Falala kia Sihova ke Ne Fakahoko ʻEne Taumuʻá
“Ko haʻa fai totonu te nau maʻu ʻa e fonua, pea te nau nofo ai ʻo tuputupuʻa.”—SĀME 37:29.
1. Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻa Sihova ki he kakaí pea ki he māmani ko ení?
ʻI HONO fakatupu ʻe Sihova ʻa ʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá, ko ʻĀtama mo ʻIvi, naʻá na haohaoa. Pea naʻá ne fakatupu kinaua ke malava ke na moʻui ʻi he māmani ko ení ʻo taʻe ngata—ʻo kapau te na talangofua ki heʻene ngaahi laó. (Sēnesi 1:26, 27; 2:17) ʻIkai ngata aí, naʻe tuku kinaua ʻe he ʻOtuá ki he feituʻu ko e palataisi. (Sēnesi 2:8, 9) Naʻe folofola ʻa Sihova kiate kinaua: “Mo fakatupu, mo fakatokolahi, mo fakafonu ʻa mamani, pea ikuna ia.” (Sēnesi 1:28) Ko ia ai, ʻe faifai atu pea ʻe mafola ʻi māmani lahi ʻa hona hakó, pea ko e palanite ko ení te ne hoko ko e palataisi ʻo fonu ʻi he kakai haohaoa mo fiefia. Ko ha kamata lelei lahi ē naʻe maʻu ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá! “Pea naʻe ʻafio ʻa e ʻOtua ki he meʻa kotoa pe kuo ne ngaohi, pea tā kuo lelei ʻaupito.”—Sēnesi 1:31.
2. Ko e hā ʻa e ongo fehuʻi ʻoku mālanga hake ʻi he vakai ki he tuʻunga ʻo e kakaí?
2 Ka, ko e tuʻunga ʻo e ngaahi meʻa ʻo kau ki he tangatá ʻa ia kuo hoko ʻi he laui afeʻi taʻú ʻoku ʻikai ke tatau ia mo e ʻuluaki taumuʻa ʻa e ʻOtuá. ʻOku mamaʻo ʻaupito ʻa e tangatá mei he tuʻunga haohaoá pea ʻoku pau ʻoku ʻikai ke fiefia ʻa e tangatá. Kuo fakatupu-mamahi ʻa e ngaahi tuʻunga ʻi he māmaní, pea ʻoku hangē ko ia naʻe kikiteʻí, kuo fakafokifā ʻenau fakaʻau ki he kovi ange ʻi hotau taimí. (2 Tīmote 3:1-5, 13) Ko ia ko e hā ʻe lava ai ke tau tui pau ʻe hoko ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ki he kakaí ʻi he kahaʻu vave maí ni? ʻE ʻi ai ha ngaahi vahaʻa taimi fuoloa ʻo hokohoko atu ai ʻa e ngaahi tuʻunga fakatupu-mamahí?
Ko e Hā Naʻá Ne ʻAi ke Kovi Ange ʻa e Ngaahi Tuʻungá?
3. Ko e hā naʻe ʻikai ke fakangata ai leva ʻe Sihova ʻa e angatuʻu ʻa e kakaí?
3 Ko kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e ʻilo kānokano ʻo kau ki he Folofola fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá ʻoku nau ʻilo ʻa e ʻuhinga kuo fakangofua ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi tuʻunga kovi ko ʻení ʻi he māmaní. ʻOku nau toe ʻilo ʻa e meʻa te ne fai ʻo fekauʻaki mo e ngaahi tuʻunga ko ení. Kuo nau ako ʻo ʻilo mei he fakamatala ʻi he Tohi Tapú, naʻe ngāuehalaʻaki ʻe heʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá ʻa e meʻaʻofa fakaofo ko e fili tauʻatāiná ʻa ia naʻe foaki ʻe he ʻOtuá ki he tangatá. (Fakafehoanaki mo 1 Pita 2:16.) Naʻe hala ʻa ʻena fili ʻa e ʻalunga ko e tauʻatāina ʻo ʻikai kau ai ʻa e ʻOtuá. (Sēnesi, vahe 2 mo e 3) Naʻe mālanga hake mei heʻena angatuʻú ʻa e ngaahi fehuʻi mātuʻaki mahuʻinga, ʻo hangē ko ení: ʻOku ʻi he Hau Fakalevelevá ʻa e totonu ke ne pule ki he kakaí? Ko e founga pule lelei taha kiate kinautolú ʻa ʻene pulé? ʻE lava ke lavameʻa ʻa e pule ʻa e tangatá ʻo ka ʻikai ke fai ha tokanga ki ai ʻe he ʻOtuá? Ko e founga papau ke maʻu ai ʻa e ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻí ni ko hono ʻai ke ʻi ai ha ngaahi senituli ʻo e pule fakaetangatá. ʻE hā taʻe toe veiveiua mei he ngaahi olá pe ʻe lavameʻa ʻa e kakaí ʻi heʻenau mavahe mei he Toko Taha naʻá ne ngaohi kinautolú.
4, 5. (a) Ko e hā ʻa e ola ʻo hono talitekeʻi ʻe he tangatá ʻa e pule ʻa e ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻa e meʻa kuo hā taʻe toe veiveiua ʻi he faai mai ʻa e taimí?
4 ʻI he mavahe ʻa ʻĀtama mo ʻIvi mei he ʻOtuá, naʻe ʻikai leva te ne kei fakatolonga kinaua ʻi he tuʻunga haohaoá. Naʻá na kamata ke fakaʻau ke kovi ʻi he ʻikai te na maʻu ʻa ʻene poupoú. Ko e nunuʻá ko e taʻe haohaoá, taʻumotuʻá, pea faifai atu ko e maté. Naʻe fakafou mai ʻi he ngaahi lao ʻo kau ki he tukufakaholó ʻa hono fakahoko mai ʻe heʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá ʻa e ngaahi maumau ko iá ki hona hakó kātoa, kau ai mo kitautolu. (Loma 5:12) Pea ko e hā ʻa e ola ʻo e ngaahi taʻu ʻe laui afe ʻo e pule fakaetangatá? Kuo tuʻutāmaki ia, ʻo hangē pē ko ia ʻoku fakahā moʻoni ʻi he Koheleti 8:9: “ʻI he taimi naʻe pule ai ha tangata ki he kakai ke nau kovi ai.”
5 Kuo hā taʻe toe veiveiua ʻi he faai mai ʻa e taimí ʻoku ʻikai lava ke lavameʻa ʻa e kakaí ke nau tataki ʻa ʻenau ngaahi meʻá ʻo taʻe kau ai ʻa honau Toko Taha Fakatupú. Naʻe fakahā ʻe he tangata tohi Tohi Tapu fakamānavaʻi ko Selemaiá: “ʻOku ou ʻilo, ʻe Sihova, ʻoku ʻikai ʻi he tangata hono hala: ʻoku ʻikai ʻi he tangata ʻoku haʻele ke fakaʻuli ʻene ʻalu.”—Selemaia 10:23; Teutalōnome 32:4, 5; Koheleti 7:29.
Kuo ʻIkai ke Liliu ʻa e Taumuʻa ʻa e ʻOtuá
6, 7. (a) Kuo liliu ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ʻi he faai mai ko eni ʻa e ngaahi taʻu ʻe laui afé? (e) Ko e hā ʻoku kau ki he taumuʻa ʻa Sihová?
6 Kuo liliu ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻu ʻe laui afe ʻo e hisitōlia ʻo e tangatá, ʻa ia kuo fonu ʻaupito ʻi he anga-fulikivanú mo e faingataʻaʻiá? ʻOku pehē ʻe heʻene Folofolá: “He ko e folofola eni ʻa Sihova, ʻa e ʻAfio naʻe fakatupu ʻa e ngaahi langi (ko Elohimi ia), ʻa e ʻAfio naʻa ne faʻu ʻa e fonua mo ngaohi ia; (ko ia naʻa ne teu ia, naʻe ʻikai te ne fakatupu ia ke maomaonganoa, naʻa ne faʻu ia ke nofoʻanga).” (ʻAisea 45:18) Ko ia naʻe faʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e māmaní ke nofoʻanga ai ʻa e kakaí, pea ʻoku kei hoko ia ko ʻene taumuʻá.
7 Naʻe ʻikai ke ngata pē ʻi hono fakatupu ʻe Sihova ʻa e māmaní ke nofoʻí ka naʻá ne toe taumuʻa ke hoko ia ko e palataisi ke fiefia ai ʻa e kakai haohaoa mo fiefiá. Ko e ʻuhinga ia naʻe kikiteʻi ai ʻi he Tohi Tapú ʻe ʻi ai ha “fonua foʻou,” ko e falukunga kakai foʻou, pea ʻe “nofoʻanga ai ʻa maʻoniʻoni.” (2 Pita 3:13) Pea ʻoku fakahā mai kiate kitautolu ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he Fakahā 21:4 ʻo pehē, ʻi heʻene māmani foʻoú “te ne holoholo ʻa e loʻimata kotoa pē mei [he] mata [ʻo e kakaí]; pea ʻe ʻikai toe ai ha mate, pea ʻe ʻikai toe ai ha mamahi, pe ha tangi, pe ha ongosia.” Ko e ngaahi ʻuhinga ʻeni naʻe lave ai ʻa Sīsū ʻo kau ki he fonua foʻou ka hoko mai ko eni ʻi he māmaní ko e “Palataisi.”—Luke 23:43.
8. Ko e hā ʻe lava ai ke tau ʻilo pau ʻe fakahoko ʻe Sihova ʻa ʻene taumuʻá?
8 Koeʻuhi ko Sihová ko e Toko Taha Fakatupu ʻo e ʻunivesí ʻoku māfimafi mo taʻe fakangatangata ʻene potó, ʻoku ʻikai ha taha ʻe lava ke ne fakataʻeʻaongaʻi ʻene taumuʻá. “Naʻe fuakava a Sihova Sapaoti, ʻo pehe, Ko au e, hange ko ʻeku fakakaukau ʻe pehe ʻene hoko; pea hange ko ʻeku tuʻutuʻuni ʻe pehe ʻene tuʻu.” (ʻAisea 14:24) Ko ia ai, ʻi he pehē ʻe he ʻOtuá te ne ʻai ʻa e māmani ko ení ko e palataisi ʻe nofo ai ʻa e kakai haohaoá, ko e meʻa pē ia ʻe hokó. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Monūʻiaā ka ko kinautolu ʻoku faʻa kataki: he ʻe to moʻonautolu ʻae fonua.” (Mātiu 5:5; fakafehoanaki mo Sāme 37:29.) ʻE lava ke tau falala ki ai pea ngāue ʻo fetāiaki mo hono fakahoko ʻo e talaʻofa ko iá. Ko hono moʻoní, ʻe lava ke tau fakaʻatā ke hoko ʻa ʻetau moʻuí ki he tuʻunga fakatuʻutāmakí koeʻuhi ko e talaʻofa ko iá.
Naʻa Nau Falala kia Sihova
9. Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fai ʻe ʻĒpalahame naʻe fakahāhā ai ʻa ʻene falala kia Sihová?
9 ʻOku tokolahi ʻa e kakai manavahē ki he ʻOtuá ʻi he faai mai ʻa e hisitōliá naʻa nau fakaʻatā ke hoko ʻa ʻenau moʻuí ki he tuʻunga fakatuʻutāmakí koeʻuhi ko e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ki he māmaní koeʻuhi naʻa nau tui pau te ne fakahoko ia. Neongo naʻe fakangatangata nai ʻenau ʻiló, naʻa nau falala ki he ʻOtuá pea fokotuʻu ʻenau moʻuí ʻi he fai hono finangaló. Ko e fakatātaá, ko ʻĒpalahame, ʻa ia naʻá ne moʻui ʻi he taʻu ʻe 2,000 nai ki muʻa pea moʻui ʻa Sīsū ʻi he māmaní pea ko e taimi fuoloa ia ki muʻa pea kamata ʻa hono tohi ʻo e Tohi Tapú. Naʻá ne falala kia Sihova ke fakahoko ʻEne ngaahi talaʻofá. ʻOku hā ngalingali naʻe ako ʻa ʻĒpalahame ʻo kau ki he Toko Taha Fakatupú mei hono tupuʻanga anga-tonu ko Semí, ʻa ia naʻe akoʻi ʻe Noa. Ko ia ʻi hono tala ʻe he ʻOtuá kia ʻĒpalahame ke ne hiki mei he kolo tuʻumālie ko ʻUa ʻo e kau Kalitiá ki he fonua fakatuʻutāmaki ko Kēnaní, ʻa ia naʻe ʻikai te ne maheni mo ia, naʻe ʻilo ʻe he pēteliake ko iá ʻe lava ke ne falala kia Sihova, pea ko ia ai, naʻá ne ʻalu. (Hepelū 11:8) Faifai atu pē pea naʻe tala ʻe Sihova kiate ia: “Pea te u ngaohi koe ko e puleʻanga lahi.”—Sēnesi 12:2.
10, 11. Ko e hā naʻe loto-lelei ai ʻa ʻĒpalahame ke ne feilaulauʻaki hono foha tofu pē taha, ko ʻAisaké?
10 Ko e hā ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi he hili ʻa hono fāʻeleʻi ʻa ʻAisake kia ʻĒpalahamé? Naʻe fakahā ʻe Sihova kia ʻĒpalahame ʻe fakafou mai ʻia ʻAisake ʻa e hoko ʻa hono hakó ko e puleʻanga lahi. (Sēnesi 21:12) Ko ia ai, kuo pau pē naʻe hā ko e meʻa ngali fepakipaki ʻi he tala ʻe Sihova kia ʻĒpalahame ʻi hono ʻahiʻahiʻi ʻene tuí, ke ne feilaulauʻaki hono foha ko ʻAisaké. (Sēnesi 22:2) Ka, ʻi he falala kakato kia Sihová, naʻe kamata ke muimui ʻa ʻĒpalahame ki he meʻá ni, ʻo ne toʻo ʻa e hele ke tāmateʻi ʻa ʻAisake. ʻI he momeniti fakaʻosí, naʻe fekau ʻe he ʻOtuá ha ʻangelo ke ne taʻofi ʻa ʻĒpalahame.—Sēnesi 22:9-14.
11 Ko e hā naʻe fuʻu talangofua pehē ai ʻa ʻĒpalahamé? ʻOku fakahā mai ʻi he Hepelū 11:17-19: “Ko tui ne feilaulau ʻaki ai ʻe Epalahame ʻa Aisake ʻi hono ʻahiʻahi naʻe fai; ʻio, ko ia kuo ne tali ʻa e ngaahi talaʻofa naʻe kamata ʻe ia ke feia hono foha tofu pe taha; ʻio, ʻe ia naʻe folofola ki ai, ʻE ngata ʻia Aisake ʻa e lau ko ho hako. He naʻa ne pehe, Naʻa mo e pekia, ka ʻoku mafai ʻe he ʻOtua ke fokotuʻu mei ai; ʻio, naʻa ne toe maʻu foki ia mei ai ʻi he lau fakatātā.” ʻOku meimei tatau mo hono fakahā ʻi he Loma 4:20, 21: “Ka naʻe ʻikai te ne [ʻĒpalahame] talaʻa ki he talaʻofa ʻa e ʻOtua ʻi haʻane taʻetui; . . . mo matuʻaki falala, ko e meʻa kuo ne [ʻOtua] talaʻofa ki ai ʻoku ne malava foki ke fai.”
12. Ko e hā ʻa e pale naʻe maʻu ʻe ʻĒpalahame koeʻuhi ko ʻene tuí?
12 Naʻe fakapaleʻi ʻa ʻĒpalahame koeʻuhi ko ʻene tuí ʻo ʻikai ngata pē ʻi hono fakahaofi ʻa ʻAisaké pea mo e hoko mai ha “puleʻanga lahi” ʻo fakafou mai ʻiate iá, ka naʻe toe fakapaleʻi ia ʻi ha toe founga ʻe taha. Naʻe tala ʻe he ʻOtuá kia ʻĒpalahame: “Bea e monuia i ho hako ae buleaga kotoabe o mamani; koe mea i hoo tuitala ki hoku leʻo.” (Sēnesi 22:18, PM, fakaʻītali ʻamautolu.) ʻO anga-fēfē? ʻE haʻu ʻa e Tuʻi ʻo e Puleʻanga fakahēvani ʻo e ʻOtuá ʻi he hako ʻo ʻĒpalahamé. ʻE laiki ʻe he Puleʻanga ko iá ʻa e māmani mātuʻaki kovi ko ení ʻa ia ʻoku pule ki ai ʻa Sētané, ke ʻoua ʻe toe ʻi ai. (Tāniela 2:44; Loma 16:20; Fakahā 19:11-21) Pea, ʻi he pule mai ʻa e Puleʻangá ki he māmani kuo fakamaʻá, ʻe hoko ʻa e Palataisi ʻi māmani lahi, pea ko e kakai mei he “buleaga kotoa” ʻoku nau fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá te nau maʻu ʻa e moʻui lelei fakaesino mo e moʻui haohaoá ʻo taʻe ngata. (1 Sione 2:15-17) Pea neongo naʻe maʻu ʻe ʻĒpalahame ʻa e ʻilo fakangatangata pē ʻo kau ki he Puleʻangá, naʻá ne falala ki he ʻOtuá peá ne fakatuʻamelie atu ki hono fokotuʻú.—Hepelū 11:10.
13, 14. Ko e hā naʻe falala ai ʻa Siope ki he ʻOtuá?
13 ʻI he ngaahi taʻu ʻe laui ngeau hili ʻení, naʻe moʻui ai ʻa Siope ʻi he vahaʻa ʻo e senituli hono 17 mo e 16 K.M. ʻi he feituʻu ʻoku ui ʻi he taimí ni ko ʻAlepeá. Naʻe toe moʻui foki mo ia ki muʻa ʻi hono kamata ke tohi ʻa e Tohi Tapú. Ko Siopé “naʻe haohaoa ʻa e tangata ko ia mo angatonu, pea naʻe ʻapasia ki he ʻOtua mo afe mei he kovi.” (Siope 1:1) ʻI hono taaʻi ʻe Sētane ʻa Siope ʻaki ʻa e mahaki fakalielia mo fakamamahí, ko e tangata anga-tonu ko iá “naʻe ʻikai te ne leaʻaki ha foʻi lea angahala ʻe taha” ʻi he lolotonga ʻene faingataʻaʻiá. (Siope 2:10, The New English Bible) Naʻe falala ʻa Siope ki he ʻOtuá. Pea neongo naʻe ʻikai te ne ʻilo ʻa e ngaahi fakaikiiki ʻo kau ki he ʻuhinga naʻá ne faingataʻaʻia lahi aí, naʻá ne fakaʻatā ke hoko ʻa ʻene moʻuí ki he tuʻunga fakatuʻutāmakí koeʻuhi ko e ʻOtuá pea mo ʻEne ngaahi talaʻofá.
14 Naʻe ʻilo ʻe Siope kapau ʻe mate ia, ʻe malava ke fokotuʻu ia ʻe he ʻOtuá ke ne toe moʻui ʻo fakafou mai ʻi he toe tuʻú. Naʻá ne fakahā ʻa e ʻamanaki ko iá ʻi heʻene pehē kia Sihova ko e ʻOtuá: “Taumaiā ke ke faʻo au ʻi Hetesi [ko e faʻitoka]! . . . ʻO ke tuʻutuʻuni haku taimi, pea toki manatu mai! Ka pekia ha tangata, te ne toe moʻui koa? . . . Te ke toki ui, pea te u tali atu ʻe au.” (Siope 14:13-15) Neongo naʻe langa lahi ʻa Siope, naʻá ne fakahā ʻa e tui ki he tuʻunga-hau ʻo Sihová, ʻo ne pehē: “ʻE ʻikai te u tukuange ʻeku maʻoniʻoni ʻo aʻu ki he mate.”—Siope 27:5.
15. ʻI he founga fē naʻe fakahā ai ʻe Tēvita ʻa ʻene tui pau ki he taumuʻa ʻa Sihová?
15 ʻI he senituli ʻe ono nai ʻi he hili ʻa Siopé pea ko e taʻu ʻe taha afe nai ki muʻa ke haʻu ʻa Sīsū ki he māmaní, naʻe fakahāhā ai ʻe Tēvita ʻa ʻene tui pau ki he hoko mai ʻa ha māmani foʻou. Naʻá ne pehē ʻi he ngaahi sāmé: “Ko haʻa matatali kia Sihova ko kinautolu ʻe to ki ai ʻa e fonua. ʻIo ʻoku toe siʻi pea mole ʻa ia ʻoku faikovi; . . . Ka ʻe maʻu ʻa e fonua ʻe he faʻa kataki; pea te nau fefiefiaʻi ʻi he melino lahi. Ko haʻa fai totonu te nau maʻu ʻa e fonua, pea te nau nofo ai ʻo tuputupuʻa.” Koeʻuhi ko e ʻamanaki maʻumaʻuluta ʻa Tēvitá, naʻá ne naʻinaʻi: “Falala koe kia Sihova, . . . Tuʻu foki ʻi he ʻEiki hoʻo manako, pea te ne ʻatu ʻa e ngaahi kole ʻa ho loto.”—Sāme 37:3, 4, 9-11, 29.
16. Ko e hā ʻa e ʻamanaki naʻe maʻu ʻe ha “ʻao kau fakamoʻoni ʻoku fuʻu pehe fau”?
16 ʻI he faai atu ʻa e ngaahi senitulí, naʻe maʻu ʻe he kau tangata mo e kau fefine anga-tonú ʻa e ʻamanaki tatau ko eni ki he moʻui taʻe ngata ʻi māmaní. Ko hono moʻoní, naʻa nau hoko ko e “ʻao kau fakamoʻoni ʻoku fuʻu pehe fau” ʻa ia naʻa nau fakaʻatā ke hoko ʻa ʻenau moʻuí ki he tuʻunga fakatuʻutāmakí ʻi he founga moʻoni koeʻuhi ko e ngaahi talaʻofa ʻa Sihová. Ko e tokolahi ʻo e kau fakamoʻoni ko eni ʻa Sihová ʻi he kuonga muʻá naʻe fakamamahiʻi mo tāmateʻi kinautolu koeʻuhi ko ʻenau tuí, “koeʻuhi ke nau lavaʻi ʻa e toetuʻu lelei hake.” ʻO anga-fēfē? ʻI he māmani foʻoú, ʻe fakapaleʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá ʻaki ʻa e toe tuʻu lelei haké pea mo e ʻamanaki ki he moʻui taʻe ngatá.—Sione 5:28, 29; Hepelū 11:35; 12:1.
ʻOku Falala ʻa e Kau Fakamoʻoni Kalisitiané ki he ʻOtuá
17. Ko e hā hono mālohi ʻa e falala ʻa e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí kia Sihová?
17 ʻI he ʻuluaki senituli T.S., naʻe fakahā ʻe Sihova ki he fakatahaʻanga Kalisitiane naʻe fokotuʻu foʻoú ʻa e ngaahi fakaikiiki lahi ange ʻo kau ki he Puleʻangá pea mo ʻene pule mai ki he māmaní. Hangē ko ʻení, naʻe fakamānavaʻi ʻe hono laumālié ʻa e ʻaposetolo ko Sioné ke ne tohi ʻo pehē ko e tokolahi ʻo e faʻahinga te nau kaungāfeohi mo Sīsū Kalaisí ʻi he Puleʻanga ʻo hēvaní ko e toko 144,000. Ko e kau sevāniti anga-tonu ʻa e ʻOtuá ʻa e faʻahingá ni ʻa ia “naʻe fakatau mei he kakai.” (Fakahā 7:4; 14:1-4) Te nau pule mai ki he māmaní “ko e ngaahi tuʻi” fakataha mo Kalaisi ʻi hēvani. (Fakahā 20:4-6, NW) Naʻe mālohi ʻaupito ʻa e falala ʻa e kau Kalisitiane ko eni ʻi he ʻuluaki senitulí kia Sihova ke ne fakahoko ʻene taumuʻa ki he Puleʻanga fakahēvaní pea mo ʻene pule mai ki he māmaní pea nau loto ai ke mate koeʻuhi ko ʻenau tuí. Ko e meʻa ia naʻe hoko ki he tokolahi ʻo kinautolu.
18. ʻI he founga fē ʻoku faʻifaʻitaki ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi he ʻaho ní ki he faʻahinga naʻe falala ki he ʻOtuá ʻi he kuo hilí?
18 ʻI he ʻahó ni, ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻe meimei toko nima milioná ʻoku nau maʻu ʻa e faʻahinga falala tatau ki he ʻOtuá mo ia naʻe ʻi he faʻahinga naʻe falala ki he ʻOtuá ʻa ia naʻa nau moʻui ʻi he ngaahi senituli ki muʻá. Ko e Kau Fakamoʻoni ko eni ʻi onopooní kuo nau toe fakaʻatā ke hoko ʻa ʻenau moʻuí ki he tuʻunga fakatuʻutāmakí koeʻuhi ko e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá. Kuo nau fakatapui ʻenau moʻuí kiate ia pea ʻoku nau maʻu ʻa e Tohi Tapú kātoa ke ʻai ke mālohi ange ʻenau tuí. (2 Tīmote 3:14-17) Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ko eni ʻi onopooní ʻoku nau faʻifaʻitaki ki he kau muimui ʻo Sīsuú ʻi he ʻuluaki senitulí ʻa ia naʻa nau fakahā atu te nau “fai ki he pule ʻa e ʻOtua ʻi he pule ʻa e tangata.” (Ngāue 5:29) ʻI he senituli ko ení kuo fakatangaʻi kakaha ai ʻa e tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoni Kalisitiane ko ení. Kuo aʻu ʻo tāmateʻi ha niʻihi ʻo kinautolu koeʻuhi ko ʻenau tuí. Kuo mate ʻa e niʻihi kehe mei he mahaki, fakatuʻutāmaki, pe ko e taʻumotuʻá. Kae kehe, kuo nau hangē ko e kau fakamoʻoni anga-tonu ʻi he kuo hilí ʻo nau falala ki he ʻOtuá koeʻuhi naʻa nau ʻilo te ne fokotuʻu kinautolu ki he moʻui ʻi heʻene māmani foʻoú ʻo fakafou mai ʻi he toe tuʻú.—Sione 5:28, 29; Ngāue 24:15; Fakahā 20:12, 13.
19, 20. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku tau ʻilo ʻo kau ki he kikite ʻi he Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo hotau ʻahó?
19 ʻOku ʻilo ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová naʻe kikiteʻi ʻi he Tohi Tapú ʻi he kuonga fuoloa ki muʻa atú ʻa hono ʻomai kinautolu mei he ngaahi puleʻanga kotoa ki he fetokouaʻaki pē ʻe taha ʻi māmani lahi. (ʻAisea 2:2-4; Fakahā 7:4, 9-17) Pea ʻoku ʻai ʻe Sihova ke nau fai ha ngāue fakamalanga ʻi māmani lahi ke fakatahaʻi ki heʻene hōifuá mo ʻene maluʻí ʻa e faʻahinga loto-totonu kehé. (Palōvepi 18:10; Mātiu 24:14; Loma 10:13) Ko e faʻahinga kotoa ko ení ʻoku nau falala kakato kia Sihova, ʻo nau ʻilo ʻe vavé ni ʻa hono fakahoko mai ʻene māmani foʻou fakaofó.—Fakafehoanaki mo 1 Kolinitō 15:58; Hepelū 6:10.
20 ʻOku fakahā mai mei he ngaahi kikite ʻi he Tohi Tapú ko e māmani ʻa Sētané kuó ne ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosiʻosi ʻo ʻene ʻi aí ʻi he meimei taʻu ʻe 80, talu mei he taʻu naʻe fakaʻilongaʻi ai ha liliu, ko e 1914. ʻOku tuʻunuku mai ʻa e ngataʻanga ʻo e māmani ko ení. (Loma 16:20; 2 Kolinitō 4:4; 2 Tīmote 3:1-5) Ko ia ai, ʻoku loto-toʻa mo loto-ʻalovili ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová koeʻuhi ʻoku nau ʻilo ʻe vavé ni ʻa e kamata ke pule mai ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ki he ngaahi meʻa kotoa ʻo e māmaní. ʻI hono fakahoko mai ʻe he ʻOtuá ʻa e ngataʻanga ki he māmani kovi lolotonga ní pea ʻi hono fakahoko mai ʻa e māmani foʻou māʻoniʻoní, te ne toʻo ʻaupito atu ʻa e tuʻunga kovi kuo ʻi ai ʻi he māmaní ʻi he laui senituli lahi.—Palōvepi 2:21, 22.
21. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau fiefia neongo ʻa e ngaahi faingataʻaʻia he lolotonga ní?
21 Pea, ʻe fakahāhā leva ʻe he ʻOtuá ʻo taʻe ngata ʻa ʻene tokanga lahi kiate kitautolú ʻaki ʻene fakaʻuha hifo ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa ia te nau totongi-huhuʻi ha faʻahinga mamahi pē naʻa tau aʻusia ʻi he kuo hilí. ʻOku fuʻu lahi ʻa e ngaahi meʻa lelei ʻe hoko kiate kitautolu ʻi he māmani foʻoú pea ʻe ngalo ai ʻiate kitautolu ʻa e ngaahi faingataʻaʻia naʻe hoko ki muʻá. Ko e toki meʻa fakafiemālie ē ke ʻilo ʻe hanga ʻe Sihova ʻo ‘folahi hono nimá, pea fakamakona ʻa e holi ʻa e meʻa moʻui kotoa.’—Sāme 145:16; ʻAisea 65:17, 18.
22. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau tuku ʻetau falalá kia Sihova?
22 ʻI he māmani foʻoú, ʻe sio ʻa e kakai anga-tonú ki hono fakahoko ʻo e Loma 8:21: “Naʻa mo ia, ʻa Natula, ʻe faifai pea fakaʻataʻatā mei heʻene popula ki he ʻauha, kae fakahoko ia ki he tauʻataina fakalangi ʻa e fanau ʻa e ʻOtua.” Te nau sio ki hono fakahoko ʻo e lotu ko eni naʻe akoʻi ʻe Sīsū ki hono kau muimuí: “Ke hoko hoʻo Pule, ke fai ho Finangalo, hange ko ia ʻi he langi ke pehe foki ʻi māmani.” (Mātiu 6:10) Ko ia ʻai hoʻo falalá kakato kia Sihova koeʻuhi ko ʻene talaʻofa ʻoku ʻikai lava ke halá ʻoku pehē: “Ko haʻa fai totonu te nau maʻu ʻa e fonua, pea te nau nofo ai ʻo tuputupuʻa.”—Sāme 37:29.
Ko e Hā Haʻo Tali?
◻ Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻa Sihova ki he kakaí pea ki he māmani ko ení?
◻ Ko e hā kuo fakangofua ai ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi tuʻunga koví ʻi he māmaní?
◻ Naʻe fakahaaʻi fēfē ʻe he kakai anga-tonu ʻi he kuonga muʻá ʻa ʻenau falala kia Sihová?
◻ Ko e hā ʻoku falala ai ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho ní kia Sihova?
[Fakatātā ʻi he peesi 30]
Naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa e kakaí ke nau moʻui taʻe ngata ʻi he fiefia he māmani ko e palataisí
[Fakatātā ʻi he peesi 31]
Naʻe tuku ʻe ʻĒpalahame ʻene falalá ʻi he malava ʻa Sihova ke fokotuʻu ʻa e kau maté