ʻOku Moʻui ʻa e Folofola ʻa Sihová
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Opataiá, Sioná mo e Tohi Maiká
“KO E visone ʻa Opetaia.” (Opataia 1) ʻOku kamataʻaki ʻa e tohi Opataiá he Tohi Tapú ʻa e ngaahi lea ko iá. ʻOku ʻikai fakaeʻa ʻe he palōfitá ha meʻa fekauʻaki mo ia tonu tuku kehe pē ʻa e hā hono hingoá ʻi he tohi naʻá ne hiki ʻi he 607 K.M. ʻI he tohi naʻe kakato laka hake he senituli ʻe ua ki muʻa, ʻoku fakamatala totonu ai ʻa Siona ki he meʻa naʻá ne hokosia fakafoʻituitui ʻi hono vāhenga-ngāue fakamisinalé. Ko e taʻu ʻe 60 ʻo e ngāue fakapalōfita ʻa Maiká naʻe hoko ia ʻi he vahaʻa taimi ʻo ʻOpataia mo Sioná, ʻo lele mei he 777 K.M. ki he 717 K.M. Ko e meʻa pē ʻoku fakamatala ʻa Maika ʻo fekauʻaki mo iá tonu ko ʻene haʻu mei he kolo ko “Moleseti” pea naʻe tō folofola ʻa Sihova kiate ia “ʻi he kuonga ʻo Siotame, Ahasi, Hesekaia, ko e ngaahi Tuʻi Siuta.” (Maika 1:1) Ko e maheni ʻa e palōfitá mo e moʻui tukuʻutá ʻoku hā mahino ia ʻi he faʻahinga talanoa fakatātā ʻokú ne ngāueʻaki ke fakamamafaʻiʻaki ʻa e ngaahi poini ʻo ʻene pōpoakí.
ʻE “AUHA O LAUIKUOGA” ʻA ʻĪTOMI
(Opataia 1-21)
ʻI he fekauʻaki mo ʻĪtomí, ʻoku pehē ʻe ʻOpataia: “Koeuhi ko hoo fai fakamalohi ki ho tokoua ko Jekobe, e ufiufi aki koe ae ma, bea te ke auha o lauikuoga.” ʻOku manatuʻi lelei ʻe he palōfitá ʻa e fakamālohi naʻe toki fai ʻe he kau ʻĪtomí ki he fānau ʻa Sēkopé, ʻa e kau ʻIsilelí. ʻI he 607 K.M., ʻi hono fakaʻauha ʻe he kau Pāpiloné ʻa Selusalemá, naʻe “tutuu moe faahi e taha” ʻa e kau ʻĪtomí ʻo faʻahi mo e “kakai muli” naʻe fakatūʻutá.—Opataia 10, 11, PM.
ʻI hono kehé, ʻoku fakatatali mai ha toe fakafoki ki he fale ʻo Sēkopé. ʻOku pehē ʻe he kikite ʻa ʻOpataiá: “ʻE ai ha kau hao ʻi Mo unga Saione, pea ʻe hoko ia ko e potu tapu.”—Opataia 17.
Tali ki he Ngaahi Fehuʻi Fakatohitapú:
vs 5-8—Ko e hā ʻoku mahuʻinga ʻi hono fakahoa ʻa e fakaʻauha ʻo ʻĪtomí ki he ʻoho poʻuli ʻa e kau kaihaʻakaú mo e kau toli kālepí? Kapau ne ʻoho ha kau kaihaʻa ki ʻĪtomi, ne nau mei toʻo pē ʻa e meʻa naʻa nau fiemaʻú. Kapau naʻe ō mai ki ai ha kau toli, ne nau mei tuku pē ha fua ʻo e ngoué ke tufi ʻe he niʻihi kehé. Ka ʻi he tō ʻa ʻĪtomí, ʻe kumi fakalautelau ʻene mingimingiʻi koloa kotoa pē pea ʻe faʻao fakamālohi fakaʻaufuli mei ai ʻe he “tuʻunga meʻa katoa naʻe taliti” mo iá—ʻa ʻene faʻahí, ʻa e kau Pāpiloné.—Selemaia 49:9, 10.
vs 10—Naʻe anga-fēfē ʻa e “auha o lauikuoga” ʻa ʻĪtomí? Hangē ko ia naʻe tomuʻa talá, ko e puleʻanga ʻo ʻĪtomí fakataha mo ha puleʻanga mo e kakai ʻi ha feituʻu pau ʻi he māmaní, naʻá na fakatou mole atu. Naʻe ikunaʻi ʻe he Tuʻi Pāpilone ko Nāponitusí ʻa ʻĪtomi ʻi he kongaloto nai ʻo e senituli hono onó K.M. ʻI he senituli hono faá K.M., naʻe nofoʻi ai ʻa e feituʻu ko ʻĪtomí ʻe he kau Nepatiá, pea naʻe pau ke hiki ʻa e kau ʻĪtomí ki he feituʻu fakatonga ʻo Siuteá, ki Nīkepi ʻa ia naʻe ʻiloa ki mui ange ai ko ʻAitumiá. Hili hono fakaʻauha ʻe he kau Lomá ʻa Selusalema ʻi he 70 T.S., naʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha kau ʻĪtomi.
Ngaahi Lēsoni kia Kitautolu:
vs 3, 4. Koeʻuhi ko ʻenau nofo ʻi ha feituʻu moʻungaʻia tokakovi mo hono ngaahi teleʻa lahí ʻa ia ʻoku ʻi ai hono ngaahi ʻaonga ʻi he taimi taú, naʻe falala tōtuʻa nai ʻa e kau ʻĪtomí ki ai ʻo nau ongoʻi nonga pē mo malu. Ka ko e fakamaau ʻa Sihová ʻoku ʻikai lava ke fai ha hao mei ai.
vs 8, 9, 15. Ko e poto mo e mālohi fakaetangatá ʻoku ʻikai te ne ʻomi ha maluʻanga lolotonga ʻa e “ʻAho ʻo e ʻEiki.”—Selemaia 49:7, 22.
vs 12-14. ʻOku ʻomai ʻe he kau ʻĪtomí ʻa e fakatātā ʻo e fakatokanga ki he faʻahinga ʻoku nau fiefia ʻi he ngaahi faingataʻa ʻoku fetaulaki nai mo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻikai ke fakamaʻamaʻaʻi ʻe Sihova ʻa ʻene vakai ki hono ngaohikovia ʻa hono kakaí.
vs 17-20. Ko e kikite ko ʻeni fekauʻaki mo hono toe fakafoki ʻo e ngaahi foha ʻo Sēkopé naʻe kamata fakahoko ia ʻi he taimi naʻe foki ai ha toenga mei Pāpilone ki Selusalema ʻi he 537 K.M. ʻOku hoko moʻoni maʻu pē ʻa e folofola ʻa Sihová. ʻE lava ke tau falala kakato ki heʻene ngaahi talaʻofá.
“E FAKAAUHA A NINIVE”
ʻI he ʻikai ke talangofua ki he fekau ʻa e ʻOtuá ke “ʻalu ki Ninive, ʻa e fuʻu kolo ko ia, pea ke fanongonongo ki ai” ha pōpoaki fakaefakamāú, ʻoku hola ʻa Siona ia ki ha feituʻu ʻe taha. ʻI hono tuku atu “ha matangi lahi ki he tahi” pea mo hono ngāueʻaki ʻo ha “fuʻu ika lahi,” naʻe toe fakahinohinoʻi ai ʻe Sihova ʻa Siona pea toe fekauʻi ia ke ne ʻalu ki he kolomuʻa ʻo ʻAsīliá.—Siona 1:2, 4, 17; 3:1, 2.
ʻOku hū atu ʻa Siona ki Ninive ʻo talaki ha pōpoaki mahino: “Oku toe ae aho e fagofulu, bea e fakaauha a Ninive.” (Siona 3:4, PM) Ko e ola taʻeʻamanekina ʻo ʻene ngāue fakamalangá ʻokú ne ʻai ai ʻa Siona ke “ʻita” lahi ʻaupito. ʻOku ngāueʻaki ʻe Sihova ha “fuʻu lepo” ke akoʻi kia Siona ha lēsoni ʻi he mēsí.—Siona 4:1, 6.
Tali ki he Ngaahi Fehuʻi Fakatohitapú:
3:3—Naʻe tatau moʻoni ʻa e lahi ʻo Ninivé mo ha fononga “vaaʻihala ʻo e ʻaho ʻe tolu”? ʻIo. ʻI he kuonga muʻá, ʻoku ngalingali naʻe mahinoʻi ko Ninivé naʻe kau ki ai ʻa e ngaahi feituʻu kehe ʻo lele mei Khorsabad ʻi he tokelaú ki Nimrud ʻi he tongá. Ko e kotoa ʻo e ngaahi feituʻu naʻe ʻiloʻi ko Ninivé, naʻe lele ia ʻi he fuatakai ko e kilomita ʻe 100.
3:4—Naʻe fiemaʻu kia Siona ke ne ako ʻa e lea faka-ʻAsīliá kae lava ke ne malanga ki he kau Ninivé? Mahalo pē naʻe ʻosi poto ʻa Siona ia ʻi he lea faka-ʻAsīliá, pe ko ʻene maʻu nai ʻa e malava ke lea ʻi he lea ko iá fakafou ʻi ha mana. Ko ha toe meʻa ʻe taha ne ala lava ke hoko, ko ʻene talaki ʻa ʻene pōpoaki hangatonu ʻi he lea faka-Hepeluú, pea liliu lea ha taha maʻana. Kapau ko e meʻa ia naʻe hokó, ʻoku pau pē ne langaʻi ai ha fieʻilo lahi ange ʻo fekauʻaki mo ʻene pōpoakí.
Ngaahi Lēsoni kia Kitautolu:
1:1-3. Ko hono fakataimitēpileʻi ʻiloʻilo pau ha ngaahi ngāue kehe ke fakafaingataʻaʻiaʻi ai ʻa e kau kakato ʻi he ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá mo e ngaohi-ākongá ko ha hā mai ia ʻo ha fakaueʻiloto hala. Ko ha tokotaha ʻokú ne fai pehē, hangē ko e laú, ko ʻene hola ia mei ha ngāue kuo vaheʻi mai mei he ʻOtuá.
1:1, 2; 3:10. Ko e meesi ʻa Sihová ʻoku ʻikai ke fakangatangata pē ia ki he puleʻanga pe matakali ʻe taha pe ko ha faʻahinga kakai makehe. “ʻOku lelei ʻa Sihova ki he meʻa kotoa pe; pea ko ʻene fakaʻatuʻi ʻoku lave ki heʻene ngaue fulipe.”—Sāme 145:9.
1:17; 2:10. Ko e nofo ʻaho tolu mo pō tolu ʻa Siona he fuʻu iká ʻoku tuhu fakaekikite ia ki he pekia mo e toetuʻu ʻa Sīsuú.—Mātiu 12:39, 40; 16:21.
1:17; 2:10; 4:6. Naʻe fakahaofi ʻe Sihova ʻa Siona mei he tahi hoú. Naʻe toe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo “tokonaki . . . ha fuʻu lepo, ʻo ne fakakaka hake mei ʻolunga kia Siona, ke fakamalumalu ki hono ʻulu, ke fakalelulelu ki heʻene mamahi.” ʻE lava ke falala ʻa e kau lotu ʻa Sihova ʻi he ʻaho ní ki honau ʻOtuá, mo ʻene ʻaloʻofá, ke maluʻi mo fakahaofi ai kinautolu.—Sāme 13:5; 40:11.
2:1, 2, 9, 10. ʻOku fanongo ʻa Sihova ki he lotu ʻa ʻene kau sevānití ʻo ne tokanga ki heʻenau tautapá.—Sāme 120:1; 130:1, 2.
3:8, 10. Naʻe “louaki” ʻa e ʻOtua moʻoní, pe liliu ʻene fakakaukaú ʻo fekauʻaki mo e fakatamaki naʻá ne folofola ʻe hokó, pea naʻe ʻikai “te ne fai” pehē. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí naʻe “tafoki” ʻa e kau Ninivé “mei honau ngaahi ʻalunga kovi.” Hangē ko ia ʻi he ʻaho ní, ʻe lava ke fai ha hao mei he fakamaau tamaki ʻa e ʻOtuá kapau ʻoku fakahāhā ʻe ha tokotaha angahala ʻa e fakatomala moʻoní.
4:1-4. ʻOku ʻikai ha tangata ʻe lava ke ne ʻai ʻa e ʻOtuá ke fakangatangata ʻEne mēsí. ʻOku totonu ke tau tokanga ke ʻoua te tau fakaangaʻi ʻa e ngaahi founga faimeesi ʻa Sihová.
4:11. ʻOku anga-kātaki ʻa Sihova ʻo ne ʻai ke malangaʻi ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ʻi māmani lahi koeʻuhi—hangē ko ia naʻá ne fai maʻá e kau tangata ʻe toko 120,000 ʻi Ninivé—ʻokú ne ongoʻi fakaʻofaʻia ʻi he faʻahinga “ʻoku ʻikai te nau ʻilo honau nima toʻomataʻu mo e toʻohema.” ʻIkai ʻoku totonu ke tau ongoʻi fakaʻofaʻia ʻi he kakai ʻi hotau vāhenga-ngāué pea kau faivelenga ʻi he ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá mo e ngaohi-ākongá?—2 Pita 3:9.
‘E FAKALAHI HONAU TULÁ’
ʻOku fakaeʻa ʻe Maika ʻa e ngaahi angahala ʻa ʻIsileli mo Siutá, tomuʻa tala ʻa hono fakalala hona ongo kolomuʻá, pea talaʻofa ʻa e toe fakafoki. ʻE hoko ʻa Samēlia ʻo “hage ha buke oe goue.” Koeʻuhi ko honau ʻalunga tauhi ʻaitolí, ʻoku tuha ʻa ʻIsileli mo Siuta mo e “tula,” pe tuʻunga fakamā. ʻI hono taki pōpula kinautolú, ʻe fakalahi ai ʻa honau tulá ʻo “hage ko e ikale”—ngalingali ko ha faʻahinga manupuna lalahi ʻa ia ʻoku siʻisiʻi pē ʻa e fulufulu molū ʻi hono ʻulú. ʻOku talaʻofa ʻe Sihova: “Te u matuʻaki fakataha, ʻe Sekope, ho kotoa.” (Maika 1:6, 16, PM; 2:12) Koeʻuhi ko hono kau taki kākaá mo e kau palōfita talangataʻá, ʻe hoko foki mo Selusalema ko e “koni ngaahi tuvamaka.” Ka ʻe hanga ʻe Sihova ʻo “tanaki” fakataha ʻa hono kakaí. ʻE haʻu mei “Petelihema Efalata” ʻa e tokotaha “ʻa ia te ne hoko ko e pule ʻo Isileli.”—Maika 3:12; 4:12; 5:2.
Kuo fai taʻetotonu nai ʻa Sihova ki ʻIsileli? ʻOku fuʻu fefeka nai ʻa ʻene ngaahi fiemaʻú? ʻIkai. Ko e meʻa pē ʻoku kole ʻe Sihova mei heʻene kau lotú ke nau ‘fai fakalao, manako ki he mēsí, pea ke taka angavaivai’ ʻi he ʻaʻeva mo honau ʻOtuá. (Maika 6:8) Neongo ia, ko e faʻahinga ʻi he ʻaho ʻo Maiká naʻa nau kovi ʻaupito he “ko honau lelei taha ko e talaʻi ʻakau tofu pe: ko honau faitotonu ʻoku kovi ange ʻi ha ʻa talatala,” ʻo ne ʻai ke langa mo mamahiʻia ha taha pē ʻoku ofi atu ki ai. Ka ʻoku ʻeke ʻe he palōfitá: “Ko hai ʻa e ʻOtua ʻoku hange ko e ʻAfiona [Sihova]”? ʻE toe fakahāhā ʻe he ʻOtuá ʻa e meesi ki hono kakaí pea “li ʻenau ngaahi hia ki he ngaahi loloto ʻo e tahi.”—Maika 7:4, 18, 19.
Tali ki he Ngaahi Fehuʻi Fakatohitapú:
2:12 (PM)—Naʻe fakahoko ʻanefē ʻa e kikite ʻo hono “tanaki ae toega o Isileli”? Ko hono ʻuluaki fakahokó ʻi he 537 K.M. he taimi naʻe foki ai ha toenga ʻo e kau Siú mei he fakaheeʻi ʻi Pāpiloné ki honau fonua tupuʻangá. ʻI onopooni, ʻoku fakahoko ai ʻa e kikité ʻi he “Isileli oe Otua.” (Kaletia 6:16, PM) Talu mei he 1919, kuo tānaki fakataha ai ʻa e kau Kalisitiane paní ʻo “hage koe faga sibi i he lotoa sibi.” ʻI he kau fakataha atu ki ai mo e “fuʻu kakai lahi” ʻo e “fanga sipi kehe,” tautefito talu mei he 1935, kuo nau hoko ai ʻo “batatū koe mea i he toko lahi oe kau tagata.” (Fakahā 7:9; Sione 10:16) ʻOku nau pouaki faivelenga fakataha ʻa e lotu moʻoní.
4:1-4—“ʻI he kuonga ʻamui,” ʻoku anga-fēfē hono fai ʻe Sihova ʻa e ‘fakamaau ʻa e vahaʻa ʻo e ngaahi kakai lahi, pea sivi ʻa e ngaahi puleʻanga kaukauá ʻo fai atu ki he mamaʻó’? Ko e ongo kupuʻi lea ko e “kakai lahi” mo e “puleʻanga kaukaua,” ʻoku ʻikai ke ʻuhinga ia ki ha ngaahi kautaha fakapuleʻanga pe fakapolitikale. Ka ʻoku ʻuhinga ʻa e ongo kupuʻi leá ni ki he faʻahinga tāutaha mei he ngaahi puleʻangá kotoa ʻa ia kuo nau hoko ko e kau lotu ʻa Sihová. ʻOku fakamaau mo sivi kinautolu ʻe Sihova ʻi he fekauʻaki mo honau vahaʻangatae mo Iá.
Ngaahi Lēsoni kia Kitautolu:
1:6, 9; 3:12; 5:2. Naʻe fakaʻauha ʻa Samēlia ʻe he kau ʻAsīliá ʻi he 740 K.M.—lolotonga ʻa e ʻaho ʻo Maiká. (2 Tuʻi 17:5, 6) Naʻe aʻu mai ʻa e kau ʻAsīliá ki Selusalema lolotonga ʻa e pule ʻa Hesekaiá. (2 Tuʻi 18:13) Naʻe tutu ʻosi ʻe he kau Pāpiloné ʻa Selusalema ʻi he 607 K.M. (2 Kalonikali 36:19) Hangē ko ia naʻe kikiteʻí, naʻe ʻaloʻi ʻa e Mīsaiá ʻi “Petelihema Efalata.” (Mātiu 2:3-6) ʻOku ʻikai ʻaupito ke tō kelekele ʻa e folofola fakaekikite ʻa Sihová.
2:1, 2. He fakatuʻutāmaki ē kiate kitautolu ke tau taukaveʻi ʻoku tau tauhi ki he ʻOtuá ka tau fuofua kumi kitautolu ki he koloá kae ʻikai ko e “puleʻanga, mo e maʻoniʻoni aʻana.”—Mātiu 6:33; 1 Timote 6:9, 10.
3:1-3, 5. ʻOku ʻamanekina ʻe Sihova ʻa e faʻahinga fua fatongia he lotolotonga ʻo hono kakaí ke nau faitotonu.
3:4. Kapau ʻoku tau loto ke tali ʻe Sihova ʻetau ngaahi lotú, kuo pau ke ʻoua te tau tōʻongaʻaki ʻa e angahalá pe moʻui lōua.
3:8. Ko e fekau kuo tuku mai ke tau malangaʻi ʻa e ongoongo leleí, ʻo kau ki ai ʻa e ngaahi pōpoaki fakaefakamāú, ʻe lava ke fai ia kapau pē ʻoku fakaivimālohiʻi kitautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová.
5:5 (PM). ʻOku fakapapauʻi mai kiate kitautolu ʻe he kikite ki he Mīsaiá ko e taimi ʻe ʻohofi ai ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ʻe hono ngaahi filí, ko e “kau tauhi sibi e toko fitu” ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e tuʻunga kakato, “moe kau tagata tuu ki mua e toko valu”—ʻa ia ko ha kau tangata taau tokolahi—ʻoku ʻohake kinautolu ke nau takimuʻa he lotolotonga ʻo e kakai ʻa Sihová.
5:7, 8. ʻI he vakai ʻa e kakai tokolahi, ko e kau Kalisitiane pani he ʻaho ní ʻoku nau “hange ko ha hahau meia Sihova”—ko ha tāpuaki mei he ʻOtuá. Ko ha tāpuaki ia he ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e kau paní ke fanongonongo ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá. ʻOku tokoni ʻa e “fanga sipi kehe” ʻi hono ʻoatu ʻa e fakaivifoʻou fakalaumālie ki he kakaí ʻaki ʻenau poupou longomoʻui ki he kau paní ʻi he ngāue fakamalangá. (Sione 10:16) He monū moʻoni ia ke kau ʻi he ngāue ko ʻení, ʻa ē ʻokú ne ʻoatu ʻa e fakaivifoʻou moʻoni ki he niʻihi kehé!
6:3, 4. ʻOku totonu ke tau faʻifaʻitaki kia Sihova ko e ʻOtuá pea anga-lelei mo manavaʻofa ʻo aʻu ki he faʻahinga ʻoku anga faingataʻá pe vaivai fakalaumālié.
7:7. ʻI heʻetau fekuki mo e ngaahi palopalemá ʻi he kuonga fakamui ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ʻení, ʻoku totonu ke ʻoua te tau loto-foʻi. ʻI hono kehé, ʻi he hangē ko Maiká, ʻoku fiemaʻu ke tau “nofoʻaki tali ki [hotau] ʻOtua.”
7:18, 19. ʻI he finangalo ʻa Sihova ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi faihalá, ʻoku totonu ke tau loto-lelei ke fakamolemoleʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau faihala mai kiate kitautolú.
Hokohoko ‘ʻAluʻaki ʻa e Huafa ʻo Sihová’
Ko e faʻahinga ʻoku nau faitau ki he ʻOtuá mo hono kakaí ʻe ‘auha o lauikuoga.’ (Opataia 10, PM) Kae kehe, ʻe lava ke lolou ʻa e houhau ʻa Sihová ʻi heʻetau talangofua ki he fakatokanga fakaʻotuá pea ‘tafoki mei he ngaahi ʻalunga koví.’ (Siona 3:10) “ʻI he kuonga ʻamui,” ʻa ia ko e lolotonga ia ʻa e “kuonga fakamui” ko ʻení, ʻoku hakeakiʻi ai ʻa e lotu moʻoní ʻo māʻolunga ʻi he kotoa ʻo e lotu loí pea ʻoku tafe mai ki ai ʻa e faʻahinga talangofuá. (Maika 4:1; 2 Timote 3:1) Ko ia, ʻofa ke tau fakapapauʻi ke “ʻaluʻaki ʻa e huafa ʻo Sihova ko hotau ʻOtua, ʻo lauikuonga pea taʻengata.”—Maika 4:5.
He ngaahi lēsoni mahuʻinga ē ʻoku tau ako mei he tohi Opataiá, Sioná mo e tohi Maiká! Neongo naʻe hiki ia laka hake he taʻu ʻe 2,500 ki muʻa, ko e pōpoaki aí “ko e koto moʻui mo e koto malohi,” ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni.—Hepelu 4:12.
[Fakatātā ʻi he peesi 13]
Naʻe kikiteʻi ʻe ʻOpataia: ‘E auha o lauikuoga [ʻa ʻĪtomi]’
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
Naʻe ‘nofoʻaki tali kia Sihova’ ʻa Maika, pea ʻe lava ke ke fai pehē mo koe
[Fakatātā ʻi he peesi 16]
Ko e ngāue fakamalangá ko ha monū ia ke koloaʻaki