LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w95 3/1 p. 24-27
  • Fakapaleʻi ʻo Siopé​—Ko ha Matavai ʻo e ʻAmanaki

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Fakapaleʻi ʻo Siopé​—Ko ha Matavai ʻo e ʻAmanaki
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1995
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Naʻe Fai ʻe Siope ha Fakamoʻoni Loto-Toʻa
  • Ko e Lea ʻa ʻIlaiū
  • Ko e Tali ʻa Sihova kia Siopé
  • Piʻimoti mo e Levaiatani
  • Ngaahi Pale Naʻe Talaʻofaʻaki ʻOku Maʻu ai ʻa e ʻAmanaki Kiate Kitautolu
  • Naʻe Fakamoʻui ʻe Sihova mei Heʻene Faingataʻaʻiá
    Faʻifaʻitaki ki Heʻenau Tuí
  • Fakahīkihikiʻi ʻe Siope ʻa e Huafa ʻo Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2009
  • Ko ha Tangata Faʻifaʻitakiʻanga Lelei Naʻá Ne Tali ha Fakatonutonu
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2000
  • Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Siopé
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2006
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1995
w95 3/1 p. 24-27

Fakapaleʻi ʻo Siopé​—Ko ha Matavai ʻo e ʻAmanaki

“Naʻe fai tapuekina hake meia Sihova ʻa e taimi ki mui ʻo Siope ʻi he taimi muʻa.”​—SIOPE 42:12.

1. Ko e hā ʻoku fai ʻe Sihova maʻa hono kakaí, naʻa mo e taimi ʻoku fakavaivaiʻi lahi ai kinautolu ʻe he ngaahi ʻahiʻahí?

KO SIHOVÁ ʻokú ne “hanga ʻo totongi kiate kinautolu ʻoku kumi hākili kiate ia.” (Hepelū 11:6) ʻOkú ne toe hanga ʻo ueʻi ʻa ʻene kakai anga-līʻoá ke nau faifakamoʻoni loto-toʻa, neongo kapau kuo hanga ʻe he ngaahi ʻahiʻahí ʻo ʻai kinautolu ke nau vaivai ʻo hangē ko e kau maté. (Siope 26:5; Fakahā 11:​3, 7, 11) Naʻe fakamoʻoniʻi moʻoni ia ʻi he meʻa naʻe hoko ki he tokotaha naʻe faingataʻaʻia ko Siopé. Neongo ʻa hono lauʻikovi loi ʻe he kau fakafiemālie loi ʻe toko tolú, naʻe ʻikai ke fakasīlongoʻi ia ʻe he manavahē ki he tangatá. Ka, naʻá ne fai ha fakamoʻoni loto-toʻa.

2. Neongo kuo nau tofanga ʻi he fakatanga mo ha faingataʻa, kuo anga-fēfē ʻa e hao mai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová mei honau ngaahi ʻahiʻahí?

2 Ko e tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi onopooní kuo nau tofanga ʻi ha fakatanga mo e faingataʻa lahi pehē ʻa ia ne nau mei mate ai. (2 Kolinitō 11:23) Kae kehe, hangē pē ko Siopé, kuo nau fakahāhā ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá pea kuo nau ngāueʻaki ʻa e māʻoniʻoní. (ʻIsikeli 14:​14, 20) Kuo nau toe hao foki mei honau ngaahi ʻahiʻahí ʻo nau fakapapauʻi ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova, ʻo nau ongoʻi mālohi ke fai ha fakamoʻoni loto-toʻa, pea ʻoku nau fonu ʻi he ʻamanaki moʻoni.

Naʻe Fai ʻe Siope ha Fakamoʻoni Loto-Toʻa

3. Ko e hā ʻa e faʻahinga fakamoʻoni naʻe fai ʻe Siope ʻi heʻene lea fakamuimuí?

3 ʻI heʻene lea fakaʻosí, naʻe fai ai ʻe Siope ha fakamoʻoni lahi ange ia ʻi heʻene faifakamoʻoni ki muʻá. Naʻá ne fakasīlongoʻi fakaʻaufuli ʻa hono kau fakafiemālie loí. ʻAki ʻa e lea paetaku, naʻá ne pehē: “Oku fefe a hoo tokoni ki he tae malohi?” (Siope 26:​2, PM) Naʻe fakahīkihikiʻi ʻe Siope ʻa Sihova, ʻa ia ko hono mālohí ʻokú ne tautau ai hotau foʻi māmaní ki he ʻatā noa pē pea mo taʻotaʻofi ʻa e ngaahi konga ʻao matolutuʻu ʻi he vaí ʻi ʻolunga ʻi he foʻi māmaní. (Siope 26:​7-9) Ka, naʻe pehē ʻe Siope ko e ngaahi meʻa fakaofo peheé ‘ko e hikuhiku pē ʻo e ngaahi ʻalunga ʻo Sihová.’​—Siope 26:14.

4. Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe Siope ʻo kau ki he anga-tonú, pea ko e hā ʻa e ʻuhinga naʻe malava ai ke ne fakahaaʻi ʻa ia tonu ʻi he founga ko iá?

4 ʻI hono fakapapauʻi atu ʻa ʻene tonuhiá, naʻe fanongonongo ʻe Siope: “ʻE ʻikai te u tukuange ʻeku maʻoniʻoni ʻo aʻu ki he mate.” (Siope 27:5) ʻI hono kehe ʻaupito mei he ngaahi tukuakiʻi loi naʻe nafuiʻaki iá, naʻe ʻikai te ne fai ha meʻa ke tuha ai mo ia ʻa e meʻa naʻe hoko kiate iá. Naʻe ʻilo ʻe Siope ʻoku ʻikai ke fanongo mai ʻa Sihova ia ki he ngaahi lotu ʻa e kau fakafepakí ka te ne fakapaleʻi ʻa e kau tauhi anga-tonú. ʻOku fakamanatu mai nai ʻe he meʻá ni kiate kitautolu ʻa e vavé ni ke hanga ʻe he mālohi ʻo ʻĀmaketoné ʻo toʻo atu ʻa e kau fulikivanú mei honau ngaahi tuʻunga mālohí, pea ʻe ʻikai te nau hao mei he toʻukupu anga-fītaʻa ʻo e ʻOtuá. ʻI heʻene aʻu ki aí, ʻe ʻaʻeva ʻa e kakai ʻa Sihová ʻi heʻenau anga-tonú.​—Siope 27:​11-23.

5. Ko e hā ʻa e fakamatala ʻa Siope ʻo kau ki he poto moʻoní?

5 Fakakaukau atu ki he fanongo ʻa e toko tolu poto fakaemāmaní ʻi hono fakahaaʻi ʻe Siope ʻo pehē kuo ngāueʻaki ʻe he tangatá ʻa hono potó ke kumi ʻa e koula, siliva, mo e ngaahi koloa kehe ʻi he māmaní pea ʻi he tahí. Ka naʻá ne pehē: “Seuke, ko e totongi ki he poto ʻoku hulu ʻi he makakula koloa.” (Siope 28:18) Naʻe ʻikai malava ʻe he kau fakafiemālie loi ʻo Siopé ke nau fakatau mai ʻa e poto moʻoní. Ko hono matavaí ko e Tokotaha Fakatupu ʻo e matangí, ko e ʻuhá, ko e ʻuhilá, mo e maná. Ko hono moʻoní, ko e anga-ʻapasia ʻo “manavahe kia Jihova, ko e boto ia; bea koe afe mei he kovi koe ilo ia.”​—Siope 28:​28, PM.

6. Ko e hā naʻe lea ai ʻa Siope ʻo fekauʻaki mo ʻene moʻui ki muʻá?

6 Neongo ʻa e ngaahi faingataʻaʻia ʻa Siopé, naʻe ʻikai te ne taʻofi ʻa ʻene tauhi kia Sihová. ʻI he ʻikai te ne tafoki mei he Fungani Māʻolungá, naʻe fakaʻamua ʻe he tangata anga-tonú ni ʻa e taimi ki muʻa naʻá ne “fekoekoeʻi ai mo e ʻOtuá.” (Siope 29:4, NW) Naʻe ʻikai ke pōlepole ʻa Siope ʻi heʻene toe fakalau ʻa e founga naʻá ne ‘fakahaofi ai ʻa e kau tuʻutāmakí, ko ʻene kofuʻaki ʻa e māʻoniʻoní, pea mo ʻene hoko ko ha tamai ki he masivá.’ (Siope 29:​12-16) Ka, naʻá ne lave ki ha ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻo ʻene moʻuí ʻi heʻene hoko ko ha sevāniti anga-tonu ʻa Sihová. Kuó ke fakatupulekina ha lēkooti lelei pehē? Ko hono moʻoní, naʻe toe fakahāhaaʻi ʻe Siope ʻa e loi ʻa e ngaahi tukuakiʻi naʻe fai ʻe he kau kākā fakangalilotu ʻe toko tolú.

7. Ko e faʻahinga tokotaha fēfē ʻa Siope?

7 Naʻe kataʻi ʻa Siope ʻe he kau talavou ‘ʻa ia ko ʻenau ngaahi tamaí naʻá ne fehiʻa ke lau fakataha mo e fanga kulī ʻi heʻene fanga manú.’ Naʻe fehiʻanekinaʻi mo ʻanuhi ia. Neongo naʻe mātuʻaki faingataʻaʻia ʻa Siope, naʻe ʻikai pē ke fakahāhā ange kiate ia ha kaungāongoʻi. (Siope 30:​1, 10, 30) Kae kehe, koeʻuhi naʻá ne anga-līʻoa fakaʻaufuli kia Sihova, naʻá ne maʻu ha konisēnisi maʻa pea malava ke ne pehē: “Ke fakafuofua au ʻe Heʻene ʻAfio ʻi he meʻatautau totonu, kae ʻafioʻi ʻe Eloha ʻeku tonuhia.” (Siope 31:6) Naʻe ʻikai ko ha tangata tono fefine ʻa Siope pe ko ha tokotaha tauʻulu, pea naʻe ʻikai te ne taʻetokoni ki he kau masivá. Neongo naʻá ne tuʻumālie, naʻe ʻikai ʻaupito ke ne falala ki he koloa fakamatelié. ʻIkai ko ia pē, naʻe ʻikai ke tauhi ʻaitoli ʻa Siope ʻaki hano fai ha līʻoa ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke moʻuí, ʻo hangē ko e māhiná. (Siope 31:​26-28) ʻI he falala ki he ʻOtuá, naʻá ne fokotuʻu ai ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi he tuʻunga ko ha tokotaha tauhi anga-tonu. Neongo ʻa ʻene ngaahi faingataʻaʻiá kotoa pea mo e ʻi ai tonu ʻa e kau fakafiemālie loí, naʻe fai ʻe Siope ha taukapoʻi pōtoʻi peá ne fai ha fakamoʻoni lelei ʻaupito. Naʻe aʻu ʻa ʻene ngaahi leá ki hano fakamulituku, naʻá ne hanga ki he ʻOtuá ko hono Fakamaau pea ko e Tokotaha Fakapale.​—Siope 31:​35-40.

Ko e Lea ʻa ʻIlaiū

8. Ko hai ʻa ʻIlaiū, pea naʻe anga-fēfē ʻa ʻene fakahāhā fakatouʻosi ʻa e fakaʻapaʻapá mo e loto-toʻá?

8 Naʻe ofi ai ʻa e kiʻi tangata ko ʻIlaiū, ko ha hako ʻo e foha ʻo Nēhoa ko Pusa pea ko ha kāinga mamaʻo ʻo e kaumeʻa ʻo Sihova ko ʻĒpalahamé. (ʻAisea 41:8) Naʻe fakahaaʻi ʻe ʻIlaiū ʻa e fakaʻapaʻapa ki he kau tangata matuʻotuʻa angé ʻaki ʻene fanongo ki he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e fakakikihí. Ka, naʻá ne lea loto-toʻa ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa naʻa nau hala aí. Hangē ko ení, naʻe kakaha ʻa ʻene ʻitá kia Siope koeʻuhi ko ʻene “fakatonuhiaʻi ia ʻe ia, ʻo tuku ʻa e ʻOtua.” Naʻe fakahanga ʻa e ʻita ʻa ʻIlaiuú ʻo tautefito ki he kau fakafiemālie loí. Ko ʻenau ngaahi fakamatalá naʻe hā ngali fakahīkihikiʻi ai ʻa e ʻOtuá ka ko hono moʻoní naʻe lumaʻi ai ia ʻaki ʻenau kau ki he tafaʻaki ʻa Sētané ʻi he fakakikihí. ʻI he “pito he lea” pea mo hono ueʻi ʻe he laumālie māʻoniʻoní, naʻe hoko ai ʻa ʻIlaiū ko ha tokotaha fakamoʻoni taʻefilifilimānako ʻa Sihova.​—Siope 32:​2, 18, 21.

9. Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakahā ʻe ʻIlaiū ha toe fakalelei fekauʻaki mo Siope?

9 Naʻe hoko ʻa Siope ʻo tokanga lahi ange ki hono fakatonuhiaʻi ʻo ia tonu kae ʻikai ko e ʻOtuá. Ko hono moʻoní, naʻá ne fekuki mo e ʻOtuá. Kae kehe, ʻi he ofi ke mate ʻa Siopé, naʻe ʻi ai ha fakaʻilonga ʻo e toe fakalelei. ʻI he founga fē? Naʻe ueʻi ʻa ʻIlaiū ke ne leaʻaki ʻa e pōpoakí ni ʻo kau ki he hōifua ʻa Sihova kia Siopé: “Veteange, ke ʻoua te ne ʻalu hifo ki he luo: Kuo u ʻilo ha fakamolemoleʻanga. Tupu ʻafaʻafa ai hono kakano, ʻo hulu ʻi ha tamasiʻi; foki ai ia ki he taimi talavou.”​—Siope 33:​24, 25.

10. Ko e hā hono lahi naʻe aʻu ki ai ʻa hono ʻahiʻahiʻi ʻo Siopé, ka ko e hā ʻoku malava ke tau ʻilo pau ʻi he fekauʻaki mo e 1 Kolinitō 10:13?

10 Naʻe fakatonutonu ʻe ʻIlaiū ʻa Siope ʻi heʻene lea ʻo pehē ʻoku ʻikai hano ʻaonga ʻo e fiefia ʻi he ʻOtuá ʻaki hono tauhi maʻu ʻo e anga-tonú. Naʻe pehē ʻe ʻIlaiū: “Ko e kovi, ke mamao ia mei he Otua, bea moe agahala mei he Mafimafi. He ko e gaue ae tagata te ne totogi kiate ia.” Naʻe loto-ʻoho ʻa Siope ʻo ne fakamamafaʻi ʻa ʻene māʻoniʻoni pē ʻaʻaná, ka naʻá ne fai ia tupu mei he ʻikai te ne maʻu ha ʻilo mo ha mahino feʻunga. Naʻe tānaki atu ʻe ʻIlaiū: “Ke fakamāu ʻa Jobe o aʻu ki he gataaga, koeuhi ko ene gaahi tali o hage koe kau tagata agahala.” (Siope 34:​10, 11, 35, 36, PM) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku malava ke fakamoʻoniʻi fakaʻaufuli ʻa ʻetau tuí mo ʻetau anga-tonú ʻo kapau pē kuo ‘ʻahiʻahiʻi ʻo aʻu ki he ngataʻangá’ ʻa kitautolu ʻi ha founga. Ka neongo ia, heʻikai tuku ʻe heʻetau Tamai fakahēvani anga-ʻofá ke ʻahiʻahiʻi kitautolu ʻo makehe atu mei heʻetau malavá.​—1 Kolinitō 10:13.

11. ʻI he hoko ha ʻahiʻahi fakamamahi, ko e hā ʻoku totonu ke tau manatuʻí?

11 Hangē ko ia naʻe hoko atu ki ai ʻa ʻIlaiū, naʻá ne toe fakahāhā ʻo pehē naʻe fuʻu tōtuʻa ʻa e fakamamafa ʻa Siopé ki heʻene māʻoniʻoni pē ʻaʻaná. ʻOku totonu ke fakahanga ʻa e tokangá ki hotau Tokotaha Fakatupu Māʻongoʻongá. (Siope 35:​2, 6, 10) Ko e ʻOtuá ʻe “ʻikai te ne taʻofi ki he moʻui ʻa e kau angahala: pea ʻoku ne ʻange ki he tuʻutamaki ʻa e totonu fakalao,” ko e lea ia ʻa ʻIlaiuú. (Siope 36:6) ʻOku ʻikai ha taha ʻe lava ke ne tuʻutuʻuni ki he ʻOtuá ʻa e hala ke ne fou aí pea lea ʻo pehē kuó ne faihala. ʻOkú ne māʻolunga ange ia ʻi heʻetau malava ke ʻiló, pea ko hono ngaahi taʻú ʻoku taʻemahakulea. (Siope 36:​22-26) ʻI he taimi ʻoku hoko ai ha ʻahiʻahi fakamamahi, manatuʻi ko hotau ʻOtua taʻengatá ʻoku faitotonu pea te ne fakapaleʻi kitautolu ʻi heʻetau ngaahi ngāue anga-tonu ʻa ia ʻoku fai ai ʻa hono fakahīkihikiʻi ʻo iá.

12. Ko e hā ʻoku fakahaaʻi ʻe he ngaahi lea fakaʻosi ʻa ʻIlaiū ʻo fekauʻaki mo hono fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene fakamaau ki he kau anga-fulikivanú?

12 ʻI he lolotonga ʻa e lea ʻa ʻIlaiuú, naʻe nānāfaki tō mai ha taufa. ʻI heʻene fakaʻau ke ofi maí, naʻe kamata ke tatū mo tetetete ʻa hono mafú. Naʻá ne lea ʻo kau ki he ngaahi meʻa lahi kuo fai ʻe Sihová peá ne pehē: “Fanongo ki he meʻa ko eni, Siope; tuʻu, ʻo fakalaulauloto ki he ngaahi ngaue fakaofo ʻa Ela.” Hangē ko Siopé, ʻoku fiemaʻu ke tau fakakaukau atu ki he ngaahi ngāue fakaofo ʻa e ʻOtuá mo hono ngeia fakatupu manavahēʻiá. “Ko Satai ʻoku taʻemahakulea; ko e fungani ʻi he ivi mo e fai fakakonisitutone” ko e lea ia ʻa ʻIlaiū. “Pea ʻi he lahi o ʻene faitotonu ʻoku ʻikai te ne fai fakamalohi. Ko ia ʻoku ʻapasia kiate ia ʻa tangata-meʻa-vaivai.” (Siope 37:​1, 14, 23, 24) ʻOku fakaʻosiʻaki ʻe ʻIlaiū ʻa ʻene ngaahi leá ʻa hono fakamanatu mai kiate kitautolu ʻo pehē ʻi he vavé ni ke fakahoko mai ʻa e fakamaau ʻa e ʻOtuá ki he kau anga-fulikivanú, heʻikai te ne paetaku ʻa e fai fakakonisitūtoné pea mo e faitotonú pea te ne maluʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau manavahē kiate ia ʻi honau tuʻunga ko ʻene kau lotu anga-ʻapasiá. Ko ha monū lahi ē ke ʻi he lotolotonga ʻo e kau tauhi anga-tonu peheé ʻa ia ʻoku nau ʻai ʻa Sihova ko e Hau Fakalevelevá! Kātaki ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Siopé, pea ʻoua ʻaupito naʻa fakaʻatā ʻa e Tēvoló ke ne tohoaki mamaʻo koe mei ho tuʻunga mohu tāpuaki ʻi he lotolotonga ʻo e fuʻu kakai fiefia ko ení.

Ko e Tali ʻa Sihova kia Siopé

13, 14. (a) Naʻe kamata ke ʻeke ʻe Sihova kia Siope ʻo fekauʻaki mo e hā? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku malava ke tau ako mei he ngaahi fehuʻi kehe naʻe ʻeke ʻe he ʻOtuá kia Siopé?

13 Ko ha ʻohovale lahi ē kuo pau naʻe aʻusia ʻe Siope ʻi he taimi naʻe folofola mai ai ʻa Sihova kiate ia mei he loto taufá! Ko e taufa ko iá ko ha fakahoko mai ia ʻe he ʻOtuá, ʻo ʻikai hangē ko e matangi mālohi naʻe ngāueʻaki ʻe Sētane ke ne holoki ʻa e falé pea tāmateʻi ai ʻa e fānau ʻa Siopé. Naʻe ʻikai ke toe lea ʻa Siope ʻi hono ʻeke ange ʻe he ʻOtuá: “Naʻa ke ʻi fe ʻi heʻeku tanupou ʻa mamani? . . . Ko hai naʻe fakatoka hono maka tuliki? ʻA e taimi naʻe hiva fakataha ai ʻa e ngaahi fetuʻu pongipongi, pea hiki mavava kotoa pe ʻa e ngaahi foha ʻo e ʻOtua”? (Siope 38:4, 6, 7) Naʻe fakafehuʻi taufetongi ʻe Sihova ʻa Siope ʻo kau ki he tahí, ki he ʻao ʻokú ne ʻufiʻufi iá, ko e mafoa ʻa e atá, ko e ngaahi matapā ʻo maté, maamá mo e fakapoʻulí, pea mo e ngaahi pupunga fetuʻú. Naʻe ʻikai lava ke leaʻaki ʻe Siope ha meʻa ʻi hono ʻeke ange: “ʻOku ke ʻilo ʻa e ngaahi lao ʻo e langi?”​—Siope 38:33.

14 Naʻe fakahaaʻi ʻe he ngaahi fehuʻi kehé ʻo pehē ʻi he ki muʻa ke fakatupu ʻa e tangatá pea tuku kiate ia ke ne pule ki he iká, fanga manu kapakaú, fanga manú, mo e ngaahi meʻamoʻui ʻoku totoló, naʻe ʻosi tokonaki ia ʻe he ʻOtuá maʻanautolu​—ʻo ʻikai kau ai ha tokoni pe ko ha fakahinohino ʻa e tangatá. Naʻe lave ʻa e toe ngaahi fehuʻi ʻa Sihová ki he ngaahi meʻamoʻui ʻo hangē ko e pulu tangatá, ko e ʻositalesí, mo e hoosí. Naʻe ʻeke kia Siope: “Ko hoʻo fekau ʻape ʻoku puna maʻolunga ai ʻa e ikale, ʻo ne ʻai hono pununga ki he tauakapa?” (Siope 39:27) Ko hono moʻoní ʻoku ʻikai! Fakakaukau atu ki he anga ʻo e tali ʻa Siope ʻi hono ʻeke ange ʻe he ʻOtuá kiate iá: “Fēfē eni ʻa e fakaanga? te ne fie hopo mo Satai?” ʻOku ʻikai ha ofo ʻi he pehē ʻe Siope: “ʻA, ko e momoʻi meʻa au; ko e ha haʻaku tali ʻe fai? Ko e ʻai pe hoku nima ki hoku ngutu.” (Siope 40:​2, 4) Koeʻuhi ʻoku totonu maʻu pē ʻa Sihova, kapau ʻe fakataueleʻi kitautolu ke tau lāunga ʻo kau kiate ia, ʻoku totonu ke tau ‘ʻai hotau nimá ki hotau ngutú.’ Naʻe toe fakangeingeiaʻi ʻe he ngaahi fehuʻi ʻa e ʻOtuá ʻa hono tuʻunga māʻolunga angé, ngeiá, mo e mālohí, ʻo hangē ko ia ʻoku fakahāhā ʻi heʻene fakatupú.

Piʻimoti mo e Levaiatani

15. ʻOku ʻuhinga lahi ʻa e Piʻimotí ki he manu ko e hā, pea ko e hā ʻa e niʻihi ʻo hono ngaahi angá?

15 Naʻe hoko atu leva ʻa e lave ʻa Sihová ki he Piʻimotí, ʻa ia ʻoku ʻuhinga lahi ki he Hipopōtamá. (Siope 40:​15-24) ʻI he fekauʻaki mo e fakaofo ʻa hono fuʻu lahí, mo hono mamafá, pea mo hono fuʻu kili pepenú, ko e manu kai ʻakau ko ení ʻokú ne ‘kai ʻa e mohuku lanu matá.’ Ko hono mālohingá mo hono iví ʻoku ʻi hono ongo alangá pea mo e ngaahi uoua ʻo hono keté. Ko e ngaahi hui ʻo hono ongo alangá ʻoku mālohi ʻo hangē ko e “paipa kapa.” ʻOku ʻikai ke ilifia ʻa e Piʻimotí ia ʻi he ngaahi vai ʻoku mālohi ʻa ʻene tatafé ka ʻokú ne kakau faingofua pē ia ʻi heʻene kakau fakatautuʻu ki he tafe mai ʻa e vaí.

16. (a) ʻOku feʻungamālie ʻa e fakamatala ki he Levaiataní pea mo e meʻamoʻui ko e hā, pea ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa fekauʻaki mo iá? (e) Ko e mālohi ʻo e Piʻimotí mo e Levaiataní ʻokú ne fokotuʻu mai nai ʻa e hā ʻo fekauʻaki mo hono fakahoko ʻo e ngaahi ngafa kuo vaheʻi mai ʻi he ngāue ʻa Sihová?

16 Naʻe toe ʻeke ʻe he ʻOtuá kia Siope: “ʻOku ke lava ke fusi ʻa levaiatani ʻaki ha mataʻu? Pe te ke fakaniupapua ia ʻaki ha afo?” ʻOku feʻungamālie ʻa e fakamatala fekauʻaki mo e Levaiataní ki he kolokatailé. (Siope 41:​1-34) ʻE ʻikai te ne melino mo ha taha, pea ʻoku ʻikai ha tangata poto ʻoku mātuʻaki loto-toʻa te ne lava ke ne ueʻi hake ʻa e manu ngaolo ko ení. ʻOku ʻikai lava ʻe he ngaahi ngahaú ke ne tuli ia mamaʻo, pea “ʻoku ne kata ki he inoinovelo.” ʻOku ngaohi ʻe he Levaiataní ʻi heʻene ʻiteʻitá ha fofō ʻo hangē ha kulo haka loló. Naʻe tokoni ʻa e lave ki he mālohi lahi ange ʻa e Levaiataní mo e Piʻimotí ʻia Siopé ki hono ʻai ia ke ne anga-fakatōkilalo. ʻOku pehē pē mo kitautolu kuo pau ke tau anga-fakatōkilalo ʻo tau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ha tau mālohi ʻiate kitautolu pē. ʻOku fiemaʻu kiate kitautolu ʻa e poto mo e mālohi ʻoku foaki mai ʻe he ʻOtuá ke tuliʻaki ʻa e ngaahi nifo hau ʻo Sētané, ko e Ngatá, pea ke fakahokoʻaki hotau ngaahi ngafa kuo vaheʻi mai ʻi he ngāue ʻa Sihová.​—Filipai 4:13; Fakahā 12:9.

17. (a) Naʻe anga-fēfē ʻa e “mamata . . . ki he ʻOtua” ʻa Siopé? (e) Ko e hā naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he ngaahi fehuʻi naʻe ʻikai malava ʻe Siope ke ne talí, pea ʻoku malava fēfē ke tokoni ʻeni kiate kitautolu?

17 ʻI he hoko ʻo anga-fakatōkilalo fakaʻaufulí, naʻe ʻiloʻi ai ʻe Siope ʻa ʻene fakakaukau halá peá ne vete ia ʻo pehē naʻá ne lea ʻi he taʻeʻilo. Ka neongo ia, naʻá ne fakahāhā ʻa e tui te ne “mamata . . . ki he Otua.” (Siope 19:​25-27, PM) Naʻe anga-fēfē ʻene hoko iá, koeʻuhi ʻoku ʻikai malava ha tangata ke sio kia Sihova peá ne kei moʻui? (ʻEkisoto 33:20) Ko hono moʻoní, naʻe sio ʻa Siope ki he fakahāhā mai ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá, naʻe fanongo ki he folofola mai ʻa e ʻOtuá, pea naʻe ʻā ʻa hono mata ʻo e mahinó ke sio ki he moʻoni fekauʻaki mo Sihová. Ko ia ai naʻe fai ʻe Siope ha ‘fakafoki ʻo ʻene leá mo ne fakatomala ʻi he funga efu mo e efuefu.’ (Siope 42:​1-6) Ko e ngaahi fehuʻi lahi naʻe ʻikai malava ke ne talí naʻe fakamoʻoniʻi ai ʻa e māʻolunga taupotu ʻa e ʻOtuá pea naʻe fakahāhaaʻi ai ʻa e tuʻunga siʻisiʻi ʻo e tangatá, ʻo aʻu pē ki ha taha kuó ne anga-līʻoa kia Sihova ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Siopé. ʻOku tokoni eni kiate kitautolu ke tau sio ke ʻoua te tau ʻai ke mahuʻinga ange ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau mahuʻingaʻia aí ʻi hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo Sihová pea mo hono fakatonuhiaʻi ʻa hono tuʻunga-haú. (Mātiu 6:​9, 10) Ko e meʻa ke tau tokanga muʻomuʻa ki aí ʻoku totonu ko hono tauhi maʻu ʻa e anga-tonu kia Sihová pea fakalāngilangiʻi ʻa hono huafá.

18. Ko e hā naʻe fiemaʻu ke fai ʻe he kau fakafiemālie loi ʻo Siopé?

18 Fēfē ʻa e kau fakafiemālie loi fiemāʻoniʻoní? Naʻe malava noa pē mo totonu kia Sihova ke ne tāmateʻi ʻa ʻElifasi, Pilitati, mo Sofaʻa koeʻuhi ko e ʻikai te nau leaʻaki ʻa e moʻoni ʻo kau kiate iá, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Siopé. Naʻe pehē ʻe he ʻOtuá: “Mou hanga ʻo toʻo mai ha fituʻi pulu mo ha fituʻi sipi tangata, pea mou ō ki heʻeku tamaioʻeiki ko Siope, ʻo fai maʻamoutolu ha feilaulaumoifua; pea ko ʻeku tamaioʻeiki ko Siope te ne hufia kimoutolu.” Naʻe fiemaʻu ki he toko tolú ni ke nau anga-fakatōkilalo ʻo nau tali loto-fiemālie ia. Ko e tokotaha tauhi anga-tonu ko Siopé naʻe fiemaʻu ke ne fai ha lotu maʻanautolu, pea naʻe malava ai ke tali ʻe Sihova ʻa ʻene lotú. (Siope 42:​7-9) Kae fēfē ʻa e uaifi ʻo Siopé, ʻa ia naʻá ne kōlenga kiate ia ke ne talatuki ki he ʻOtuá pea mate? ʻOku haá naʻá na toe feleleiʻaki koeʻuhi ko e meesi ʻa e ʻOtuá.

Ngaahi Pale Naʻe Talaʻofaʻaki ʻOku Maʻu ai ʻa e ʻAmanaki Kiate Kitautolu

19. ʻI he fekauʻaki mo Siopé, naʻe anga-fēfē ʻa hono fakahāhā ʻe Sihova ʻa ʻEne tuʻunga māʻolunga ange ʻi he Tēvoló?

19 ʻI hono taʻofi pē ʻe Siope ʻa ʻene hohaʻa ʻo fekauʻaki mo ʻene ngaahi faingataʻaʻiá peá ne toe ake mai ʻi he fai ʻo e ngāue ʻa e ʻOtuá, naʻe liliu leva ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻá kiate ia. ʻI he hili ʻa e lotu ʻa Siope maʻá e toko tolú, naʻe hanga leva ʻe he ʻOtuá ʻo ‘fakafoki ʻa hono tuʻunga pōpulá’ pea foaki kiate ia ‘ʻo liunga ua ʻa e meʻa kotoa naʻá ne fua maʻú.’ Naʻe fakahāhā ʻe Sihova ʻa Hono tuʻunga māʻolunga ange ʻi he Tēvoló ʻaki ʻene taʻofi ʻa e nima fakamafola-mahaki ʻo Sētané peá ne fakamoʻui fakaemana ʻa Siope. Naʻe toe tekeʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi kongakau tēmenioó mo ne taʻofituʻu kinautolu ʻaki hono toe ʻaaʻi takatakai ʻa Siope ʻaki ʻEne ʻapitanga fakaeʻāngeló.​—Siope 42:10; Sāme 34:7.

20. ʻI he ngaahi founga fē naʻe fakapaleʻi mo tāpuakiʻi ai ʻe Sihova ʻa Siopé?

20 Ko e ngaahi tokoua, mo e ngaahi tuofāfine ʻo Siopé, pea mo e ngaahi maheni ki muʻá naʻa nau toutou haʻu ʻo kai fakataha mo ia, kaungāmamahi fakataha mo ia, mo fakafiemālie kiate ia ʻi he fakatamaki naʻe fakaʻatā ʻe Sihova ke ne hokosiá. Ko kinautolu taki taha naʻa nau foaki ange kia Siope ha paʻanga mo ha mama koula. Naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e ikuʻanga ʻo Siopé ʻo lahi ange ia ʻi hono kamataʻangá, ko ia naʻá ne hoko ai ke maʻu ha fanga sipi ʻe 14,000, fanga kāmeli ʻe 6,000, fanga pulu ʻe 1,000, mo e fanga ʻasi fefine ʻe 1,000. Naʻe toe maʻu foki ʻe Siope ha ngaahi foha ʻe toko fitu mo ha ngaahi ʻofefine ʻe toko tolu, ko e tokolahi pē ia naʻá ne maʻu ki muʻá. Ko hono ngaahi ʻofefiné​—ko Simaima, Kēsaia, pea mo Keleni-hapuka​—ko e kau fefine hoihoifua lahi taha ia ʻi he fonuá, pea naʻe ʻoange ʻe Siope kiate kinautolu hanau tofiʻa fakataha mo honau ngaahi tuongaʻané. (Siope 42:​11-15) ʻIkai ko ia pē, ka naʻe toe moʻui atu ʻa Siope ʻi he taʻu ʻe 140 peá ne mātā ʻa e toʻutangata ʻe fā ʻo ʻene fānaú. ʻOku fakaʻosiʻaki ʻe he fakamatalá ni: “Pea toki pekia ʻa Siope kuo motuʻa mo aʻuaʻu.” (Siope 42:​16, 17) Ko hono toe fakalahi ʻo ʻene moʻuí ko ha ngāue fakaemana ia ʻa Sihova ko e ʻOtuá.

21. ʻOku fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he fakamatala faka-Tohitapu fekauʻaki mo Siopé, pea ko e hā ʻoku totonu ke tau fakapapauʻi ke faí?

21 Ko e fakamatala Fakatohitapu fekauʻaki mo Siopé ʻokú ne ʻai kitautolu ke tau toe lāuʻilo ange ki he ngaahi filioʻi ʻa Sētané mo tokoniʻi kitautolu ke tau sio ki he kaunga ʻa e tuʻunga-hau fakalevelevá ki he anga-tonu ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Hangē ko Siopé, ko kinautolu kotoa ʻoku nau ʻofa ki he ʻOtuá ʻe ʻahiʻahiʻi. Ka ʻoku malava pē ke tau kātaki ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Siopé. Naʻá ne hao moʻui mei hono ngaahi ʻahiʻahí ʻi he tui mo e ʻamanaki, pea ko hono ngaahi palé naʻe lahi. ʻI he tuʻunga ko e kau sevāniti ʻa Sihova ʻi he ʻaho ní, ʻoku tau maʻu ʻa e tui mo e ʻamanaki moʻoni. Pea ko ha kahaʻu maʻongoʻonga lahi ē kuo fokotuʻu ʻe he Tokotaha Fakapale Lahí ʻi muʻa ʻiate kitautolu taki taha! Ko hono manatua maʻu pē ʻa e pale fakahēvaní te ne tokoniʻi ai ʻa e faʻahinga paní ke nau tauhi mateaki ki he ʻOtuá ke aʻu ki he ngataʻanga ʻo ʻenau moʻui ʻi he māmaní. Ko e tokolahi ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ke moʻui ʻi he māmaní ʻe ʻikai ʻaupito te nau toe mate, ka ko e faʻahinga ʻoku nau maté ʻe fakapaleʻiʻaki ha toetuʻu mai ki ha Palataisi ʻi he māmaní, fakataha mo Siope tonu. ʻAki ʻa e ʻamanaki moʻoni pehē ʻi he lotó mo e ʻatamaí, tuku ke hanga ʻe he faʻahinga kotoa ʻoku nau ʻofa ki he ʻOtuá ʻo fakamoʻoniʻi ko Sētané ko ha tokotaha loi ʻaki ʻenau tuʻumaʻu ʻi he tafaʻaki ʻa Sihová ʻi honau tuʻunga ko e kau tauhi anga-tonu mo e kau poupou loto-mateaki ki hono tuʻunga-hau fakalevelevá.

Ko e Hā Haʻo Tali?

◻ Ko e hā ʻa e ngaahi poini ʻe niʻihi naʻe ʻai ʻe Siope ʻi heʻene tali fakamuimui ki hono kau fakafiemālie loí?

◻ Naʻe anga-fēfē hono fakamoʻoniʻi ʻe ʻIlaiū ko ha tokotaha fakamoʻoni taʻefilifilimānako ia ʻa Sihova?

◻ Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi ʻa e ʻOtuá kia Siopé, pea ko e hā ʻa e ngaahi meʻa naʻa nau fakahokó?

◻ Ko e hā ʻa e ʻaonga kuó ke maʻu mei he fakamatala faka-Tohitapu fekauʻaki mo Siopé?

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share