ha malanga ʻi Suli Langikā mo ha ongo fakatonulea ʻi he lea faka-Sinihalá mo e faka-Tamilí
Kae kehe, ko e leá naʻe ʻikai ko homa pole lahi tahá ia. Ko e ʻuluaki taimi eni, naʻá ma sio tonu ai ʻi hono fakafepakiʻi ʻa e moʻoní. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe takatakaiʻi kimaua ʻe ha fuʻu kakai ʻita. Ko e niʻihi naʻa nau tutu ʻemau ʻū tohí pea ko e niʻihi naʻa nau ʻaka mo tā au mo ha tokoua ʻe taha. Lolotonga iá, naʻá ma lotu kia Sihova ke tokoniʻi kimaua ke maʻu ha nonga pea manatuʻi kimaua ʻo kapau te ma mate. ʻI heʻema fiefia lahí, naʻe mavahe atu ʻa e fuʻu kakaí. Naʻá ma tetetete pē ʻi he mavahe mei he kolo ko iá, pea fakamālō ki hono maluʻi kimaua ʻe Sihová.
Faai atu pē, naʻe hoko ʻa Suli Langikaá ko homa ʻapí ia. Neongo hono fakamavahevaheʻi ʻe he taú ʻa e puleʻangá, naʻá ma fiefia ʻi he sio ki he founga hono tohoakiʻi mai ʻe Sihova ʻa e kakai ʻoku nau mahuʻingaʻia moʻoní, ki hono fāmili fāʻūtahá. ʻOkú ma maʻu ha ngaahi manatu melie ki he motu fakaʻofoʻofa ko ení. Ka neongo ia, hili pē ha taʻu ʻe ua, naʻe fakamoʻulaloa ʻa e kau maʻu mafaí ki he tenge mei he kau taki lotú, pea ko e tokolahi taha ʻo e kau misinalé naʻe pau ke nau mavahe mei he fonuá.
Ko e ngaahi uike hokó naʻe fakapuputuʻu mo fakalotomamahi. Naʻá ma fifili pe te ma ʻalú ki fē? Naʻe vaheʻi kimaua ʻe he Kulupu Pulé ki Pāpua Niu Kini. Naʻá ma aʻu ki he kolomuʻá, ʻa e Taulanga Molesipī, ʻi Sepitema 2001.
Pāpua Niu Kini—Fonua ʻo e Taʻeʻamanekiná
Neongo ko Pāpua Niu Kini ʻoku ofi taha ki ʻAositelēliá, ko ʻenau moʻui fakaʻahó mo e anga-fakafonuá ʻoku kehe ʻaupito ia. Naʻá ma ako ʻa e lea faka-Pīsini Tokí, ko e lea ia ʻoku ngāueʻaki lahi taha ʻe he fonuá ʻa ia ko e lea ʻe valungeau tupu ʻoku leaʻaki aí!
Hili ha ngāue taʻu ʻe tolu ʻi he kolo ko Popondetta, naʻe vaheʻi kimaua ki he ngāue fakasēketí. Naʻe ʻikai haʻama fakakaukau ʻe ngāueʻaki kimaua ʻe Sihova ʻi he founga ko ení! Naʻá ku faʻa houngaʻia maʻu pē ʻi he tataki, matuʻotuʻa, mo e malava fakaefaiako ʻa e kau ʻovasia fefonongaʻakí, ka naʻá ku ongoʻi naʻe ʻikai ke u taau ke fua e fatongia ko iá ʻi he ngaahi fakatahaʻangá. Ko ʻeku taumuʻá ke hoko ʻo ngāue fakamisinale. Naʻe ʻikai pē haʻaku fakakaukau ke ngāue ko ha ʻovasia fefonongaʻaki! Ko u kei moʻutāfuʻua pē ʻi hono ʻomai ʻe Sihova ʻa e monū ko iá.
ʻAʻahi ki ha kulupu mavahe ʻi he vahefonua West Sepik Province, Pāpua Niu Kini
Teuteu ʻa e ngaahi līpooti ke ʻave ki he vaʻá hili ʻa e ʻaʻahi ki he kulupu mavahe ʻi Pāpua Niu Kiní
ʻI he ngaahi kolo naʻá ma ʻaʻahi ki aí, naʻe faʻa ʻi ai ʻa e ʻuhila mo e vai pea pehē ki ha loki mo ha mohenga. ʻI he ngaahi feituʻu ʻutá, naʻe ʻikai faʻa maʻu ai ʻa e ngaahi meʻa ko ení. Naʻá ma mohe ʻi ha kiʻi hati siʻisiʻi, tafu afi ʻi tuʻa ʻo feimeʻakai ai, pea kaukau ʻi he ngaahi matavaí mo e vaitafé—ka ʻo kapau naʻe ʻi ai ha kalokataile, naʻá ma ʻutu pē ʻa e vaí ʻi ha kane ʻo kaukau pē ʻi he hatí.
Ko e vāhenga-ngāue ko ení naʻe fiemaʻu ki ai ʻa e kātaki lahi ʻaupito. Ka naʻá ma tuipau kapau te ma ʻalu mo e mālohi ʻokú ma maʻú, ʻe ʻai kimaua ʻe Sihova ke ma lavameʻa. (Fakamaau 6:14) Ko e ngaahi fakatahaʻanga mo e ngaahi kulupu naʻá ma ʻaʻahi ki aí naʻe faingataʻa ʻa e ʻalu ki aí, he naʻe tuʻu ia ʻi he ngaahi vaotā fihi, feituʻu anovai, pe feituʻu moʻungaʻia. Naʻá ma fononga ʻi ha veeni, vaka, vakapuna pea faʻa lue lalo ke aʻu ki homa fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné.b
Naʻe mateuteu maʻu pē ʻa Leann ke tali ha pole pē ʻi he ngāue fakamalangá
Ke ʻaʻahi ki he fakatahaʻanga ofi ki he kauʻāfonua ʻo ʻInitonēsiá, naʻá ma fakaʻuli ki ai laka hake ʻi he kilomita ʻe 350 ʻi ha ngaahi hala toka kovi. ʻI he ngaahi fefonongaʻaki ko iá laka hake ʻi he tuʻo 200, naʻá ma fou atu ai ʻi he ngaahi anovai mo e ngaahi vaitafe pea ʻikai loko ʻi ai ha hala fakakavakava. ʻI he faai atu ʻa e ngaahi taʻú, naʻá ma fakamoleki ʻa e taimi lahi ʻi hono teke ʻema meʻalelé ʻi he pelepelá ʻo faai pē ʻo ma aʻu ki homa fanga tokoua ʻofeiná ʻa ia naʻa nau talitali fiefia kimaua mo ha meʻakai.
Ko e fononga ʻi he hala ʻi Pāpua Niu Kiní ko ha pole!
ʻI heʻema fononga ki he ngaahi ʻotu moʻungá ʻi ha kiʻi vakapuna siʻisiʻi, naʻe faʻa feinga ʻa e pailaté ke fakasio hifo ki he tōʻanga vakapuná. Te ne puna māmālie hifo ke vakaiʻi pe ʻoku ʻi ai ha fānau pe fanga manu. Naʻa mau tūʻuta hifo leva ki he tōʻanga vakapuna pelepela mo toka kovi ʻi he funga moʻungá ʻa ia naʻe laka hake ʻi he mita ʻe 2,100 hono māʻolungá. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko e founga pē ʻe taha ke mavahe ai mei he ngaahi kolo tukuʻuta ko ení ko e puna vakapuna pē mei he lilifa ʻo e moʻungá.c
Ko e taimi ʻe niʻihi, naʻa mau kaka ʻi he ngaahi tafa moʻungá pe fou atu ʻi he ngaahi feituʻu anovaí, ʻi he taimi vela mo ʻaʻafu ʻa e ʻeá, naʻe faʻo ʻi heʻema kató ʻa e ʻū tohi mo e ngaahi meʻa tefitó. Koeʻuhí naʻa mau fononga fakataha mo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine faitōnungá, naʻe hoko ia ko ha taimi ke mau fefakalototoʻaʻaki mo kakata fiefia ai.
Fononga atu ki he ngāue fakamalangá ʻi Keram River, Pāpua Niu Kini
Naʻá ma hokosia ʻa e ongoʻi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻa ia ʻoku hiki ʻi he 1 Tesalonaika 2:8, (fakamatala ʻi laló): “ʻI hono maʻu ʻa e manavaʻofa loloto kiate kimoutolú, naʻa mau loto-lelei ai ke ʻoatu kiate kimoutolu . . . [ʻa] kimautolu tonu, koeʻuhí naʻa mou hoko ko e faʻahinga mātuʻaki ʻofeina kiate kimautolu.” Pea naʻá ma ʻiloʻi naʻe loto-lelei ʻa e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ke fai mai ʻa e meʻa tatau kiate kimaua, naʻa mo ʻenau loto-lelei ke feilaulauʻi ʻenau moʻuí ke maluʻi kimaua mei he kau kengi fakamālohí. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe fakamanamanaʻi ai ʻe ha tangata ʻa Leann ʻaki ha helepelu. Naʻe ʻikai lava ke u tokoniʻi ia he naʻá ku ʻi ha feituʻu kehe ʻo e koló. Naʻe vave ʻa e feinga ha tokoua ke fakahaofi ʻa Leann. Naʻe lavea siʻisiʻi pē ʻa e tokouá pea fakavave ʻa e niʻihi kehé ke taʻofi ʻa e tangata naʻe ʻitá. Naʻe fakaivimālohiʻi fakaʻaho kimaua ʻe Sihova ʻi ha fonua naʻe fakautuutu ʻa e fakamālohí koeʻuhí ke lava ʻo tokangaʻi fakalaumālie ʻa e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné.
Koeʻuhí ko e fakangatangata ʻa e ngaahi tuʻunga fakafaitoʻo ʻi Pāpua Niu Kiní, naʻe faingataʻa ke tauhi maʻu ʻema tuʻunga moʻui leleí. ʻI he 2010, naʻe mei mate ʻa Leann mei ha mahaki fakatupu mate, ko ia ai naʻá ma puna ki ʻAositelēlia ki ha faitoʻo fakavavevave. ʻI he mālohi ʻo Sihová, naʻá ma nofoʻaki nonga pē. Naʻe maʻu leva ʻe he kau toketaá ha faitoʻo. Naʻe pehē ʻe ha taha ʻo e kau toketaá: “Kuó mo ngāue maʻá e ʻOtuá. ʻI he taimi ní ʻokú ne ngāue maʻa kimoua.” Hili ha ngaahi māhina mei ai, naʻá ma foki ki homa vāhenga-ngāué.
Lahi ʻa e Ngāue ʻi ʻAositelēliá
ʻI he ngaahi taʻu hoko maí, naʻe fiemaʻu ke ma toe foki ki ʻAositelēlia ke fai ʻa e faitoʻo ʻo Leann. ʻI he 2012, naʻe tala mai ʻe he vaʻá ke ma nofo ai pē ʻi ʻAositelēlia ke tokangaʻi ʻema moʻui leleí. Hili ha mavahe ʻi ha taʻu lahi, ko e pole lahi tahá, naʻe ʻikai ko e fakaakeake homa tuʻunga moʻui leleí, ka ko e feʻunuʻaki ʻa e anga ʻema fakakaukaú mo e ongoʻí. Naʻá ma loto-mamahi ke mavahe mei ha vāhenga-ngāue mo e fāmili fakalaumālie naʻá ma ʻofa lahi aí. Naʻá ma ongoʻi kuo ʻikai ke ma lavameʻa pea ʻikai ke ma toe ʻaonga kia Sihova. Pea hili ha vahaʻa taimi lōloa ʻo e mavahe mei ʻAositelēliá, naʻe faingataʻa ke ma vakai ki ai ko homa ʻapi. Naʻá ma fiemaʻu moʻoni ʻa e tokoni ʻa e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻi he taimi ko iá.
Hili ʻa e sai ʻa e puke ʻo Leann, naʻá ma ngāue ko ha tāimuʻa makehe ʻi Wollongong, ko e faka-Tonga ia ʻo Seneé ʻi Niu Sau Uelé. Hili ha taʻu mei ai, naʻá ma fiefia lahi ke maʻu ha fakaafe ki he Ako Fakatohitapu Maʻa e Ngaahi Hoa Mali Kalisitiané (ʻa ia ko e Ako Maʻá e Kau ʻEvangeliō ʻo e Puleʻangá ʻi he taimi ní). Naʻe vaheʻi leva kimaua ʻe he vaʻa ʻAositalāsiá ki he ngāue fakasēketí. ʻI ha ngaahi taʻu, naʻá ma ʻaʻahi ki he ngaahi fakatahaʻanga mo e ngaahi kulupu ʻi he ngaahi kolo moʻumoʻuá, ngaahi kolo tuʻu mavahe ʻi he toafá, mo e ngaahi feituʻu ʻo e kau toutaí. Ko homa vāhenga-ngāue lolotongá ʻoku kau ki ai ʻa e ngaahi toafa ʻi he tokelau-hihifo ʻo ʻAositelēliá mo e kotoa ʻo Tīmoa-Lesitaá.
Malanga ʻi Tīmoa-Lesitā
ʻOku ou maʻu ha uaifi ʻofeina ʻokú ne poupouʻi lahi au pea tokangataha ki he ngaahi meʻa fakalaumālié, ʻa ia ko ha meʻaʻofa mahuʻinga taha ia meia Sihova. Naʻe ʻikai ʻaupito ke talitekeʻi ʻe Leann ha vāhenga-ngāue, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ngaahi faingataʻa mo e taʻefakafiemālie ʻa e ngaahi tuʻungá. ʻI he ʻeke ange ʻe ha taha pe ko e hā ʻa e founga ʻokú ne fekuki ai mo e ngaahi polé, ʻokú ne pehē, “ʻOku ou tala kia Sihova ʻa e meʻa kotoa pē.” Pea ʻi heʻene lau ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻokú ne fakaʻatā ai ʻa Sihova ke ne fakahinohinoʻi ia ʻi he founga lelei taha ke tākiekina ai ʻene moʻuí.
Kuo ʻikai ʻaupito haʻaku fakaʻiseʻisa ʻi heʻeku tuku ʻa Sihova ke ne tataki ʻeku moʻuí kae ʻikai hoko ko ha tokotaha sipoti ʻiloa ʻi he māmaní. Kuó u sio ʻoku malava ʻe Sihova ke ne akoʻi kitautolu ke fakahoko ha meʻa pē ʻokú ne loto ki ai kapau ʻoku tau loto-lelei ke tali ʻa e ngāue ʻokú ne vaheʻi mai kiate kitautolú. Kuó u ako ʻoku fiemaʻu ke u lotu maʻu pē ʻi he fehangahangai mo e ngaahi polé mo hono fai ha ngaahi fili, pea kole fakaʻaho ki ha poto pea pehē ki hono laumālie māʻoniʻoní. Ko ʻetau Tamai ʻofá, ʻa Sihova, kuó ne ʻomai kiate kitautolu ha moʻui fakakoloa mo fakafiemālie, pea ʻoku tau vēkeveke ke sio ki he ngaahi meʻa lahi ange te ne fakahoko fakafou ʻi he “ngaahi ipu ʻumea” hangē ko kitautolú.—2 Kolinitō 4:7.
a Ko e talanoa ki he moʻui ʻa Max Lloyd naʻe pulusi ia ʻi he ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo ʻo Siulai 15, 2012, peesi 17-21.
b Sio ki he 2011 Yearbook of Jehovah’s Witnesses, peesi 129-134, ki ha fakamatala ʻe taha ʻo ʻemau ʻaʻahi fakasēketi ʻi ha vaka.
c Sio ki he kupu “A Coral Reef in the Clouds” ʻi he ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo, Maʻasi 1, 2010, peesi 16-17.