LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w13 5/1 p. 10-13
  • ‘Naʻá Ne Takaua mo e ʻOtua Moʻoní’

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ‘Naʻá Ne Takaua mo e ʻOtua Moʻoní’
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2013
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • KO HA TANGATA TAʻEMELE ʻI HA MĀMANI FULIKIVANU
  • “KE KE FAʻU MOʻOU HA AAKE”
  • “HU . . . KI HE AAKE”
  • Naʻe Fakahaofi Ia “Fakataha mo ha Toko Fitu Kehe”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2013
  • Fakahalaiaʻi ʻe he Tui ʻa Noá ʻa e Māmaní
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • Naʻe Faʻu ʻe Noa ʻa e ʻAʻake
    Ko ʻEku Tohi ʻo e Ngaahi Talanoa Faka-Tohitapú
  • ʻE Lava ke Ako ʻa e Tokotaha Kotoa Pē mei he Noah—He Walked With God
    Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga—2002
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2013
w13 5/1 p. 10-13

FAʻIFAʻITAKI KI HEʻENAU TUÍ

‘Naʻá Ne Takaua mo e ʻOtua Moʻoní’

NAʻE fakatonutonu hake ʻe Noa hono tuʻá mo faofao hono ngaahi uoua kuo felāngaakí. Fakakaukau atu ʻokú ne tangutu ʻi ha fuʻu pimi papa, ʻo kiʻi mālōlō ʻi ha laui mōmeniti mei heʻene ngāué ʻo sio atu ki he fuʻu fōtunga ʻo e ʻaʻaké. Ko e nanamu mālohi ʻo e valitā velá, ko e ongo ʻo e ngaahi meʻangāue fakatufungá ʻoku toutou pākakihi mai. Mei he feituʻu naʻá ne tangutu aí, naʻe lava ʻa Noa ke sio ki he ngāue mālohi hono ngaahi fohá ʻi he ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo e toka papa ʻi he ʻaʻaké. Ko hono ngaahi fohá mo honau ngaahi uaifí mo hono uaifi ʻofaʻangá kuo nau ngāue mālohi mo ia ʻi he langa ko ení ʻi ha laui hongofuluʻi taʻu he taimí ni. Kuo nau fāinga mai he vahaʻa taimi ka ʻoku kei toe lahi pē ʻa e meʻa ke faí!

Ko e kakai ʻi he feituʻú naʻa nau fakakaukau ko kinautolu kotoa ʻoku nau vale. Ko e lahi ange ʻa e ʻasi mai ʻa e fōtunga ʻo e ʻaʻaké, ko e lahi ange ia ʻa e kata ʻa e kakaí ʻi he foʻi fakakaukau ko ia ʻo ha lōmaki ʻa ia te ne ʻufiʻufi ʻa e kotoa ʻo e māmaní. Ko e fakatamaki naʻe toutou fakatokanga ʻe Noa kiate kinautolú naʻe hā ngali faingataʻa ke fai ha tui ki ai, naʻe fuʻu ngalivale! Naʻe ʻikai ke nau mahinoʻi ha tangata ke ne fakamoleki ʻene moʻuí—mo e moʻui hono fāmilí—ʻi ha feinga fakavalevale pehē. Neongo ia, ko e ʻOtua ʻo Noá, ʻa Sihova naʻá ne vakai hifo ki ai ʻi he tafaʻaki kehe ʻaupito.

ʻOku pehē ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “Naʻe takaua ʻa Noa mo e ʻOtua [moʻoní].” (Sēnesi 6:9) ʻOku ʻuhinga iá ki he hā? Naʻe ʻikai ʻuhinga ia naʻe takaua ʻa e ʻOtuá ʻi māmani, pe naʻe ʻalu ʻa Noa ki hēvani. Ka naʻe talangofua ʻaupito ʻa Noa ki he ʻOtuá mo ʻofa moʻoni ʻiate ia ʻo hangē ia kuó ne ʻaʻeva fakataha mo Sihova ko ha kaumeʻá. ʻI he hili ha laui afeʻi taʻu naʻe pehē ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo Noa: “Fakafou ʻi he [ʻene] tuí naʻá ne fakahalaiaʻi ai ʻa e māmaní.” (Hepelū 11:7) Naʻe anga-fēfē ia? Ko e hā ʻe lava ke tau ako he ʻahó ni mei heʻene tuí?

KO HA TANGATA TAʻEMELE ʻI HA MĀMANI FULIKIVANU

Naʻe tupu hake ʻa Noa ʻi ha māmani naʻe vave ʻene ʻalu mei he koví ki he kovi ange. Naʻe ʻosi kovi pē ia ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻene kui-ua ko ʻĪnoké, ko ha toe tangata anga-tonu naʻe takaua mo e ʻOtuá. Naʻe tomuʻa tala ʻe ʻĪnoke ha ʻaho ʻo e fakamaau ʻe hoko mai ki he kakai anga-taʻefakaʻotua ʻo e māmaní. Ka ʻi he taimi ko eni ʻo Noá ko e tuʻunga fakaʻulungāanga ʻo e kakai naʻe toe kovi ange. Ko hono moʻoní, mei he vakai ʻa Sihová, kuo kaʻanga ʻa e māmaní pea fonu ʻi he fakamālohí. (Sēnesi 5:22; 6:11; Sute 14, 15) Ko e hā naʻe hokó ʻo ʻai ai ʻa e ngaahi meʻá ke toe kovi angé?

Ko ha tuʻunga mātuʻaki fakamamahi naʻe eʻa ʻi he haʻohaʻonga ʻo e ngaahi foha fakalaumālie ʻo e ʻOtuá, ʻa e kau ʻāngeló. Ko e taha ʻo kinautolu naʻá ne ʻosi angatuʻu kia Sihova, pea hoko ko Sētane ko e Tēvoló ʻaki ʻene lauʻikovi loi ʻa e ʻOtuá pea fakataueleʻi ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ki he angahalá. ʻI he ʻaho ʻo Noá, naʻe kamata ʻa e kau ʻāngelo kehe ke angatuʻu ki he pule totonu ʻa Sihová. ʻI heʻenau liʻaki ʻenau ngāue naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá ʻi hēvaní, naʻa nau haʻu ki māmani, hoko ʻo tangata pea ʻave ʻa e kau fefine talavoú ko honau ngaahi mali. Ko e kau ʻāngelo angatuʻu hīkisia mo siokitá naʻa nau hoko ko e tākiekina fakatupu mate ʻi he haʻohaʻonga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.—Sēnesi 3:1-5; 6:1, 2; Sute 6, 7.

ʻIkai ko ia pē, ko e fetaulaki taʻefakanatula ʻi he vahaʻa ʻo e kau ʻāngelo naʻe liliu sinó mo e kau fefiné naʻe tupu ai ha fānau fekolosiʻaki naʻa nau sino kaukaua mo ivi makehe atu. ʻOku ui kinautolu ʻi he Tohi Tapú ko e kakai lalahi pe Nefilimi, ʻa ia ʻoku ʻuhingá ko e “Kau Fakapaʻulu”—ko e faʻahinga ʻoku nau ʻai ʻa e niʻihi kehé ke tō ki lalo. Ko e kau houtamaki anga-fītaʻá, ʻa e kakai lalahi pe Nefilimi ko iá naʻa nau ʻai ʻa e māmaní ke toe kovi ange. Tā neʻineʻi ke vakai mai ʻa e Tokotaha-Fakatupú, “kuo fakautuutu ʻa e kovi ʻa e tangata ʻi mamani, pea ʻoku kovi ʻatā ʻa e filioʻi kotoa pe ʻo e ngaahi fakakaukau ʻa hono loto maʻuaipe.” Naʻe fakapapauʻi ʻe Sihova ke ne toʻo atu ʻa e sōsaieti fulikivanú ʻi loto ʻi he taʻu ʻe 120.—Sēnesi 6:3-5.

Naʻe pau ke maluʻi ʻe Noa mo hono uaifí ʻena fānaú mei he ngaahi tākiekina koví

Sioloto atu ki he feinga ke ʻohake ha fāmili ʻi ha māmani pehē! Neongo ia naʻe fai pehē ʻa Noa. Naʻá ne maʻu ha uaifi lelei. Hili hono taʻu 500, naʻe fanauʻi ʻe hono uaifí ki ai ha ngaahi foha ʻe toko tolu—ko Semi, Hami mo Sēfeti.a Naʻe maluʻi fakataha ʻe he ongo mātuʻá ʻena fānau tangatá mei he tākiekina fakalielia takatakai ʻiate kinautolú. Naʻe hehema ʻa e fanga kiʻi tamaiki tangatá ke nau ofo mo leleiʻia ʻi he “kau toʻa” mo e “faʻahinga ongoongo”—pea ko e kakai lalahí pe Nefilimí naʻa nau pehē. Ko Noa mo hono uaifí naʻe faingataʻa ke na maluʻi ʻa e fānaú mei he līpooti kotoa fekauʻaki mo e ngāue kovi ʻa e kau saiāniti ko iá, ka naʻe lava ke na akoʻi ʻa e moʻoni fakamānako fekauʻaki mo Sihova ko e ʻOtuá, ʻa e tokotaha ʻoku fehiʻa ki he fulikivanú kotoa. Naʻe fiemaʻu ke na tokoniʻi ʻena tamaiki tangatá ke nau ʻiloʻi naʻe mamahi ʻa Sihova ʻi he fakamālohí mo e angatuʻu ʻa e māmaní.—Sēnesi 6:6.

Ko e ngaahi mātuʻa ʻi he ʻaho ní ʻoku nau mahinoʻi lelei ʻa e tuʻunga ʻo Noa mo hono uaifí. ʻI he founga tatau ʻoku fakakonahi hotau māmaní ʻe he fakamālohí mo e angatuʻú. Naʻa mo e fakafiefia ʻoku fakataumuʻa maʻá e fānaú ʻoku fonu nai ia ʻi he fakamālohí mo e angatuʻú. Ko e ngaahi mātuʻa fakapotopotó ʻoku nau fai ʻa e meʻa kotoa ʻoku malavá ke fakafepakiʻi ʻa e ngaahi tākiekina peheé ʻaki hono akoʻi ʻenau fānaú fekauʻaki mo e ʻOtua ʻo e melinó, ʻa Sihova, ʻa ia ʻe ʻi ai ha ʻaho te ne fakangata kotoa ai ʻa e fakamālohí. (Saame 11:5; 37:10, 11) ʻOku malava ke lavameʻa! Naʻe lavameʻa ʻa Noa mo hono uaifí. Naʻe tupu hake ʻena fānaú ʻo hoko ko e kau tangata lelei, naʻa nau mali mo e kau fefine naʻe tatau pē mo kinautolu ʻo loto-lelei ke fakamuʻomuʻa ʻa e ʻOtua moʻoní, ʻa Sihova ʻi heʻenau moʻuí.

“KE KE FAʻU MOʻOU HA AAKE”

ʻI ha ʻaho, naʻe liliu ai ʻa e moʻui ʻa Noá ʻo ʻikai ke toe tatau mo ia ki muʻá. Naʻe lea ʻa Sihova ki heʻene sevāniti ʻofeiná pea tala kiate ia ʻa ʻEne taumuʻá ke fakangata ʻa e māmani ʻo e taimi ko iá. Naʻe fekau ʻe he ʻOtuá ʻa Noa: “Ke ke faʻu moʻou ha aake ʻaki ʻa e ʻakau ko e kofa.”—Sēnesi 6:14.

Ko e ʻaʻake ko ení naʻe ʻikai ko ha vaka, ʻo hangē ko e fakakaukau ʻa e niʻihi. Naʻe ʻikai ke ʻi ai hano taumuʻa pe taumuli, takele pe foheʻuli—ʻikai ha ngaahi pikopiko pe ngaofe. Naʻe hangē ia ha fuʻu puha lahí. Naʻe ʻoange ʻe Sihova kia Noa ʻa e ngaahi fua totonu ʻo e ʻaʻaké, mo e ngaahi fakaikiiki fakatatau ki hono faʻú, pea mo e fakahinohino ki hono vali ʻa loto mo tuʻa ʻaki ʻa e valitaá. Pea naʻá ne tala kia Noa hono ʻuhingá: “Ko au e ʻoku ou teu ʻomi ʻa e lomaki, ko e fuʻu vai ke ʻufiʻufi ʻa e fonua . . . ʻIlonga ha meʻa ʻoku ʻi he fonua ʻe mate.” Kae kehe naʻe ʻoange ʻe Sihova ʻa e fakahinohino ko ení kia Noa: “Te ke hu koe ki he aake, pea ʻe hu mo koe ho ngaahi foha, mo ho uaifi, mo e ngaahi uaifi ʻo ho ngaahi foha.” Naʻe ʻomai foki ʻe Noa ʻa e niʻihi mei he faʻahinga kotoa ʻo e fanga manú. Ko e faʻahinga pē ʻi he ʻaʻaké ʻe lava ke hao ʻi he Lōmaki ne ʻamanaki hokó!—Sēnesi 6:17-20.

Naʻe fehangahangai ʻa Noa mo ha ngāue kāfakafa. Ko e ʻaʻake ko ení naʻe lahi fakaʻulia—ko ha fute ʻe 437 (mita ʻe 133) hono loloá, fute ʻe 73 (mita ʻe 22) hono māukupú pea fute ʻe 44 (mita ʻe 13) hono māʻolungá. Naʻe lahi mamaʻo ange ia ʻi he ngaahi vaka lalahi taha kuo faʻu mei he papá naʻa mo ia ʻi onopōní. Naʻe holomui ʻa Noa mei he ngāue ko ení, lāunga fekauʻaki mo hono ngaahi polé, pe liliu ʻa e ngaahi fakaikiikí ke faingofua ange ki ai? ʻOku tali ʻe he Tohi Tapu: “Pea fai ʻe Noa; ʻilonga ha meʻa naʻe tuʻutuʻuni kiate ia ʻe he ʻOtua, naʻa ne fai ia.”—Sēnesi 6:22.

Naʻe feʻunga ʻa e ngāué mo ha ngaahi hongofuluʻi taʻu, ko ha taʻu nai ʻe 40 ki he 50. Naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi ʻuluʻakau ke tā, kupuʻi ʻakau ke fetuku mo e pimi ke tutuʻu, fakafuo mo fakatahaʻi. Ko e ʻaʻaké naʻe fiemaʻu ke fungavaka tolu, ko ha ngaahi loki mo ha matapā ʻi he tafaʻakí. Ko hono moʻoní, naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi matapā ʻi ʻolunga pea pehē foki ki he ʻató ʻo tuʻu māʻolunga hake he loto mālié koeʻuhi ke tafe ai ʻa e vaí.—Sēnesi 6:14-16.

ʻI he faai mai ʻa e ngaahi taʻú pea mo hono faʻu ʻo e ʻaʻaké, kuo pau pē naʻe fuʻu fiefia ʻa Noa ʻi he poupou ʻa hono fāmilí! Naʻe ʻi ai ʻa e tafaʻaki ʻe taha ʻo e ngāué naʻe lahi ange hono polé ʻi hono faʻu ʻo e ʻaʻaké. ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú kiate kitautolu ko Noá “ko ha tokotaha malangaʻi ʻo e māʻoniʻoní.” (2 Pita 2:5) Ko ia naʻá ne takimuʻa loto-toʻa ʻi hono fakatokanga ki he kakai fulikivanu ʻo e sōsaieti fakaʻotuamaté fekauʻaki mo e fakaʻauha ʻoku tuʻunuku mai kiate kinautolú. Naʻe anga-fēfē ʻenau talí? Naʻe manatu ʻa Sīsū ki mui ki he taimi ko iá, ʻo pehē ko e kakai ko iá “naʻe ʻikai te nau tokanga.” Naʻá ne pehē naʻa nau femoʻuekina ʻi he ngaahi meʻa ʻo e moʻui fakaʻahó—kai, inu mo e mali—naʻe ʻikai ke nau tokanga kia Noa. (Mātiu 24:37-39) ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe tokolahi ʻa e kakai naʻa nau manukiʻi ia mo hono fāmilí; ko e niʻihi naʻa nau fakamanamanaʻi nai mo fakafepakiʻi kakaha ia.

Neongo ʻa e ngaahi fakamoʻoni ʻo hono tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Noá, naʻe manukiʻi pē ia ʻe he kakaí pea tukunoaʻi ʻene pōpoakí

Ka naʻe ʻikai ke foʻi ʻa Noa mo hono fāmilí. Neongo naʻa nau moʻui ʻi ha māmani naʻa nau hanga ki hono ʻai ʻenau taumuʻa tefitó ki he moʻuí, ko hono langa ʻo e ʻaʻaké, naʻe hā ʻikai loko mahuʻinga, takihalaʻi pe ngalivale naʻa nau kei hokohoko faitōnunga atu pē. Ko e ngaahi fāmili Kalisitiane ʻi he ʻaho ní ʻoku lava ke nau ako ʻa e meʻa lahi mei he tui ʻa Noa mo hono fāmilí. He ko ē, ʻoku tau moʻui ʻi he taimi ʻoku ui ʻe he Tohi Tapú ko e “ngaahi ʻaho fakaʻosí” ʻo e fokotuʻutuʻu ko eni ʻo e māmaní. (2 Tīmote 3:1) Naʻe pehē ʻe Sīsū ko hotau kuongá ʻe hangē tofu pē ko e kuonga ʻa ia naʻe langa ai ʻe Noa ʻa e ʻaʻaké. Kapau ʻe tali ʻe he māmaní ʻa e pōpoaki fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he taʻemahuʻingaʻia, manuki pe naʻa mo e fakatangá, ʻe lelei ki he kau Kalisitiané ke nau manatuʻi ʻa Noa. ʻOku ʻikai ko kinautolu ia ʻoku ʻuluaki fehangahangai mo e ngaahi pole peheé.

“HU . . . KI HE AAKE”

Naʻe fakalaka atu ʻi he ngaahi hongofuluʻi taʻu pea ko e ʻaʻaké naʻe faai atu pē ke hā mai hono fōtungá ʻoku mei ʻosi. ʻI he ofi ʻa Noa ki hono taʻu 600, naʻá ne fekuki mo e mole ha ʻofaʻanga ʻi he maté. Naʻe mate ʻene tamaí ʻa Lēmeki.b ʻI he hili ha taʻu ʻe nima mei ai, ko e tamai ʻa Lēmekí ʻa e kui-tangata ʻa Noá, Mētuisela naʻá ne mate ʻi hono taʻu 969—ʻo ngata ai ʻa e moʻui lōloa taha ʻa ha tangata ʻi he lēkooti ʻa e Tohi Tapú. (Sēnesi 5:27) Fakatouʻosi ʻa Mētuisela mo Lēmeki ko e ongo toʻumeʻa ʻo e ʻuluaki tangatá, ʻa ʻĀtama.

ʻI he taʻu tatau ko iá, ko e pēteliake ko Noá naʻá ne maʻu ha pōpoaki foʻou mei he ʻOtua ko Sihová: “Hu koe mo ho famili kotoa ki he Aake.” ʻI he taimi tatau, naʻe tala ange ʻe he ʻOtuá kia Noa ke fakaheka ʻa e faʻahinga kehekehe ʻo e fanga manú ki he ʻaʻaké—ʻo tautau toko fitu ʻa e faʻahinga maʻá, ke taau ki he ngāue fakaefeilaulaú pea ko e toengá ke tautau toko ua.—Sēnesi 7:1-3.

Kuo pau naʻe fakangalongataʻa ʻa e sio ki aí. Mei he hopo ʻa e laʻaá naʻa nau fakaholo kotoa atu ko e laui ngeau—luelue, puna, totolo, tohopo, ngaʻingaʻi—ʻi he lahi kehekehe, fuo kehekehe mo e anga kehekehe. ʻOku lava ke tau sioloto atu ki siʻi Noá ʻokú ne feinga ke seʻeseʻe, pukepuke pe naʻa mo hono feingaʻi ʻa e fanga manu kaivaó ke nau hū ki he feituʻu fakangatangata ʻi he ʻaʻaké. ʻOku pehē ʻe he fakamatalá “naʻa nau hu . . . kia Noa ki he aake.”—Sēnesi 7:9.

ʻOku veiveiua ʻa e niʻihi ʻo nau ʻeke nai: ‘ʻE lava fēfē ha meʻa pehē? Pea ʻe lava fēfē ʻa e fanga monumanu kotoa ko iá ke nofo melino fakataha ʻi ha feituʻu fakangatangata?’ Fakakaukau angé: ʻOku fakalaka moʻoni atu ʻi he mālohi ʻo e Tokotaha-Fakatupu ʻo e ʻunivēsí ke puleʻi ʻene ngaahi monumanu fakatupú, naʻa mo hono ʻai ke lalata mo anga-ngofua kapau ʻe fiemaʻu? Manatuʻi ko Sihova ʻa e ʻOtua naʻá ne taaʻi ʻa e Tahi Kulokulá pea taʻofi mo e laʻaá ke tuʻumaʻú. ʻE ʻikai ke ne lava ʻo fakahoko ʻa e meʻa naʻe fakamatala ʻi he tuʻunga ʻo Noá? Ko e moʻoni, te ne lava pea naʻá ne fai ia!

Ko e moʻoni, naʻe lava ke fili ʻe he ʻOtuá ha founga kehe ke fakahaofi ai ʻene fanga monumanu fakatupú. Neongo ia, naʻá ne fili fakapotopoto ha founga ke fakamanatu mai ai kiate kitautolu ʻa e falala naʻá ne ʻuluaki tuku ki he faʻahinga ʻo e tangatá ke tokangaʻi ʻa e meʻa moʻui kotoa ʻi he māmaní. (Sēnesi 1:28) Ko e ngaahi mātuʻa tokolahi he ʻahó ni ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e talanoa ʻo Noá ke akoʻi ʻenau fānaú ʻoku fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻa e kakaí mo e fanga manu naʻá ne fakatupú.

Naʻe tala ange ʻe Sihova kia Noa ko e Lōmakí ʻe hoko mai ʻi ha uike. Kuo pau ko ha taimi mātuʻaki femoʻuekina eni ki he fāmilí. Sioloto atu ki he ngāue ki he fanga manú kotoa mo ʻenau meʻakai ke tuku fakafeituʻu maau mo hono fakaheka ʻa e ngaahi meʻa ʻa e fāmilí. Ko e uaifi ʻo Noá mo e uaifi ʻo Semi, Hami mo Sēfetí ʻoku nau femoʻuekina nai tautefito ki hono feingaʻi ha nofoʻanga ʻi he ʻaʻaké.

Fēfē ʻa e kakaí? Naʻe “ʻikai te nau tokanga”—naʻa mo e sio ki he ngaahi fakamoʻoni ʻi hono tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa Noa mo ʻene ngaahi feingá. Kuo pau pē naʻa nau fakatokangaʻi ʻa e fakateholo atu ʻa e fanga manú ki he ʻaʻaké. Ka ʻoku ʻikai totonu ke tau ofo ʻi heʻenau taʻemahuʻingaʻiá. Ko e kakai ʻi he ʻaho ní, ʻoku ʻikai te nau tokanga ki he ngaahi fakamoʻoni lahi fau ʻoku tau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu kotoa ʻo e māmani ko ení. Pea hangē ko ia naʻe tomuʻa tala ʻe he ʻapositolo ko Pitá, ko e kau manukí ʻoku nau hoko mai mo ʻenau manukí, ʻo manukiʻi ʻa kinautolu ko ia ʻoku nau fai ki he fakatokanga ʻa e ʻOtuá. (2 Pita 3:3-6) ʻOku pehē pē, naʻe manukiʻi moʻoni ʻe he kakaí ʻa Noa mo hono fāmilí.

ʻE ngata ʻa fē ʻa e manukí? ʻOku tala mai kiate kitautolu ʻe he fakamatalá ʻi he taimi pē naʻe hū ai ʻa Noa mo hono fāmilí mo e fanga manú ki loto ki he ʻaʻaké, “pea tapuni ʻe Sihova” ʻa e matapaá. Kapau naʻe ofi atu ha kau manuki, ko e ngāue fakaʻotuá ʻoku ʻikai ha toe veiveiua te ne fakalongolongoʻi kinautolu. Kapau naʻe ʻikai, naʻe taʻofi ʻaupito kinautolu ʻi he tō hifo ʻa e ʻuhá—he naʻe tō hifo ia! Pea naʻe ʻuha hokohoko ai pē—ʻo tāfea ʻa e māmaní, hangē ko ia naʻe tala ʻe Sihová.—Sēnesi 7:16-21.

Naʻe fiefia ʻa Sihova ʻi he mate ʻa e faʻahinga fulikivanu ko iá? ʻIkai! (ʻIsikeli 33:11) ʻI hono kehé, naʻá ne ʻoange kiate kinautolu ʻa e faingamālie kotoa ke liliu ʻenau ngaahi foungá pea fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. Naʻe lava ke nau fai ia? Ko e founga moʻui ʻa Noá naʻá ne tali ʻa e fehuʻi ko iá. ʻI he takaua mo Sihová, talangofua ki hono ʻOtuá ʻi he meʻa kotoa peé, naʻe fakahā ʻe Noa ko e haó naʻe malava. ʻI he ʻuhinga ko iá naʻe fakahalaiaʻi ʻe heʻene tuí ʻa e māmani ʻo hono ʻahó; naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Noa naʻe lava ke moʻui ʻi ha founga moʻui naʻe fakahōifua ki he ʻOtuá. Ko ʻene tuí naʻe hao ai mo hono fāmilí. Kapau te ke faʻifaʻitaki ki he tui ʻa Noá te ke fakahaofi ai koe mo kinautolu ʻokú ke ʻofa aí. ʻI he hangē ko Noá, ʻoku lava ke ke ʻaʻeva mo Sihova ko e ʻOtuá hangē ko hao kaumeʻá. Pea ko e kaumeʻa ko iá ʻoku lava ke tolonga ʻo taʻengata!

a Ko e kakai ʻi he ngaahi ʻaho ko iá naʻa nau moʻui fuoloa ange kinautolu ʻia kitautolu he ʻaho ní. Ko ʻenau moʻui fuoloá ʻoku fakamoʻoniʻi ai naʻa nau ofi ange ki he ivi lahi mo e haohaoa ʻa ia naʻe maʻu ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ka naʻe molé.

b Naʻe fakahingoa ʻe Lēmeki hono fohá ko Noa—ʻoku ʻuhingá nai ko e “Mālōlō”—pea naʻe kikiteʻi ʻe fakahoko ʻe Noa ʻa e ʻuhinga hono hingoá ʻaki hono taki atu ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ki he mālōlō mei he ongosia ʻo e fakamalaʻia e kelekelé. (Sēnesi 5:28, 29) Naʻe ʻikai moʻui ʻa Lēmeki ke sio hono fakahoko ʻo e kikité ni.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share