Ko e Tohi Loka ʻa Noá—ʻOku ʻI ai Hano ʻUhinga kia Kitautolu?
LOLOTONGA hono ʻomai ʻa e kikite fekauʻaki mo e fakaʻilonga ʻo ʻene ʻi aí pea mo e fakaʻosiʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻá, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Kae hange ko e taimi ʻo Noa, ʻe pehe foki ʻa e hoko mai ʻae Fanautama ʻa Tangata.” (Mātiu 24:3, 37) ʻOku hā mahino, naʻe tomuʻa tala ʻe Sīsū ko e meʻa ʻoku hoko ʻi hotau ʻahó ʻoku ʻi ai hono tatau ʻi he taimi ʻo Noá. Ko ha fakamatala alafalalaʻanga mo tonu ʻo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he ʻaho ʻo Noá ʻe lava ke fakamoʻoniʻi ko ha koloa mahuʻinga taʻehanotatau ia.
Ko ha koloa mahuʻinga pehē ʻa e tohi loka ʻa Noá? ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻo ha tohi fakamoʻoni fakahisitōlia moʻoni? ʻE lava ke tau fakapapauʻi moʻoni ʻa e taimi naʻe hoko ai ʻa e Lōmakí?
Naʻe Hoko ʻAnefē ʻa e Lōmakí?
ʻOku ʻomai ʻe he Tohitapú ʻa e fakamatala fakahokohoko taʻu ʻoku fakaʻatā ai ha toe foki lelei ki he kamataʻanga ʻo e hisitōlia fakaetangatá. ʻI he Senesi 5:1-29, ʻoku tau maʻu ai ha laine hohoko mei he fakatupu ʻo e ʻuluaki tangatá, ʻa ʻĀtama, ki he fanauʻi ʻo Noá. Ko e Lōvaí naʻe kamata ia ʻi he “taʻu ko hono onongeau ʻo e moʻui ʻa Noa.”—Senesi 7:11.
Ke fakapapauʻi ʻa e taimi ʻo e Lōmakí, ʻoku fiemaʻu ke tau kamataʻaki ha ʻaho mahuʻinga. ʻA ia, kuo pau ke tau kamataʻaki ha ʻaho ʻa ia ʻoku tali ʻi he hisitōlia fakamāmaní pea ʻoku fehoanaki ia mo ha meʻa tefito naʻe hoko ʻoku lēkooti ʻi he Tohitapú. Mei ha tuʻunga pau mahuʻinga pehē, ʻe lava ke tau fai ai ha ngaahi fika pea vaheʻi ki he Lōmakí ha ʻaho makatuʻunga ʻi he tohimāhina Kelekōlio ʻoku ngāue anga-maheni ʻaki he taimi ní.
Ko e ʻaho mahuʻinga ʻe taha ko e 539 K.M., ʻa e taʻu naʻe liua ai ʻa Pāpilone ʻe Tuʻi Kōlesi ʻo Pēsiá. Ko e ngaahi maʻuʻanga fakamatala fakamāmani ki he taimi ʻo ʻene pulé ʻoku kau ai ʻa e ngaahi peleti tā tongitongi faka-Pāpilone pea mo e ngaahi tohi fakamoʻoni ʻa Tiʻotolasi, ʻAfilikanasi, ʻIusepiasi, mo Tolimi. Koeʻuhi ko ha tuʻutuʻuni naʻe tuku mai ʻe Kōlesi, naʻe mavahe ai ha toenga ʻo e kau Siú mei Pāpilone pea nau aʻu ki honau fonua tupuʻangá ʻi he 537 K.M. Naʻe fakaʻilongaʻi ʻe he meʻa ko iá ʻa e ngataʻanga ʻo e taʻu ʻe 70 ʻo hono fakalala ʻo Siutá, ʻa ia fakatatau ki he lēkooti faka-Tohitapú naʻe kamata ʻi he 607 K.M. ʻI hono fikaʻi ʻa e vahaʻa taimi ʻo e kau fakamāú pea mo e ngaahi pule ʻa e ngaahi tuʻi ʻo ʻIsilelí, ʻe lava ke tau fakapapauʻi ai ko e ʻEkisoto ʻa e kau ʻIsilelí mei ʻIsipité naʻe hoko ia ʻi he 1513 K.M. Ko e fakahokohoko taʻu makatuʻunga ʻi he Tohitapú ʻoku tau lau fakaholomui ai ʻi ha toe taʻu ʻe 430 ki hono fai ʻa e fuakava mo ʻĒpalahame ʻi he 1943 K.M. Ko hono hokó, kuo pau ke tau fakakaukau ki he ngaahi ʻaho fāʻeleʻi mo e vilo ʻa e moʻui ʻa Tela, Nēhoa, Seluki, Leʻu, Peleki, Hepelū, mo Sala, pea pehē kia ʻAfakisate, ʻa ia naʻe fāʻeleʻi “ʻi hono ua ʻo e taʻu hili ʻa e Lomaki.” (Senesi 11:10-32) ʻE lava ai ke tau fokotuʻu ʻa e kamataʻanga ʻo e Lōmakí ki he taʻu 2370 K.M.a
Tō ʻa e Ngaahi Vai Lōmakí
Ki muʻa ke tau fakamanatu ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he ʻaho ʻo Noá, te ke fiefia nai ke lau ʻa e Senesi vahe 7 veesi 11 ki he vahe 8 veesi 4. ʻI he fekauʻaki mo e fuʻu ʻuhá, ʻoku tala mai kia kitautolu: “ʻI he taʻu ko hono onongeau ʻo e moʻui ʻa Noa [2370 K.M.], ʻi hono ua ʻo e mahina, pea mo hono ʻaho hongofulu ma fitu ʻo e mahina, ʻi he ʻaho ko ia naʻe fakapa ai ʻa e ngaahi matavai ʻo e moana lahi, pea naʻe tangaki ʻa e ngaahi katupa ʻo e langi.”—Senesi 7:11.
Naʻe vahevahe ʻe Noa ʻa e taʻú ki he māhina ʻe 12 ʻo e ʻaho ʻe 30 ʻi he māhina taki taha. ʻI he kuonga muʻá, naʻe kamata ʻa e ʻuluaki māhiná ʻi he vaeuaʻanga nai ʻo ʻetau māhina ko Sepitemá ʻi he tohimāhiná. Naʻe kamata ke tō ʻa e ngaahi vai lōmakí ʻi he “ua ʻo e mahina, pea mo hono ʻaho hongofulu ma fitu ʻo e mahina” pea tō hokohoko ai ʻo feʻunga mo e ʻaho ʻe 40 mo e pō ʻe 40 lolotonga ʻa e ongo māhina ko Nōvema mo Tīsemá, 2370 K.M.
Fekauʻaki mo e Lōvaí, ʻoku toe tala mai kia kitautolu: “Ko e huʻa ʻa e vai ki he fonua ko e ʻaho ʻe teau ma nimangofulu. . . . pea naʻe foki atu ʻa e vai mei he fonua, ʻo fai maʻupe ʻene foki; pea ʻi he ʻosi ʻa e ʻaho ʻe teau ma nimangofulu kuo siʻisiʻi ai ʻa e vai. Pea toka ʻa e aake ʻi hono fitu ʻo e mahina ʻi hono ʻaho hongofulu ma fitu ʻo e mahina, ki he ngaahi moʻunga ʻo Alalate.” (Senesi 7:24–8:4) Ko ia ko e vahaʻa taimi mei hono kāpui ʻe he vaí ʻa e foʻi māmaní ki he taimi naʻe foki aí ko e ʻaho ʻe 150, pe māhina ʻe nima. Ko ia, naʻe hoko ai ʻo toka ʻa e ʻaʻaké ʻi he ʻotu moʻunga ʻo ʻAlalaté ʻi ʻEpeleli ʻo e 2369 K.M.
Sai, te ke fiefia nai ke lau ʻa e Senesi 8:5-17. Ko e ngaahi tumutumu ʻo e ʻotu moʻungá naʻe hā ia ʻi he meimei māhina ʻe ua mo e konga (ʻaho ʻe 73) ki mui ai, “ʻi hono mahina hongofulu [Sune] ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻo e mahina.” (Senesi 8:5)b ʻI he māhina ʻe tolu (ʻaho ʻe 90) ki mui ai—“ʻi hono onongeau ma taha taʻu ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻo e ʻuluaki mahina” ʻo Noá, pe ʻi he vaeuaʻanga ʻo Sepitema, 2369 K.M. —naʻe toʻo ai ʻe Noa ʻa e ʻufiʻufi ʻo e ʻaʻaké. Naʻe lava leva ai ke ne sio ki he “mātuʻu ʻa e funga kelekele.” (Senesi 8:13) ʻI he māhina ʻe taha mo e ʻaho ʻe 27 (ʻaho ʻe 57) ki mui aí, “ʻi hono ua ʻo e mahina, ʻi hono ʻaho uofulu ma fitu ʻo e mahina [vaeuaʻanga ʻo Nōvema, 2369 K.M.], kuo mōmoa ʻa e fonua.” Naʻe hū mai leva ki tuʻa ʻa Noa mo hono fāmilí mei he ʻaʻaké ki he kelekele mōmoá. Ko ia ai, ko Noa mo e niʻihi kehé naʻa nau fakamoleki ʻa e taʻu lau-māhina ʻe taha mo e ʻaho ʻe hongofulu (ʻaho ʻe 370) ʻi he ʻaʻaké.—Senesi 8:14.
Ko e hā ʻoku fakamoʻoniʻi ʻe he ngaahi lēkooti tonu mātē ko ení fekauʻaki mo e ngaahi meʻa naʻe hokó, ngaahi fakaikiikí, mo e ngaahi taimi tefitó? Ko e meʻá ni pē: Ko e palōfita Hepelū ko Mōsesé, ʻa ia ʻoku hā mahino naʻá ne fakatefito ʻa e Sēnesí mei he ngaahi lēkooti naʻá ne maʻú, naʻá ne ʻomai ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa, ʻo ʻikai ko ha talanoa fakaetalatupuʻa. Ko ia ai, ko e Lōvaí ʻoku ʻi ai hono ʻuhinga mahuʻinga kia kitautolu he ʻaho ní.
Naʻe Anga-Fēfē ʻa e Vakai ʻa e Kau Tohi Tohitapu Kehé ki he Lōmakí?
Tānaki atu ki he fakamatala ʻi he Senesí, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi maʻuʻanga fakamatala lahi kia Noa pe ko e Lōvai ʻi he Tohitapú. Ko e fakatātā:
(1) Ko e tokotaha fekumi ko ʻĒselá naʻá ne fakakau ʻa Noa mo hono ngaahi fohá (Semi, Hami, mo Sēfeti) ʻi he tohi hohoko ʻo e puleʻanga ʻIsilelí.—1 Kalonikali 1:4-17.
(2) Ko e toketā mo e tokotaha-tohi Kōsipeli ko Luké ʻokú ne fakakau ʻa Noa ʻi heʻene fakahokohoko ʻa e fanga kui ʻa Sīsū Kalaisí.—Luke 3:36.
(3) ʻOku toutou lave ʻa e ʻapositolo ko Pitá ki he fakamatala Lōmakí ʻi heʻene tohi ki he kaungā Kalisitiané.—2 Pita 2:5; 3:5, 6.
(4) ʻOku lave ʻa e ʻapositolo ko Paulá fekauʻaki mo e tui lahi naʻe fakahāhā ʻe Noa ʻi hono faʻu ʻa e ʻaʻaké ke hao ai hono fāmilí.—Hepelu 11:7.
ʻE lava ke ʻi ai ha veiveiua naʻe tali ʻe he kau tohi-Tohitapu fakamānavaʻi ko ení ʻa e fakamatala ʻi he Senesí fekauʻaki mo e Lōmakí? Naʻa nau fakakaukau taʻetoeveiveiua ki ai ko ha meʻa moʻoni naʻe hoko.
Sīsū mo e Lōmakí
Naʻe moʻui ki muʻa ʻa Sīsū Kalaisi ʻi heʻene hoko ko e tangatá. (Palovepi 8:30, 31) Ko ha meʻamoʻui laumālie ia ʻi hēvani ʻi he lolotonga ʻa e Lōmakí. ʻI he tuʻunga ko ha tokotaha sio tonú, ʻoku ʻomai ai ʻe Sīsū kia kitautolu ʻa e fakapapauʻiʻanga Fakatohitapu lahi taha ʻo Noa pea mo e Lōvaí. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Kae hange ko e taimi ʻo Noa, ʻe pehe foki ʻa e hoko mai ʻae Fanautama ʻa Tangata. He hange naʻe nofo ʻa e kakai ʻi he kuonga ʻo e Lomaki, ʻo nau kai mo inu, ʻo nau maʻu uaifi mo maʻu husepaniti, ʻo aʻu ki he ʻaho ko ia naʻe hu ai ʻa Noa ki he aake; pea naʻe ʻikai te nau ʻaloʻiloa kaeʻoua ke hoko mai ʻa e Lomaki, ʻo ʻave kinautolu fulipe: ʻe pehe foki ʻa e hoko mai ʻa e Fanautama ʻa Tangata.”—Mātiu 24:37-39.
ʻE ngāueʻaki ʻe Sīsū ha talatupuʻa ke fakatokanga mai ai kia kitautolu fekauʻaki mo e ngataʻanga ka hoko mai ʻo e fokotuʻutuʻu ko eni ʻo e ngaahi meʻá? ʻIkai ʻaupito! ʻOku tau tuipau naʻá ne ngāueʻaki ha fakatātā moʻoni fekauʻaki mo hono fakahoko mai ʻa e fakamaau fakaʻotuá ki he fulikivanú. ʻIo, naʻe mole ʻa e ngaahi moʻuí, ka ʻe lava ke tau maʻu ʻa e fakafiemālie mei hono ʻiloʻi naʻe fakahaofi ʻa Noa mo hono fāmilí ʻi he Lōmakí.
“Ko e taimi ʻo Noa” ʻoku mahuʻinga lahi ia ki he faʻahinga ʻoku moʻui he ʻahó ni, he lolotonga “ʻa e hoko mai ʻa e Fanautama ʻa Tangata,” ʻa Sīsū Kalaisi. ʻI heʻetau lau ʻa e fakamatala fakaikiiki fekauʻaki mo e Lōmaki ʻi māmani lahi ʻoku fakatolonga mai ʻi ha lēkooti naʻe tauhi ʻe Noá, ʻoku lava ke tau fakapapauʻi ai ko ha fakamatala fakahisitōlia moʻoni ia. Pea ko e fakamatala fakamānavaʻi fakaʻotua ʻa Senesi fekauʻaki mo e Lōvaí ʻoku ʻi ai ʻene ʻuhinga lahi kia kitautolu. Hangē pē ko e tui ʻa Noa, ko hono ngaahi fohá, mo honau ngaahi uaifí ki he founga ʻa e ʻOtuá ki he haó, ko kitautolu he ʻaho ní ʻe lava ke tau hoko ʻo ʻi he malumalu ʻo e maluʻi ʻa Sihová ʻo makatuʻunga ʻi heʻetau tui ki he feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú. (Mātiu 20:28) ʻIkai ngata aí, ʻe lava ke tau maʻu ʻa e ʻamanaki ʻo e hoko ʻo ʻi he lotolotonga ʻo e kau hao ʻi he ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu ko eni ʻo e ngaahi meʻá ʻo hangē tofu pē ko e fakahaaʻi ʻi he tohi loka ʻa Noá naʻá ne hao mo hono fāmilí ʻi he Lōmaki naʻá ne ʻomai ʻa e ngataʻanga ki he māmani taʻefakaʻotua ʻo e taimi ko iá.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ki he ngaahi fakaikiiki ki hono fakapapauʻi ʻa e ʻaho ʻo e Lōmakí, sio ki he Voliume 1, peesi 458-60, ʻo e Insight on the Scriptures, ko e pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
b ʻOku pehē ʻi he Keil-Delitzsch Commentary on the Old Testament, Voliume 1, peesi 148: “Ngalingali ko e ʻaho ʻe 73 hili ʻa e toka ʻa e ʻaʻaké, naʻe hā ʻa e ngaahi tumutumu ʻo e ʻotu moʻungá, ʻa ia ko e ngaahi tumutumu ʻo e ngaahi feituʻu māʻolunga ʻo ʻAimīniá, ʻa ia naʻe takatakaiʻi ai ʻa e ʻaʻaké.”
[Puha ʻi he peesi 5
Naʻa Nau Moʻui Fuoloa Pehē?
“KO E fuoloa ʻo Noa ko e taʻu ʻe hivangeau mo e taʻu ʻe nimangofulu; pea pekia,” ko e lau ia ʻa e Tohitapú. (Senesi 9:29) Ko e kui-tangata ʻa Noa ko Mētuiselá naʻá ne moʻui ʻi he taʻu ʻe 969—ko e vahaʻa taimi moʻui fakaetangata fuoloa taha ia ʻi he lēkōtí. Ko e ʻavalisi ʻo e lōloa ʻa e moʻui ʻa e toʻutangata ʻe hongofulu meia ʻĀtama kia Noá naʻe ʻi ʻolunga ia ʻi he taʻu ʻe 850. (Senesi 5:5-31) Ko e hā naʻe moʻui fuoloa pehē ai ʻa e kakai ʻi he taimi ko iá?
Ko e muʻaki taumuʻa ʻa e ʻOtuá ki he tangatá ke moʻui taʻengata. Ko e ʻuluaki tangatá, ʻa ʻĀtama, naʻe fakatupu ia fakataha mo e faingamālie ke ne maʻu ha lōloa ʻo e moʻuí ʻe ʻikai ʻaupito ngata ʻo kapau naʻá ne talangofua ki he ʻOtuá. (Senesi 2:15-17) Ka naʻe talangataʻa ʻa ʻĀtama peá ne fakamoleki ai ʻa e faingamālie ko iá. Hili ʻa e taʻu ʻe 930 ʻo e moʻuí, ʻa ia naʻe māmālie ʻo fakaʻau ki he maté, naʻe toe foki ʻa ʻĀtama ki he kelekelé ʻa ia naʻe toʻo ia mei aí. (Senesi 3:19; 5:5) Naʻe tuku atu ʻe he ʻuluaki tangatá ʻa e tukufakaholo ʻo e angahalá mo e maté ki he kotoa ʻo ʻene fānaú.—Loma 5:12.
Neongo ia, ko e kakai naʻe moʻui ʻi he vahaʻa taimi ko iá naʻa nau ofi ange ki he muʻaki tuʻunga haohaoa ʻo ʻĀtamá pea ʻoku hā mahino ko e ʻuhinga eni naʻa nau maʻu ai ʻa e moʻui fuoloa ange ʻi he faʻahinga ko ia naʻe ki mui ange aí. Ko ia ai, ko e lōloa ʻo e moʻui fakaetangatá naʻe meimei taʻu ʻe taha afe lolotonga ʻa e vahaʻa taimi ki muʻa ʻi he Lōmakí, ʻo hōloa vave ia hili ʻa e Lōvaí. Ko e fakatātaá, ko ʻĒpalahamé, naʻá ne moʻui ʻi he taʻu pē ʻe 175. (Senesi 25:7) Pea ʻi he taʻu nai ʻe 400 hili ʻa e mate ʻa e pēteliake loto-tōnunga ko iá, naʻe tohi ʻe he palōfita ko Mōsesé: “Ko e ngaahi ʻaho ʻo homau taʻu ko e taʻu ʻe fitungofulu; pea ka lahi hoto ngu, ʻe aʻu nai ki he valungofulu: pea ko hoto vikiʻanga ko e ongosia mo e muna.” (Sāme 90:10) ʻOku tatau pē ia mo e tuʻunga ʻi he ʻaho ní.
[Saati/Fakatātā ʻi he peesi 6, 7]
Mei he Tuʻutuʻuni ʻa Kōlesi ʻo Fakaʻatā ʻa e Kau Siú Ke Nau Foki mei he Fakahēʻí, ki he Lōmaki ʻo e ʻAho ʻo Noá
537 Tuʻutuʻuni ʻa Kōlesíc
539 Ko e liua ʻo Pāpilone ʻe Kōlesi
ko e Pēsiá
Taʻu ʻe 68
607 Kamata ʻa e fakalala taʻu ʻe 70 ʻo Siuta
Taʻu ʻe 906 ʻo e
tokangaʻi ʻe he
kau takí,
kau fakamāú, mo e
ngaahi tuʻi ʻIsilelí
1513 ʻEkisoto ʻa ʻIsileli mei ʻIsipité
Taʻu ʻe 430 Vahaʻa taimi taʻu ʻe 430 ʻi he taimi
naʻe nofo ai ʻa e fānau ʻIsilelí
ʻi he fonua ʻo ʻIsipité pea
ʻi Kēnaní (Ekisoto 12:40, 41)
1943 Fakapapauʻi ʻa e fuakava ʻia ʻĒpalahamé
Taʻu ʻe 205
2148 Ko e fāʻeleʻi ʻo Telá
Taʻu ʻe 222
2370 Kamataʻanga ʻo e Lōmakí
[Fakamatala ʻi lalo]
c Ko e fanongonongo ʻa Kōlesi ki hono tukuange ʻa e kau Siú mei he fakahēʻí naʻe fai ia “ʻi he ʻuluaki taʻu ʻo Kolesi ko e Tuʻi Pesia,” ngalingali ʻi he taʻu 538 K.M. pe ʻi he konga ki muʻa ʻi he 537 K.M.