Fepaki ʻa e Talatupuʻá mo e Moʻoní—Moʻoni Fekauʻaki mo Sīsū
KO E HĀ HOʻO FAKAKAUKAÚ? KO E FAKAMATALA HOKÓ ʻOKU MOʻONI PE KO E TALATUPUʻA?
Naʻe ʻaloʻi ʻa Sīsū ʻi Tīsema 25.
Naʻe ʻaʻahi ʻa e kau tangata poto ʻe toko tolu kia Sīsū ʻi he taimi ʻo hono ʻaloʻí.
Naʻe ʻikai ha tokoua pe tuofefine ʻo Sīsū.
Ko Sīsū ʻa e ʻOtuá ʻi he sino fakaetangata.
Ko Sīsuú naʻe ʻikai ko ha tangata lelei pē.
ʻE TALI ʻa e tokolahi ko e fakamatala kotoa ko iá ʻoku moʻoni. ʻE pehē nai ʻe he niʻihi ʻoku faingataʻa—naʻa mo ʻikai ala lava—ke ʻiloʻi fakapapau ia. Mahalo pē ʻoku nau ongoʻi ko e kehe pē ʻokú ke tui kia Sīsū, ʻoku ʻikai loko mahuʻinga ʻa e talí ia.
Kae kehe, ʻoku tala ʻe he Tohi Tapú ia ʻa e meʻa kehe. ʻOku fakaʻaiʻai mai ai ke tau maʻu ʻa e “ʻilo kanokano ki hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi.” (2 Pita 1:8) ʻOku tau maʻu ʻa e ʻilo ko iá ʻi hono sivisiviʻi ʻa e Kōsipelí. ʻOku fakahaaʻi mai ai ʻa e moʻoni fekauʻaki mo Sīsū, ʻo ʻai ai ke tau malava ʻo fakafaikehekeheʻi ʻa e talatupuʻá mei he moʻoní. Ko ia ai, tau lāulea ki he meʻa ʻoku fakahaaʻi ʻe he Kōsipelí fekauʻaki mo e tui naʻe lave ki ai ʻi ʻolungá.
TUI: Naʻe ʻaloʻi ʻa Sīsū ʻi Tīsema 25.
TUʻUNGA: TALATUPUʻA.
ʻOku ʻikai ha fakamatala hangatonu ʻi he Tohi Tapú fekauʻaki mo e māhina pe ʻaho ʻo e ʻaloʻi ʻo Sīsuú. Naʻe haʻu leva mei fē ʻa e ʻaho 25 ʻo Tīsemá? Fakatatau ki he Encyclopædia Britannica, ko e niʻihi ʻoku nau ui ko e Kalisitiane kinautolú naʻa nau “fakaʻamu ke fenāpasi ʻa e ʻahó mo e kātoanga pangani faka-Loma naʻe fakaʻilongaʻi ai . . . ʻa e puli ʻa e laʻaá he faʻahitaʻu momokó, ʻi he taimi naʻe kamata ke toe ʻaho loloa aí pea kamata ke ʻalu ʻo toe mamaʻo ange ʻa e laʻaá.” Ko e maʻuʻanga fakamatala tatau ko iá ʻoku fakahaaʻi ai ko e tōʻonga lahi ʻo e Kilisimasí naʻe tupu ia mei he “ouau fakapangani ki he ngoué mo e laʻaá ʻi he vaeuaʻanga ʻo e faʻahitaʻu momokó.”
ʻE hōifua ʻa Sīsū ki hono kātoangaʻi ʻa hono ʻaloʻí ʻi Tīsema 25? Fakakaukau: Ko e ʻaho ʻaloʻi ʻo Sīsuú ʻoku taʻeʻiloa. ʻOku ʻikai ha feituʻu ʻi he Tohi Tapú ʻe fakahinohinoʻi mai ai ke tau kātoangaʻi ʻa e ʻaloʻi ko iá, pea ʻoku ʻikai ha fakamoʻoni naʻe fai ia ʻe he muʻaki kau Kalisitiané. ʻI hono kehé, ʻoku ʻomai ʻe he Tohi Tapú ʻa e ʻaho tonu ʻo e pekia ʻa Sīsuú, pea naʻá ne fekauʻi ʻa hono kau muimuí ke nau fakamanatu ʻa e ʻaho ko iá.a (Luke 22:19) ʻOku hā mahino, naʻe loto ʻa Sīsū ke fakamamafaʻi ʻo ʻikai ko hono ʻaloʻí, ka ko e mahuʻinga ʻo ʻene pekia fakaefeilaulaú.—Mātiu 20:28.
TUI: Naʻe ʻaʻahi ʻa e kau tangata poto ʻe toko tolu (pe ngaahi tuʻi ʻi he talatukufakaholo ʻe niʻihi) kia Sīsū ʻi he taimi ʻo hono ʻaloʻí.
TUʻUNGA: TALATUPUʻA.
Mahalo pē kuó ke sio he ngaahi tā valivali pe fakatātā ʻo e ʻaloʻí ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e valevale ko Sīsuú ʻokú ne tokoto ʻi ha ʻaiʻanga kai ʻo e manú, ʻoku takatakaiʻi ai ʻe he kau tangata poto ʻe toko tolu ʻoku nau foaki ʻenau meʻaʻofa. Kae kehe, ko e ʻīmisi ko ení, ko e loi, ʻo ʻikai moʻoni.
Ko e moʻoni naʻe haʻu ʻa e kau tangata mei he Hahaké ke fakahaaʻi ʻenau fakaʻapaʻapa ki he kiʻi tama ko Sīsuú. Kae kehe, ko e kau ʻaʻahi ko ení, ko hono moʻoní ko e kau vavalo makatuʻunga he fetuʻú. (Mātiu 2:1, The New English Bible; The Bible—An American Translation) Pea naʻa nau aʻu atú ʻoku tokoto ʻa Sīsū ʻi ha ʻaiʻanga kai ʻo e manú? ʻIkai; naʻa nau ʻaʻahi kiate ia ʻi ha fale. ʻOku mahino ai, naʻa nau aʻu atu ʻi ha ngaahi māhina hili hono ʻaloʻi ʻo Sīsuú.—Mātiu 2:9-11.
Ka ko e tokolahi ʻo e kau ʻaʻahí naʻe toko 2? 3? pe 30? ʻOku ʻikai tala mai ia ʻe he Tohi Tapú. Mahalo pē ko e talatukufakaholo ʻo e toko tolú naʻe tupu ia mei heʻenau meʻaʻofa kehekehe ʻe tolú.b (Mātiu 2:11) Kuo aʻu ʻo pehē ʻe he niʻihi ko e kau tangata poto taki taha ʻoku laú naʻa nau fakafofongaʻi ha matakali kehekehe ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Ka ko e fakakaukau ko iá ʻoku ʻikai maʻu ia ʻi he Tohi Tapú. ʻI hono kehé, hangē ko e lau ʻa e fakamatala Kōsipeli ʻe taha, ko e talatupuʻa tefito ko ení ko e tupu ia mei ha “faihisitōlia he senituli hono valú pea mo ha mātuʻaki fakamahamahalo.”
TUI: Naʻe ʻikai ha tokoua pe tuofefine ʻo Sīsū.
TUʻUNGA: TALATUPUʻA.
Ko e ʻi ai ko ia ʻo e fanga tokoua mo e tuofāfine ʻo Sīsuú ʻoku fakahaaʻi mahino ia ʻi he Kōsipelí. ʻOku lave ʻa e Kōsipeli ʻa Luké kia Sīsū ko e “ʻuluaki” tama ia ʻa Melé, ʻo fakahuʻunga ai naʻá ne toe fanauʻi ki mui ha fānau.c (Luke 2:7) ʻOku fakamatala ʻi he Kōsipeli ʻa Maaké ʻo pehē naʻe fakahoa ʻe he niʻihi ʻi he kolo ko Nāsaletí ʻa Sīsū ki hono fanga tokouá mo e tuofāfine, ʻo nau vakai ki ai ʻoku ʻikai ko ha tokotaha makehe. Naʻa nau ʻeke: ‘ʻIkai ko e tokoua ia ʻo Semisi mo Siose mo Siutasi mo Saimone? pea ʻikai ʻoku ʻi heni hono ngāhi tuofāfine?’—Maake 6:3; Mātiu 12:46; Sione 7:5.
Neongo ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Kōsipelí, ko e kau teolosia tokolahi ʻoku nau tui naʻe toko taha pē ʻa Sīsū. ʻOku pehē ʻe he niʻihi ko e fanga tokoua mo e tuofāfine ʻoku fehuʻiá ko hono moʻoní naʻe tokouaʻaki pē mo tuofefine ʻaki kinautolu ʻe Sīsū.d ʻOku fakamahalo ʻa e niʻihi ko e fānau ko ení ko e fānau-ua ia ʻa Mele. Kae fakakaukau: Kapau ko Sīsū ʻa e tama pē taha ʻa Melé, naʻe mei fakahaaʻi ʻe he kau Nāsaletí ʻa ia naʻa nau leaʻakí? ʻI hono kehé, ko e niʻihi ʻo kinautolu ʻoku ngalingali naʻa nau sio tonu ʻi hono feitamaʻi ʻe Mele ʻa ʻene fānau ki muí. Naʻa nau ʻiloʻi tonu ko Sīsū ʻa e taha ʻo e fānau tokolahi naʻe fāʻeleʻi ʻe Melé.
TUI: Ko Sīsū ʻa e ʻOtuá ʻi he sino fakaetangata
TUʻUNGA: TALATUPUʻA.
Ko e fakakaukau ko ia naʻe haʻu ki māmani ʻa e ʻOtuá ʻo moʻui ko e tangata ko Sīsuú, ʻa ia ʻoku tefito ai ʻa e tokāteline ʻo e Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá, kuo fuoloa ʻa e tui ki aí—ka naʻe ʻikai kamata ia ʻi he taimi ʻo Sīsuú. ʻI hono kehé, ʻoku pehē ʻi he Encyclopædia Britannica: “ʻOku halaʻatā ke ʻasi ʻa e foʻi lea Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá pe ko e tokāteline tofu pē ko iá ʻi he Fuakava Foʻoú . . . Naʻe tupu māmālie ʻa e tokāteliné ʻi ha ngaahi senituli fakataha mo e fekīhiaki lahi.”
ʻOku tuku hifo moʻoni ʻe he lotú ʻa Sīsū ʻi heʻene akoʻi ko e ʻOtuá ia ʻi he kakanó.e Anga-fēfē? Fakakaukau angé ki ha fakatātā. ʻOku fai ʻe he kau ngāue ʻe niʻihi ha kole ki honau supavaisá, ka ʻokú ne pehē ʻoku ʻikai te ne maʻu ha mafai ke ʻoange ia. Kapau ʻoku moʻoni ʻene fakamatalá, kuo fakahāhā fakapotopoto ʻe he supavaisá ha lāuʻilo ki hono ngātangá. Kapau ʻoku ʻikai ke moʻoni—kapau ʻoku lava ke ne ʻoange ʻa e meʻa naʻe kolé ka ne fili pē ke ʻoua ʻe ʻoange—kuó ne kākā ai.
Sai, naʻe anga-fēfē tali ʻa Sīsū ʻi he holi ʻa e toko ua ʻo ʻene kau ʻapositoló ki ha tuʻunga tuʻu-ki-muʻá? Naʻá ne tala ange: “Ko e meʻa ki he nofo ki hoku toʻomataʻu mo hoku toʻohema, ʻoku ʻikai aʻaku ke ʻatu ia, ka kiate kinautolu pe kuo teuteu ia ki ai ʻe heʻeku Tamai.” (Mātiu 20:23) Kapau ko e ʻOtuá moʻoni ʻa Sīsū, ʻikai ne mei hoko ia ko ha loi? ʻI hono kehé, ʻi heʻene lave ki he Tokotaha ʻoku ʻi ai hono mafai lahi angé, naʻe fokotuʻu ai ʻe Sīsū ha faʻifaʻitakiʻanga fakaʻofoʻofa ʻi he anga-fakanānaá—pea naʻá ne fakahaaʻi naʻe ʻikai te ne tatau mo e ʻOtuá.
TUI: Ko Sīsuú naʻe ʻikai ko ha tangata lelei pē.
TUʻUNGA: MOʻONI.
Naʻe fakahaaʻi mahino ʻe Sīsū naʻe ʻikai ko ha tangata lelei pē ia. Naʻá ne pehē: “Ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua au.” (Sione 10:36) Ko e moʻoni, ʻe lava ke taukaveʻi ʻe ha taha pē ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá. Ka ʻo kapau naʻe loi ʻa e taukaveʻi ʻa Sīsuú, ʻe hoko ai ia ko e tokotaha fēfē? Ko hono moʻoní, heʻikai hoko ai ko ha tangata lelei, ka ko ha kākā lahi!
Ko e fakamoʻoni alafalalaʻanga tahá naʻe haʻu ia mei he ʻOtuá tonu. Naʻá ne lea tuʻo ua fekauʻaki mo Sīsū: ‘Ko Hoku ʻAló ʻena.’ (Mātiu 3:17; 17:5) Fakakaukau ange pē: ʻOku fakamatala ʻa e Tohi Tapú ki ha ngaahi taimi siʻi pē naʻe fanongoa ai ʻi he māmaní ʻa e leʻo tonu ʻo e ʻOtuá—neongo ia ʻi heʻene lea ʻe ua naʻá ne fakapapauʻi ai ko Sīsū ʻa hono ʻAló! Ko hono moʻoní ko e fakamoʻoni lelei taha ko Sīsū ʻa e ʻAló ʻa ia naʻá ne fakahāʻí.
Kuo fakahaaʻi ʻi he kupu ko ení ha ngaahi moʻoni pē fekauʻaki mo Sīsū naʻe ʻikai te ke ʻilo ki ai ki muʻa? Kapau ko ia, ko e hā ʻoku ʻikai te ke toe sivisiviʻi lahi ange ai ʻa e ngaahi Kōsipeli fakamānavaʻí? Ko ha ako pehē ʻoku lava ke fakatou fakafiefia mo fakafiemālie. He ko ē, ko Sīsū tonu naʻá ne pehē ko hono ako ʻa e moʻoni fekauʻaki mo ia mo ʻene Tamaí “ko eni ia ʻa e moʻui taʻengata.”—Sione 17:3.
[Ngaahi fakamatala ʻi lalo]
a Naʻe pekia ʻa Sīsū ʻi he ʻAho Pāsová, pe Nīsani 14, fakatatau ki he tohimāhina faka-Siú.—Mātiu 26:2.
b ʻOku fakamatala ʻa Mātiu ʻo pehē ko e kau mulí naʻa nau “tangaki ʻenau ngāhi ʻangameʻa,” ʻo foaki kia Sīsū ʻa e koula, laipeno pea mo e mula. Ko e meʻa mālié, he ko e ngaahi meʻaʻofa mahuʻinga ko iá naʻe ʻomai taimi tonu ia, koeʻuhi ko e fāmili ʻo Sīsuú—ʻoku hā mahino naʻa nau masiva—pea naʻe vave ʻa e pau ke nau hola ʻi he tuʻunga ko e kau kumi hūfanga.—Mātiu 2:11-15.
c Lolotonga naʻe hoko fakaemana ʻa e tuʻituʻiaʻi ʻo Sīsuú, ko e toenga ʻo e fānau ʻa Melé naʻe tuʻituʻiaʻi fakanatula kinautolu ki hono mali ko Siosefá.—Mātiu 1:25.
d Ko e fakakaukaú ni, naʻe taukaveʻi ia ʻe Selome ʻi he 383 T.S. nai, ʻoku manakoa ia ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ko ia ʻoku nau tui ko Melé naʻe tāupoʻou ai pē ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí. Naʻe fakahaaʻi ki mui ʻe Selome ʻa e veiveiua fekauʻaki mo ʻene fakakaukaú, ka ʻi he fakakaukau ʻa e tokolahi—pea ʻi he tuʻunga fakaʻofisiale ʻo e Siasi Katoliká—ʻoku kei tuʻu pē ʻa e fakakaukau ko iá.
e Ki ha fetalanoaʻaki kakato ʻi he tokāteline Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá, sio ki he polosiua ʻOku Totonu Ke Ke Tui ki he Tolu-tahaʻi-ʻotua? ko e pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 14]
Moʻoni Lahi Ange Te Ke ʻOhovale Nai Ai
Ko ha tokotaha fēfē ʻa Sīsū? Naʻá ne fuʻu anga-fefeka, anga-momoko mo fakamāhuʻi, ʻo ʻikai lava ke ne talanoa ki he kakai lāuvalé? ʻE tali ʻio nai ʻa e niʻihi. Mahalo pē ko e ʻuhinga ia ʻoku nau ʻohovale ai ʻi he ʻiloʻi ko Sīsuú . . .
• naʻá ne kau ki ha ngaahi meʻa fakafiefia fakasōsiale.—Sione 2:1-11.
• naʻá ne fai ʻa e fakaongoongolelei.—Maake 14:6-9.
• naʻá ne fiefia he feohi mo e fānaú.—Maake 10:13, 14.
• naʻá ne tangi he ʻao ʻo e kakaí.—Sione 11:35.
• naʻá ne ongoʻi manavaʻofa.—Maake 1:40, 41.