LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w21 ʻEpeleli p. 20-25
  • ʻOku Koloaʻaki Koe ʻe Sihova!

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOku Koloaʻaki Koe ʻe Sihova!
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2021
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻOKU FAKATUʻUTĀMAKI ʻA E VEIVEIUA FEKAUʻAKI MO E ʻOFA ʻA SIHOVÁ
  • MEʻA ʻOKU TAU AKO MEI HE HOKOSIA ʻA PAULÁ
  • FOUNGA ʻE TOKONI AI HONO AKO ʻA E TOHI TAPÚ, LOTÚ MO E KAUMEʻA MATEAKÍ
  • NOFO MAʻU ʻI HE ʻOFA ʻA SIHOVÁ
  • Tali ʻa e ʻOfa ʻa Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
  • Hanganaki Fakatupulekina Hoʻo ʻOfá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2023
  • ʻOua ʻe Tuku ke Fakaʻaʻau ʻo Momoko Hoʻomou ʻOfá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
  • Ko Hai Te Ne Fakamavaheʻi Kitautolu mei he ʻOfa ʻa e ʻOtuá?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2021
w21 ʻEpeleli p. 20-25

KUPU AKO 17

ʻOku Koloaʻaki Koe ʻe Sihova!

“ʻOku leleiʻia ʻa Sihova ʻi hono kakaí.”​—SAAME 149:4.

HIVA 18 ʻOfa Mateaki ʻa e ʻOtuá

ʻI HE KUPÚ NIa

Kakai mei he anga fakafonua kehekehe ʻoku nau malimali fiefia.

ʻOku “leleiʻia” ʻetau Tamai fakahēvaní ʻiate kitautolu taki taha (Sio ki he palakalafi 1)

1. Ko e hā ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻi heʻene kakaí?

KO Sihova ko e ʻOtuá ʻokú ne “leleiʻia . . . ʻi hono kakaí.” (Saame 149:4) He fakakaukau fakafiefia ē ko ia! ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova hotau ngaahi ʻulungaanga leleí; ʻokú ne vakai mai ki heʻetau malavá pea tohoaki mai kitautolu kiate ia. Kapau ʻoku tau nofoʻaki faitōnunga kiate ia, te ne nofo ofi mai ai pē kiate kitautolu ʻo taʻengata!​—Sione 6:44.

2. Ko e hā ʻoku faingataʻa ai ki he niʻihi ke tui ʻoku ʻofa mai ʻa Sihova kiate kinautolú?

2 ʻOku pehē ʻe he niʻihi, ‘ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻi heʻene kakaí fakalūkufua, ka ʻe lava fēfē ke u fakapapauʻi ʻoku fakamahuʻingaʻi fakafoʻituitui au ʻe Sihova?’ Ko e hā nai ʻokú ne fakatupunga ha taha ke ne ʻeke ʻa e fehuʻi ko iá? Ko Oksanab, naʻá ne hokosia ha meʻa fakamamahi ʻi heʻene kei siʻí, ʻokú ne pehē: “Naʻá ku fiefia lahi ʻi he taimi naʻá ku papitaiso aí pea naʻá ku kamata tāimuʻa. Ka ʻi he taʻu ʻe 15 ki mui ai, naʻe lōmekina au ʻe he ngaahi manatu tamakí. Naʻá ku fakaʻosiʻaki kuo mole ʻa e hōifua ʻa Sihová meiate au pea naʻe ʻikai ke u tuha mo ʻene ʻofá.” Ko Yua, ko ha tuofefine tāimuʻa, ʻa ia ʻi heʻene kei siʻí naʻá ne fekuki mo e ngaahi palopalema lahi ʻokú ne pehē: “Naʻá ku fakatapui ʻeku moʻuí kia Sihova koeʻuhí naʻá ku loto ke ʻai ia ke ne fiefia. Ka naʻá ku tuipau heʻikai ʻaupito ke ne ʻofa mai kiate au.”

3. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

3 Hangē ko e ongo tuofāfine faitōnunga naʻe toki lave ki aí, ʻokú ke ʻofa lahi kia Sihova ka ʻokú ke veiveiua nai pe ʻokú ne ʻofa mai kiate koe. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke ke tuipau ʻokú ne tokanga moʻoni mai kiate koé? Pea ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke fekuki ʻi he taimi ʻoku lōmekina ai koe ʻe he fakakaukau taʻepaú? Tau lāulea angé ki he tali ʻo e ongo fehuʻi ko ení.

ʻOKU FAKATUʻUTĀMAKI ʻA E VEIVEIUA FEKAUʻAKI MO E ʻOFA ʻA SIHOVÁ

4. Ko e hā ʻoku fakatuʻutāmaki ai ʻa e veiveiua fekauʻaki mo e ʻofa mai ʻa Sihova kiate kitautolú?

4 Ko e ʻofá ko ha ivi mālohi fakaueʻiloto. Kapau ʻoku tau tuipau ʻoku ʻofa mo poupouʻi kitautolu ʻe Sihova, ʻe ueʻi ai kitautolu ke tauhi ʻaufuatō kiate ia neongo ʻa e ngaahi pole ʻi he moʻuí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kapau ʻoku tau veiveiua fekauʻaki mo e tokanga mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú, “ʻe siʻi ai [hotau] iví.” (Pal. 24:10) Pea ʻi heʻetau hoko ʻo loto-siʻi pea mole ʻetau tui fekauʻaki mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá, te tau tuʻu laveangofua ai ki hono ʻohofi ʻe Sētané.​—ʻEf. 6:16.

5. ʻOku anga-fēfē hono uesia ʻa e niʻihi ʻi he veiveiua fekauʻaki mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá?

5 Ko e kau Kalisitiane faitōnunga ʻe niʻihi ʻi hotau taimí kuo nau vaivai fakalaumālie koeʻuhi ko e veiveiuá. ʻOku pehē ʻe ha mātuʻa ko James: “Neongo naʻá ku ngāue ʻi Pēteli pea naʻá ku fiefia ʻi heʻeku ngāue fakafaifekau ʻi ha fakatahaʻanga lea muli, naʻá ku fifili pe naʻe tali moʻoni ʻe Sihova ʻeku ngaahi feilaulaú. ʻI he taimi ʻe taha naʻe aʻu ʻo u fifili pe naʻe fanongo mai ʻa Sihova ki heʻeku ngaahi lotú.” Ko Eva, ʻokú ne ngāue taimi-kakato foki, ʻokú ne pehē: “Naʻá ku ʻiloʻi ko e veiveiua fekauʻaki mo e ʻofa ʻa Sihová ʻoku fakatuʻutāmaki koeʻuhi ʻokú ne ʻai koe ke ke mātuʻaki hōloa. ʻOku uesia heni hoʻo holi mālohi ke fai ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié pea ʻai ai ke mole hoʻo fiefia ʻi he tauhi kia Sihová.” Ko Michael, ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu pea ko ha mātuʻa, ʻokú ne pehē: “Kapau ʻoku ʻikai te ke tui ʻoku tokanga mai ʻa e ʻOtuá kiate koe, te ke ʻauhia atu ai meiate ia.”

6. Ko e hā kuo pau ke tau fai ʻi heʻetau maʻu ha fakakaukau veiveiua fekauʻaki mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá?

6 Ko e ngaahi hokosia ko ení ʻoku fakatātaaʻi ai ʻa e lava ke hoko ʻa e fakakaukau taʻepaú ʻo fakatupu maumau fakalaumālie. Ka ko e hā ʻoku totonu ke tau fai ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ha fakakaukau veiveiua fekauʻaki mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá? Kuo pau ke tau talitekeʻi ia ʻi he taimi pē ko iá! Kole kia Sihova ke ne tokoniʻi koe ke fetongi ʻa e “ngaahi fakakaukau hohaʻatuʻu” ko iá ʻaki ʻa e ‘nonga ʻa e ʻOtuá ʻa ia te ne maluʻi ho lotó pea mo ho ngaahi mafai fakaefakakaukaú.’ (Saame 139:23; fkm.ʻi lalo; Fil. 4:6, 7) Pea manatuʻi ʻoku ʻikai te ke toko taha. ʻOku ʻi ai ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine faitōnunga kehe ʻoku nau fāinga mo e ngaahi ongoʻi taʻepaú. Naʻa mo e kau sevāniti ʻa Sihova ʻi he kuohilí, naʻe pau ke nau fekuki mo e ngaahi pole peheé. Tau lāulea angé ki he meʻa ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ʻapositolo ko Paulá.

MEʻA ʻOKU TAU AKO MEI HE HOKOSIA ʻA PAULÁ

7. Ko e hā ʻa e ngaahi palopalema naʻe fehangahangai mo Paulá?

7 ʻOkú ke ongoʻi taulōfuʻu ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi he lahi ʻa e ngaahi fatongiá, pea faingataʻa ke ke fua kotoa ia? Kapau ko ia, te ke mahinoʻi ʻa e tuʻunga ʻo Paulá. Naʻá ne ongoʻi loto-moʻua ʻo ʻikai fekauʻaki mo ha fakatahaʻanga pē ʻe taha ka ki he “kotoa ʻo e ngaahi fakatahaʻangá.” (2 Kol. 11:23-28) ʻOku hoko ʻa e mahaki tauhí ko ha meʻa ke ne kaihaʻasia hoʻo fiefiá? Naʻe faingataʻaʻia lahi ʻa Paula ʻi ha “tolounua ʻi he kakanó,” ʻa ia ko ha mahaki fakaesino nai, pea naʻá ne feifeingavale ke toʻo atu ia. (2 Kol. 12:7-10) ʻOkú ke loto-siʻi ʻi hoʻo ngaahi taʻehaohaoá tonu? Naʻe pehē mo Paula ʻi he taimi ʻe niʻihi. Naʻá ne ui ʻa ia tonu ko ha “tangata fakaʻofa” koeʻuhi ko ʻene faitau hokohoko mo ʻene ngaahi taʻehaohaoá tonu.​—Loma 7:21-24.

8. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Paula ke fekuki mo ʻene ngaahi palopalemá?

8 Neongo ʻa e fehangahangai ʻa Paula mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe, mo e ngaahi tuʻunga fakalotosiʻí, naʻe hokohoko atu ʻene tauhi kia Sihová. Ko e hā naʻá ne fakaivimālohiʻi ia ke hokohoko atu ʻene fai peheé? Neongo naʻá ne ʻiloʻi lelei ʻene ngaahi taʻehaohaoá, naʻá ne maʻu ʻa e tui taʻeueʻia ki he huhuʻí. Naʻá ne ʻiloʻi foki mo e talaʻofa ʻa Sīsū ko e “tokotaha kotoa pē ʻokú ne ngāueʻi ʻa e tui [kia Sīsuú te ne] . . . maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.” (Sione 3:16; Loma 6:23) Ko hono moʻoní, naʻe kau ʻa Paula ʻi he faʻahinga naʻa nau ngāueʻi ʻa e tui ki he huhuʻí. Naʻá ne tuipau ʻoku mateuteu ʻa Sihova ke fakamolemoleʻi naʻa mo e faʻahinga naʻa nau fai ha angahala mamafá kapau te nau fakatomala.​—Saame 86:5.

9. Ko e hā ʻoku tau ako mei he lea ʻa Paula ʻi he Kalētia 2:20?

9 Naʻe tui foki ʻa Paula fekauʻaki mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá naʻe fakahaaʻi mai ʻia Kalaisí. (Lau ʻa e Kalētia 2:20.) Fakatokangaʻi ʻa e lea fakalototoʻa ʻi he ngataʻanga ʻo e veesi ko iá. Naʻe pehē ʻe Paula: “[Ko e] ʻAlo ʻo e ʻOtuá . . . naʻá ne ʻofeina au peá ne tuku atu ia koeʻuhi ko aú.” Naʻe ʻikai ʻai ʻe Paula ha fakangatangata ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻo ne pehē nai, ‘ʻOku lava ke u sio ki he ʻuhinga ʻe ʻofa ai ʻa Sihova ki hoku fanga tokouá, ka ʻoku ngalingali heʻikai malava ke ne ʻofa mai kiate au.’ Naʻe fakamanatu ʻe Paula ki he kau Lomá: “Naʻe pekia ʻa Kalaisi maʻatautolu lolotonga ʻetau kei hoko ko e kau angahalá.” (Loma 5:8) Ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻikai hano fakangatangata!

10. Ko e hā ʻoku tau ako mei he Loma 8:38, 39?

10 Lau ʻa e Loma 8:38, 39. Naʻe tuipau kakato ʻa Paula ki he mālohi ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne tohi ʻoku ʻikai ʻaupito ha meʻa ʻe malava ke ne “fakamavaheʻi kitautolu mei he ʻofa ʻa e ʻOtuá.” Naʻe ʻiloʻi ʻe Paula ʻa e anga ʻo e fakafeangai anga-kātaki ʻa Sihova ki he puleʻanga ʻo ʻIsilelí. Naʻá ne ʻiloʻi foki ʻa e anga hono fakahāhā ange ʻe Sihova ʻa e mēsí kiate iá. ʻE lava ke tau fakanounou ʻa e fakaʻuhinga ʻa Paulá ʻo peheni, ‘Koeʻuhi naʻe fekauʻi mai ʻe Sihova hono ʻAló tonu ke pekia koeʻuhi ko au, ʻoku ou maʻu ha faʻahinga ʻuhinga ke veiveiua ai fekauʻaki mo ʻene ʻofá?’​—Loma 8:32.

Fakatātā: 1. Ko Paula, ʻi heʻene hoko ko ha Fālesí, ʻokú ne fekauʻi ke puke ha Kalisitiane. 2. Ko Paula, ʻi heʻene hoko ko ha Kalisitiané, ʻokú ne fakalototoʻaʻi ha tokoua kei siʻi.

ʻʻOku mahuʻinga ki he ʻOtuá ʻa e meʻa ʻoku tau fai ʻi he taimí ni mo e kahaʻú, ʻo ʻikai ko ʻetau fehālaaki ʻi he kuohilí (Sio ki he palakalafi 11)c

11. Neongo naʻe fai ʻe Paula ʻa e ngaahi angahala hangē ko ia ʻoku lave ki ai ʻi he 1 Tīmote 1:12-15, ko e hā naʻá ne fakapapauʻi ai naʻe ʻofa mai ʻa e ʻOtuá kiate iá?

11 Lau ʻa e 1 Tīmote 1:12-15. Kuo pau pē naʻe ʻi ai ʻa e taimi naʻe mamahi ai ʻa Paula koeʻuhi ko hono kuohilí. Pea tāneʻineʻi ke ne lave kiate ia tonu naʻá ne “tuʻu-ki-muʻa” ʻi he kau angahalá! Ki muʻa ke ʻiloʻi ʻe Paula ʻa e moʻoní, naʻá ne kumi taʻemālōlō ki he kau Kalisitiané mei he kolo ki he kolo, ʻo tuku pilīsone ʻa e niʻihi pea poupou ki hono tāmateʻi ʻa e niʻihi. (Ngā. 26:10, 11) ʻE lava ke ke sioloto atu ki he anga ʻo e ongoʻi nai ʻa Paulá ʻi heʻene fetaulaki mo ha Kalisitiane kei siʻi ʻa ia ko ʻene ongo mātuʻá naʻá ne poupou ki hono tāmateʻí? Naʻe fakaʻiseʻisa ʻa Paula ʻi heʻene ngaahi fehālaakí, ka naʻá ne ʻiloʻi heʻikai lava ke ne liliu ʻa e kuohilí. Naʻá ne tali naʻe pekia ʻa Kalaisi koeʻuhi ko ia, pea naʻá ne tohi fakataha mo e tuipau: “ʻI he ʻofa maʻataʻatā ʻa e ʻOtuá ʻoku ou ʻi he tuʻunga ai ʻoku ou ʻi aí.” (1 Kol. 15:3, 10) Ko e hā ʻa e lēsoni ʻoku tau ako mei aí? Tali naʻe pekia ʻa Kalaisi koeʻuhi ko koe pea naʻá ne tofa ʻa e hala ke ke maʻu ai ha vahaʻangatae fakafoʻituitui māfana mo Sihova. (Ngā. 3:19) Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga ki he ʻOtuá ʻa e meʻa ʻoku tau fai ʻi he taimí ni pea ʻi he kahaʻú, ʻo ʻikai ko e ngaahi fehālaaki naʻa tau fai ʻi he kuohilí, tatau ai pē pe naʻa tau hoko ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he taimi ko iá pe ʻikai.​—ʻAi. 1:18.

12. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi lea ʻi he 1 Sione 3:19, 20 kapau ʻoku tau ongoʻi taʻetaau pe ʻikai ʻofaʻi?

12 ʻI hoʻo fakakaukau atu ki he pekia ʻa Sīsū ke ʻufiʻufi hoʻo angahalá, te ke pehē nai, ‘ʻOku ʻikai ke u ongoʻi ʻoku ou tuha mo e meʻaʻofa mahuʻinga ko iá.’ Ko e hā nai ʻokú ke ongoʻi pehē aí? Ko hotau loto taʻehaohaoá te ne kākaaʻi nai kitautolu, ʻo ʻai ke tau ongoʻi taʻetaau pe ʻikai ʻofaʻi. (Lau ʻa e 1 Sione 3:19, 20.) ʻI he taimi peheé, ʻoku fiemaʻu ke tau manatuʻi “ʻoku lahi ange ʻa e ʻOtuá ʻi hotau lotó.” Ko e ʻofa mo e fakamolemole ʻetau Tamai fakahēvaní ʻoku mālohi mamaʻo ange ia ʻi ha ongoʻi taʻepau pē ʻoku fufū ʻi hotau lotó. ʻOku fiemaʻu ke tau fakatuipauʻi kitautolu ke tali ʻa e anga ʻo e vakai mai ʻa Sihova kiate kitautolú. Ke fai iá, kuo pau ke tau ako maʻu pē ʻene Folofolá, lotu maʻu pē kiate ia, pea feohi tuʻumaʻu mo ʻene kakai mateakí. Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai hono fai ʻa e ngaahi meʻa ko iá?

FOUNGA ʻE TOKONI AI HONO AKO ʻA E TOHI TAPÚ, LOTÚ MO E KAUMEʻA MATEAKÍ

13. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻi hono ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá? (Sio foki ki he puha “Founga Hono Tokoniʻi Kinautolu ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá.”)

13 Ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho taki taha, pea te ke mahinoʻi lelei ange ai ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakalotomāfana ʻo Sihová. Te ke ʻiloʻi ai ʻene ʻofa lahi ʻiate koé. Kapau te ke fakalaulauloto ki ha konga ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho taki taha ʻe malava ke ke fakakaukau lelei ange ai, koeʻuhi ʻe “fakatonutonu” ai hoʻo ngaahi fakakaukau mo e holi fehālaakí. (2 Tīm. 3:16) Ko ha mātuʻa ko Kevin naʻá ne fāinga mo e ongoʻi ʻoku ʻikai hano mahuʻingá ʻokú ne pehē: “Ko hono lau ʻa e Saame 103 pea fakalaulauloto ki aí kuó ne tokoniʻi au ke maʻu ʻa e fakakaukau lelei pea mahinoʻi ʻa e anga ʻo e fakakaukau moʻoni ʻa Sihova kiate aú.” Ko Eva, naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻokú ne pehē: “ʻI he ngataʻanga ʻo e ʻahó ʻoku ou vaheʻi ha taimi lōngonoa ke fakalaulauloto ai ki he ngaahi fakakaukau ʻa Sihová. ʻOku ou maʻu ai ha loto-nonga pea langa hake ai ʻeku tuí.”

Founga Hono Tokoniʻi Kinautolu ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá

Ko ha tuofefine ʻokú ne lau ʻa e Tohi Tapú lolotonga ʻene heka ʻi ha pasi.
  • “ʻI heʻeku nōfoʻi ʻi hono ako ʻa e Tohi Tapú, ʻoku ou tokangataha ai kia Sihova mo e niʻihi kehé.”​—Michael

  • “ʻI hono tauhi maʻu ha taimi-tēpile fakalaumālie kuó ne taʻofi au mei he nōfoʻi ʻi he ngaahi fakakaukau taʻepaú. Neongo kapau ʻoku ʻikai ke u fie lau pe ako ʻa e Tohi Tapú, ʻi heʻeku fai iá, ʻoku ou ʻoange ai kia Sihova ha faingamālie ke ne fakamanatu mai ʻene ʻofá.”​—Kevin

  • “ʻOku ou saiʻia ke lau ʻa e Ngaahi Saame. ʻOku ou manako ʻi he Saame 27. ʻOku ou toutou lau ʻa e veesi 1 ki he 6, 10, mo e 12 ki he 14 pea fakalaulauloto ki ai.”​—Oksana

  • “ʻI he kamataʻanga ʻo e ʻahó ʻoku ou feinga ke lau ha konga ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá pea fakamākukanga ʻi he lotu. ʻOku ou maʻu maʻu pē ʻa e tokoni ʻoku ou fiemaʻú ʻi heʻene Folofolá.”​—James

  • “ʻOku ou ongoʻi ofi taha kia Sihova ʻi he hili ʻeku ako ʻene Folofolá. Pea ʻoku nonga leva hoku lotó. Kuo fakaivimālohiʻi au ʻe Sihova pea ʻomai kiate au ʻene nongá. Ko e ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá kuó ne fakatuipauʻi au ʻoku ʻikai ke fakangaloʻi au ʻe Sihova.” ​—Seiji

14. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he lotú?

14 Lotu maʻu pē. (1 Tes. 5:17) Ko e kaumeʻa lelei mo ha taha ʻoku makatuʻunga ia ʻi he fetuʻutaki loto-moʻoni maʻu pē. ʻOku pehē pē mo ʻetau kaumeʻa mo Sihová. ʻI heʻetau fakahaaʻi ʻetau ngaahi ongoʻí, fakakaukaú mo e hohaʻá kiate ia ʻi he lotu ʻoku tau fakahāhā ai ʻoku tau tuipau kiate ia pea ʻoku tau ʻiloʻi ʻokú ne ʻofa ʻiate kitautolu. (Saame 94:17-19; 1 Sio. 5:14, 15) Ko Yua, naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻokú ne pehē: “ʻI heʻeku lotú, ʻoku ou feinga ke fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono tala ange pē ʻa e ngaahi ngāue naʻá ku fai ʻi he ʻaho ko iá. ʻOku ou lea loto-tauʻatāina kia Sihova pea tala ange ʻeku ngaahi ongoʻi moʻoní. Faai atu pē, kuó u vakai kia Sihova ko ha Tamai ʻokú ne ʻofa moʻoni ʻi heʻene fānaú, ʻo ʻikai hangē ko ha pule lahi ʻo ha kautaha.”​—Sio ki he puha “Kuó Ke Lau Ia?”

Kuó Ke Lau Ia?

Kuó ke maʻu ʻaonga mei he tohi ʻUnuʻunu Ofi kia Sihova? Kapau ʻoku teʻeki ke ke lau ia, fēfē ke fakakau ia ʻi hoʻo ako fakafoʻituituí? Ko ha tokotaha lautohi mei Kalefōnia, ʻAmelika, naʻá ne pehē: “ʻOku ou saiʻia ke tala atu ʻi he lau ʻa e tohí ni mo fakalaulauloto ki aí kuó ne fakakoloa ʻeku moʻuí mo hoku vahaʻangatae mo ʻetau Tamai fakahēvaní. ʻOku ou ongoʻi ko Sihova ko hoku kaumeʻa he taimí ni. . . . ʻOku ou ʻofa lahi ange kia Sihova, pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku kau ʻa e tohí ni ʻi he tokoni ke u maʻu ʻa e ongoʻi ko iá.”

15. ʻOku anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Sihova ʻa e mahuʻingaʻia fakafoʻituitui ʻiate kitautolú?

15 Feohi mo e ngaahi kaumeʻa mateakí; ko e meʻaʻofa kinautolu meia Sihova. (Sēm. 1:17) ʻOku fakahāhā ʻe heʻetau Tamai fakahēvaní ʻa e mahuʻingaʻia fakafoʻituitui ʻiate kitautolu ʻaki ʻene tokonaki mai ha fāmili fakalaumālie ʻo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻoku nau fakahāhā ʻa e “ʻofa ʻi he taimi kotoa pē.” (Pal. 17:17) ʻI he tohi ʻa Paula ki he kau Kolosé, naʻá ne lave ai ki he kau Kalisitiane pau naʻa nau poupou kiate ia ʻo ui kinautolu “ko ha matavai ʻo e fakafiemālie lahi.” (Kol. 4:10, 11) Naʻa mo Kalaisi Sīsū naʻá ne fiemaʻu mo houngaʻia ʻi he poupou naʻá ne maʻu mei hono ngaahi kaumeʻá, fakatouʻosi ʻa e kau ʻāngelo mo e faʻahinga ʻo e tangatá.​—Luke 22:28, 43.

16. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi kaumeʻa mateakí ke tau ʻunuʻunu ofi ange ai kia Sihova?

16 ʻOkú ke maʻu ʻaonga kakato mei he meʻaʻofa ʻa Sihova ko e ngaahi kaumeʻa mateakí? Ko hono vahevahe ʻetau ngaahi hohaʻá ki ha kaumeʻa matuʻotuʻa ʻoku ʻikai ko ha fakaʻilonga ia ʻo e vaivai; ʻe lava ke hoko ia ko ha maluʻi. Fakakaukau kia James, naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻokú ne pehē: “Ko e kaumeʻa lelei mo e kau Kalisitiane matuʻotuʻá kuo hangē ia ha maea fakahaofi moʻuí. ʻI hono lōmekina au ʻe he ngaahi fakakaukau taʻepaú, ko e ngaahi kaumeʻa mahuʻinga ko ení ʻoku nau fanongo anga-kātaki pea fakamanatu mai ʻenau ʻofa ʻiate aú. Fakafou ʻiate kinautolu, ʻoku lava ai ke u ʻiloʻi ʻa e ʻofa mo e tokanga fakafoʻituitui mai ʻa Sihova kiate aú.” He mahuʻinga ē ke tau fakatupulekina mo tauhi maʻu ha kaumeʻa vāofi mo hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine fakalaumālié!

NOFO MAʻU ʻI HE ʻOFA ʻA SIHOVÁ

17-18. Ko hai kuo pau ke tau fanongo ki aí, pea ko e hā hono ʻuhingá?

17 ʻOku loto ʻa Sētane ke tau foʻi ʻi he faitau ke fai ʻa e meʻa ʻoku tonú. ʻOkú ne loto ke tau tui ʻoku ʻikai ke ʻofa mai ʻa Sihova kiate kitautolu, pea ʻoku ʻikai ke tau tuha mo e fakahaofí. Kae hangē ko ia kuo tau vakai ki aí, ʻoku ʻikai ʻaupito ke moʻoni eni.

18 ʻOku ʻofa ʻa Sihova ʻiate koe. Ko ha koloa mahuʻinga koe ʻi hono ʻaó. Kapau te ke talangofua kiate ia, te ke “nofo maʻu ʻi heʻene ʻofá” ʻo taʻengata, ʻo hangē pē ko Sīsuú. (Sione 15:10) Ko ia ʻoua ʻe fanongo kia Sētane pe ko ho loto kuo fakahalaiaʻí. ʻI hono kehé, fanongo kia Sihova, ʻokú ne vakai ki he lelei ʻi he tokotaha taki taha ʻo kitautolu. Hoko ʻo tuipau ʻokú ne “leleiʻia . . . ʻi hono kakaí,” kau ai koe!

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • Ko e hā kuo pau ai ke tau ikuʻi ʻa e ngaahi veiveiua fekauʻaki mo e ʻofa mai ʻa Sihova kiate kitautolú?

  • Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he ʻapositolo ko Paulá mo e kau sevāniti ʻi onopooni ʻa Sihová?

  • ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ako ʻa e Tohi Tapú, lotú mo e ngaahi kaumeʻa mateakí?

HIVA 1 Ngaahi ʻUlungaanga ʻo Sihová

a Ko e niʻihi hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻoku faingataʻa ke nau tui pe ʻe faifai ange pea ʻofa mai ʻa Sihova kiate kinautolu. ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he ʻuhinga ʻe lava ke tau fakapapauʻi ai ʻoku ʻofa mai ʻa Sihova kiate kitautolu taautaha. Te tau toe sivisiviʻi ai ʻa e founga ʻe lava ke tau ikuʻi ai ha veiveiua pē ʻoku tau maʻu fekauʻaki mo ʻene ʻofa mai kiate kitautolú.

b Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.

c FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: ʻI he kuohilí, naʻe ʻave ʻe Paula ʻa e kau Kalisitiane tokolahi ki he pilīsoné. ʻI heʻene tali ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Sīsū maʻaná, naʻá ne liliu pea fakalototoʻaʻi hono fanga tokoua Kalisitiané, ko e niʻihi ʻo kinautolu ko e kāinga nai ʻo e faʻahinga naʻá ne fakatangaʻí.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share