LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w17 Sanuali p. 7-11
  • ‘Falala kia Sihova, ʻo Fai Lelei’

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ‘Falala kia Sihova, ʻo Fai Lelei’
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
  • Lau ‘i he Ko e Taua Leʻo (Ako)
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻI HEʻETAU ʻI HE HAʻOHAʻONGA ʻO E FULIKIVANÚ
  • TAIMI ʻOKU TAU FAIANGAHALA AÍ
  • ʻI HE NGAAHI TUʻUNGA KEHE
  • ‘Naʻá Ne Takaua mo e ʻOtua Moʻoní’
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2013
  • Naʻe Fakahaofi Ia “Fakataha mo ha Toko Fitu Kehe”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2013
  • ʻOkú Ke Mateuteu ke Hao?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2006
  • ʻOku Ofi ʻa e Fakahaofí ki he Kakai Anga-Līʻoa Fakaʻotuá!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1990
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
w17 Sanuali p. 7-11
Malanga ‘a Noa ki he kakai fulikivanu

‘Falala kia Sihova, ʻo Fai Lelei’

‘Falala kia Sihova, ʻo fai lelei.’—SAAME 37:3.

HIVA: 49, 18

KO E HĀ ʻOKU LAVA KE TAU AKO ʻI HE FEKAUʻAKI MO E FALALA KIA SIHOVÁ . . .

  • meia Noa?

  • meia Tēvita?

  • mei he kau sevāniti faitōnunga kehe ʻa e ʻOtuá?

1. Ko e hā ʻa e ngaahi malava makehe naʻe fakatupu ʻe Sihova fakataha mo e faʻahinga ʻo e tangatá?

NAʻE fakatupu ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá fakataha mo e ngaahi malava makehe. Naʻá ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e malava ke tau fakakaukau, ʻa ia ʻoku tokoni ia ke tau fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalemá mo palani ki he kahaʻú. (Pal. 2:11) Naʻá ne ʻomai ʻa e mālohi koeʻuhí ke tau lava ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo tau palani ki aí pea aʻusia ʻetau ngaahi taumuʻá. (Fil. 2:13) Naʻá ne toe ʻomai mo e konisēnisí, ko ha ongo ia ʻi loto ʻiate kitautolu ke tau ʻiloʻi ai ʻa e tonú mo e halá. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe hotau konisēnisí ke fakaʻehiʻehi mei he faihalá pea fakatonutonu ʻetau ngaahi fehālākí.—Loma 2:15.

2. Ko e hā ʻoku ʻamanekina mai ʻe Sihova ke ngāueʻaki ki ai ʻetau ngaahi malavá?

2 ʻOku ʻamanekina mai ʻe Sihova ke tau ngāueleleiʻaki ʻetau ngaahi malavá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻokú ne ʻofa ʻiate kitautolu pea ʻokú ne ʻiloʻi te tau fiefia ʻi he taimi ʻoku tau ngāueʻaki ai ʻa e meʻaʻofa kuó ne ʻomai kiate kitautolú. Ko e fakatātaá, ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú, ʻoku tau lau ai: “Ko e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e faʻa ngaue ʻoku iku pe ki he maʻu ha meʻa,” pea “ko ia kotoa ʻoku ʻilo ʻe ho nima te ne mafai, fai ʻaki ho ivi.” (Pal. 21:5; Koh. 9:10) ʻI he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisí, ʻoku tau lau ai: “Lolotonga ko ia ʻetau kei maʻu ʻa e faingamālié, tuku ke tau fai ha ngāue ʻoku leleí ki he tokotaha kotoa,” pea “fakatatau ki he meʻaʻofa kuo maʻu ʻe he tokotaha taki taha, ngāueʻaki ia ke mou fetauhiʻaki ai.” (Kal. 6:10; 1 Pita 4:10) Ko e moʻoni ʻoku loto ʻa Sihova ke tau fai ʻa e meʻa ʻoku tau malavá ke tau maʻu ʻaonga ai mo e niʻihi kehé.

3. Ko e hā ʻa e ngaahi ngataʻanga ʻoku maʻu ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá?

3 ʻOku loto ʻa Sihova ke tau ngāueʻaki ʻetau ngaahi malavá, ka ʻokú ne ʻiloʻi ʻoku ʻi ai hotau ngaahi ngataʻanga. Ko e fakatātaá, ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo toʻo atu ʻa e taʻehaohaoá, angahalá mo e maté. (1 Tuʻi 8:46) Pehē foki, ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo puleʻi ʻa e kakaí, koeʻuhí ʻoku tauʻatāina ʻa e tokotaha taki taha ke ne fai pē ʻene fili. Pea tatau ai pē pe ko e hā ʻa e lahi ʻo e ʻilo pe taukei ʻoku tau maʻú, heʻikai ʻaupito ke tau tatau mo ia ʻoku maʻu ʻe Sihová.—ʻAi. 55:9.

Fehangahangai e kakai ‘a Sihová mo e ngaahi palopalema pea ‘oku nau fekuki ‘aki ‘a e ngaahi founga lelei

ʻI he taimi ʻokú ke hokosia ai ha ngaahi palopalema, ‘falala kia Sihova, ʻo fai lelei’

4. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

4 ʻOku totonu ke tau tuku maʻu pē ʻa Sihova ke ne tataki kitautolu, mo falala te ne poupouʻi kitautolu mo fai ʻa e meʻa ʻoku ʻikai ke tau malava ʻo faí. Neongo ia, ʻoku fiemaʻu foki ʻe Sihova ke tau fakakaukau ki he meʻa ʻe lava ke tau fai ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalemá pea tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. (Lau ʻa e Saame 37:3.) ʻOku fiemaʻu ke tau ‘falala kia Sihova, ʻo fai lelei.’ ʻE lava fēfē ke tau fai ení? Tau lāulea ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Noá, Tēvita mo e kau sevāniti kehe ʻa e ʻOtuá ʻa ia naʻa nau falala kia Sihova. Te tau ʻiloʻi ai naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa naʻe ʻikai lava ke nau fai ka naʻa nau fili ke tokangataha ki he ngaahi meʻa naʻa nau lava ʻo faí.

ʻI HEʻETAU ʻI HE HAʻOHAʻONGA ʻO E FULIKIVANÚ

5. Fakamatalaʻi ʻa e tuʻunga ʻo Noá.

5 Naʻe moʻui ʻa Noa ʻi he māmani naʻe ‘fonu i he fakamālohí’ mo e ʻulungaanga taʻetāú. (Sēn. 6:4, 9-13, PM) Kuo pau pē naʻe loto-mamahi ʻa Noa ʻi he meʻa naʻe fai ʻe he kakaí, neongo ʻene ʻiloʻi ʻe faifai atu pē ʻo fakaʻauha ʻe Sihova ʻa e māmani fulikivanu ko iá. ʻI he tuʻunga ko iá, naʻe ʻiloʻi ʻe Noa naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa naʻe ʻikai lava ke ne fai, ka naʻá ne toe ʻiloʻi naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa naʻe lava ke ne fai.

Fehangahangai ha tokoua mo ha fakafepaki ‘i he ngāue fakafaifekau matapā-ki-he-matapā, ka ‘okú ne ma‘u ki mui ai ha tali lelei ‘i he faifakamo‘oni ‘i he feitu‘u kakaí

Fakafepaki ki heʻetau ngāue fakamalangá (Sio ki he palakalafi 6-9)

6, 7. (a) Ko e hā naʻe ʻikai ke lava ʻe Noa ʻo faí? (e) ʻOku anga-fēfē ʻa e meimei tatau hotau tuʻungá mo Noá?

6 Meʻa naʻe ʻikai lava ʻe Noa ʻo faí: Naʻe malangaʻi faitōnunga ʻe Noa ʻa e pōpoaki fakaefakatokanga ʻa Sihová, ka naʻe ʻikai ke ne lava ʻo fakamālohiʻi ʻa e kakaí ke nau tali ia. Pea naʻe ʻikai ke ne lava ʻo ʻai ʻa e Lōmakí ke vave ʻene hoko maí. Naʻe pau ke falala ʻa Noa ʻe fakahoko ʻe Sihova ʻene talaʻofa ko ia ke fakangata ʻa e fulikivanú, ʻi heʻene tui ʻe fakahoko ia ʻe he ʻOtuá ʻi hono taimi totonu.—Sēn. 6:17.

7 ʻOku tau moʻui foki ʻi he māmani ʻoku fonu ʻi he fulikivanú, ʻa ia ʻoku tau ʻiloʻi naʻe talaʻofa ʻe Sihova te ne fakaʻauha ia. (1 Sio. 2:17) ʻI he taimi tatau, ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo fakamālohiʻi ʻa e kakaí ke nau tali ʻa e ‘ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá.’ Pea ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo fai ha meʻa ke fakavaveʻi ai ʻa e kamata ʻa e ‘fuʻu mamahi lahí.’ (Māt. 24:14, 21) Hangē ko Noá, ʻoku fiemaʻu ke tau maʻu ʻa e tui mālohi, pea falala ʻoku vavé ni ke fakangata ʻe he ʻOtuá ʻa e fulikivanú kotoa. (Saame 37:10, 11) ʻOku tau tuipau heʻikai hanga ʻe Sihova ʻo fakaʻatā ʻa e māmani fulikivanu ko ení ke hokohoko atu, naʻa mo ʻene lōloa atu ʻaki ha foʻi ʻaho ʻe taha ʻi he ʻaho kuo kotofá.—Hap. 2:3.

8. Ko e hā naʻe tokangataha ki ai ʻa Noá? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

8 Meʻa naʻe lava ʻe Noa ʻo faí: ʻI he ʻikai ke foʻi ʻa Noa koeʻuhí ko e meʻa naʻe ʻikai ke ne lava ʻo faí, naʻá ne tokangataha ki he meʻa naʻe lava ke ne faí. Naʻe malangaʻi faitōnunga ʻe Noa ʻa e pōpoaki fakaefakatokanga ʻa Sihová. (2 Pita 2:5) ʻOku pau pē naʻe tokoni ʻa e ngāue ko ení ke mālohi ai pē ʻene tuí. Tānaki atu ki he ngāue fakamalangá, naʻá ne muimui ʻi he ngaahi fakahinohino ʻa Sihová ki hono langa ʻa e ʻaʻaké.—Lau ʻa e Hepelū 11:7.

9. ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Noá?

9 ʻI he hangē ko Noá, ʻoku tau hanganaki femoʻuekina ʻi he “ngāue ʻa e ʻEikí.” (1 Kol. 15:58) Ko e fakatātaá, ʻoku tau tokoni nai ki hono langa mo tokangaʻi hotau ngaahi Fale Fakatahaʻangá mo e ngaahi Holo ʻAsemipilií, pole ki he ngāue ʻi he ngaahi ʻasemipilií mo e ngaahi fakataha-lahí, pe ngāue ʻi ha ʻōfisi vaʻa pe ʻi ha ʻōfisi liliu lea tuʻu mavahe. Ko e meʻa mahuʻinga tahá, ʻoku tau hanganaki femoʻuekina ʻi he ngāue fakamalangá he ʻoku fakaivimālohiʻi ai ʻetau ʻamanaki ki he kahaʻú. Naʻe pehē ʻe ha tuofefine faitōnunga ʻe taha, ko e taimi ʻokú ne talanoa ai ki he niʻihi kehé ʻo fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻokú ne fakatokangaʻi ai ʻoku ʻikai ʻaupito ke maʻu ʻe he kakaí ha ʻamanaki, ʻi heʻene peheé ʻoku nau fakakaukau heʻikai toe ngata honau ngaahi palopalemá. Hangē ko ia naʻe lave ki ai ʻa e tuofefiné, ʻoku ʻi ai ʻetau ʻamanaki pea ʻoku hoko ʻo toe mālohi ange ʻi he taimi ʻoku tau talanoa ai ki he niʻihi kehé ʻo fekauʻaki mo iá. Ko e ʻamanaki ko ení ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke tau hanganaki lova ki he moʻuí!—1 Kol. 9:24.

TAIMI ʻOKU TAU FAIANGAHALA AÍ

10. Fakamatalaʻi ʻa e tuʻunga ʻo Tēvitá.

10 Ko Tuʻi Tēvitá ko e tangata naʻe faitōnunga, pea naʻe ʻofa lahi ʻa Sihova ʻiate ia. (Ngā. 13:22) Neongo ia, naʻe fehokotaki fakasino ʻa Tēvita mo Patisepa, ʻa ia ko ha angahala mamafa ia. Ko e toe kovi angé, ko ʻene feinga ke fūfuuʻi ʻene angahalá ʻaki ʻene palani ke tāmateʻi ʻi he taú ʻa e husepāniti ʻo Patisepá, ʻa ʻUlaia. Naʻe aʻu ʻo ʻave ʻe Tēvita ʻia ʻUlaia tonu ʻa e tohi fakahinohino ki hono tāmateʻi iá! (2 Sām. 11:1-21) Naʻe faai atu pē ʻo ʻiloʻi ʻa e faiangahala ʻa Tēvitá. (Mk. 4:22) ʻI he taimi naʻe ʻiloʻi aí, naʻe fēfē ʻa e fakafeangai ʻa Tēvitá?

Tangutu ha tokoua ‘i hono mohengá, loto-mamahi koe‘uhi ko ‘ene faiangahalá, ka ki mui ai ‘okú ne fakataha mo ha mātu‘a ‘e toko ua

Ngaahi angahala ʻi he kuohilí (Sio ki he palakalafi 11-14)

11, 12. (a) Hili ʻa e faiangahala ʻa Tēvitá, ko e hā naʻe ʻikai lava ke ne faí? (e) Ko e hā ʻe fai ʻe Sihova maʻa kitautolú kapau te tau fakatomala?

11 Meʻa naʻe ʻikai lava ʻe Tēvita ʻo faí: Naʻe ʻikai lava ʻe Tēvita ʻo toe fakafoki ʻa e meʻa naʻá ne faí. Ko hono moʻoní, te ne fua ʻa e ngaahi nunuʻa ʻe niʻihi ʻo ʻene faiangahalá ʻi he toenga ʻene moʻuí. (2 Sām. 12:10-12, 14) Ko ia naʻe fiemaʻu ke ne tui. Naʻe pau ke ne falala ko e taimi te ne fakatomala moʻoni aí, ʻe fakamolemoleʻi ia ʻe Sihova mo tokoniʻi ia ke ne kātekina ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo ʻene ngaahi tōʻongá.

12 Koeʻuhí ko ʻetau taʻehaohaoá, ʻoku tau hoko ai ʻo faiangahala kotoa. Ka ʻoku mafatukituki ange ʻa e ngaahi fehālaaki ʻe niʻihi ʻi he ngaahi fehālaaki ʻe niʻihi, pea ʻi he tuʻunga ʻe niʻihi heʻikai nai ke tau malava ʻo fakafoki ʻetau ngaahi fehālākí. Kuo pau foki ke tau fua ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo ʻetau ngaahi tōʻongá. (Kal. 6:7) Ka ʻoku tau falala ki he talaʻofa ʻa e ʻOtuá kapau te tau fakatomala, te ne poupouʻi kitautolu lolotonga ʻa e ngaahi taimi faingataʻá, naʻa mo e ngaahi faingataʻa ko e foʻui pē ʻo kitautolu.—Lau ʻa e ʻAisea 1:18, 19; Ngāue 3:19.

13. Naʻe anga-fēfē fakaleleiʻi ʻe Tēvita hono vahaʻangatae mo Sihová?

13 Meʻa naʻe lava ʻe Tēvita ʻo faí: Naʻe loto ʻa Tēvita ke fakaleleiʻi hono vahaʻangatae mo Sihová. Naʻe anga-fēfē ʻene fai iá? Naʻe fakaʻatā ʻe Tēvita ʻa Sihova ke tokoniʻi ia. Ko e fakatātaá, naʻá ne tali ʻa e fakatonutonu mei he palōfita ʻa Sihova ko Nētané. (2 Sām. 12:13) Naʻá ne toe lotu kia Sihova pea vete ʻene ngaahi angahalá, ʻo hā mei ai naʻá ne toe fiemaʻu moʻoni ʻa e hōifua ʻa Sihová. (Saame 51:1-17) ʻI he ʻikai lōmekina ʻa Tēvita ʻe he ongoʻi halaiá, naʻá ne ako mei heʻene ngaahi fehālākí. Naʻe ʻikai ʻaupito ke ne toe fai ʻa e angahala mamafa ko iá. ʻI he ngaahi taʻu ki mui aí, naʻá ne mate ko e tangata faitōnunga, pea naʻe pehē hono manatua ia ʻe Sihová.—Hep.11:32-34.

14. Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tēvitá?

14 Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tēvitá? Kapau ʻoku tau fakahoko ha angahala mamafa, ʻoku fiemaʻu ke tau fakatomala moʻoni, vete ʻetau angahalá kia Sihova pea kole ʻene fakamolemolé. (1 Sio. 1:9) ʻOku toe fiemaʻu ke tau talanoa ki he kau mātuʻá, koeʻuhí ʻe lava ke nau tokoniʻi kitautolu ke fakaleleiʻi hotau vahaʻangatae mo Sihová. (Lau ʻa e Sēmisi 5:14-16.) ʻI he taimi ʻoku tau tali ai ʻa e tokoni ʻa Sihová, ʻoku hā mei ai ʻoku tau falala ki heʻene talaʻofa te ne fakamolemoleʻi kitautolu. Tānaki atu ki ai, ʻoku fiemaʻu ke tau ako mei heʻetau ngaahi fehālākí pea hokohoko atu ʻetau tauhi kia Sihová mo e falala-pau.—Hep. 12:12, 13.

ʻI HE NGAAHI TUʻUNGA KEHE

Fakamānava kasa ha tuofefine, tangutu toko taha, ka ki mui aí ‘okú ne ma‘u ha fakataha mo ha tuofefine kei si‘i ange

Mahamahaki (Sio ki he palakalafi 15)

15. Ko e hā ʻoku tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻAná?

15 ʻE lava ke ke fakakaukau nai ki he kau sevāniti faitōnunga kehe ʻi he Tohi Tapú, ʻa ia naʻa nau falala kia Sihova lolotonga ʻenau fai ʻa e meʻa naʻa nau lavá ʻi he ngaahi tuʻunga faingataʻá. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi ʻe taha naʻe ʻikai lava ʻa ʻAna ʻo maʻu fānau. Naʻe ʻikai lava ke ne liliu ʻa e tuʻunga ko iá. Ka naʻá ne falala ʻe ʻomi ʻe Sihova ʻa e fakafiemālié. Ko ia naʻe hokohoko atu pē ʻene ʻalu ki he tāpanekalé pea naʻá ne lotu ʻo tala kia Sihova ʻa e anga ʻene ongoʻí. (1 Sām. 1:9-11) ʻIkai ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei moʻoni ia kiate kitautolu! ʻI he taimi ʻoku tau mahamahaki aí pe ko ha ngaahi faingataʻa kehe ʻa ia heʻikai lava ke tau liliu, ʻoku tau lī atu ʻetau loto-moʻuá kia Sihova pea falala te ne tokangaʻi kitautolu. (1 Pita 5:6, 7) Pea ʻoku tau fai ʻa e meʻa ʻoku tau malavá ke tau maʻu ʻaonga mei he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané mo e ngaahi polokalama kehe ʻoku tokonaki mai ʻe he kautaha ʻa Sihová.—Hep. 10:24, 25.

Loto-mamahi ‘a e ongo mātu‘á ‘i he mavahe mei ‘api hona foha talangata‘á, ka ‘oku hokohoko atu pē ‘ena Lotu Fakafāmilí

Fānau kuo ʻikai ke nau toe tauhi kia Sihova (Sio ki he palakalafi 16)

16. Ko e hā ʻoku lava ke ako ʻe he ngaahi mātuʻá meia Sāmiuelá?

16 Fēfē ʻa e ngaahi mātuʻa faitōnunga ʻa ia kuo ʻikai ke toe tauhi ʻenau fānaú kia Sihová? Naʻe ʻikai ke fakamālohiʻi ʻe Sāmiuela hono ngaahi foha lalahí ke nau hanganaki mateaki ki he ʻOtuá. (1 Sām. 8:1-3) Naʻe pau ke ne tuku ia ki he toʻukupu ʻo Sihová. Neongo ia, naʻe fai ʻe Sāmiuela ʻa e meʻa naʻá ne lavá, ke ne hanganaki mateaki ai ki he ʻOtuá pea fakahōifuaʻi ʻene Tamai fakahēvaní. (Pal. 27:11) ʻI he ʻahó ni, ko e ngaahi mātuʻa Kalisitiane tokolahi ʻoku nau ʻi he tuʻunga meimei tatau. ʻOku nau tuipau ʻo hangē ko e tamai ʻi he talanoa fakatātā ʻa Sīsū fekauʻaki mo e foha maumau koloá, ʻoku mateuteu maʻu pē ʻa Sihova ke talitali lelei ʻa e kau faiangahala ʻoku fakatomalá. (Luke 15:20) ʻI he taimi tatau, ʻoku lava ke tokangataha ʻa e ngaahi mātuʻá ke nau hanganaki mateaki kia Sihova, ʻo ʻamanekina ʻe hanga ʻe heʻenau faʻifaʻitakiʻangá ʻo ueʻi ʻenau fānaú ke foki kiate ia.

Sio ha tuofefine ta‘umotu‘a ‘oku mei ‘osi ‘a e ‘aisí, ka ki mui aí ‘okú ne fai ha tokoni fakapa‘anga ki he ngāue ‘o e Pule‘angá

Palopalema fakapaʻanga (Sio ki he palakalafi 17)

17. Ko e hā ʻoku fakalototoʻa ai ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa e uitou masivá?

17 Ko e faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻe taha, ko e uitou masiva ʻi he taimi ʻo Sīsuú. (Lau ʻa e Luke 21:1-4.) Naʻe ʻikai lava ke ne fai ha meʻa ki he ngaahi ngāue kākā ʻi he temipalé, pea naʻe ʻikai lava ke ne liliu ʻa hono tuʻunga masivá. (Māt. 21:12, 13) Ka ʻi heʻene falala kia Sihová naʻe ueʻi ai ia ke ne poupouʻi ʻa e lotu moʻoní. Naʻá ne nima-homo peá ne ʻoatu ʻa e “ongo kiʻi foʻi koini,” ʻa ia ko e paʻanga kotoa pē ia naʻá ne maʻú. Naʻe fakahāhā ʻe he fefine faitōnunga ko ení ʻene falala kakato kia Sihová. Naʻá ne ʻiloʻi kapau te ne fakamuʻomuʻa ʻa e tauhi kia Sihová, naʻá ne fakapapauʻi te ne maʻu ʻa e meʻa naʻá ne fiemaʻú. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku tau falala kapau te tau fakamuʻomuʻa ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻe fakapapauʻi ʻe Sihova ʻoku tau maʻu ʻa e meʻa ʻoku tau fiemaʻú.—Māt. 6:33.

18. ʻOmai ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻo ha tokoua naʻá ne maʻu ʻa e fakakaukau totonú.

18 ʻOku tokolahi hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi he ʻahó ni ʻoku nau fakahāhā ʻa e falala meimei tatau kia Sihova, ʻaki ʻenau tokangataha ki he meʻa ʻoku lava ke nau faí kae ʻikai ki he meʻa ʻoku ʻikai lava ke nau faí. Fakakaukau ki ha tokoua ko hono hingoá ko Malcolm, ʻa ia naʻá ne hanganaki faitōnunga pē ʻo aʻu ki heʻene mate ʻi he 2015. Lolotonga ʻa e ngaahi taʻu naʻá ne tauhi ai mo hono uaifí kia Sihová, naʻá na maʻu ʻa e ngaahi taimi lelei mo e ngaahi taimi kovi. “ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko e moʻuí ʻoku feliliuaki, taʻepau pea aʻu ʻo faingataʻa ke fekuki mo ia,” ko ʻene leá ia. “Ka ʻoku tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku falala kiate iá.” Ko e hā ʻa e faleʻi ʻa Malcolm? “Lotu kia Sihova ke ke hoko ʻo ola lelei pea longomoʻui ʻi heʻene ngāué ʻi he lahi taha hoʻo malavá. Tokangataha ki he meʻa te ke lava ʻo faí kae ʻikai ki he meʻa heʻikai te ke lava ʻo faí.”a—Sio ki he fakamatala ʻi lalo.

19. (a) Ko e hā ʻoku lelei ai hono fili ʻetau konga tohi fakataʻu ki he 2017? (e) ʻE anga-fēfē ke ke ngāueʻaki ʻi hoʻo moʻuí ʻa e konga tohi fakataʻu ʻo e 2017?

19 ʻOku ʻalu ʻa e māmani ko ení “mei he kovi ki he kovi ange,” ko ia ʻoku lava ke tau ʻamanekina ʻe toe lahi ʻaupito ʻa e faingataʻá. (2 Tīm. 3:1, 13) ʻOku mahuʻinga ange ʻi ha toe taimi ke ʻoua ʻe lōmekina kitautolu ʻe he ngaahi faingataʻá. ʻI hono kehé, ʻoku fiemaʻu ke mālohi ʻetau tui kia Sihová pea tokangataha ki he meʻa ʻoku lava ke tau faí. Ko e ʻuhinga ia ʻoku lelei ai hono fili ʻetau konga tohi fakataʻu ki he 2017: ‘Falala kia Sihova, ʻo fai lelei’!—Saame 37:3.

Ko ʻetau konga tohi fakataʻu ki he 2017: ‘Falala kia Sihova, ʻo fai lelei.’—Saame 37:3.

a Sio ki he Ko e Taua Leʻo ʻo ʻOkatopa 15, 2013, peesi 17 ki he 20.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share