LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w01 2/1 p. 20-23
  • ʻE Lava Ke Ke Fekuki mo e Loto-Siʻí!

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻE Lava Ke Ke Fekuki mo e Loto-Siʻí!
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻI he Taimi ʻOku Fakamamahiʻi Ai ʻe he Niʻihi Kehé Hoʻo Ngaahi Ongoʻí
  • Kuo Mole Meiate Koe ha Monū ʻi he Ngāué?
  • ʻOku Hoko ʻo Loto-Siʻi ha Sevāniti Loto-Tōnunga
  • ʻOku Ala Maʻu ʻa e Tokoni
  • Lotu ʻa ʻAna ʻo Kole Haʻane Tama
    Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
  • Naʻá Ne Lilingi Hono Lotó ki he ʻOtuá ʻi he Lotu
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
  • Founga Naʻe Maʻu Ai ʻe ʻAna ʻa e Fiemālié
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Naʻá Ne Maʻu e Fiemālie ʻi Hono ʻOtuá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
w01 2/1 p. 20-23

ʻE Lava Ke Ke Fekuki mo e Loto-Siʻí!

NAʻE tohi ʻi he taimi ʻe taha ha tangata poto: “Naʻa ke vaivai [“loto-siʻi,” NW] koā ʻi he ʻaho ʻo e faingataʻa, ta ʻoku fakangatangata pe ho ivi.” (Palovepi 24:10) Kapau naʻe faifai peá ke loto-siʻi ʻi ha taimi, ngalingali te ke loto-tatau mo e fakamatala ko iá.

ʻOku ʻikai ke hao ha taha mei he ngaahi nunuʻa ʻo e loto-siʻí. Ko ha kiʻi hoko fakafokifā ʻa e loto-siʻí ʻe ʻi ha ʻaho nai ia ʻe taha pe ua pea toki holo hifo. Ka ʻi he taimi ʻoku kau ai ki ai ʻa e ngaahi ongoʻi loto-laveá pe loto-ʻitá, ʻe hokohoko nai ai ʻo fuoloa ange ʻa e palopalemá. Ko e kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻa ia naʻá nau loto-tōnunga ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo nau hoko ʻo mātuʻaki loto-foʻi ʻo aʻu ʻo tuku ai ʻenau maʻu ʻa e ngaahi fakatahá pea mo e kau ʻi he ngāue fakamalangá.

Kapau ʻokú ke ongoʻi loto-siʻi, loto-toʻa pē! Ko e kau sevāniti loto-tōnunga ʻi he ngaahi taimi ʻi he kuohilí naʻa nau fekuki lavameʻa mo e loto-siʻí, pea ʻi he tokoni ʻa e ʻOtuá, ʻe lava ke pehē pē mo koe.

ʻI he Taimi ʻOku Fakamamahiʻi Ai ʻe he Niʻihi Kehé Hoʻo Ngaahi Ongoʻí

ʻE ʻikai lava ke ke ʻamanekina ʻe maluʻi koe mei he lea taʻetokanga pe ngāue taʻefakakaukau kotoa pē. Kae kehe, ʻe lava ke ke fakafisi ke fakaʻatā ʻa e ngaahi taʻehaohaoa ʻa e niʻihi kehé ke kaunoaʻia ia ʻi hoʻo ngāue kia Sihová. Kapau ʻoku fakamamahiʻi ʻe ha taha ʻa hoʻo ngaahi ongoʻí, te ke ʻilo nai ʻoku ʻaonga ke fakakaukau ki he founga naʻe fakaleleiʻi ai ʻe ʻAna, ko e faʻē ʻa Sāmiuelá, ha tuʻunga fakalotosiʻi.

Naʻe fiemaʻu lahi ʻe ʻAna ha fānau, ka naʻá ne paʻa. Ko e mali hono ua ʻo hono husepānití, ʻa Pēnina, naʻá ne ʻosi fanauʻi kiate ia ʻa e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine. ʻI he ʻikai lāuʻilo ki he tuʻunga ʻo ʻAná, naʻe vakai ʻa Pēnina kiate ia ko ha taha ke feʻauhi mo ia pea fakahāhā ha fakakaukau pehē kiate ia ʻo hoko ʻa ʻAna ʻo “tangi ai, ʻo ʻikai te ne fie kai.”—1 Samiuela 1:​2, 4-7.

ʻI he ʻaho ʻe taha naʻe ʻalu ai ʻa ʻAna ki he tāpanekalé ke lotu. Ko ʻĪlai, ʻa e taulaʻeiki lahi ʻo ʻIsilelí, naʻá ne sio ki he ngaue ʻa hono loungutú. ʻI he ʻikai te ne ʻiloʻi naʻe lotu ʻa ʻAná, naʻe fakaʻosiʻaki ʻe ʻĪlai kuo pau pē ʻokú ne konā. “ʻE ʻosi ʻafē hoʻo tuku ke ha hoʻo kona?” ko ʻene fehuʻí ange ia. “Fai ha meʻa ke mole ʻa e uaine meiate koe.” (1 Samiuela 1:​12-14) ʻE lava ke ke fakaʻuta atu ki he ongoʻi kuo pau naʻe maʻu ʻe ʻAná? Naʻá ne ʻalu ki he tāpanekalé ke maʻu ha fakalototoʻa. Naʻe ʻikai moʻoni te ne ʻamanekina ʻe tukuakiʻi halaʻi ia ʻe he taha ʻo e kau tangata tuʻu-ki-muʻa taha ʻi ʻIsilelí!

Ne mei fakatupunga ʻe he tuʻungá ke hoko ai ʻa ʻAna ʻo loto-siʻi ʻaupito. Ne mei lava ke ne mavahe mei he tāpanekalé he taimi pē ko iá, ʻo tukupā ke ʻoua ʻaupito te ne toe foki ki ai lolotonga ʻa e ngāue ai ʻa ʻĪlai ʻi he tuʻunga ko e taulaʻeiki lahí. Kae kehe, naʻe hā mahino ʻa hono fakamahuʻingaʻi ʻe ʻAna ʻa hono vahaʻangatae mo Sihová. Naʻá ne ʻiloʻi ʻe ʻikai te ne hōifua ai kapau te ne fou ʻi ha ʻalunga pehē. Ko e tāpanekalé ʻa e senitā ʻo e lotu maʻá. Naʻe fokotuʻu ai ʻe Sihova ʻa hono huafá. Pea neongo ʻa e tuʻunga taʻehaohaoa naʻá ne ʻi aí, ko ʻĪlai ʻa e fakafofonga kuo fili ʻe Sihová.

Ko e tali fakaʻotua ʻa ʻAna ki he tukuakiʻi ʻe ʻĪlaí ʻoku tokonaki mai ai ha faʻifaʻitakiʻanga māʻolunga kiate kitautolu ʻi he ʻahó ni. Naʻe ʻikai te ne fakaʻatā ia tonu ke tukuakiʻi halaʻi ia, ka naʻá ne tali ʻi ha anga mātuʻaki fakaʻapaʻapa. “Oku ikai, E hoku eiki” ko ʻene talí ange ia. “Koe fefine loto mamahi au: nae ikai teu inu uaine be ha inu malohi, ka kuou liligi hoku laumalie i he ao o Jihova. Oua naa ke ui hoo kaunaga koe ofefine oe kovi: he kuou lea be i he lahi o eku feiga mo eku mamahi.”—1 Samiuela 1:​15, 16, PM.

Naʻe fakahaaʻi ʻe ʻAna ʻa hono tuʻungá? Ko ia tofu pē. Ka, naʻá ne lea fakapotopoto kia ʻĪlai, ʻo ʻikai fakatoʻotoʻa ke fakaangaʻi ia ʻi heʻene tukuakiʻi loi iá. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko ʻĪlai, naʻá ne tali anga-ʻofa ange kiate ia, ʻo pehē: “Alu fiemalie be: bea ofa ke tuku kiate koe e he Otua o Isileli, ae kole aia kuo ke kole kiate ia.” ʻI hono fakaleleiʻi pē ʻa e meʻá, ko ʻAna leva “nae alu . . . i hono hala, bea kai, bea nae ikai kei matabeko ia.”—1 Samiuela 1:​17, 18, PM.

Ko e hā ʻoku tau ako mei he fakamatala ko ení? Naʻe fai vave ʻa ʻAna ke fakatonutonu ha taʻefemahinoʻaki, ka naʻá ne fai ia ʻaki ʻa e ʻapasia loloto. Ko hono olá, naʻá ne tauhi ai ha vahaʻangatae lelei mo Sihova pea mo ʻĪlai. He faʻa taʻofi moʻoni ē ʻe he fetuʻutaki leleí pea mo ha kiʻi fakapotopoto ʻa e fanga kiʻi palopalemá mei haʻanau tupu ki ha ngaahi palopalema lalahi ange!

Kuo pau ke ʻiloʻi ko hono fakaleleiʻi ʻo e ngaahi fefaikehekeheʻaki mo e niʻihi kehé ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e anga-fakatōkilalo mo e ngaofengofua ʻi he ongo faʻahí fakatouʻosi. Kapau ʻoku ʻikai lava ha kaungātui ke tali ʻa hoʻo ngaahi feinga ke fakaleleiʻi ha faikehekehé, ʻe pau nai ai ke ke tuku ʻa e meʻá ki he toʻukupu ʻo Sihová, ʻo falala te ne fakaleleiʻi ia ʻi he taimi pē ʻaʻana pea ʻi heʻene founga pē ʻaʻana.

Kuo Mole Meiate Koe ha Monū ʻi he Ngāué?

Kuo hoko ʻa e niʻihi ʻo loto-mafasia koeʻuhi ko e pau ke tukuange ha monū naʻe koloaʻaki ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá. Naʻa nau fiefia ʻi hono tauhi ʻa honau fanga tokouá, pea ʻi he taimi naʻe mole ai ʻa e monuú, naʻa nau ongoʻi naʻe ʻikai te nau kei ʻaonga kia Sihova pe ki heʻene kautahá. Kapau ʻoku pehē ʻa e anga ʻo hoʻo ongoʻí, ʻe lava ke ke maʻu ʻa e fakamaamaʻi he fakakaukau atu ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e tokotaha-tohi Tohitapu ko Maʻaké, ʻa ē naʻe toe ui ko Sione Maʻaké.​—Ngāue 12:12.

Naʻe ō fakataha ʻa Maʻake mo Paula pea mo Panepasa ʻi heʻena ʻuluaki fononga fakamisinalé, ka ʻi ha tuʻunga ʻi he fonongá, naʻá ne liʻaki ai kinaua peá ne toe foki ki Selusalema. (Ngāue 13:13) Ki mui ai, naʻe loto ʻa Panepasa ke ʻave ʻa Maʻake ke ʻalu mo kinaua ʻi ha fononga ʻe taha. Kae kehe, ʻoku pehē ʻe he Tohitapú: “Ko e fakakaukau ʻa Paula kiate ia naʻe liʻaki kinaua ʻi Pamifilia, ʻo ʻikai ʻalu mo kinaua ki he ngāue, ʻoku ʻikai totonu ke ʻave ha toko taha pehē.” Naʻe taʻelototatau mo ia ʻa Panepasa. “Pea,” ʻoku hoko atu ʻa e fakamatalá, naʻe “hoko ai ha ke; ko ia [ko Paula mo Panepasá] naʻa na mavae: pea ʻave ʻe Panepasa ʻa Maʻake, ʻo ne folau ki Saipalo; ka ko Paula naʻa ne fili ʻa Sailosi, ʻo ne fononga.”—Ngāue 15:​36-40.

Kuo pau pē naʻe ongoʻi lōmekina ʻa Maʻake ʻi he ʻiloʻi ko e ʻapositolo tokaʻi ko Paulá naʻe ʻikai te ne loto ke ngāue mo ia pea ko ha vākovi ʻi heʻene ngaahi tuʻunga taʻefeʻungá ne iku ai ki ha motu ʻi he vahaʻa ʻo Paula mo Panepasá. Ka ʻoku ʻikai ko e ngataʻanga ia ʻo e talanoá.

Naʻe kei fiemaʻu pē ʻe Paula mo Sailosi ha kaungā fononga. ʻI heʻena tūʻuta ki Līsitá, naʻá na maʻu ai ha tokotaha ke fetongi ʻa Maʻake, ko ha talavou ko hono hingoá ko Tīmote. ʻI he taimi ko iá kuo papitaiso nai ʻa Tīmote ʻi ha taʻu pē nai ʻe ua pe tolu ʻi he taimi naʻe fili ai iá. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ne feohi ʻa Maʻake mo e fakatahaʻanga Kalisitiané talu pē mei hono fokotuʻú—ko hono moʻoní, ʻo fuoloa ange, ʻia Paula tonu. Neongo ia, ko Tīmote ia naʻá ne maʻu ʻa e monū ʻo e vāhenga-ngāué.​—Ngāue 16:​1-3.

Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa Maʻake ʻi heʻene ʻiloʻi naʻe fetongi ia ʻe ha tangata kei siʻi ange, ʻoku siʻi ʻene taukeí? ʻOku ʻikai ha lau ki ai ʻa e Tohitapú. Ka neongo ia, ʻoku fakahaaʻi ai naʻe kei longomoʻui pē ʻa Maʻake ʻi he ngāue ʻa Sihová. Naʻá ne ngāueʻaongaʻaki ʻa e ngaahi monū ʻa ia naʻe ala maʻu kiate iá. Neongo naʻe ʻikai malava ke ne ngāue mo Paula pea mo Sailosi, naʻá ne malava ke fononga mo Panepasa ki Saipalo, ʻa ia ko e feituʻu nofoʻanga ia ʻo Panepasá. Naʻe toe ngāue foki ʻa Maʻake mo Pita ʻi Pāpilone. Faifai atu pē, naʻá ne maʻu ha faingamālie ke ngāue ai mo Paula—pea mo Tīmote—ʻi Loma. (Kolose 1:1; 4:​10; 1 Pita 5:​13) Ki mui ai naʻe aʻu ʻo fakamānavaʻi ʻa Maʻake ke ne tohi ʻa e taha ʻo e faaʻi Kōsipelí!

ʻOku ʻi ai ha lēsoni mahuʻinga ʻi he meʻá ni kotoa. Naʻe ʻikai ke hoko ʻa Maʻake ʻo fuʻu hohaʻa fekauʻaki mo ha monū ne mole ʻo ne taʻemalava ai ke fakahoungaʻi ʻa e ngaahi monū ʻa ia naʻe kei ala maʻu kiate iá. Naʻe hanganaki femoʻuekina ʻa Maʻake ʻi he ngāue ʻa Sihová, pea naʻe tāpuakiʻi ia ʻe Sihova.

Ko ia kapau kuo mole meiate koe ha monū, ʻoua ʻe loto-siʻi. Kapau te ke tauhi maʻu ha fakakaukau pau pea hanganaki femoʻuekina, ʻe ʻoatu nai ai kiate koe ha ngaahi monū kehe. ʻOku lahi ʻa e meʻa ke fai ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí.​—1 Kolinito 15:58.

ʻOku Hoko ʻo Loto-Siʻi ha Sevāniti Loto-Tōnunga

ʻOku ʻikai faingofua ke fai ha faitau mālohi ki he tuí. ʻI he taimi ʻe niʻihi, te ke hoko nai ai ʻo loto-siʻi. Te ke aʻu nai ai ʻo ongoʻi halaia fekauʻaki mo e hoko ʻo loto-siʻí, ʻo fakaʻosiʻaki ʻoku ʻikai totonu ke ongoʻi pehē ha sevāniti loto-tōnunga ʻa e ʻOtuá. Fakakaukau angé kia ʻIlaisiā, ko e taha ʻo e kau palōfita ʻiloa ʻo ʻIsilelí.

ʻI he taimi naʻe ʻiloʻi ai ʻe Kuini Sisipeli ʻo ʻIsilelí, ʻa ia ko ha tokotaha poupou māfana tōtuʻa ʻo e lotu Pēalí, naʻe tāmateʻi ʻe ʻIlaisiā ʻa e kau palōfita ʻa Pēalí, naʻá ne fuakava te ne tāmateʻi ia. Ne ʻosi fehangahangai ʻa ʻIlaisiā mo e ngaahi fili lalahi ange ʻia Sisipeli, kae fakafokifā pē naʻá ne hoko ʻo loto-siʻi ʻaupito ʻo ne loto ai ke ne mate. (1 Tuʻi 19:​1-4) Naʻe lava fēfē ke hoko ʻa e meʻa ko iá? Naʻe ʻi ai ʻa e meʻa naʻe ngalo ʻiate ia.

Ne ngalo ʻia ʻIlaisiā ke ne hanga kia Sihova ko e Matavai ʻo hono mālohingá. Ko hai naʻá ne ʻoange kia ʻIlaisiā ʻa e mafai ke ne fokotuʻu ʻa e maté pea ke fehangahangai mo e kau palōfita ʻa Pēalí? Ko Sihova. Ko e moʻoni, ʻe lava ʻe Sihova ke ʻoange kiate ia ʻa e mālohi ke fehangahangai ai mo e tuputāmaki ʻa Kuini Sisipelí.​—1 Tuʻi 17:​17-​24; 18:​21-​40; 2 Kolinito 4:7.

ʻE lava ha taha pē ke toumoua ʻi ha mōmeniti ʻi heʻene falala kia Sihová. ʻI he hangē ko ʻIlaisiaá, te ke fai nai ʻi he taimi ʻe niʻihi ha vakai fakaetangata ki ha palopalema pau kae ʻikai ke ngāueʻaki ʻa e “poto ʻoku mei ʻolunga” ke feangainga ai mo ia. (Semisi 3:17) Kae kehe, naʻe ʻikai ke liʻaki ʻe Sihova ʻa ʻIlaisiā ʻi heʻene tō fakataimi ko ení.

Naʻe hola ʻa ʻIlaisiā ki Peasipa pea toki hoko atu leva ai ki he toafá, ʻa ia naʻá ne fakakaukau ʻe ʻikai lava ke ʻiloʻi ai ia ʻe ha taha. Ka naʻe ʻafioʻi ia ʻe Sihova. Naʻá ne fekauʻi hifo ha ʻāngelo ke fakafiemālieʻi ia. Naʻe fakapapauʻi ʻe he ʻāngeló naʻe maʻu ʻe ʻIlaisiā ʻa e mā foʻou kuo taʻo ke ne kai pea mo e vai fakaivifoʻou ke ne inu. Hili ʻa e mālōlō ʻa ʻIlaisiaá, naʻe tataki ia ʻe he ʻāngeló ke ne fononga ʻi he meimei kilomita ʻe 300 ki Moʻunga Hōlepi, ʻa ia naʻe pau ke toe fakaivimālohiʻi lahi ange ai ʻe Sihova.​—1 Tuʻi 19:​5-8.

ʻI Moʻunga Hōlepi, naʻe siotonu ai ʻa ʻIlaisiā ki ha fakahāhā fakatuimālohi ʻo e mālohi ʻo Sihová. Pea, ʻi ha leʻo mokomoko leva, mo totoka, naʻe fakapapauʻi ange ʻe Sihova kiate ia naʻe ʻikai te ne tokotaha. Naʻe kau mo ia ʻa Sihova, pea ko e toko 7,000 ʻo hono fanga tokouá naʻa nau toe kau mo ia, neongo ne ʻikai ke ʻiloʻi ia ʻe ʻIlaisiā. Fakaʻosí, naʻe vaheʻi ange ʻe Sihova kiate ia ha ngāue ke ne fai. Naʻe ʻikai te ne liʻaki ʻa ʻIlaisiā ʻi he tuʻunga ko ʻene palōfitá!​—1 Tuʻi 19:​11-​18.

ʻOku Ala Maʻu ʻa e Tokoni

Kapau ʻokú ke faingataʻaʻia ʻi he taimi ki he taimi ʻi ha kiʻi hoko fakafokifā ʻa e loto-siʻí, te ke ʻiloʻi nai te ke ongoʻi lelei ange kapau te ke maʻu ha mālōlō lahi ange pe ko ha meʻakai fakatupu ivi. Ko Nathan H. Knorr, ʻa ia naʻá ne ngāue ko ha mēmipa ʻo e Kulupu Pule ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻo aʻu ki heʻene maté ʻi he 1977, naʻá ne pehē ʻi he taimi ʻe taha ʻoku faʻa hā mātuʻaki siʻisiʻi ange ʻa e ngaahi palopalema lalahí ʻi he hili ha mohe lelei ʻi he poʻulí. Kae kehe, ʻi he taimi ʻoku hokohoko lahi ange ai ʻa e palopalemá, ʻe ʻikai nai ke feʻunga ha faitoʻo pehē—te ke fiemaʻu ai ha tokoni ke tauʻiʻaki ʻa e loto-siʻí.

Naʻe fekauʻi mai ʻe Sihova ha ʻāngelo ke fakaivimālohiʻi ʻa ʻIlaisiā. ʻI he ʻahó ni, ʻoku tokonaki mai ʻe he ʻOtuá ha fakalototoʻa fakafou ʻi he kau mātuʻá pea mo e kau Kalisitiane matuʻotuʻa kehé. ʻOku lava moʻoni ʻa e kau mātuʻá ke nau “hange ha fakaū mei he matangi.” (Aisea 32:​1, 2) Ka ke maʻu ha fakalototoʻa meiate kinautolu, ʻe fiemaʻu nai ke ke tomuʻa ʻalu kiate kinautolu. ʻI he loto-siʻi ʻo hangē ko ʻIlaisiaá, naʻá ne fononga ai ki Moʻunga Hōlepi ke maʻu ʻa e fakahinohino meia Sihová. ʻOku tau maʻu ʻa e fakahinohino fakaivimālohi fakafou mai ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané.

ʻI he taimi ʻoku tau tali ai ʻa e tokoní pea fehangahangai loto-toʻa mo e ngaahi ʻahiʻahí, hangē ko e ngaahi ongoʻi loto-lavea pe ko e mole ʻa e ngaahi monuú, ʻoku tau pouaki ai ʻa e tafaʻaki ʻa Sihová ʻi ha ʻīsiu mahuʻinga. Ko e hā ʻa e ʻīsiú? Naʻe fakakikihi ʻa Sētane ʻoku tauhi pē ʻa e tangatá kia Sihova ʻi he tokanga pē kiate ia. ʻOku ʻikai ke fakaʻikaiʻi ʻe Sētane te tau tauhi ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku lele lelei ai ʻa e meʻa kotoa pē ʻi heʻetau moʻuí, ka ʻokú ne fakakikihiʻi ʻe tuku ʻetau tauhi ki he ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku tau fetaulaki ai mo e ngaahi palopalemá. (Siope, vahe 1 mo e 2) ʻI he hokohoko atu taʻetoumoua ʻi he ngāue ʻa Sihová neongo ʻa e fakalotosiʻí, ʻe lava ke tau tokoni ai ki hono fai ha tali ki he tukuakiʻi lauʻikovi loi ʻa e Tēvoló—Palovepi 27:11.

Ko ʻAna, Maʻake, mo ʻIlaisiaá naʻa nau maʻu kotoa ʻa e ngaahi palopalema ʻa ia naʻá ne kaihaʻasia taimi nounou ai meiate kinautolu ʻenau fiefiá. Kae kehe, naʻa nau fekuki mo ʻena ngaahi palopalemá pea iku ki ha ngaahi moʻui fua lelei. ʻI he tokoni ʻa Sihová, te ke lava mo koe foki ke fekuki mo e loto-siʻí!

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share