LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w06 8/1 p. 26-30
  • Manavahē kia Sihova​—Pea Fiefia!

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Manavahē kia Sihova​—Pea Fiefia!
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2006
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Toe Maʻu ʻa e Fiefiá
  • Ke Faingataʻaʻia Kae ʻIkai Faiangahala
  • Manavahē ki he ʻOtuá ʻOku Maʻu Ai ʻa e Fiefia
  • Ke Ke Maʻu ‘Ivi meia Sihova’
  • Ko ha Tofiʻa Mahuʻinga
  • Hoko ʻo Poto​—Manavahē ki he ʻOtuá!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2006
  • Fiefia he Moʻuí ʻi he Manavahē kia Sihova
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • “Ako Au Ke U Fai Ho Finangalo”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2012
  • Fakatupulekina Ho Lotó ke Manavahē kia Sihova
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2006
w06 8/1 p. 26-30

Manavahē kia Sihova​—Pea Fiefia!

“Oku monuia [pe fiefia] ae tagata oku ne manavahe kia Jihova.”​—SĀME 112:​1, PM.

1, 2. Ko e hā ʻe lava ke ʻomai ʻe he manavahē kia Sihová?

ʻOKU ʻikai ke maʻungofua ʻa e fiefiá. Ko e fiefia moʻoní ʻoku fakatuʻunga ia ʻi hono fai ʻa e ngaahi fili totonu, ʻi hono fai ʻa e meʻa ʻoku totonú, pea ʻi he fulituʻa mei he meʻa ʻoku halá. Ko hotau Tokotaha-Ngaohí, ʻa Sihova, kuó ne ʻomai kia kitautolu ʻene Folofolá, ʻa e Tohi Tapú, ke akoʻi kitautolu ki he founga ke maʻu ai ʻa e founga moʻui lelei tahá. ʻI he kumi pea muimui ki he tataki ʻa Sihová, ʻo fakahāhā ai ʻa e manavahē ki he ʻOtuá, ʻe lava ke tau maʻu moʻoni ai ʻa e fiemālié mo e fiefiá.​—Sāme 23:1; Palovepi 14:26.

2 ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he ngaahi fakatātā Fakatohitapu mo fakaeonopooni ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e anga hono ʻoange ʻe he manavahē moʻoni ki he ʻOtuá ki ha taha ʻa e ivi ke talitekeʻi ai ʻa e tenge ke fai ʻa e meʻa ʻoku halá pea mo e loto-toʻa ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. Te tau sio ai ʻe lava ke ʻomai kia kitautolu ʻe he manavahē-ʻOtuá ʻa e fiefia ʻi hono ueʻi kitautolu ke tau fakatonutonu ha ʻalunga hala, ʻo hangē ko ia naʻe pau ke fai ʻe Tuʻi Tēvitá. Te tau toe sio ai ko e manavahē kia Sihová ko ha tofiʻa mahuʻinga moʻoni ia ʻe lava ke tuku atu ʻe he ngaahi mātuʻá ki heʻenau fānaú. Ko e moʻoni, ʻoku fakapapauʻi mai kia kitautolu ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “Oku monuia [pe fiefia] ae tagata oku ne manavahe kia Jihova.”—Sāme 112:​1, PM.

Toe Maʻu ʻa e Fiefiá

3. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Tēvita ke ne fakaakeake mei heʻene ngaahi angahalá?

3 Hangē ko ia naʻe lāulea ki ai ʻi he kupu ki muʻá, ʻi he tuʻunga ʻe tolu ʻoku taau ke fakatokangaʻi naʻe ʻikai lava ai ke fakahaaʻi ʻe Tēvita ʻa e manavahē totonu ki he ʻOtuá peá ne faiangahala. Kae kehe, ko ʻene tali ki he akonaki ʻa Sihová naʻe fakahaaʻi ai ko ha tokotaha manavahē-ʻOtua moʻoni ia. Ko ʻene fakaʻapaʻapa mo e ʻapasia ki he ʻOtuá naʻe ueʻi ai ia ke ne fakahaaʻi ʻene halaiá, fakatonutonu hono ʻalungá pea toe fokotuʻu ha vahaʻangatae lelei mo Sihova. Neongo naʻe hoko ʻi heʻene ngaahi fehālaakí ʻa e faingataʻa kiate ia mo e niʻihi kehé, ko ʻene fakatomala moʻoní naʻá ne maʻu ai ʻa e poupou mo e tāpuaki hokohoko ʻa Sihová. Ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tēvitá ʻoku lava moʻoni ke ne fakahūhū ʻa e loto-toʻa ki he kau Kalisitiane ʻa ia ʻoku nau tō nai ʻi he ʻahó ni ki he angahala mamafá.

4. ʻOku lava fēfē ke tokoniʻi ʻe he manavahē ki he ʻOtuá ha tokotaha ke ne toe maʻu ʻa e fiefiá?

4 Fakakaukau angé ki he tuʻunga ʻo Sōniá.a Neongo naʻá ne ngāue ko ha ʻevangeliō taimi-kakato, naʻá ne feohi kovi, kau ʻi ha tōʻonga taʻefakakalisitiane, pea naʻe pau ke tuʻusi ai ia mei he fakatahaʻanga Kalisitiané. ʻI he toe foki mai ʻene fakakaukaú, naʻe fai ʻe Sōnia ʻa e meʻa kotoa pē naʻe fiemaʻú ke toe fakaleleiʻi ʻa hono vahaʻangatae mo Sihová. Faifai atu pē, naʻe toe fakafoki ia ki he fakatahaʻangá. ʻI he kotoa ʻo e meʻá ni, naʻe ʻikai ʻaupito tukuange ʻe Sōnia ʻa ʻene holi ke tauhi kia Sihová. Naʻe iku ʻo ne toe hū ki he ngāue tāimuʻa taimi-kakató. Ki mui ai, naʻá ne mali mo ha mātuʻa Kalisitiane lelei, pea ʻokú ne ngāue fiefia fakataha mo ia he taimí ni ʻi he fakatahaʻangá. Neongo ʻoku fakaʻiseʻisa ʻa Sōnia ʻi heʻene hē fakataimi mei he ʻalunga faka-Kalisitiané, ʻokú ne fiefia ʻi hono tokoniʻi ia ʻe heʻene manavahē ki he ʻOtuá ke ne toe fokí.

Ke Faingataʻaʻia Kae ʻIkai Faiangahala

5, 6. Fakamatalaʻi ʻa e founga mo e ʻuhinga naʻe fakahaofi tuʻo ua ai ʻe Tēvita ʻa e moʻui ʻa Saulá.

5 Ko e moʻoni, ʻoku lelei lahi ange ʻa e taimi ko ia ʻoku tokoniʻi ai ʻe he manavahē ki he ʻOtuá ha taha ke ne tomuʻa fakaʻehiʻehi mei he faiangahalá. Naʻe hoko moʻoni eni ʻia Tēvita. ʻI he taimi ʻe taha, ʻi hono tuli ʻe Saula ʻa Tēvita fakataha mo ha kongakau ʻe toko tolu afé, naʻá ne hū ai ki ha ʻana—ʻa e ʻana tofu pē ko ia naʻe toitoi ai ʻa Tēvita mo ʻene kau tangatá. Naʻe fakaʻaiʻai ʻe he kau tangata ʻa Tēvitá ke ne taaʻi ʻa Saula. ʻIkai kuo tuku ʻe Sihova ʻa e fili ʻo Tēvitá ki hono ʻaofinimá? Naʻe moulu fakalongolongo atu ʻa Tēvita kia Saula ʻo tuʻusi ʻa e kapa ʻo hono kofú. Koeʻuhi naʻe manavahē ʻa Tēvita ki he ʻOtuá, naʻa mo e ngāue ʻikai hano maumau ko iá naʻe tautea ai ʻa hono konisēnisí. Naʻe ʻai ʻe Tēvita ke movete ʻene kau tangata loto-māfaná, ʻi heʻene pehē: “Ko Sihova e haʻaku ofi ke fai pehe ki hoku ʻeiki ko e pani ʻa Sihova.”b—1 Samiuela 24:​1-7.

6 ʻI ha taimi ki mui ai, naʻe fokotuʻu ʻapitanga ai ʻa Saula ʻi he poʻulí, pea ko ia mo ʻene kau tangatá kotoa naʻe tō kiate kinautolu “ha mohe maʻu meia Sihova.” Ko Tēvita mo hono ʻilamutu loto-toʻa ko ʻApisaí naʻá na moulu atu ki he loto-mālie ʻo e ʻapitangá ʻo tuʻu ʻi he ʻao ʻo Saulá tonu ʻi heʻene mohé. Naʻe loto ʻa ʻApisai ke tāmateʻi ʻosi ai pē ia. Naʻe taʻofi ʻe Tēvita ʻa ʻApisai, ʻi heʻene ʻeke ange: “Ko hai ʻe ala ki he pani ʻa Sihova taʻehalaia?”—1 Samiuela 26:​9, 12.

7. Ko e hā naʻá ne taʻofi ʻa Tēvita mei he faiangahalá?

7 Ko e hā naʻe ʻikai ke taaʻi ai ʻe Tēvita ʻa Saula ʻi heʻene maʻu tuʻo ua ʻa e faingamālié? Koeʻuhí naʻá ne manavahē kia Sihova ʻo lahi ange ia ʻi heʻene manavahē kia Saulá. ʻI he manavahē totonu ki he ʻOtuá, naʻe mateuteu ai ʻa Tēvita ke faingataʻaʻia, ʻo ka fiemaʻu, kae ʻikai ke ne faiangahala. (Hepelu 11:25) Naʻá ne falala kakato ki he tokanga ʻa Sihova ki Hono kakaí pea kiate ia fakafoʻituitui. Naʻe ʻiloʻi ʻe Tēvita ko e talangofua mo e falala ki he ʻOtuá ʻe ʻomai ai ʻa e fiefia mo e ngaahi tāpuaki lahi, lolotonga ia ko hono tukunoaʻi ʻa e ʻOtuá te ne taʻefakahōifua ai kiate ia. (Sāme 65:4) Naʻá ne toe ʻiloʻi ʻe fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻEne talaʻofa ke fakanofo tuʻi iá pea te ne toʻo ʻa Saula ʻi Heʻene taimi mo ʻEne founga pē ʻaʻana.—1 Samiuela 26:10.

Manavahē ki he ʻOtuá ʻOku Maʻu Ai ʻa e Fiefia

8. ʻOku anga-fēfē ʻa e hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ʻulungāanga ʻo Tēvitá ʻi he hoko ki ai ʻa e faingataʻá?

8 ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ʻoku lava ke tau ʻamanekina ʻa e manuki, fakatanga mo e ngaahi ʻahiʻahi kehe. (Mātiu 24:9; 2 Pita 3:3) ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe aʻu nai ʻo tau hokosia ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi kaungālotú. Kae kehe, ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa kotoa pē, fanongo mai ki heʻetau ngaahi lotú, pea te ne fakatonutonu ʻa e ngaahi meʻá ʻi he taimi totonu, ʻo fakatatau ki hono finangaló. (Loma 12:​17-​21; Hepelu 4:​16) Ko ia ai, ʻi he ʻikai manavahē ki hotau kau fakafepakí, ʻoku tau manavahē ki he ʻOtuá pea hanga kiate ia ke ne fakahaofi kitautolu. ʻI he hangē ko Tēvitá, ʻoku ʻikai ke tau faisāuni, pea ʻoku ʻikai ke tau fakangaloku ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni māʻoniʻoní ke kalofi ai ʻa e faingataʻá. ʻOku iku ʻa e meʻá ni ki he fiefia. Ka ʻe anga-fēfē?

9. ʻOmai ha fakatātā ʻo e lava ke iku ʻa e manavahē-ʻOtuá ki he fiefia neongo ʻa e fakatangá.

9 “ʻOku ou fakakaukau ʻo fekauʻaki mo ha faʻē ʻe taha mo ʻene tama taʻu hongofulu tupu ʻa ia naʻá na fakafisi koeʻuhi ko ʻena tuʻu-ʻatā faka-Kalisitiané ke fakatau ha ngaahi kaati ʻa ha faʻahi fakapolitikale,” ko e fakamatala ia ʻa ha misinale taimi lōloa ʻi ʻAfilika. “Naʻe ngaohikoviʻi anga-fakamamahi kinaua ʻe ha fuʻu kau tangata pea toki fekau leva ke na ō ki ʻapi. ʻI heʻena lue atú, naʻe feinga ʻa e faʻeé ke fakafiemālieʻi ʻa ʻene tamá ʻi heʻene tangí, ʻi heʻene feinga ke mahinoʻi ʻa e ʻuhinga naʻe hoko ai ʻa e meʻa ko ení. Naʻe ʻikai te na fiefia ʻi he taimi ko iá, ka naʻá na maʻu ha konisēnisi ʻataʻatā. Ki mui ai, naʻá na fiefia ʻaupito ʻi heʻena talangofua ki he ʻOtuá. Kapau naʻá na fakatau ʻa e ngaahi kaati ʻa e faʻahí, naʻe mei fiefia lahi ʻa e fuʻu kakaí. Ne mei ʻoange ʻe he kau tangatá kia kinaua ha ngaahi hina inu pea hula takai ʻia kinaua ʻo aʻu ki hona ʻapí. Ka ko hono ʻiloʻi ʻe he taʻahiné mo ʻene faʻeé naʻá na fakangalokú, ne na mei hoko ai ko e ongo meʻa taʻefiefia taha ʻi he māmaní.” Ko ʻena manavahē ki he ʻOtuá naʻe maluʻi ai kinaua mei he meʻa kotoa ko iá.

10, 11. Ko e hā ʻa e ngaahi ola lelei naʻe hoko ʻi he manavahē ʻa ha fefine ki he ʻOtuá?

10 Ko hono fakahāhā ʻa e manavahē-ʻOtuá ʻoku toe iku ia ki he fiefia ʻi he fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi fekauʻaki mo e ʻapasia ki he tuʻunga toputapu ʻo e moʻuí. ʻI he taimi naʻe feitama ai ʻa Mele ʻi heʻene leka fika tolú, naʻe fakaʻaiʻai ia ʻe he toketaá ke ne fakatōtama. “ʻOku fakatuʻutāmaki ho tuʻungá,” ko ʻene leá ia. “ʻE lava ke ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki lahi ʻi ha taimi pē peá ke mate ʻi loto ʻi he houa ʻe 24. Pea ʻe mate foki mo e pēpeé. ʻI ha tuʻunga pē, ʻoku ʻikai fakapapauʻi ʻe kakato ʻa e pēpeé.” Naʻe ako Tohi Tapu ʻa Mele mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ka naʻe teʻeki ai ke ne papitaiso. “Neongo ia,” ʻoku pehē ʻe Mele, “kuó u fili ke tauhi kia Sihova, pea naʻá ku fakapapauʻi ke nofoʻaki talangofua kiate ia ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻe hokó.”​—Ekisoto 21:​22, 23.

11 Lolotonga ʻene feitamá, naʻe hanganaki femoʻuekina ʻa Mele ʻi hono ako ʻa e Tohi Tapú mo tokangaʻi ʻa hono fāmilí. Naʻe faifai pē ʻo fāʻeleʻi ʻa e pēpeé. “Naʻe kiʻi faingataʻa ange ʻa e fāʻele ko ení ʻi he ongo fāʻele ʻe ua ki muʻá, ka naʻe ʻikai ha ngaahi tuʻunga faingataʻa lahi,” ko e fakamatala ia ʻa Melé. Ko e manavahē ki he ʻOtuá naʻá ne tokoniʻi ʻa Mele ke ne tauhi ai ha konisēnisi lelei, pea naʻe vave ʻa ʻene papitaisó. ʻI he tupu hake ʻa e pēpē ko iá, naʻá ne ako mo ia foki ke manavahē kia Sihova, pea ʻokú ne lolotonga ngāue ʻi he taha ʻo e ngaahi ʻōfisi vaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

Ke Ke Maʻu ‘Ivi meia Sihova’

12. Naʻe anga-fēfē ʻa e maʻu ivi ʻa Tēvita ʻi he manavahē ki he ʻOtuá?

12 Ko e manavahē ʻa Tēvita kia Sihová naʻá ne fai ʻa e meʻa lahi ange ʻo ʻikai ko hono taʻofi pē ia mei he faihalá. Naʻá ne maʻu ivi ai ke ne ngāue mo e loto-pau mo ngāue fakapotopoto ʻi he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga faingataʻá. ʻI ha taʻu ʻe taha mo e māhina ʻe fā naʻe hola ai meia Saula ʻa Tēvita mo ʻene kau tangatá ʻo kumi hūfanga ki Sikilaki ʻi he tukuʻuta ʻo e kau Filisitiá. (1 Samiuela 27:​5-7) ʻI he taimi ʻe taha lolotonga ʻa e mamaʻo ʻa e kau tangatá, naʻe fakatūʻuta ai ʻa e kau ʻAmalekí ʻo tutu ʻa e koló pea ʻave kotoa ʻa e ngaahi uaifi ʻo e kau tangatá, ko e fānaú pea mo e fanga manú. ʻI heʻenau foki atu ʻo sio ki he meʻa naʻe hokó, naʻe fākafoa ʻa Tēvita mo ʻene kau tangatá. Naʻe mafuli vave ʻa e mamahí ki he loto-ʻita, pea naʻe laulau ʻa e kau tangata ʻa Tēvitá ke nau tolomakaʻi ia. Neongo ʻene loto-mamahí, naʻe ʻikai siva e ʻamanaki ʻa Tēvitá. (Palovepi 24:10) Ko ʻene manavahē ki he ʻOtuá naʻe ueʻi ai ia ke ne hanga kia Sihova, pea naʻá ne maʻu ‘ivi meia Sihova.’ ʻI he tokoni ʻa e ʻOtuá, naʻe tuli ai ʻe Tēvita mo ʻene kau tangatá ʻo maʻu ʻa e kau ʻAmalekí pea toe fakafoki mai ʻa e meʻa kotoa pē.—1 Samiuela 30:​1-20.

13, 14. Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe he manavahē ki he ʻOtuá ha Kalisitiane ke ne fai ha ngaahi fili lelei?

13 Ko e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá he ʻaho ní ʻoku nau toe fehangahangai mo e ngaahi tuʻunga ʻoku fiemaʻu ai ʻa e falala kia Sihova mo e loto-toʻa ke ngāue ʻi he loto-pau. Ko ha fakatātā, ko Kilisitina. ʻI heʻene kei siʻí, naʻe ako Tohi Tapu ai ʻa Kilisitina mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ka naʻá ne loto ke hoko ko ha tokotaha tā piano koniseti, pea naʻá ne fai ha laka ki muʻa lahi ke aʻusia ʻa e taumuʻa ko iá. ʻIkai ngata aí, naʻá ne ongoʻi mā fekauʻaki mo e malangá pea ko ia naʻá ne ilifia ai ke tali ʻa e ngaahi fatongia ʻe haʻu fakataha mo e papitaisó. ʻI he hokohoko atu ʻa e ako ʻe Kilisitina e Folofola ʻa e ʻOtuá, naʻe kamata ai ke ne ongoʻi ʻa hono mālohí. Naʻá ne ako ʻa e manavahē kia Sihová, pea naʻá ne ʻiloʻi ʻoku ʻamanekina ʻe Sihova ʻa ʻene kau sevānití ke nau ʻofa kiate ia ʻaki honau lotó, ʻatamaí, moʻuí mo e mālohí kotoa. (Maake 12:30) Naʻe ueʻi ia ʻe he meʻá ni ke ne fakatapui kia Sihova pea papitaiso.

14 Naʻe kole tokoni ʻa Kilisitina kia Sihova ke ne fai ai ha laka ki muʻa fakalaumālie. “Naʻá ku ʻiloʻi ko e moʻui ʻa ha tokotaha tā piano konisetí ʻoku kau ki ai ʻa e toutou folau mo e ngaahi aleapau ke tā ʻi ha ngaahi koniseti ʻoku aʻu ki he koniseti ʻe 400 ʻi he taʻu,” ko e fakamatala ia ʻa Kilisitiná. “Ko ia naʻá ku fili ai ke u hoko ko ha faiako koeʻuhi ke tokoniʻi fakapaʻanga ai au peá u ngāue ko ha ʻevangeliō taimi-kakato.” ʻI he taimi ko iá, naʻe ʻosi fokotuʻutuʻu ai ke fai ʻe Kilisitina ʻene ʻuluaki fakaʻaliʻalí ʻi he holo koniseti ʻiloa taha ʻo hono fonuá. “Ko ʻeku ʻuluaki konisetí naʻe hoko ai pē ia ko ʻeku koniseti fakaʻosí,” ko ʻene fakamatalá ia. Naʻe mali ʻa Kilisitina ki mui ai mo ha mātuʻa Kalisitiane. ʻOkú na ngāue fakataha he taimí ni ʻi he taha ʻo e ngaahi ʻōfisi vaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻOkú ne fiefia ʻi hono ʻoange ʻe Sihova kiate ia ʻa e mālohi ke ne fai ʻa e ngaahi fili totonú pea ʻoku lava he taimí ni ke ne ngāueʻaki ʻa hono taimí mo e iví ʻi heʻene ngāué.

Ko ha Tofiʻa Mahuʻinga

15. Ko e hā naʻe loto ʻa Tēvita ke tuku atu ki heʻene fānaú, pea naʻe anga-fēfē ʻene fai iá?

15 “Haʻu, akimoutolu koe fānau, o fanogo kiate au,” ko e tohi ia ʻa Tēvitá. “Teu ako kiate kimoutolu ae manavahe kia Jihova.” (Sāme 34:​11, PM) ʻI he tuʻunga ko ha tamaí, naʻe fakapapauʻi ʻe Tēvita ke tuku atu ki heʻene fānaú ha tofiʻa mahuʻinga—ko e manavahē moʻoni, mafamafatatau mo lelei kia Sihova. ʻI he lea mo e ngāue, naʻe fakahaaʻi ai ʻe Tēvita ʻa Sihova, ʻo ʻikai ko ha ʻOtua fai fakakouna mo fakailifia ʻokú ne mateuteu ke maʻu ha hala ʻi hano maumauʻi pē ʻo ʻEne ngaahi laó, ka ko ha Tamai ʻofa, tokanga mo faʻa fakamolemole ia ʻa ʻEne fānau ʻi he māmaní. “Ko e meʻa ki haʻate ngaahi hē—ko hai te ne faʻa ʻilo?” ko e ʻeke ia ʻe Tēvita. ʻI he fakahaaʻi leva ʻa ʻene tuipau ʻoku ʻikai ke toutou siofi ʻe Sihova ʻa ʻetau ngaahi halá, naʻá ne tānaki mai: “Ke ke lau au ʻoku ou ʻatā ʻi he ngaahi meʻa lilo.” Naʻe fakapapauʻi ʻe Tēvita kapau te ne fai ʻene feinga lelei tahá, ʻe lava ke fakahōifua kia Sihova ʻa ʻene ngaahi leá mo ʻene fakakaukaú.—Sāme 19:​12, 14.

16, 17. ʻE lava fēfē ke akoʻi ʻe he ongo mātuʻá ki he fānaú ʻa e manavahē kia Sihová?

16 ʻOku tuʻu ʻa Tēvita ko ha faʻifaʻitakiʻanga ki he ngaahi mātuʻa he ʻaho ní. “Naʻe tauhi hake kimaua ʻe heʻema ongo mātuʻá ʻi ha founga naʻá ne ʻai ke fakafiefia ʻa e ʻi he moʻoní,” ko e lau ia ʻa Lolo, ʻa ia ʻokú ne ngāue fakataha mo hono tehiná ʻi ha ʻōfisi vaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. “ʻI heʻema kei siʻí, naʻá na fakakau kimaua ʻi heʻena ngaahi fetalanoaʻaki fekauʻaki mo e ngaahi ngāue ʻa e fakatahaʻangá, pea naʻá ma hoko ai ʻo faivelenga fekauʻaki mo e moʻoní ʻo hangē pē ko kinauá. Naʻá na ʻohake kimaua ke ma tui ʻe lava ke ma fai ʻa e ngaahi meʻa lelei ʻi he ngāue ʻa Sihová. Ko hono moʻoní, naʻe nofo homau fāmilí ʻi ha ngaahi taʻu ʻi ha fonua ʻa ia ʻoku lahi ai ʻa e fiemaʻu ki he kau malanga ʻo e Puleʻangá ʻo tokoni ke fokotuʻu ai ha ngaahi fakatahaʻanga foʻou.

17 “Ko e meʻa naʻá ne tauhi kimaua ʻi he hala totonú naʻe ʻikai ko ha tānekinga ʻo e ngaahi tuʻutuʻuni fefeka, ka ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ko Sihová ko ha tokotaha moʻoni mo mātuʻaki anga-ʻofa mo anga-lelei ki heʻema ongo mātuʻá. Naʻá na feinga ke ʻiloʻi lelei ange ʻa Sihova pea ke fakahōifuaʻi ia, pea naʻá ma ako mei heʻena manavahē moʻoni ki he ʻOtuá mo ʻena ʻofa kiate iá. Naʻa mo e taimi naʻá ma fai ai ha halá, naʻe ʻikai ke ʻai ʻe heʻema ongo mātuʻá ke ma ongoʻi naʻe ʻikai ke kei ʻofa mai ʻa Sihova kia kimaua; pea naʻe ʻikai te na fai fakaʻita mai ha ngaahi fakangatangata taʻeʻuhinga kia kimaua. ʻI he taimi lahi tahá, naʻá na fakatangutu kimaua ʻo na talatalanoa mai pē, ʻi he taimi ʻe niʻihi naʻe fakatō loʻimata ʻa e fineʻeikí ʻi he feinga ke aʻu ki homa lotó. Pea naʻe ola lelei. Naʻá ma ako ʻi he ngaahi lea mo e ngāue ʻa ʻema ongo mātuʻá ʻo ʻiloʻi ko e manavahē kia Sihová ko ha meʻa fakaʻofoʻofa pea ke hoko ko e taha ʻo ʻene Kau Fakamoʻoní ko ha meʻa fakafiefia ia, ʻo ʻikai fakamafasia.”​—1 Sione 5:​3, 4a.

18. Ko e hā te tau maʻu ʻi he manavahē ki he ʻOtua moʻoní?

18 ʻI he ‘gaahi lea fakamuimui a Tevitá,’ ʻoku tau lau ai: “Ke ke bule koe ki he kakai i he agatonu, o bule i he manavahe ki he Otua. Ke tatau ia moe māma oe bogibogi, oka hobo hake ae laa.” (2 Samiuela 23:​1, 3, 4, PM) Ko Solomone, ʻa e foha mo e fetongi ʻo Tēvitá, ʻoku hā naʻá ne maʻu ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi leá ni, he naʻá ne kole ke foaki ange ʻe Sihova kiate ia ha “loto tokanga” pe talangofua mo e malava ke “sivi ʻa e lelei mo e kovi.” (1 Tuʻi 3:9) Naʻe ʻiloʻi ʻe Solomone ko e manavahē kia Sihová ʻa e ʻalunga ʻo e potó mo e fiefiá. Ki mui ai, naʻá ne fakanounou ʻa e tohi Koheletí ʻaki ʻa e ngaahi leá ni: “Ke tau fanogo ki he fakaoji oe gaahi mea kotoabe: Ke ke manavahe ki he Otua, bea ke fai ki he ene gaahi fekau: he oku katoa i he mea ni ae gaue totonu ae tagata. Koeuhi e omi e he Otua ae gaue kotoabe ki he fakamāu, moe mea fufu kotoabe, be ko ha mea lelei ia be kovi.” (Koheleti 12:​13, 14, PM) Kapau ʻoku tau tokanga ki he akonaki ko iá, te tau ʻiloʻi moʻoni ai “koe totogi oe agavaivai moe manavahe kia Jihova” ʻoku ʻikai ko e poto mo e fiefia pē ka ʻoku toe pehē foki ki he “koloa, moe ogoogolelei, moe moui.”—Palovepi 22:​4, PM.

19. Ko e hā te ne ʻai ke tau malava ʻo mahinoʻi “ae manavahe kia Jihova”?

19 Mei he ngaahi fakatātā Fakatohitapú pea mo e ngaahi hokosia ʻi onopōní, ʻoku tau sio ai ko e manavahē totonu ki he ʻOtuá ʻokú ne fakahoko ha ngafa lelei ʻi he moʻui ʻa e kau sevāniti moʻoni ʻa Sihová. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he lava ke taʻofi kitautolu ʻe he manavahē peheé mei hono fai ʻa e meʻa ʻoku taʻefakahōifua ki heʻetau Tamai fakahēvaní ka ʻoku toe lava ke ne ʻomai kia kitautolu ʻa e loto-toʻa ke fehangahangai ai mo hotau ngaahi filí pea mo e ivi ke kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahi mo e faingataʻa ʻoku hoko mai kia kitautolú. Ko ia ai, ke tau tōtōivi ʻa e iiki mo e lalahi, ʻi hono ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻo fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku tau akó, pea ʻunuʻunu ofi kia Sihova ʻi he lotu maʻu pē mo e lotu fakamātoato. ʻI he fai peheé, heʻikai ngata pē ʻi heʻetau maʻu ai ʻa e “iloʻi oe Otua” ka te tau toe mahinoʻi ai “ae manavahe kia Jihova.”—Palovepi 2:​1-5, PM.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Kuo fetongi ʻa e ngaahi hingoá.

b Ko e taha nai eni ʻo e ngaahi hokosia naʻe ueʻi ai ʻa Tēvita ke ne faʻu ʻa e Sāme 57 mo e 142.

ʻE Lava Ke Ke Fakamatalaʻi?

ʻE lava fēfē ke hoko ʻa e manavahē ki he ʻOtuá

• ʻo tokoniʻi ai ha taha ke ne fakaakeake mei ha angahala mamafa?

• ʻo ʻomai ai ʻa e fiefia ʻi he malumalu ʻo e ngaahi ʻahiʻahí mo e fakatangá?

• ʻo fakaivia ai kitautolu ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá?

• ko ha tofiʻa mahuʻinga ia ki heʻetau fānaú?

[Fakatātā ʻi he peesi 26]

Ko e manavahē kia Sihová naʻá ne taʻofi ʻa Tēvita mei hono taaʻi ʻo Tuʻi Saulá

[Fakatātā ʻi he peesi 29]

Ko e manavahē ki he ʻOtuá ko ha tofiʻa mahuʻinga ia ʻoku lava ke tuku atu ʻe he ngaahi mātuʻá ki heʻenau fānaú

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share