LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w01 6/1 p. 28-31
  • Vete Hia ʻOku Iku ki he Fakamoʻuí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Vete Hia ʻOku Iku ki he Fakamoʻuí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko ha Tuʻi Mateaki Ne Tō ki he Angahalá
  • Ngaahi Laka Hala ʻOku Iku ki he Angahalá
  • Fakatomala mo e Meesi
  • “Loto Maʻa” mo ha “Laumalie Foʻou”
  • ʻOku Fakahaofi Kitautolu ʻe he Meesi ʻa Sihová mei he ʻIkai ha ʻAmanakí
    Pulusinga Ako Taua Leʻo
  • Falala ki he Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi he Feangai mo e Ngaahi Liliu ʻi he Moʻuí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • Faiangahala ʻa Tuʻi Tēvita
    Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
  • Ko e Faingataʻa ʻi he Fale ʻo Tēvitá
    Ko ʻEku Tohi ʻo e Ngaahi Talanoa Faka-Tohitapú
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
w01 6/1 p. 28-31

Vete Hia ʻOku Iku ki he Fakamoʻuí

“I HE eku fakalogo be, nae fakaaau o motua hoku gaahi hui i he eku tagi i he aho kotoa. He nae mamafa ho nima kiate au i he aho moe bo: nae liliu hoku huhua koe laaina oe faahitaʻu mafana.” (Sāme 32:​3, 4, PM) Ko e ngaahi lea maongo loloto ko iá naʻá ne tapua mai nai ʻa e mamahi fakaeongo loloto naʻe fuesia ʻe Tuʻi Tēvita ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, ʻa e mamahi naʻá ne hilifaki ʻiate ia ʻi heʻene fufū kae ʻikai vete ha angahala mamafá.

Ko Tēvitá ko ha tangata naʻá ne maʻu ʻa e ngaahi malava tuʻu-ki-muʻa. Ko ha tangata tau loto-toʻa ia, ko ha taki pōtoʻi, ko ha punake, pea mo ha tangata tā meʻalea. Neongo ia, naʻá ne falala, ʻo ʻikai ki heʻene ngaahi malavá, ka ki hono ʻOtuá. (1 Samiuela 17:​45, 46) Naʻe fakamatalaʻi ia ko ha tangata ko hono lotó naʻe “haohaoa . . . kia Sihova.” (1 Tuʻi 11:4) Ka ko e angahala ʻe taha naʻá ne fakahokó naʻe taau moʻoni mo e valokí, pea naʻá ne lave nai ki ai ʻi he Sāme 32. ʻOku malava ke tau ako ʻa e meʻa lahi ʻi hono sivisiviʻi ʻa e ngaahi tuʻunga naʻe hoko ai ʻa ʻene angahalá. Te tau ʻiloʻi ai ʻa e ngaahi tauhele ke fakaʻehiʻehi mei aí pea sio ai ki he fiemaʻu ko ia ke vete ʻetau ngaahi angahalá kae malava ke toe maʻu mai hotau vahaʻangatae mo e ʻOtuá.

Ko ha Tuʻi Mateaki Ne Tō ki he Angahalá

Naʻe kau ʻa e puleʻanga ʻIsilelí ʻi ha feinga faitau fakafepaki ki he kau ʻĀmoní, ka naʻe nofo ʻa Tēvita ia ʻi Selusalema. ʻI he efiafi ʻe taha lolotonga ʻene ʻeveʻeva ʻi he fungafale ʻo hono palasí, naʻá ne fakatokangaʻi ha fefine hoihoifua ʻokú ne kaukau ʻi ha ʻapi kaungāʻapi. Naʻe ʻikai te ne malava ke ngāueʻaki ʻa e taʻofí ka naʻe kamata ke ne holi fakaemanako kiate ia. ʻI hono ʻiloʻi ko Patisepa ia, ko e uaifi ʻo ʻUlaia, ko ha sōtia ʻi heʻene kau taú, naʻe fekauʻi mai ia ʻe Tēvita, pea naʻá ne tonoʻi ia. ʻI he hoko hono taimí naʻe fakahaaʻi ʻe Patisepa kia Tēvita kuó ne feitama.—2 Samiuela 11:​1-5.

Naʻe tauheleʻi ai ʻa Tēvita. Kapau naʻe fakaeʻa ʻena angahalá, ko e tautea fakatouʻosi kiate kinauá ko e mate. (Livitiko 20:10) Ko ia naʻá ne faʻufaʻu ha palani. Naʻá ne fekauʻi mai ʻa e husepāniti ʻo Patisepá, ʻa ʻUlaia, mei he taú. Hili ʻene fakafehuʻi kakato ia fekauʻaki mo e taú, naʻe fekauʻi ʻe Tēvita ʻa ʻUlaia ke ne foki ki ʻapi. Naʻe tui ʻa Tēvita ʻe hoko eni ʻo hā ko ʻUlaia ʻa e tamai ʻo e tama ʻa Patisepá.—2 Samiuela 11:​6-9.

ʻI heʻene fakamamahi kia Tēvitá, naʻe ʻikai ke ʻalu ʻa ʻUlaia ia ki hono uaifí. Naʻe pehē ʻe ʻUlaia naʻe taʻefeʻunga mo ia ke ne foki ki ʻapi lolotonga ia naʻe fekuki ʻa e kau taú mo e ngaahi haʻahaʻa ʻo e taú. ʻI he taimi naʻe fakahoko ai ʻe ha kau tau ʻIsileli ha feinga tau, naʻe fakaʻehiʻehi ʻa e kau tangatá mei he fehokotaki fakasinó, naʻa mo hono fakahoko ia mo honau ngaahi uaifí tonu. Naʻe pau ke nau hanganaki maʻa fakaeouau. (1 Samiuela 21:5) Naʻe fakaafeʻi leva ʻe Tēvita ʻa ʻUlaia ki ha houa kai ʻo ne fakainu ia ke konā, ka naʻe ʻikai pē ʻalu hifo ia ki hono uaifí. Ko e ʻulungaanga faitōnunga ʻo ʻUlaiá naʻá ne fakahalaʻi ʻa e faiangahala mamafa ʻa Tēvitá.—2 Samiuela 11:​10-13.

Naʻe hoko ʻo tauheleʻi lahi ange ʻa Tēvita ʻe he ngaahi nunuʻa ʻo ʻene angahalá tonu. ʻI he hohaʻa tuʻú, naʻá ne sio ai ki ha fakaleleiʻanga pē ʻe taha. Naʻá ne fakafoki ʻa ʻUlaia ki he taú fakataha mo ha tohi ki he ʻeikitaú, ʻa Sioape. Ko e taumuʻa ʻo e tohi nounou ko iá naʻe hā mahino: “Tuku ʻa Ulaia ke fehangahangai mo e potu tau ʻoku malohi, pea mou holomui meiate ia, kae teʻia ai ke ne mate.” ʻAki ha foʻi kohi pē ʻa ha peni, naʻe hā ngali ke ʻufiʻufi ai ʻe he tuʻi mālohí ni ʻa ʻene tōʻongá, ʻi hono ʻoatu ʻa ʻUlaia ki hono mateʻangá.—2 Samiuela 11:​14-17.

ʻI he mahili atu pē ʻa e vahaʻa taimi ʻo e mamahi ʻa Patisepa koeʻuhi ko hono husepānití, naʻe mali ʻa Tēvita mo ia. Naʻe faai mai ʻa e taimí, pea fāʻeleʻi ʻena tamá. ʻI he kotoa ʻo e ngaahi meʻá ni, naʻe kei fakalongo pē ʻa Tēvita fekauʻaki mo ʻene ngaahi angahalá. Mahalo nai naʻá ne feinga ke fakatonuhiaʻi ʻene ngaahi tōʻongá kiate ia pē. ʻIkai naʻe mate totonu ʻa ʻUlaia ʻi he taú ʻo hangē ko e niʻihi kehé? ʻIkai ngata aí, ʻikai naʻá ne talangataʻa ki hono tuʻí ʻi heʻene fakafisi ke ʻalu ki hono uaifí? Ko e ‘loto kākaá’ te ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi fakaʻuhinga kehekehe kotoa pē ke feinga ke fakatonuhiaʻi ʻaki ʻa e angahalá.—Selemaia 17:9; 2 Samiuela 11:25.

Ngaahi Laka Hala ʻOku Iku ki he Angahalá

Naʻe malava fēfē kia Tēvita ʻa ia ko ha tokotaha naʻe ʻofa ʻi he māʻoniʻoní, ke ne fakavaivaiʻi ia ki he tonó mo e fakapoó? Ko e ngaahi tenga ʻo ʻene angahalá ʻoku hā mahino naʻe tō ia ʻi ha vahaʻa taimi. Te tau fifili nai pe ko e hā ʻa e ʻuhinga naʻe ʻikai kau fakataha ai ʻa Tēvita mo ʻene kau tangatá, ʻo poupouʻi kinautolu ʻi heʻenau feinga ke faitau fakafepaki ki he ngaahi fili ʻo Sihová. ʻI hono kehé, naʻe nonga pē ʻa Tēvita ia ʻi hono palasí, ʻa ia ko e ngaahi loto-hohaʻa fekauʻaki mo e taú naʻe ʻikai moʻua feʻunga ki ai ʻene fakakaukaú ʻaʻana ke ne toʻo atu ai ʻene holi fehālaaki ko ia ki he uaifi ʻo ha sōtia faitōnungá. ʻI he ʻahó ni, ko ha maluʻi ia ki he kau Kalisitiane moʻoní ke nau kau longomoʻui ʻi he ngaahi ngāue fakalaumālié fakataha mo ʻenau ngaahi fakatahaʻangá pea ke kau tuʻumaʻu ʻi he ngāue fakaʻevangelioó.—1 Tīmote 6:12.

Naʻe fakahinohinoʻi ʻa e tuʻi ʻIsilelí ke ne hiki ha tatau ʻo e Laó pea ke lau fakaʻaho ia. ʻOku ʻomai ʻe he Tohitapú ʻa e ʻuhinga ʻo e meʻá ni: “Koeʻuhi ke ne ako ke ʻapasia kia Sihova ko hono ʻOtua, ke tauhi ʻa e ngaahi lea kotoa ʻo e lao ni mo konisitutone ke fai ki ai: ke ʻoua naʻa hiki hono loto, ʻo ne taʻetokaʻi hono kainga, pea ke ʻoua te ne afe mei he tuʻutuʻuni ki toʻomataʻu pe toʻohema.” (Teutalonome 17:​18-20) ʻOku hā ngali malava naʻe ʻikai ke muimui ʻa Tēvita ia ki he fakahinohino ko iá ʻi he taimi naʻá ne fai ai ʻa e ngaahi angahala mamafa ko ení. Ko e ako mo e fakalaulauloto tuʻumaʻu ki he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻe tokoni moʻoni ia ke maluʻi kitautolu mei ha faihala ʻi he ngaahi taimi faingataʻá ni.—Palovepi 2:​10-12.

ʻIkai ngata aí, ko e fakaʻosi ʻo e Fekau ʻe Hongofulú naʻe fakahaaʻi hangatonu ai: “ʻOua te ke manumanu ki he uaifi ʻo ho kaungaʻapi.” (Ekisoto 20:17) ʻI he taimi ko ení naʻe maʻu ʻe Tēvita ha ngaahi uaifi tokolahi mo ha kau sinifu. (2 Samiuela 3:​2-5) Ka naʻe ʻikai maluʻi ia ʻe he meʻa ko iá mei heʻene holi ki ha fefine hā fakamānako ʻe taha. ʻOku fakamanatu mai ʻe he fakamatala ko ení kiate kitautolu ʻa e mafatukituki ʻo e ngaahi lea ʻa Sīsuú: “ʻIlonga ʻa ia te ne fakasio ki ha fefine ke tafunaki ʻene holi ki ai, kuo ne tonoʻi ia ʻi hono loto.” (Mātiu 5:28) ʻI he ʻikai ke tauhi ʻa e ngaahi holi taʻetotonu peheé, tau fakavave ke toʻo kinautolu mei hotau ʻatamaí mo e lotó.

Fakatomala mo e Meesi

Ko e fakamatala totonu ʻa e Tohitapú ki he angahala ʻa Tēvitá ʻoku ʻikai ʻi ai moʻoni iá ke fakafiemālieʻi ha holi kovi fakakakano ʻa ha taha. ʻOku ʻomai ʻe he fakamatala ko iá ha faingamālie kiate kitautolu ke tau fakamoʻoni ai ki ha fakahaaʻi mālohi mo fakaueʻiloto ʻa e taha ʻo e ngaahi ʻulungaanga tuʻu-ki-muʻa ʻo Sihová—ʻa ʻene mēsí.—Ekisoto 34:​6, 7.

Hili hono fāʻeleʻi ʻe Patisepa ha tama tangatá, naʻe fekau atu ʻe Sihova ʻa e palōfita ko Nētané ke ne fehangahangai mo Tēvita. Ko ha angafai eni ʻo e mēsí. Kapau naʻe ʻikai fai ha fakaofiofi kia Tēvita peá ne hanganaki fakalongo ai pē, ʻoku moʻoni naʻá ne mei hoko ʻo loto-fefeka ʻi ha ʻalunga angahala. (Hepelu 3:13) ʻOku fakafiefiá, naʻe tali ʻe Tēvita ʻa e meesi ʻa e ʻOtuá. Ko e ngaahi lea pōtoʻi kae mahino ʻa Nētané naʻá ne ʻai ke tautea ʻa e konisēnisi ʻo Tēvitá, pea naʻá ne fakahaaʻi anga-fakatōkilalo kuó ne hia ki he ʻOtuá. Ko hono moʻoní, ko e Sāme 51, ʻa ia ʻoku lave ki he angahala ʻa Tēvita ʻi he fekauʻaki mo Patisepá, naʻe hiki ia hili ʻa ʻene fakatomala pea vete ʻene angahala mamafá. ʻOfa ke ʻoua te tau fakaʻatā hotau lotó ke fakafefeka kapau kuo ikuʻi kitautolu ʻe he angahala mamafá.—2 Samiuela 12:​1-13.

Naʻe fakamolemoleʻi ʻa Tēvita, ka naʻe ʻikai hao ai ia mei he valokí pe ko e ngaahi nunuʻa ʻo ʻene angahalá. (Palovepi 6:27) Naʻe mei fēfē kapau naʻe ʻikai valokiʻi? Kapau naʻe tukunoaʻi pē ʻe he ʻOtuá ia ʻa e ngaahi meʻá kotoa, ne mei ongoongo-kovi ai ʻa ʻene ngaahi tuʻungá. Naʻá ne mei taʻelavameʻa hangē ko e Taulaʻeiki Lahi ko ʻĪlaí, ʻa ia naʻá ne valokiʻi fakavaivai pē hono ongo foha fulikivanú pea fakaʻatā kinaua ke hokohoko atu ʻena ngaahi tōʻonga koví. (1 Samiuela 2:​22-25) Neongo ia, ʻoku ʻikai taʻofi ʻe Sihova mei he tokotaha fakatomalá ʻa ʻEne anga-ʻofá. Ko ʻene mēsí, hangē ha vai fakaivifoʻou mo mokomokó, te ne tokoniʻi ʻa e tokotaha faihalá ke ne kātakiʻi ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e angahalá. Ko e mafana ʻo e fakamolemole fakaʻotuá pea mo e feohi fakatupu langa hake mo e kaungā lotú ʻoku malava ke ne toe fakafoki mai ʻa e tuʻunga fakalaumālie ʻo e tokotaha faihalá. ʻIo, makatuʻunga ʻi he huhuʻi ʻa Kalaisí, ʻoku malava ai ki he tokotaha fakatomalá ke ne aʻusia ʻa e “mohu meʻa ʻo e ʻofa maʻataʻatā ʻa e ʻOtuá.”—Efeso 1:​7, NW.

“Loto Maʻa” mo ha “Laumalie Foʻou”

Hili ʻa e vete hia ʻa Tēvitá, naʻe ʻikai te ne foki ʻo ongoʻi taʻeʻaonga. Ko ʻene ngaahi fakamatala ʻi he saame naʻá ne hiki fekauʻaki mo e vete hiá ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e nonga naʻá ne ongoʻí pea mo ʻene fakapapau ke tauhi loto-tōnunga ki he ʻOtuá. Ko e fakatātaá, sio ki he Sāme 32. ʻI he Sāme 32 veesi 1, ʻoku tau lau ai: “Monuʻiaa ka ko e toko taha kuo fakamolemole ʻene talangataʻa, kuo ʻufiʻufi ʻene faihala.” Neongo pe ʻoku mafatukituki fēfē ʻa e angahalá, ʻoku malava ke maʻu ha ola fakafiefia kapau ʻoku loto-moʻoni ha tokotaha ʻi heʻene fakatomalá. Ko e founga ʻe taha ke fakahaaʻi ai ʻa e loto-moʻoni ko ení ko hono tali ʻokú te halaia fakaʻaufuli ki haʻate tōʻonga, ʻo hangē ko Tēvitá. (2 Samiuela 12:13) Naʻe ʻikai te ne feinga ke fakatonuhiaʻi ia ʻi he ʻao ʻo Sihová pe feinga ke tukuakiʻi ʻa e niʻihi kehé. ʻOku pehē ʻe he Sāme 32 veesi 5: “Naʻa ku fakamoʻoni ki he ʻAfiona ʻeku hia, pea naʻe ʻikai te u fufū ʻeku angahala: naʻa ku pehē, Te u vete ki he ʻEiki ʻeku ngaahi talangataʻa; pea naʻa ke tamateʻi ʻa e moʻua ʻo ʻeku angahala.” ʻOku ʻomai ʻe he vete hia loto-moʻoní ʻa e nonga, ke ʻoua naʻa toe fiemaʻu ai ki ha taha ke fakalaveaʻi ia ʻe hono konisēnisí ʻi he ngaahi fehālaaki ʻo e kuohilí.

Hili ʻene kōlenga ki he fakamolemole ʻa Sihová, naʻe kole ʻe Tēvita: “Fakatupu ʻiate au ha loto maʻa, ʻe ʻOtua; ʻo toe langaʻi ʻi loto ha [“laumālie foʻou, ha taha totonua,” NW].” (Sāme 51:10) ʻI hono kole “ha loto maʻa” mo ha “laumālie foʻou” ʻoku fakahaaʻi ai naʻe lāuʻilo ʻa Tēvita ki he hehema angahalaʻia naʻe ʻiate iá pea naʻá ne fiemaʻu ʻa e tokoni ʻa e ʻOtuá ki hono fakamaʻa hono lotó pea ke fakahoko ha kamata foʻoú. ʻI he ʻikai fakavaivai ki haʻane fakaʻofaʻia ʻiate ia peé, naʻá ne fakapapauʻi ke tutui atu ʻi heʻene ngāue ki he ʻOtuá. Naʻá ne lotu: “Atonai e ko hoku loungutu ke ke toʻo, kae aʻau ʻe hoku ngutu ho fakamālō.”—Sāme 51:15.

Ko e hā ʻa e tali ʻa Sihova ki he fakatomala loto-moʻoni mo e fakapapau ʻa Tēvita ke tauhi iá? Naʻá ne ʻoange kia Tēvita ʻa e fakapapau fakalotomāfana ko ʻení: “Te u akonakiʻi koe mo hulu ki he hala te ke foua: te u faleʻi koe ʻaki ʻeku hila.” (Sāme 32:8) Ko e fakapapauʻi eni ʻo e tokanga fakafoʻituitui ʻa Sihova ki he ngaahi ongoʻi mo e ngaahi fiemaʻu ʻa e tokotaha fakatomalá. Naʻe fou ʻa Sihova ʻi ha ngaahi sitepu ke foaki ai kia Tēvita ha vavanga lahi ange, ʻa e malava ke sio fakalaka atu ʻi he tuʻunga hā mai ʻo e ngaahi meʻá. Kapau te ne fehangahangai mo ha ʻahiʻahi ʻi he kahaʻú, ʻoku malava ke ne lāuʻilo ki he ola ʻo ʻene ngaahi tōʻongá pea mo honau uesia ʻi he niʻihi kehé, pea ʻe malava leva ai ke ne laka fakapotopoto.

Ko e meʻa ko eni naʻe hoko ʻi he moʻui ʻa Tēvitá ʻoku hoko ia ko ha fakalototoʻa ki he faʻahinga kotoa kuo nau tō ki he angahala mamafá. ʻI hono vete ʻetau angahalá pea fakahaaʻi ha fakatomala loto-moʻoní, ʻoku malava ai ke tau toe maʻu mai ʻa ʻetau koloa mahuʻinga tahá, hotau vahaʻangatae mo Sihova ko e ʻOtuá. Ko e mamahi mo e fakamā fakataimi kuo pau nai ke tau kātakiʻí ʻoku lelei mamaʻo ange ia ʻi he mamahi ʻoku hoko mai ʻi he hanganaki fakalongolongó, pe ko e nunuʻa fakatuʻutāmaki ʻo hono fakaʻatā kitautolu ke tau hoko ʻo loto-fefeka ʻi ha ʻalunga angatuʻú. (Sāme 32:9) ʻI hono kehé, ʻoku malava ke tau aʻusia ʻa e fakamolemole loto-māfana ʻa ha ʻOtua ʻofa mo mohu meesi, “koe Tamai ae gaahi aloofa, moe Otua oe fiemalie kotoabe.”—2 Kolinito 1:​3, PM.

[Fakatātā ʻi he peesi 31]

Naʻe tui ʻa Tēvita te ne hao mei he ngaahi nunuʻa ʻo ʻene angahalá ʻaki hono ʻoatu ʻa ʻUlaia ki hono mateʻangá

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share