Naʻa Nau Foaki Loto-Lelei Atu Kinautolu
ʻOKU tokolahi ʻa e fanga tuofāfine taʻemali ʻoku nau kau ʻi he haʻohaʻonga ʻo e Kau Fakamoʻoni faivelenga ʻoku nau ngāue ʻi he ngaahi fonua ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻu ki he kau malanga ʻo e Puleʻangá. Ko e niʻihi ʻo kinautolu kuo nau ngāue ʻi muli ʻi he ngaahi hongofuluʻi taʻu. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi kinautolu ʻi he ngaahi taʻu kuohilí ke nau hiki ki ha fonua mulí? Ko e hā kuo nau ako mei he ngāue ʻi mulí? Ko e hā kuo hoko ki heʻenau moʻuí? Naʻa mau fakaʻekeʻeke ʻa e fanga tuofāfine taukei ʻe niʻihi. Kapau ko ha tuofefine teʻeki mali koe ʻokú ke holi loto-moʻoni ke kau ʻi ha ngāue ʻoku fakafiemālie moʻoni, ʻoku mau tui te ke maʻu ʻaonga mei heʻenau ngaahi fakamatalá. Ko e moʻoni, ko e kotoa ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá ʻe lava ke nau maʻu ʻaonga mei he lāulea ki heʻenau faʻifaʻitakiʻangá.
IKUʻI ʻA E VEIVEIUÁ
Anita
ʻOkú ke fifili pe ʻokú ke maʻu ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu moʻoni ke lavameʻa ai ʻi he tuʻunga ko ha tāimuʻa teʻeki mali ʻi ha fonua muli? Ko Anita, ʻoku taʻu 70 tupu he taimí ni, naʻá ne veiveiua fekauʻaki mo ʻene ngaahi malavá. Naʻá ne tupu hake ʻi ʻIngilani ʻa e feituʻu naʻá ne kamata tāimuʻa aí ʻi heʻene taʻu 18. “ʻOku ou saiʻia ʻi hono akoʻi ʻa e kakaí fekauʻaki mo Sihová,” ko ʻene laú ia, “ka naʻe ʻikai ʻaupito haʻaku fakakaukau te u malava ke ngāue ʻi muli. Naʻe ʻikai ʻaupito ke u ako ha lea muli pea naʻá ku tuipau heʻikai malava ke u pōtoʻi ai. Ko ia ʻi heʻeku maʻu ha fakaafe ke kau ki he Akoʻanga Kiliatí, naʻá ku ʻohovale. Naʻá ku ʻohovale ʻi hono maʻu ʻe ha taha taʻeʻiloa ko au ha fakaafe pehē. Ka naʻá ku fakakaukau, ‘Kapau ʻoku pehē ʻe Sihova te u malava ke fai ia, te u fai ha feinga.’ Ko e taʻu ia ʻe 50 kuohilí. Talu mei ai, kuó u ngāue ko ha misinale ʻi Siapani.” ʻOku tānaki mai ʻe Anita: “ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻá ku tala ange ki he fanga tuofāfine kei iiki angé mo fakakuitaha atu kiate kinautolu, ‘Toʻo homou kató pea tau ʻalu ʻo tāimuʻa ʻi muli!’ ʻOku ou fiefia ke fakahā atu naʻe fai pehē ʻa e tokolahi.”
LANGAʻI ʻA E LOTO-TOʻA
Ko e fanga tuofāfine tokolahi kuo nau ngāue ʻi mulí naʻa nau ʻuluaki toumoua fekauʻaki mo e hiki ki ha fonua muli. Naʻe anga-fēfē ʻenau langaʻi ʻa e loto-toʻa naʻe fiemaʻú?
Maureen
“ʻI heʻeku tupu haké, naʻá ku fakaʻamu ki ha moʻui mohu taumuʻa, ʻa e moʻui te u tokoniʻi ai ʻa e niʻihi kehé,” ko e fakamatala ia ʻa Maureen, ʻa ia ʻoku taʻu 60 tupu he taimí ni. ʻI heʻene taʻu 20, naʻá ne hiki ki Quebec, Kānata, ʻa e feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻu ki he kau tāimuʻá. “Ki mui ai, naʻá ku maʻu ha fakaafe ke kau ki he Akoʻanga Kiliatí, ka naʻá ku manavasiʻi ke ʻalu ki ha feituʻu foʻou ʻo ʻikai mo hoku ngaahi kaungāmeʻa.” ʻOkú ne tānaki mai: “Naʻá ku toe loto-moʻua fekauʻaki mo e mavahe mei heʻeku fineʻeikí ʻa ia naʻá ne tokangaʻi ʻeku tangataʻeikí he naʻe mahamahaki. Naʻá ku fakamoleki ʻa e ngaahi pō ʻe niʻihi ʻi he kōlenga-ʻa-loʻimata kia Sihova fekauʻaki mo e ngaahi meʻá ni. ʻI heʻeku talanoa mo ʻeku ongo mātuʻaki fekauʻaki mo ʻeku ngaahi loto-moʻuá, naʻá na fakaʻaiʻai ai ke u tali ʻa e fakaafé. Naʻá ku toe mātā ʻa e poupou anga-ʻofa ʻemau fakatahaʻangá naʻe fai ki heʻeku ongo mātuʻá. ʻI he sio ki he toʻukupu anga-ʻofa ʻo Sihová naʻá ne tokoniʻi au ke u falala te ne toe tokangaʻi foki mo au. ʻI he tuʻunga ko iá, naʻá ku mateuteu ke ʻalu!” ʻI he 1979, naʻe kamata ai ʻa Maureen ʻene ngāue ko ha misinale ʻi ʻAfilika Hihifo ʻo feʻunga mo e taʻu ʻe 30 tupu. ʻI he ʻahó ni, ʻoku kei ngāue ʻa Maureen ko ha tāimuʻa makehe lolotonga ia ʻokú ne tokangaʻi mo ʻene fineʻeikí ʻi Kānata. ʻI heʻene manatu ki he ngaahi taʻu ʻo ʻene ngāue ʻi mulí, ʻokú ne pehē: “Naʻe tokonaki maʻu pē ʻe Sihova ʻa e meʻa naʻá ku fiemaʻú pea ʻi he taimi naʻá ku fiemaʻu ai iá.”
Wendy
Ko Wendy, ʻoku taʻu 60 tupu ʻi he taimí ni, naʻá ne kamata tāimuʻa ʻi ʻAositelēlia ʻi hono taʻu hongofulu tupú. ʻOkú ne manatuʻi: “Naʻá ku manavasiʻi ʻaupito pea faingataʻa ke talanoa ki he kau solá. Ka ko e ngāue tāimuʻá naʻá ne akoʻi au ke u fetalanoaʻaki mo e faʻahinga kakai kotoa pē pea naʻe fakatupulekina leva ʻiate au ʻa e loto-maʻu. Ki mui ai, naʻá ku fakatokangaʻi naʻe ʻikai toe hoko ko ha palopalema kiate au ʻeku manavasiʻí. Naʻe akoʻi au ʻe he ngāue tāimuʻá ke u falala kia Sihova, pea naʻe kamata ke u ongoʻi fiemālie ange fekauʻaki mo e fakakaukau ʻo e ngāue ʻi mulí. Pehē foki, naʻe fakaafeʻi au ʻe ha tuofefine teʻeki mali ʻa ia naʻá ne ngāue ko ha misinale ʻi Siapani he taʻu ʻe 30 tupu, ke ma folau ki Siapani ʻi he māhina ʻe tolu ʻo faifakamoʻoni ai. Ko e ngāue fakataha mo iá naʻá ne tafunaki ʻeku holi ke hiki ki mulí.” ʻI he 1980 tupú, naʻe hiki ai ʻa Wendy ki Vanuatu, ko ha motu ʻoku ʻi he maile ʻe 1,100 nai (kilomita ʻe 1,770 km) ʻi he fakahahake ʻo ʻAositelēliá.
ʻOku kei ʻi Vanuatu pē ʻa Wendy, ʻo ngāue he taimí ni ʻi he ʻōfisi liliu lea tuʻu mavahé. “Ko e meʻa ʻoku ou fiefia taha aí ko ʻeku sio ki hono fokotuʻu ʻa e ngaahi kulupu mo e fakatahaʻanga ʻi he ngaahi feituʻu tuʻu mavahé,” ko ʻene leá ia. “Ke kau ki ha kiʻi konga ʻi he ngāue ʻa Sihová ʻi he ʻotu motu ko ení ko ha monū ia ʻoku taʻealafakamatalaʻi.”
Kumiko (loto mālie)
Ko Kumiko, ʻoku taʻu 60 tupu he taimí ni, naʻá ne ngāue ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu ʻi Siapani ʻi he taimi naʻe fokotuʻu ange ai ʻe hano hoa tāimuʻa ke na hiki ki Nepolo. “Naʻá ne toutou kole mai, ka naʻá ku tala ange maʻu pē ʻikai,” ko e lea ia ʻa Kumiko. “Naʻá ku loto-moʻua fekauʻaki mo hano ako ha lea foʻou pea feʻunuʻaki ki ha ʻātakai foʻou. Naʻe toe faingataʻa ke maʻu ha paʻanga ke feau ʻa e fakamole ʻo e hiki ki ha fonua muli. Lolotonga ʻeku fāinga mo e ngaahi loto-moʻua ko ení, naʻe tuiʻi au ʻe ha paiki peá u iku ai ki falemahaki. ʻI aí, naʻá ku fakakaukau: ‘Ko hai nai ʻokú ne ʻilo ʻa e meʻa hono hoko kiate aú? Mahalo nai te u puke lahi ʻo ʻikai ai ke u maʻu ha faingamālie ke tāimuʻa ʻi muli. ʻE lava nai ke u ngāue ʻi muli ʻi ha taʻu ʻe taha?’ Naʻá ku lotu fakamātoato ʻo kole ʻa e tokoni ʻa Sihová ke u fai ha meʻa.” Hili ʻa e ʻatā mei he falemahakí, naʻe ʻaʻahi ʻa Kumiko ki Nepolo, pea ki mui ai naʻá ne hiki ki ai mo hono kaungātāimuʻá.
ʻI heʻene manatu ki he meimei taʻu ʻe hongofulu ʻo e ngāue ʻi Nepoló, ʻoku pehē ʻe Kumiko: “Ko e ngaahi palopalema naʻá ku loto-moʻua ki aí naʻe mavahe atu ia meiate au hangē ko e mavaeua ʻa e Tahi Kulokulá. ʻOku ou fiefia ʻaupito ʻi heʻeku ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ai ʻa e fiemaʻú. ʻI he taimi ʻoku ou faʻa vahevahe ai ʻa e pōpoaki ʻo e Tohi Tapú ʻi ha ʻapi ʻo ha fāmili ʻe taha, naʻe haʻu ʻa e toko nima pe toko 6 mei he kaungāʻapí ke fanongo. Naʻa mo e fānau īkí naʻa nau kole anga-fakaʻapaʻapa mai ke ʻoange haʻanau tuleki fekauʻaki mo e Tohi Tapú. Ko ha meʻa fakafiefia ia ke malanga ʻi he feituʻu ngāue lelei ko ení.”
FEKUKI MO E NGAAHI POLÉ
ʻOku ʻikai ha ofo, naʻe fehangahangai ʻa e fanga tuofāfine teʻeki mali loto-toʻa ko eni naʻe fakaʻekeʻeké mo e ngaahi pole. Naʻe anga-fēfē ʻenau fakaleleiʻi iá?
Diane
“ʻI he kamatá, naʻe faingataʻa ʻeku nofo mamaʻo mei hoku fāmilí,” ko e lau ia ʻa Diane, mei Kānatá. ʻOkú ne taʻu 60 tupu he taimí ni, pea ʻokú ne ngāue ko ha misinale ʻi he taʻu eni ʻe 20 ʻi he Matāfonua ʻAivoli (ko Kōtevuā ia he taimi ní). “Naʻá ku kole kia Sihova ke ne tokoniʻi au ke u ʻofa ʻi he kakai ʻi hoku vāhenga-ngāué. Ko e taha ʻi heʻeku kau faiako ʻi Kiliatí, ko Tokoua Jack Redford, naʻá ne fakamatala kia kimautolu ʻo pehē ko e ʻuluaki taimí te tau loto-moʻua nai pea aʻu ʻo ʻohovale ʻi he ngaahi tuʻunga ʻi hotau vāhenga-ngāué, tautautefito ki he taimi ʻoku tau mamata ai ki he masiva ʻangoʻangó. Ka naʻá ne pehē: ‘ʻOua ʻe sio ki he masiva ʻangoʻangó. Sio ki he mata ʻo e kakaí. Vakai ki he anga ʻenau fakafeangaí ʻi he taimi ʻoku nau fanongo ai ki he moʻoni ʻo e Tohi Tapú.’ Ko e meʻa ia naʻá ku faí, pea ko ha tāpuaki moʻoni ia! ʻI hono vahevahe atu ʻa e pōpoaki fakafiemālie ʻo e Puleʻangá, naʻá ku sio ai ki he ofoofo ʻa e mata ʻo e kakaí!” Ko e hā naʻá ne toe tokoniʻi ʻa Diane ke feʻunuʻaki ki he ngāue ʻi mulí? “Naʻá ku vāofi mo ʻeku kau ako Tohi Tapú pea naʻá ku fiefia lahi ʻi heʻeku sio ki heʻenau hoko ko e kau sevāniti faitōnunga ʻa Sihova. Naʻe hoko ʻeku vāhenga-ngāué ko hoku ʻapí ia. Naʻá ku maʻu ʻa e ngaahi faʻē, tamai, fanga tokoua mo e fanga tuofāfine fakalaumālie, ʻo hangē ko ia naʻe talaʻofaʻaki ʻe Sīsuú.”—Mk. 10:29, 30.
Ko Anne, ʻoku taʻu 40 tupu ʻi he taimí ni, ʻokú ne ngāue ʻi ʻĒsia ʻi ha fonua ʻoku fakangatangata ai ʻetau ngāué. ʻOkú ne pehē: “ʻI he lolotonga ʻa e ngaahi taʻu ʻo e ngāue ʻi he feituʻu kehekehe ʻi mulí, naʻá ku nofo fakataha mo e fanga tuofāfine naʻe kehe ʻaupito honau puipuituʻá mo e angaʻitangatá meiate au. ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻe tānaki atu ia ki he ngaahi taʻefemahinoʻaki mo e ongoʻi loto-mamahí. ʻI he hoko iá, naʻá ku feinga ke vāofi ange mo kinautolu ke u lava ʻo mahinoʻi lelei ange honau anga fakafonuá. Naʻá ku toe ngāue mālohi ke u anga-ʻofa mo fakaʻatuʻi ange kia kinautolu. ʻOku ou fiefia ʻi hono maʻu ʻa e fua mei he ngaahi feinga ko iá pea iku ki he ngaahi kaumeʻa fekoekoeʻi mo tuʻuloa ʻo tokoniʻi au ke u kātaki ʻi heʻeku vāhenga-ngāué.”
Ute
ʻI he 1993, ko Ute, mei Siamané, ʻoku taʻu 50 tupu siʻi ʻi he taimí ni, naʻe vaheʻi ke ngāue ko ha misinale ʻi Matakesikā. ʻOkú ne pehē: “ʻI he kamatá, naʻá ku fāinga ke ako ʻa e lea ʻo e feituʻú mo feʻunuʻaki ki he hauhau ʻo e ʻeá, pea fekuki mo e malēliá, fanga kiʻi ʻinisēkité mo e ponu fakatupu mahakí. Ka naʻá ku maʻu ha tokoni lahi. Ko e fanga tuofāfine fakalotofonuá fakataha mo ʻenau fānaú pea pehē ki heʻeku kau ako Tohi Tapú, naʻa nau tokoniʻi au ke u ako ʻa e leá. Naʻe tokangaʻi anga-ʻofa au ʻe hoku hoa misinalé ʻi he taimi naʻá ku puke aí. Kae hiliō he meʻa kotoa, naʻe tokoniʻi au ʻe Sihova. Naʻá ku huaʻi maʻu pē ʻeku ngaahi loto-moʻuá kiate ia ʻi he lotu. Naʻá ku tatali anga-kātaki—ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi ha ngaahi ʻaho, ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi ha ngaahi māhina—ke tali mai ʻeku lotú. Naʻe fakaleleiʻi ʻe Sihova ʻa e palopalema kotoa pē.” ʻOku lolotonga ngāue ʻi he taimí ni ʻa Ute ʻi Matakesikā ʻi he taʻu eni ʻe 23.
MOʻUI MOHU TĀPUAKI
ʻOku fakahaaʻi maʻu pē ʻe he faʻahinga kehe ʻoku ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú pea pehē ki he fanga tuofāfine teʻeki mali ʻi he ngaahi fonua mulí ʻa e hoko ko e fakakoloa ki heʻenau moʻuí ʻa e ngāue ʻi ha fonua muli. Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki naʻa nau maʻú?
Heidi
Ko Heidi, mei Siamané, ʻoku taʻu 70 tupu siʻi he taimí ni, kuó ne ngāue ko ha misinale ʻi he Matāfonua ʻAivoli (ko Kōtevuā ia he taimi ní) talu mei he 1968. “Ko e fiefia lahi taha kuó u maʻú,” ko ʻene laú ia, “ko e sio ki heʻeku fānau fakalaumālié ʻoku nau ‘ʻaʻeva ʻi he moʻoní.’ Ko e niʻihi ʻo ʻeku kau ako Tohi Tapu ki muʻá ko e kau tāimuʻa he taimí ni mo e kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá. Ko e tokolahi ʻo kinautolu ʻoku nau ui au ko ʻenau faʻē pe ko ʻenau kui. Ko e taha ʻi he kau mātuʻa ko ení mo hono uaifí mo ʻena fānaú ʻoku nau vakai mai ko e taha pē au ʻi honau fāmilí. Ko ia kuo ʻomai ʻe Sihova kiate au ha foha, ʻofefine-ʻi-he-fono mo e mokopuna ʻe toko tolu.”—3 Sio. 4.
Karen (loto mālie)
Ko Karen mei Kānatá, ʻoku taʻu 70 tupu siʻi ʻi he taimí ni, naʻá ne ngāue ʻi ʻAfilika Hihifo ʻi he taʻu ʻe 20 tupu. ʻOkú ne pehē: “Naʻe akoʻi au ʻe he moʻui fakamisinalé ke u hoko ʻo feilaulau-kita, anga-ʻofa mo kātaki lahi ange. Pehē foki, ko hono maʻu ʻa e kaungāngāue mei he fonua kehekehe naʻe ʻatā ange ai ʻeku fakakaukaú. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe kehekehe ʻa e ngaahi founga ʻo hono fai ʻa e ngaahi meʻá. Pea ko ha tāpuaki ia ʻa hono maʻu ʻa e ngaahi kaumeʻa ʻofeina ʻi he kotoa ʻo e māmaní ʻi he ʻahó ni! Neongo kuo liliu ʻemau moʻuí mo e vāhenga-ngāué, ʻoku mau kei maʻu pē homau ngaahi kaumeʻá.”
Ko Margaret, mei ʻIngilaní, ʻoku taʻu 70 tupu he taimí ni, naʻá ne ngāue ko ha misinale ʻi Lāosi. ʻOkú ne pehē: “Ko e ngāue ʻi mulí naʻá ne fakaʻatā au ke u tomuʻa sio ki he anga hono tohoakiʻi ʻe Sihova ʻa e kakai mei he matakali mo e puipuituʻa kehekehe ki heʻene kautahá. Ko e hokosia ko iá naʻá ne fakaivimālohiʻi lahi ʻeku tuí. ʻOkú ne ʻomai kiate au ʻa e falala-pau kakato ʻoku tataki ʻe Sihova ʻene kautahá pea ʻe fakahoko ʻene ngaahi taumuʻá.”
Ko hono moʻoní, ko e fanga tuofāfine ʻoku ngāue ʻi mulí kuo nau fokotuʻu ha lēkooti tuʻu-ki-muʻa ʻo e ngāue faka-Kalisitiané. ʻOku tuha ke fakaongoongoleleiʻi māfana kinautolu. (Fkm. 11:40) ʻIkai ko ia pē, ʻoku tupulaki honau tokolahí. (Saame 68:11) ʻOku malava ke ke feʻunuʻaki ho ngaahi tuʻungá pea muimui ʻi he topuvaʻe ʻo e fanga tuofāfine faivelenga naʻe fakaʻekeʻeke ʻi he kupu ko ení? Kapau ʻokú ke fai pehē, ʻoku ʻikai ha veiveiua te ke “kamata o vakai oku lelei a Jihova.”—Saame 34:8, PM.