LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w99 10/1 p. 28-31
  • Fakaivimālohiʻi ke Tali ʻIkai ki he Faihalá

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Fakaivimālohiʻi ke Tali ʻIkai ki he Faihalá
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko e Tali ʻIkaí ʻOku Tautefito ʻEne Mahuʻingá ʻi he ʻAhó Ni
  • Ako mei ha Kiʻi Talavou Naʻe Tali ʻIkai
  • Tali ʻIkai ki he Tenge mei he Toʻumeʻá
  • Ko e Tali ʻIkaí​—Ko ha Meʻa ʻo e Mate mo e Moʻui
  • Ko ha Vakai Fakaʻotua ki he Maʻa Fakaeʻulungāngá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2000
  • Ko e Faitau ke Fai ʻa e Meʻa ʻOku Totonú
    Te Ke Malava ʻo Moʻui Taʻengata he Palataisi ʻi he Māmaní
  • ʻOku Tokoniʻi Koe ʻe Sihova Ke Ke Lavameʻa
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2023
  • Kau Sevāniti Toʻutupu ʻi he Taimi ʻo e Tohitapú
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1991
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
w99 10/1 p. 28-31

Fakaivimālohiʻi ke Tali ʻIkai ki he Faihalá

“ʻI HE taimi naʻá ku kei taʻu hongofulutupu aí pea ngāue ʻi ha falekoloa meʻakai,” ko e fakamatala ia ʻa Tīmoté, “naʻe fakaafeʻi au ʻe ha kaungāngāue ki hono falé. Naʻá ne pehē ʻe mamaʻo ʻa ʻene ongo mātuʻá, ʻe ʻi ai ʻa e tamaiki fefine, pea ʻe maʻu ai ʻa e faingamālie ke fai ha fehokotaki fakasino.” ʻOku tokolahi ʻa e kau talavou ʻi he ʻahó ni te nau vave ke tali ʻio ki ha fakaafe pehē. Ka ko e hā ʻa e tali ʻa Tīmoté? “Naʻá ku tala ange ki ai ʻi he taimi pē ko iá heʻikai te u haʻu au pea koeʻuhí ko hoku konisēnisi faka-Kalisitiané, ʻoku ʻikai ai te u fakaʻamu ke fehokotaki fakasino mo ha taha ʻoku ʻikai ke u mali mo ia.”

Lolotonga ʻene fakamatala ange ʻa ʻene fakafisingá, naʻe ʻikai ha ʻilo ia ʻa Tīmote naʻe fanongo atu ha finemui ngāue. Naʻe hanga heʻene anga-maʻá ʻo langaʻi ʻa e tokanga ʻa e fefiné, pea naʻe vave pē ʻene fehangahangai mo hono toe fai ha tali ʻikai kiate ia​—ʻi ha ngaahi taimi lahi, ʻo hangē ko ia te tau sio ki ai ʻamuí.

Ko hono nafui kitautolu ʻaki ʻa e fakatauelé, ko e moʻoni, ʻoku ʻikai makehe ia ʻi hotau kuongá. ʻI he ngaahi taʻu nai ʻe 3,000 ʻi he kuohilí, naʻe tohi ai ʻe Tuʻi Solomone: “Tama kapau ʻe fakalotoʻi koe ʻe ha kau angahala, ʻoua te ke loto ki ai. . . . Taʻofi ho vaʻe mei honau founga.” (Palovepi 1:​10, 15) Naʻe fekauʻi ʻe Sihova tonu ʻa e puleʻanga ʻo ʻIsilelí: “Neongo ko honau tokolahi, ʻoua naʻa ke ō mo kinautolu ke fai ha kovi.” (Ekisoto 23:2) ʻIo, ʻi he taimi ʻe niʻihi kuo pau ke tau tali ʻikai, ʻo fakafepakiʻi ʻa e fakatauele ko ia ke faihalá, neongo nai ʻoku ʻikai ko e ʻalunga manakoá ia.

Ko e Tali ʻIkaí ʻOku Tautefito ʻEne Mahuʻingá ʻi he ʻAhó Ni

Ko e tali ʻikai ki he faihalá kuo ʻikai ʻaupito pē faingofua, pea ko e ʻahó ni ʻe lava ke tautefito ʻene faingataʻá, he ʻoku tau moʻui ʻi he taimi ʻoku ui ʻe he Tohitapú “ko e kuonga fakamui” ʻo e fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻa ko ení. ʻI heʻene moʻoni ʻo fakatatau ki he kikite ʻa e Tohitapú, ko e fakalūkufua ʻo e kakaí kuo nau hoko ko e kau ʻofa ki he mālié mo e fakamālohí, ʻo masiva fakatouʻosi ʻi he tuʻunga fakalaumālie mo e fakaeʻulungaanga. (2 Timote 3:​1-5) Naʻe pehē ʻe he palesiteni ʻo ha ʻunivēsiti Sēsuti: “Kuo tau ʻosi maʻu ha fokotuʻutuʻu ʻo ha ngaahi tuʻunga talatukufakaholo ʻa ia kuo fehuʻia pea ʻilo ʻoku taʻefeʻunga, pe ʻikai kei feʻunga mo e kuongá. Ko ia, ʻoku hangehangē ʻoku ʻikai kei ʻi ai ha fakahinohino fakaeʻulungaanga ia.” ʻI ha huʻunga fakakaukau meimei tatau, naʻe pehē ʻe ha fakamaau fakaefakamaauʻanga māʻolunga: “Ko e ngaahi meʻá ʻoku ʻikai ke kei ʻuliʻuli pē mo hinehina. Ko e meʻa kotoa pē ʻoku tuʻu he vahaʻá . . . ʻOku siʻisiʻi ange ʻa e kakai ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e kehekehe ʻo e tonú mo e halá. Ko e angahalá he taimí ni ko hono maʻú, ʻikai ko hono maumauʻí.”

Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻo fekauʻaki mo e kakai naʻa nau fakakaukau peheé: “Kuo fakapoʻuli honau ʻatamai, kuo nau motu mei he moʻui ʻa e ʻOtua, ko e meʻa ʻi he vale ʻoku nofoʻia kinautolu ko e meʻa ʻi he fakafefeka honau loto: ʻa ia ko e faʻahinga oku ongonoa, pea nau liʻoa kinautolu ki he pauʻu, ke fai ʻa e angaʻuli kotoa pe ʻi he havala.” (Efeso 4:​18, 19) Ka ʻoku fakatatali mai ʻa e faingataʻá kiate kinautolu. Naʻe fakahā ʻe ʻAisea: “ʻOiaue ʻa kinautolu ʻoku lau ʻa e kovi ko e lelei, pea ʻoku lau ʻa e lelei ko e kovi; ʻoku nau tuku ʻa e poʻuli ko e maama, mo e maama ko e poʻuli.” (Aisea 5:20) ʻOku ʻikai ngata pē hono utu ʻe he faʻahinga ko ení ʻa e meʻa ʻoku nau tō he taimi ní ka ʻe vavé ni ʻenau hokosia ʻa e “ʻoiaue” lahi tahá​—ʻa e fakamaau fakafili meia Sihová.​—Kaletia 6:7.

“Ka fisiki mai ʻa e angahala hange ha musie, pea fisi ʻa e kau faikovi fuape; ko hono ʻuhinga ke nau ʻauhia ai pe,” ko e lau ia ʻa e Sāme 92:7. ʻI hono fakalea ʻe tahá, ko e fuʻu ngoue lahi ko eni ʻo e fulikivanú ʻe ʻikai hokohoko tuʻuloa atu ia, ʻo ʻai ai ʻa e moʻuí ke kātakiʻingataʻa ki he tokotaha kotoa pē. Ko hono moʻoní, naʻe pehē ʻe Sīsū ko e “toʻutangata” ko ia ʻoku nau pouaki ʻa e fulikivanu ko ení ko e faʻahinga tofu pē ia ʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo toʻo atu ʻi ha “mamahi lahi.” (Mātiu 24:​3, 21, 34) Ko ia, kapau ʻoku tau loto ke hao ʻi he mamahi ko iá, ʻoku fiemaʻu ke tau ʻilo ʻa e tonú mei he halá ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá; pea ko e moʻoni, ʻoku tau toe fiemaʻu foki ʻa e ʻulungaanga mālohi ko ia ke tali ʻikai ki he faihalá ʻi hono ngaahi founga kotoa pē. Neongo ʻoku ʻikai ke faingofua eni, kuo hanga ʻe Sihova ʻo tokonaki mai kiate kitautolu ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga fakalototoʻa ʻe niʻihi ʻi he ngaahi taimi ʻo e Tohitapú pea mo e ʻahó ni.

Ako mei ha Kiʻi Talavou Naʻe Tali ʻIkai

Ko e tali ʻikai ki he feʻauakí mo e tonó ʻoku tautefito ʻa ʻene ngali faingataʻá, naʻa mo e niʻihi ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané. Ko Tīmote ʻa ia naʻe lave ki ai ʻi he ʻuluaki palakalafí, naʻá ne tukulotoʻi ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ko ia ʻa e kiʻi talavou ko Siosifá, ʻa ia ʻoku hiki ʻi he ngaahi Konga Tohitapú ʻi he Senesi 39:​1-12. Naʻe fakahāhā ʻe Siosifa ʻa e mālohi fakaeʻulungaanga ʻi he taimi naʻe toutou fakaafeʻi ai ia ʻe he uaifi ʻo e ʻōfisa ʻIsipite ko Pōtifá ke na fehokotaki fakasinó. Ko Siosifá, ko e lau ia ʻa e fakamatalá, naʻá ne “fakafisi, ʻo ne pehe . . . pea fefe ai haʻaku fai ʻa e fuʻu angahala lahi ni, ʻo te hia ai ki he ʻOtua?”

Naʻe anga-fēfē hono maʻu ʻe Siosifa ʻa e mālohi fakaeʻulungaanga ke tali ʻikai ai ki he uaifi ʻo Pōtifá ʻi he ʻaho ki he ʻaho? ʻUluakí pē, naʻá ne fakamahuʻingaʻi ʻa hono vahaʻangatae mo Sihová ʻo mahulu atu ia ʻi heʻene fakamahuʻingaʻi ko ia ha fiefia fakataimi pē. ʻIkai ko ia pē, neongo naʻe ʻikai te ne ʻi he malumalu ʻo ha ngaahi lao fakaʻotua (ko e Lao ʻa Mōsesé naʻe teʻeki fakahoko mai ia), naʻe maʻu ʻe Siosifa ia ha mahino maʻalaʻala ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni fakaeʻulungāngá; naʻá ne ʻilo ko hono fakahoko ha feʻauaki mo e uaifi ʻāvangā ʻo Pōtifá ʻe hoko ia ko ha angahala ʻo ʻikai ngata pē ki hono husepānití kae toe pehē foki ki he ʻOtuá.​—Senesi 39:​8, 9.

ʻOku hā mahino ʻa hono mahinoʻi ʻe Siosifa ʻa e mahuʻinga ke ʻoua ʻaupito naʻa kohiʻi ʻa e masi ʻo e manakó ʻa ia ʻe malava ke ne tutu ha afi taʻemāpuleʻi ʻo e holí. ʻOku fakapotopoto ki ha Kalisitiane ke muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Siosifá. Naʻe pehē ʻe he Watchtower ʻo Siulai 1, 1957: “Kuo pau ke ne ʻiloʻi ʻa hono ngaahi vaivaiʻanga fakakakanó pea ʻoua ʻe fakakaukau te ne malava ʻo muimui ki he ngaahi holi fakaekakanó ʻo aʻu ki he laine fakangatangata faka-Tohitapú pea ngata ai. Neongo kapau te ne lavameʻa nai ʻi hono fai ia ʻi ha taimi, ʻe faifai pē ʻo tohoakiʻi ia ʻo ne fakalaka atu ʻi he laine fakangatangata ko iá ʻo aʻu ʻo angahala. Kuo pau ke hoko eni ia, koeʻuhi ko e ngaahi holi kovi fakakakano ko ia ʻoku tafunakí ʻe tupu ia ʻo mālohi ʻo ne pikimaʻu ange ai ʻi ha taha. Te ne toki faingataʻaʻia lahi ange ai ʻi hono feingaʻi ke toʻo ia mei hono ʻatamaí. Ko hono maluʻiʻanga lelei tahá ko hono talitekeʻi ia ʻi he kamatá pē.”

Ko hono talitekeʻi ʻi he kamatá ʻoku hoko ia ʻo faingofua ange ʻi heʻetau fakatupulekina ko ia ha ʻofa ki he meʻa ʻoku tonú pea mo ha fehiʻa ki he meʻa ʻoku halá. (Sāme 37:27) Ka ʻoku fiemaʻu ke tau hanganaki ngāue ki ai, ʻo kīvoi. Kapau te tau fai pehē, fakataha mo e tokoni ʻa Sihová, ko ʻetau ʻofa ko ia ki he tonú mo ʻetau fakaliliʻa ki he halá ʻe tupu ia ʻo mālohi ange. Lolotonga ko iá foki, kuo pau ke tau nofo ʻāʻā ai pē, ʻo hangē ko ia naʻe fakahinohino ʻe Sīsuú, ʻo lotu fai maʻu pē ke haofaki kitautolu mei he fakatauelé pea ke fakahaofi mei he tokotaha fulikivanú.​—Mātiu 6:13; 1 Tesalonaika 5:17.

Tali ʻIkai ki he Tenge mei he Toʻumeʻá

Ko e tākiekina ʻe taha ke faihalá ko e tenge mei he toʻumeʻá. Naʻe vetehia ha finemui: “ʻOku ou moʻui ʻi ha moʻui lōua​—ko e taha ʻi he ʻapiakó mo e taha ʻi ʻapi. ʻI he ʻapiakó ʻoku ou lata holo ʻi he kau leka ko ia ʻoku nau meimei kapekape ʻi he taimi kotoa pē ʻoku ava ai honau ngutú. Pea ʻoku ou iku ʻo hangē tofu pē ko kinautolú. Ko e hā ʻoku totonu ke u faí?” Ko e meʻa ʻoku fiemaʻú ko ha loto-toʻa ke hoko ʻo kehe, pea ko e founga ʻe taha ke maʻu ai iá ko hono lau pea fakalaulauloto ki he ngaahi fakamatala ko ia ʻi he Tohitapú ʻokú ne tala mai kiate kitautolu ʻa e meʻa fekauʻaki mo e kau sevāniti mateaki ko ia ʻa e ʻOtuá hangē ko Siosifá. Ko e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga kehé ko Taniela, Setaleki, Mēsake, mo ʻApitenikō​—ko e kau talavou ʻe toko fā naʻa nau maʻu ʻa e loto-toʻa ke nau hoko ʻo kehe mei honau toʻumeʻá.

Lolotonga naʻe akoʻi fakataha kinautolu mo e kau talavou kehe ʻi he lotoʻā fakatuʻi ʻo Pāpiloné, ko e kau talavou ʻIsileli ko eni ʻe toko faá naʻe fiemaʻu ke nau kai “ʻi he ʻaho kotoa pē mei he ʻinasi ʻo e tuʻi.” ʻI he ʻikai loto ke nau maumauʻi ʻa e ngaahi tuʻunga fekauʻaki mo e meʻakaí ʻi he Lao ʻa Mōsesé, naʻa nau tali ʻikai ki he meʻakai ko ení. Naʻe fiemaʻu ki ai ʻa e mālohi​—he ʻoku ʻikai ke ngata pē aí ka koeʻuhi ko e ngaahi tisí, ko e “ʻinasi ʻo e tuʻi,” ngalingali naʻe mātuʻaki fakatauele moʻoni. He faʻifaʻitakiʻanga lelei moʻoni ia naʻe fokotuʻu mai ʻe he kau talavou ko ení ki he kau Kalisitiane ko ia ʻi he ʻahó ni ʻe fakataueleʻi nai, pea aʻu ʻo fakaʻaiʻai, ke maʻu ʻo fuʻu hulu ʻa e ʻolokaholó, pe maʻu ʻa e faitoʻo kona tapú mo ngāueʻaki ʻa e tapaká!​—Taniela 1:​3-17.

Ko Setaleki, Mēsake, mo ʻApitenikoó naʻa nau toe fakahāhā ʻa e moʻoni ko ia ʻo e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sīsū ki mui: “Ko ia oku agatonu i he mea jii, oku agatonu foki ia i he mea lahi.” (Luke 16:​10, PM) Ko ʻenau tuʻu loto-toʻa ko ia ʻi he meʻa mātuʻaki siʻisiʻi fekauʻaki mo e meʻakaí pea mo e ikuʻanga lelei naʻe foaki ʻe Sihová ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻá ne fakaivimālohiʻi kinautolu ki ha ʻahiʻahi mālohi ange ʻamui. (Taniela 1:​18-20) Ko e ʻahiʻahi ko ení naʻe hoko mai ia ʻi he taimi naʻe fekauʻi ai kinautolu, ʻi he malumalu ʻo ha tautea mate ʻi ha afi, ke kau atu ʻi he lotu ʻaitolí. ʻI he loto-toʻa, naʻe fakapapau ai pē ʻa e kau talavou ʻe toko tolú ke nau lotu pē kia Sihova, ʻo falala kakato kiate ia ko e hā pē ikuʻanga nai ʻe hokó. Naʻe toe tāpuekina ai pē kinautolu ʻe Sihova ʻi heʻenau tuí mo ʻenau loto-toʻá​—ʻi he taimi ko ení ʻaki hono maluʻi fakaemana kinautolu mei he afí ʻi he taimi naʻe lī ai kinautolu ki ha fuʻu fōnise vela fakaʻulia.​—Taniela 3:​1-30.

ʻOku ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lahi kehe ʻo e faʻahinga naʻa nau tali ʻikai ki he faihalá. Naʻe tali ʻikai ʻa Mōsese ki hono “lau ko e tama ʻa e ʻofefine ʻo Felo,” neongo ʻe tuku ai heni kiate ia ha faingamālie lahi ke ne kau atu ʻi hono “maʻu fakataimi pe ha malie tuʻu he angahala” ʻi ʻIsipité. (Hepelu 11:​24-26) Naʻe fakafisi ʻa e palōfita ko Sāmiuelá ke ngāuehalaʻaki hono mafaí ʻaki hono tali ha ngaahi totongi fakafufū. (1 Samiuela 12:​3, 4) Ko e kau ʻapositolo ʻa Sīsū Kalaisí naʻa nau tali ʻikai loto-toʻa ʻi he taimi naʻe fekauʻi ai kinautolu ke tuku ʻenau malangá. (Ngāue 5:​27-29) Ko Sīsū tonu naʻá ne tuʻumaʻu ʻi he tali ʻikai ki he faihala kotoa pē​—ʻo aʻu ki he ngaahi mōmeniti fakaʻosi ʻo ʻene moʻuí ʻi he taimi naʻe ʻoange ai kiate ia ʻe he kau sōtiá ha “uaine kuo huʻi ʻaki ʻa e mula.” Ko hono tali iá ʻe fakavaivaiʻi nai ai ʻene fakapapau ʻi he taimi faingataʻa ko iá.​—Maake 15:23; Mātiu 4:​1-10.

Ko e Tali ʻIkaí​—Ko ha Meʻa ʻo e Mate mo e Moʻui

Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Mou hu ʻi he matapa fāsiʻi: he ʻoku fālahi ʻa e matapa, pea ʻatā ʻa e hala, ʻoku fakatau ki mala, pea toko lahi ʻa e kakai ʻoku hū atu ai: koeʻuhi ʻoku fāsiʻi ʻa e matapa, pea ʻefiʻefi ʻa e hala, ʻoku fakatau ki he moʻui; pea tokosiʻi ʻa e kakai ʻoku ʻilo ia.”​—Mātiu 7:​13, 14.

Ko e hala fālahí ʻoku manakoa ia koeʻuhí ʻoku faingofua ʻa e fononga aí. Ko hono kau fonongá ʻoku nau fakahōhōʻiaʻi-kita, ʻo tuku kinautolu ki he fakakaukau mo e ngaahi founga fakakakano, pea ʻoku nau loto, ke ʻoua te nau kehe, ka ke talangofua ki he māmani ʻo Sētané. ʻOku nau ongoʻi ʻoku fakangatangata fakaeʻulungaanga kinautolu ʻe he ngaahi lao mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e ʻOtuá. (Efeso 4:​17-19) Kae kehe, naʻe lea mahino ʻa Sīsū ko e hala fālahí ʻoku taki atu “ki mala.”

Ka ko e hā naʻe pehē ai ʻe Sīsū ko e tokosiʻi pē ʻoku nau fili ʻa e hala ʻefiʻefí? ʻUluakí pē koeʻuhi ko ha tokosiʻi pē ʻoku nau loto ke hanga ʻe he ngaahi lao mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻo puleʻi ʻenau moʻuí mo tokoniʻi kinautolu ke talitekeʻi ʻa e ngaahi fakatauele mo e ngaahi faingamālie lahi ki he faihalá ʻa ia ʻokú ne ʻātakai kinautolú. ʻIkai ko ia pē, ko e kiʻi tokosiʻi pē ʻoku nau mateuteu ke tauʻi ʻa e holi taʻetotonú, tenge mei he toʻumeʻá, mo e manavahē ko ia ki he luma ʻe fou mai nai ʻi honau ʻalungá koeʻuhi ko e hala kuo nau filí.​—1 Pita 3:​16; 4:4.

Ko e faʻahingá ni ʻoku nau mahinoʻi kakato ʻa e anga ʻo e ongoʻi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻi he taimi naʻá ne fakamatalaʻi ai ʻa e faitau naʻá ne maʻu ʻi heʻene tali ʻikai ko ia ki he angahalá. Hangē ko e māmani ʻo e ʻaho ní, ko e māmani ʻo Loma mo Kalisí ʻi he taimi ʻo Paulá naʻá na tokonaki ha hala fālahi ʻo e faingamālie ke kau atu ʻi he faihalá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Paula, ko hono ʻatamaí, ʻa ia naʻá ne ʻilo ʻa e meʻa ʻoku tonú, naʻe kau atu ʻi ha ‘faitau’ hokohoko mo hono kakanó, ʻa ia naʻe hehema ki he faihalá. (Loma 7:​21-24) ʻIo, naʻe ʻilo ʻe Paula ko hono sinó ko e sevāniti lelei ka ko ha pule kovi, ko ia naʻá ne ako ke tali ʻikai ki ai. “ʻOku te tokeia hoto sino, mo takipopulaʻi,” ko ʻene tohí ia. (1 Kolinito 7:27) Naʻe anga-fēfē ʻene maʻu ha māpuleʻi pehē? ʻIkai ʻi hono ivi ʻoʻoná, ʻa ia naʻe ʻikai feʻunga mo e ngāué, ka ʻi he tokoni ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá.​—Loma 8:​9-11.

Ko hono olá, ko Paula, neongo ʻene taʻehaohaoá, naʻá ne tauhi ʻene anga-tonú kia Sihova ʻo aʻu ki he ngataʻangá. Naʻe ʻikai loko fuoloa peá ne maté, naʻe malava ke ne tohi: “Kuo u tau ʻa e tau lelei, kuo u lavaʻi ʻa e fakapuepue, kuo u tauhi mai ʻa e tui totonu. Hili ʻeni kuo tuku tauhi maʻaku ʻa e pale ʻo e maʻoniʻoni.”​—2 Timote 4:​7, 8.

ʻI heʻetau faitau fekauʻaki mo ʻetau taʻehaohaoá, he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga fakalototoʻa moʻoni ē ʻoku tau maʻú, ʻo ʻikai ʻia Paula pē, kae pehē foki ki he faʻahinga ko ia kuo nau hoko ko e faʻifaʻitakiʻanga kiate iá​—ʻa Siosifa, Mōsese, Taniela, Setaleki, Mēsake, ʻApitenikō, pea mo e niʻihi kehe tokolahi. Neongo ko e kau tangata taʻehaohaoa kinautolu, ko e tokotaha taki taha ʻo e kau tangata ko eni ʻo e tuí naʻa nau tali ʻikai ki he faihalá, ʻo ʻikai koeʻuhí ko e loto-fefeka pe taʻeʻunua, ka koeʻuhi ko e mālohi fakaeʻulungaanga ko e tokonaki ʻe he laumālie ʻo Sihová. (Kaletia 5:​22, 23) Ko e kau tangata fakalaumālie kinautolu. Naʻa nau fiekaia ki he foʻi folofola kotoa pē mei he fofonga ʻo Sihová. (Teutalonome 8:3) Ko ʻene folofolá naʻe ʻuhinga ia ko e moʻui kiate kinautolu. (Teutalonome 32:47) Hiliō ʻi he meʻa kotoa, naʻa nau ʻofa kia Sihova pea manavahē kiate ia, pea ʻi heʻene tokoní, naʻa nau fakatupulekina anga-kātaki ai ha fehiʻa ki he faihalá.​—Sāme 97:10; Palovepi 1:7.

ʻOfa ke tau hangē ko kinautolú. Ko e moʻoni, ke kātaki ʻi he tali ʻikai ki he faihalá ʻi hono ngaahi foungá kotoa, ʻoku tau fiemaʻu ʻa e laumālie ʻo Sihová ʻo hangē pē ko ia naʻa nau faí. ʻOku foaki nima-homo mai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻa hono laumālié kapau ʻoku tau kole loto-moʻoni ki ai, ako ʻene Folofolá, pea maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané.​—Sāme 119:105; Luke 11:13; Hepelu 10:​24, 25.

Ko Tīmote, ʻa ia naʻe lave ki ai ʻi he kamatá, naʻe fiefia he naʻe ʻikai te ne taʻetokangaʻi ʻa ʻene ngaahi fiemaʻu fakalaumālié. Ko e kiʻi finemui ngāué, ʻa ia naʻe fanongo atu ki heʻene pōtalanoa mo hono kaungāngāué pea tohoakiʻi taʻetotonu ia ʻe he anga-maʻa ʻa Tīmoté, naʻá ne fakaafeʻi fakapulipuli ki mui ʻa Tīmote ki hono ʻapí ʻi he taimi naʻe ʻikai ke ʻi ai ai hono husepānití. Naʻe ʻikai tali ia ʻe Tīmote. ʻI heʻene vili taʻeʻunuá, naʻá ne toutou fakaafeʻi ia, ʻo hangē pē ko e mali ʻo Pōtifá. Naʻe tali ʻikai tuʻumaʻu kae ʻi he anga-lelei ʻa Tīmote ʻi he taimi kotoa pē. Naʻe aʻu ʻo ne fai ha fakamoʻoni lelei ki he fefine ko ení mei he Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻI heʻene houngaʻia lahi kia Sihova ʻi hono foaki ange kiate ia ha mālohi fakaeʻulungaanga ke tali ʻikaí, kuo mali fiefia ai ʻa Tīmote mo ha kaungā Kalisitiane fakaʻofoʻofa. Ko e moʻoni, ʻe tāpuekina mo fakaivimālohiʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga kotoa pē ʻoku nau loto ke tauhi maʻu ʻenau anga-tonu faka-Kalisitiané ʻaki ʻenau tali ʻikai ki he faihalá.​—Sāme 1:​1-3.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share