LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w04 2/15 p. 31
  • Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko ha Fuʻu ʻŌlive Maʻuiʻui ʻi he Fale ʻo e ʻOtuá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2000
  • Ko e Fuʻu Lōmakí
    Ko ʻEku Tohi ʻo e Ngaahi Talanoa Faka-Tohitapú
  • Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Senesí​—I
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • ʻE Lava ke Toe Huli ha Fuʻu ʻAkau Naʻe Tā?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2015
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
w04 2/15 p. 31

Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí

Hili ʻa e Lōmakí, naʻe tukuange atu ʻe Noa mei he ʻaʻaké ha foʻi lupe ʻa ia naʻe foki mai mo “ha louʻi olive.” Naʻe maʻu mei fē ʻe he foʻi lupé ʻa e lauʻiʻakaú?

ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú kia kitautolu naʻe “huʻa ʻaupito ʻa e vai ki he fonua; pea naʻe lofia kotoa pe ʻa e ngaahi moʻunga maʻolunga ʻi lalo langi katoa.” (Senesi 7:19) ʻI he holo hifo ʻa e vai lōmakí, naʻe tuku atu ai tuʻo tolu ʻe Noa ha foʻi lupe​—ʻo fakahili uike. Ko hono tuʻo uá, naʻe foki mai ai ʻa e foʻi lupé mo “ha louʻi olive mata: pea ʻilo ai ʻe Noa kuo manifi ʻa e vai ʻi he fonua.”—Senesi 8:​8-11.

Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ʻaupito ha founga he taimí ni ke tala ai ʻa e lōloa ʻo e tāfea ʻa ha konga tefito ʻo e māmaní, he ko e tuʻunga fakasiokālafi ʻo e foʻi māmaní naʻe liliuʻi taʻetoeveiveiua ia ʻe he Lōvaí. Neongo ia, ʻoku ngalingali naʻe ʻufiʻufi ʻo lōloa feʻunga ʻe he vaí ʻa e lahi taha ʻo e ngaahi feituʻú ʻi he mate ʻa e ʻuluʻakau lahí. Kae kehe, ʻoku ngalingali naʻe kei moʻui pē ʻa e niʻihi, ʻo ʻai ai ke lava ʻo nau huli foʻou hake ʻi he taimi naʻe holo hifo ai ʻa e vaí.

ʻI he fekauʻaki mo e ʻōlivé, ʻoku pehē ʻe he New Bible Dictionary: “Kapau ʻoku tutuʻu, ʻoku ʻalu hake ʻa e ngaahi huli foʻou mei he aká, ʻo lava ke tupu hake ai ʻa e vaʻa foʻou ʻe nima. Ko e ʻulu ʻōlive [meimei maté] ʻoku faʻa huli hake foki ia ʻi he foungá ni.” ʻOku “hangē ia ʻoku ʻikai ala fakaʻauha ʻene tuʻunga moʻuí,” ko e lau ia ʻa e New Schaff-​Herzog Encyclopedia of Religious Knowledge. ʻOku ʻikai ha tangata he ʻahó ni te ne ʻiloʻi ʻa e ngaahi fakaikiikí, hangē ko e tuʻunga ʻo e konokona pea mo e fua māfana ʻo e vai lōmakí. Ko ia ai, ʻoku ʻikai lava ke tau fakapapauʻi ʻa e ola ʻe lava ke hoko ki he ʻulu ʻōlivé mo e mohuku kehé.

Kae kehe, ko e ʻōlive vaó ʻoku ʻikai lava ke moʻui ia ʻi he ʻea momokó, hangē ko ia ko e ʻōlive vao ʻoku maʻu ʻi he ngaahi moʻunga māʻolunga angé. ʻOku tupu lahi ia ʻi he ngaahi ʻēlia ʻi lalo ʻi he mita ʻe 1,000, ʻa ia ko e fakaʻavalisi ʻo e fua māfana aí ʻoku māʻolunga ia ʻi he tikilī Selosiasi ʻe 10. “Ko ia,” ko e lau ʻa e tohi ko e Flood Reconsidered, “naʻe lava ke fakaʻosiʻaki ʻe Noa mei he lauʻiʻakau naʻe tosiʻi foʻoú ko e ngaahi teleʻa māʻulalo angé naʻe hoko ia ʻo ʻatā mei he vaí.” ʻI he taimi naʻe tuku atu ai ʻe Noa ʻa e foʻi lupé ʻi ha uike ki mui aí, naʻe ʻikai ke toe foki mai ia, ʻo fakahaaʻi ai ʻa e lahi ange ʻa e mohukú mo e ngaahi feituʻu naʻe malava ke hoko ko e mālōlōʻanga ki he foʻi lupé.​—Senesi 8:​12.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share