“ʻUnuʻunu Atu ki he ʻOtua, pea ʻE ʻUnuʻunu Mai Ia Kiate Kimoutolu”
Ki Muʻá pea ʻi he Hili Iá—Naʻe ʻAi ʻe he Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni Faka-Tohitapú ke ʻI Ai ha Faikehekehe
ʻI HE tuʻunga ko ha talavoú, naʻe fonu ʻa Adrian ʻi he loto-ʻita mo e loto-tāufehiʻa. Ko ʻene ʻita vavé ne iku ia ki ha ngaahi fakahāhā anga-fakamālohi ʻo e ʻitá. Naʻá ne inu, ifi, pea tataki ha moʻui ʻulungaanga taʻetaau. Naʻe ʻiloa ia ko ha tokotaha fakakengi pea naʻe ʻi ai hono tā-tatau ne tapua atu mei ai ʻa ʻene tui ki he moveuveú. ʻI hono fakamatalaʻi ʻa e ngaahi taʻu ko iá, ʻokú ne fakamatala: “Naʻá ku kosi hoku ʻulú ʻi he founga ʻo e sitaila fakakengí, ʻo kuluuʻi, pea vali kulokula he taimi ʻe niʻihi pe ko ha lanu kehe.” Naʻe toe tui ʻe Adrian ʻa hono ihú.
Naʻe hiki ʻa Adrian mo ha kau talavou angatuʻu tokosiʻi kehe ki ha motuʻi fale. Naʻa nau inu pea ngāueʻaki ai ʻa e ngaahi faitoʻo kona tapú. “Naʻá ku ngāueʻaki ʻa e speed pea huhu ia kiate au fakataha mo e Valium pea mo ha meʻa kehe pē naʻe lavangofua ke u maʻú,” ko e manatu ia ʻa Adrian. “ʻI he taimi naʻe ʻikai ala maʻu ai ʻa e faitoʻo kona tapú pe ko e kuluú, naʻá ku fakatafe ʻa e penisini mei he ngaahi kā ʻa e kakaí ʻou hoko ai ʻo konā ʻi he meʻa ko iá.” ʻI he moʻuiʻaki ha moʻui ʻo e faihia ʻi he halá, naʻe hoko ai ʻa Adrian ʻo ilifiaʻi pea naʻá ne faifakamālohi lahi fakaʻulia. Ko e kakaí fakalūkufua naʻe ʻikai te nau loto ke fekauʻaki mo ia ʻi ha meʻa. ʻI he taimi tatau, ko hono ongoongó naʻe tohoakiʻi mai ai ʻa e faʻahinga hala.
Faifai atu pē, naʻe ʻiloʻi ʻe Adrian ko hono “ngaahi kaumeʻá” naʻa nau feohi pē mo iá koeʻuhi ko e meʻa naʻe lava ke nau maʻú. ʻIkai ngata aí, naʻá ne fakaʻosiʻaki ko e “kotoa ʻo e ʻitá mo e fakamālohí naʻe ʻikai lavaʻi ai ha meʻa ʻe taha.” ʻI he ongoʻi taumuʻavalea mo feifeitamakí, naʻá ne mavahe mei hono ngaahi feohí. ʻI he taimi naʻá ne maʻu ai ha tatau ʻo e Taua Leʻo ʻi ha feituʻu langa, naʻe tohoakiʻi ia ʻe heʻene pōpoaki makatuʻunga faka-Tohitapú, pea naʻe iku eni ki ha ako Tohitapu mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻe tali vēkeveke ʻa Adrian ki he fakaafe: “ʻUnuʻunu atu ki he ʻOtua, pea ʻe ʻunuʻunu mai ia kiate kimoutolu.” (Semisi 4:8) Ko hono olá, naʻe vave ʻa e sio ʻa Adrian ki he fiemaʻu ke kamata ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku maʻu ʻi he ngaahi Konga Tohitapu Māʻoniʻoní.
Ko ha ʻilo fakautuutu ʻo e Tohitapú naʻe ʻi ai hono ola lelei ki he konisēnisi ʻo Adrian peá ne liliuʻi ʻa hono ʻalunga ʻi he moʻuí. Naʻe tokoniʻi ia ke ne ikuʻi ʻa ʻene ʻita vavé pea fakatupulekina ʻa e mapuleʻi-kitá. ʻI he mālohi ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá, naʻe hoko ai ʻa e angaʻitangata ʻo Adrian ʻo mātuʻaki kehe.—Hepelu 4:12.
Ko ia ai, ʻe lava fēfē ke maʻu ʻe he Tohitapú ha ola mālohi pehē? Ko e ʻiloʻi ʻo e ngaahi Konga Tohitapú ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke “kofuʻaki ʻa e tangata foʻou.” (Efeso 4:24) ʻIo, ʻoku liliu hotau angaʻitangatá ʻi hono ngāueʻaki ʻa e ʻilo totonu ʻoku maʻu ʻi he Tohitapú. Ka ʻoku anga-fēfē hono liliuʻi ʻe he ʻilo peheé ʻa e kakaí?
ʻUluakí, ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohitapú ʻa e ngaahi tōʻonga angaʻitangata ʻikai lelei ʻoku fiemaʻu ke liʻakí. (Palovepi 6:16-19) Uá, ʻoku naʻinaʻi ʻa e ngaahi Konga Tohitapú kia kitautolu ke fakahāhā ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻoku ʻomai ʻe he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. ʻOku kau heni ʻa e “ʻofa, fiefia, melino, kātaki-fuoloa, anga-lelei, lelei, tui, anga-malū, mapuleʻi-kita.”—Kaletia 5:22, 23, NW.
Ko hono mahinoʻi loloto ange ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e ʻOtuá naʻá ne tokoniʻi ʻa Adrian ke ne sivisiviʻi ia tonu pea fakapapauʻi ʻa e ngaahi tōʻonga angaʻitangata naʻe fiemaʻu ke ne fakatupulekiná mo ia ʻoku totonu ke ne fakangatá. (Semisi 1:22-25) Ka ko e kamatá pē ia. Tānaki atu ki he ʻiló, naʻe fiemaʻu ʻa e fakaueʻiloto—ko ha meʻa ke ne ueʻi ʻa Adrian koeʻuhi ke ne loto ai ke liliu.
Naʻe ʻiloʻi ʻe Adrian ko e angaʻitangata foʻou leleí ʻoku fakafuo ia “ʻi he imisi ʻo ʻEne ʻAfio naʻa ne ngaohi ia.” (Kolose 3:10) Naʻá ne hoko ʻo ʻiloʻi ko e angaʻitangata faka-Kalisitiané kuo pau ke tatau ia mo e angaʻitangata ʻo e ʻOtuá tonu. (Efeso 4:32e [Efeso 5:1, PM]) Fakafou ʻi ha ako ʻo e Tohitapú, naʻe ako ai ʻa Adrian fekauʻaki mo e ngaahi feangainga ʻa Sihova mo e faʻahinga ʻo e tangatá pea fakatokangaʻi ai ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻo e ʻOtuá, hangē ko ʻene ʻofá, anga-leleí, leleí, mēsí, mo e māʻoniʻoní. Ko e ʻilo ko iá naʻá ne ueʻi ʻa Adrian ke ʻofa ki he ʻOtuá pea feinga ke ne hoko ko e faʻahinga tokotaha ʻoku hōifua ki ai ʻa Sihová.—Mātiu 22:37.
Faifai atu pē ʻi he tokoni ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, naʻe malava ai ʻa Adrian ʻo mapuleʻi ʻene ʻita fakamālohí. Ko ia mo hono uaifí ʻokú na femoʻuekina he taimí ni ʻi hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke liliu ʻenau moʻuí ʻaki ʻa e tokoni ʻa e ʻilo faka-Tohitapú. “ʻI he ʻikai hangē ko e tokolahi ʻo hoku ngaahi kaumeʻa ki muʻá ʻa ia kuo nau mate he taimi ní, ʻoku ou moʻui pea maʻu ha moʻui fakafāmili fiefia,” ko e lau ia ʻa Adrian. Ko e fakamoʻoni moʻui ia ʻo e mālohi ʻo e Tohitapú ke ne liliuʻi ʻa e ngaahi moʻuí ki ha tuʻunga lelei ange.
[Fakamatala ʻi he peesi 25]
“Ko e kotoa ʻo e ʻitá mo e fakamālohí naʻe ʻikai lavaʻi ai ha meʻa ʻe taha”
[Puha ʻi he peesi 25]
Ngāue ʻa e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni Faka-Tohitapú
ʻOku hoko heni ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapu kuo tokoniʻi ai ʻa e kakai ʻiteʻita mo fakamālohi tokolahi ke nau hoko ʻo fakamelino:
“Mou nofo melino . . . Siʻoku ʻofaʻanga, ʻoua te mou sauni hoʻomou ngaahi meʻa, kae tuku ia ki he Houhau.” (Loma 12:18, 19) Tuku ke fakapapauʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e taimi pea mo e faʻahinga ke ʻomai ki ai ʻa e sāuní. ʻE lava ke ne fai ia fakataha mo e ʻilo kakato ʻo e ngaahi moʻoní, pea ko ha tautea pē ko e tupu meiate ia ʻe tapua atu ai ʻa ʻene fakamaau totonu haohaoá.
“ʻIta pe, kae ʻoua ʻe angahala ai: ʻoua ʻe tuku ke to ʻa e laʻa ʻoku mou kei mamahi; kaeʻumaʻā, ʻoua naʻa tuku ha ava ki he Tevolo.” (Efeso 4:26, 27) ʻE hoko nai ʻo totonu ʻa e hoko ʻo ʻita ha tokotaha ʻi ha taimi. Kapau ʻe hoko eni, ʻoku ʻikai totonu ke ne nōfoʻi ai pē ʻi he ‘mamahí.’ Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻe lava ke fakaʻaiʻai ia ʻe he meʻá ni ke ne fai ha meʻa ʻoku kovi, ʻo fakaʻatā ai ha “ava ki he Tevolo,” ʻo iku ai ki he taʻehōifua ʻa Sihova ko e ʻOtuá.
“Tukuage ae ita, bea liaki ae lili: oua naa ke fakamamahiʻi foki koe i ha mea ke fai kovi.” (Sāme 37:8, PM) Ko e ngaahi ongo taʻemataʻofí ʻoku iku ia ki he ngaahi ngāue taʻemapuleʻi. Kapau ʻoku ʻunua ha taha ki he lilí, ko iá ʻoku ngalingali te ne leaʻaki pe fai ha ngaahi meʻa ʻa ia ʻe fakamamahiʻi ai ʻa e tokotaha kotoa ʻoku kau ki aí.