Ko Hono Tokangaʻi ʻa e Ngaahi Koloa ʻa e ʻEikí
1 ʻI he taimi ʻo e Tohitapú, naʻe maʻu ʻe ha setuata ha tuʻunga ʻo e falalaʻanga lahi. Naʻe ʻoange ʻe ʻĒpalahame ki heʻene setuatá ʻa e ngāue ko hono kumi ha uaifi maʻa hono foha, ko ʻAisaké. (Sen. 24:1-4) Ko hono olá, naʻe fakafatongiaʻaki ʻa e setuatá ke fakapapauʻi ʻa e hokohoko atu ʻo e laine hohoko ʻo ʻĒpalahamé. Ko ha fatongia lahi ē! ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “ʻOku fai ʻi heni foki ʻa e sivi ʻo e kau setuata; koeʻuhi ke ha ʻa e fai totonu ʻa ha taha”!—1 Kol. 4:2.
Lakanga-Setuata ʻo e Kalisitiané
2 Ko e ngaahi tafaʻaki ʻe niʻihi ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa e Kalisitiané ʻoku fakamatalaʻi ia ʻi he Tohitapú ko e ngaahi lakanga-setuata. Ko e fakatātaá, naʻe lea ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kau ʻEfesoó fekauʻaki mo e “lakanga, ko e setuata ʻo e kelesi ʻa e ʻOtua, ʻa ia naʻe tuku kiate au maʻamoutolu.” (Ef. 3:2; Kol. 1:25) Naʻá ne vakai ki hono fekauʻi ia ke ʻalu mo e ongoongo leleí ki he ngaahi puleʻangá ko ha lakanga-setuata ʻa ia kuo pau ke ne fakahoko totonu ia. (Ng. 9:15; 22:21) Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Pitá ki hono ngaahi tokoua paní: “Ke mou fefakaafeʻaki taʻe ha lāunga. Ke mou fetauhiʻaki kimoutolu ʻaki ʻa e mafai fakalaumalie ne mou taki taha maʻu, ʻi he ʻalunga o ʻene maʻu, ʻo tāu mo ha kau setuata lelei ʻo e kelesi faifio ʻa e ʻOtua.” (1 Pita 4:9, 10; Hep. 13:16) Pe ko e hā pē naʻe maʻu ʻe he kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí ʻi he founga fakamatelié ko ha ola ia ʻo e ʻofa maʻataʻatā ʻa Sihová. Ko ia ai, ko e kau setuata kinautolu ʻo e ngaahi meʻa ko iá pea naʻe fiemaʻu ke nau ngāueʻaki kinautolu ʻi ha founga faka-Kalisitiane.
3 ʻI he ʻahó ni, ʻoku maʻu ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e vakai meimei tatau ki he meʻa ko iá. ʻOku nau fakatapui kinautolu kia Sihova ko e ʻOtuá pea vakai ki he meʻa kotoa ʻoku nau maʻú—ʻenau moʻuí, honau mālohi fakaesinó, ko ʻenau ngaahi meʻa fakamatelié—ko e ngaahi fua “lelei ʻo e kelesi faifio ʻa e ʻOtua.” ʻI he tuʻunga ko e kau setuata leleí, ʻoku nau ongoʻi ʻoku nau moʻuaʻaki kia Sihova ko e ʻOtuá ʻa e founga ʻo ʻenau ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni. Tānaki atu ki ai, kuo ʻoange kiate kinautolu ha ʻiloʻi ʻo e ongoongo leleí. Ko e meʻá ni foki ko ha falalaʻanga ʻa ia ʻoku nau holi ke ngāueʻaki ʻi he founga lelei taha ʻe malavá: ke fakatāpuhaaʻi ʻa e huafa ʻo Sihová pea ke tokoniʻi ʻa e niʻihi ke nau maʻu ʻa e ʻiloʻi ʻo e moʻoní.—Mt. 28:19, 20; 1 Tim. 2:3, 4; 2 Tim. 1:13, 14.
4 ʻOku anga-fēfē hono fakahoko ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová honau ngaahi fatongia ko e kau setuatá? ʻOku fakahā ʻi he līpooti fakataʻú ʻi he taʻu kuo ʻosí pē, ʻi māmani lahi naʻa nau fakamoleki ai ʻa e ngaahi houa laka hake ʻi he taha pilioná ʻi hono malangaʻi ʻa e “ongoongolelei ko eni ʻo e puleʻanga” pea fai mo e ngaahi ako Tohitapu ʻi ʻapi ʻo laka hake ʻi he 4,500,000 mo e faʻahinga mahuʻingaʻiá. (Mt. 24:14) Ko ʻenau anga-tonu ʻi he tuʻunga ko e kau setuata ʻa Sihová naʻe toe hā ia ʻi heʻenau ngaahi tokoni nima-homo ki he ngāue ʻi māmani lahí pea mo e poupou ki he ngaahi Fale Fakatahaʻanga fakalotofonuá, ʻaki ʻenau anga-talitali kakai ki he kau ʻovasia fefonongaʻakí pea mo e niʻihi kehé, pea ʻaki ʻenau ʻofa lahi ki he faʻahinga ʻoku lahi ʻa e fiemaʻu ki aí—hangē ko e kau faingataʻaʻia ʻi he ngaahi fepaki fakakautaú. ʻI he tuʻunga ko ha kulupú, ʻoku tokangaʻi lelei ʻe he kau Kalisitiane moʻoní ʻa e ngaahi koloa ʻa e ʻEikí.
‘Ko e Setuata Lototō mo Fai Fakapotopoto’
5 Ko e ʻi ai ʻa e lakanga-setuatá ʻoku ʻikai ngata pē ʻi ha tokotaha tāutaha kae toe pehē foki ki ha tuʻunga ko ha kautaha. Naʻe ui ʻe Sīsū ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiane pani ʻi he māmaní ko e “matāpule [“setuata,” NW] lototō mo fai fakapotopoto.” (Luke 12:42) Ko e fatongia ʻo e “setuata lototō” ko ʻení ke tokonaki ʻa e “meʻakai” pea ke takimuʻa ʻi hono malangaʻi fakavahaʻapuleʻanga ʻa e ongoongo leleí. (Fkh. 12:17) ʻI he lave ki hení, ko e kalasi setuata anga-tonú, ʻa ia ʻoku fakafofongaʻi ʻe he Kulupu Pulé, ʻoku nau maʻu ʻa e fatongia kuo ʻoange ʻe he ʻOtuá ke tokangaʻi lelei ʻa e “taleniti” fakamatelie mo fakalaumālié. (Mt. 25:15) ʻI he fehoanaki mo e faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ‘setuata lototoó,’ ko e ngaahi kautaha vaʻa tāutaha ʻoku nau fai ʻa e feinga kotoa pē ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi tokoni fakapaʻanga kotoa pē ʻi ha tuʻunga fakapotopoto, ke fakalahi atu ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo e Puleʻangá. Ko e kotoa ʻo e ngaahi tokoni peheé ʻoku fai ia ʻi he falala, pea ko e “setuata lototō mo fai fakapotopoto” ʻoku fakafatongiaʻaki ia ke ne fakapapauʻi ʻoku ngāueʻaki ia ki he taumuʻa ʻoku fakahanga ki aí pea ʻoku nau ngāueʻaki fakapotopoto ia, fakaʻikonōmika lelei, pea ngāueleleiʻaki.
6 Ko ha fakatātā ʻo hono ngāueʻaki fakapotopoto ʻo e paʻanga tokoní ʻoku hā ia ʻi he tupulaki ʻo e ngāue pulusi tohi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová he lolotonga ʻo e senituli hono 20. Ko hono tufaki ʻo e ngaahi Tohitapu pea pehē ki he ngaahi tohi faka-Tohitapu—ngaahi makasini, ngaahi tohi, ngaahi polosiua, fanga kiʻi tohi iiki, ngaahi tuleki, pea mo e Ongoongo ʻo e Puleʻangá—kuó ne fakahoko ha ngafa lahi ʻi hono fakamafola atu “ʻa e ongoongolelei” he lolotonga ʻo e ngaahi “kuonga fakamui” ko ʻení. (Mk. 13:10; 1 Tim. 3:1) Pea ko e makasini Taua Leʻo kuo hoko ia ko e meʻangāue lahi taha ʻi hono tokonaki ʻa e “meʻakai ʻi hono taimi totonu” ki he “Famili ʻo e ʻOtua” pea mo honau ngaahi tākangá, ko e “fuʻu kakai lahi” ʻo e “fanga sipi kehe.”—Mt. 24:45, PM; Ef. 2:19; Fkh. 7:9; Sione 10:16.
7 ʻI he kamataʻangá, ko e kotoa ʻo e ngaahi tohi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová naʻe faʻu ia ʻi he ngaahi paakitohi fakapisinisi. Ka ʻi he lolotonga ʻo e 1920 tupú, naʻe fai ai e fakakaukau ʻe lavameʻa mo ʻaonga fakalaumālie ange kapau naʻe fai pē ʻe he kau sevāniti ʻa Sihová ʻenau pulusi tohí. ʻI hono kamata ʻi ha founga siʻisiʻi ʻi he 1920, naʻe faai atu pē ʻa e ngāue pulusí ʻo tupu ʻi Brooklyn, Niu ʻIoke, kae ʻoua kuo hoko ʻo lahi ʻaupito. ʻI he 1967 naʻe kāpui ʻe he ngaahi falengāue pulusi tohí ʻa e poloka ʻe fā ʻi he koló. Naʻe fai foki ʻa e ngāue pulusí ʻi he ngaahi fonua kehe, ka ko e lahi taha ʻo kinautolú, naʻe uesia ia ʻe he Tau II ʻa Māmaní.
8 Kae kehe, naʻe tatau ai pē pe ko e hā hono lahi ʻo e tupu ʻa e ngāue faipulusí ʻi he ʻIunaite Seteté, naʻe ʻikai ke lahi feʻunga ia ke ne fakalato ʻa e kotoa ʻo e māmaní. Ko ia ai, ʻi he ngaahi taʻu hili ʻa e taú, ko e ngāue pulusí naʻe fokotuʻu pe naʻe ʻosi lele ia ʻi he ngaahi fonua kehe lahi, kau ai ʻa Kalisi, Kānata, Siamane Hihifo, Suisalani, Tenimaʻake, ʻAfilika Tonga, pea mo ʻIngilani. ʻI he konga ki muʻa ʻo e 1970 tupú, kuo tānaki atu ki he fakahokohokó ʻa Filipaini, Finilani, Kana, Naisīlia, Pelēsila, Siapani, pea mo ʻAositelēlia. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi fonua ko ʻení kuo nau toe faʻu ʻa e ngaahi tohi lalahí. Pehē foki, ʻi he konga ki muʻa ʻo e 1970 tupú, naʻe akoʻi ai ʻa e kau misinale Kiliatí ki he pōtoʻi pulusi tohí pea fakafolau atu ki he niʻihi ʻo e ngaahi fonua ko ʻení ke tokoniʻi ʻa e ngaahi tokoua fakalotofonuá ki he ngāue pulusí.
9 ʻI he lolotonga ʻo e 1980 tupú, ko e lahi ʻo e ngaahi fonua ʻa ia naʻe pulusi ai ʻa e ngaahi makasiní ʻoku aʻu ki ha tumutumu ko e 51.a Ko ha ngāueʻaki lelei ē ʻo e ngaahi koloa ʻa e ʻEikí kuo aʻu ki ai ʻa e kotoa ʻo e meʻa ko ʻení! Ko ha fakamoʻoni mālohi ē ʻo e tupulaki ʻo e ngāue ʻo e Puleʻangá! Pea ko ha fakamoʻoni mālohi ē ki he poupou nima-homo ʻa e laui miliona ʻo e Kau Fakamoʻoni tāutaha ʻa Sihová ʻa ia ʻoku nau ‘fakaʻapaʻapa ki he ʻEikí ʻaki ʻenau koloá’! (Pal. 3:9) Ko ia, ʻoku nau fakamoʻoniʻi kinautolu ko e kau setuata lelei ʻi he meʻa kuo tāpuakiʻiʻaki ʻe Sihova ʻa kinautolu ʻi he ngaahi founga kehekehe.
Ko ha Liliu ʻi he Fakakaukaú
10 ʻI he lolotonga ʻo e 1970 tupú pea mo e ki muʻa ʻi he 1980 tupú, naʻe ʻi ai ha laka lahi ki muʻa ʻi he founga pulusi tohí, pea naʻe ngāueʻaki ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e ngaahi founga pulusi tohi foʻou ange. Ki muʻá, naʻa nau ngāueʻaki ʻa e paaki tohi fakamataʻitohi founga motuʻá. Naʻe liliu māmālie mai ʻeni ʻi heʻenau kamata ke ngāueʻaki ʻa e pulusi tohi taʻefakahangatonu fakaeonopooni angé. Ko hono olá, kuo faʻu ʻa e ngaahi tohi fakaʻofoʻofa fakataha mo e ngaahi fakatātā fakalanu, kae ʻikai ko e ngaahi fakatātā lanu ʻe ua (ʻuliʻuli fakataha mo e lanu kehe ʻe taha) ʻa ia naʻe ala fai ʻi he pulusi tohi fakamataʻitohi motuʻá. ʻIkai ko ia pē, naʻe liliu ʻe he founga fakakomipiutá ʻa e ngāue kotoa fakaepulusí (ko hono teuteu ki he pulusí). Naʻe fakatupulekina ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ha Sisitemi Fakaʻilekitulōnika ʻOmai-ʻAta-Fakaetaipe ʻi he Ngaahi Lea Lahi (MEPS), ko ha founga fakakomipiuta ʻa ia ʻokú ne poupouʻi he taimí ni ʻa e ngāue pulusi tohi ʻi he ngaahi lea kehekehe laka hake ʻi he 370. ʻOku ʻikai ha polokalama fakakomēsiale ʻe tatau mo e MEPS ʻi heʻene malava ke ngāue ʻi he ngaahi lea lahi ʻaupito.
11 ʻI he tokoni ʻa e founga fakakomipiuta MEPS pea ki hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu foʻou ko e meili fakaʻilekitulōniká, ko ha toe laka ki muʻa lahi ia ʻe taha naʻe fai ki hono tokonaki ʻa e meʻakai ʻi he taimi totonú. Ki muʻá, ko hono ngāueʻaki ʻa e founga fakatekinolosia motuʻa angé, ko e ngaahi makasini ʻikai ʻi he lea faka-Pilitāniá naʻe maʻu ai ʻa e fakamatalá ʻi he hili ha ngaahi māhina pe naʻa mo ha taʻu mei he faka-Pilitāniá. ʻI he taimí ni, ʻoku hā taimi tatau ʻa e Taua Leʻo ʻi he ngaahi lea kehekehe ʻe 115, pea ko e Awake! ʻi he lea ʻe 62. ʻOku ʻuhinga ʻení, ʻi māmani lahi ʻoku laka hake ʻi he peseti ʻe 95 ʻa e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e Ako Taua Leʻo fakauike ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau vakai ki he fakamatala tatau ʻi he taimi tatau. Ko ha tāpuaki ē ka ko e meʻá ni! Ko e moʻoni ko ha ngāueʻaki lelei ē ʻo e ngaahi koloa ʻa e ʻEikí ke fakahū ʻi he kotoa ʻo e founga fakatekinolosia foʻou ko iá!
Ngaahi Fiemaʻu Kehekehe Fakaekautahá
12 Naʻe liliu ʻe he ngaahi founga foʻou ko ʻení ʻa e ngaahi fiemaʻu fakaekautaha ki he ngāue pulusi tohi ʻi māmani lahi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko e ngaahi mīsini pulusi tohi taʻefakahangatonu ʻi he takainga pepá ʻoku vave ʻaupito ange ia ʻi he ngaahi mīsini pulusi tohi fakamataʻitohi motuʻá, ka ʻoku nau fuʻu fakamole lahi ange. Ko e ngaahi founga fakakomipiuta ʻoku poupou ki he ngāue ʻoku kau ki aí, hangē ko e faitohi, liliu-lea, ʻaati, pea mo e faitā, neongo ʻoku nau lavameʻa lahi ange ʻi he ngaahi founga motuʻá, ʻoku toe totongi mamafa ange ia. Naʻe vave ʻa e hoko ʻo hā mahino ʻa e fakamole paʻanga lahi ʻi hono pulusi ʻa e ngaahi makasiní ʻi he ngaahi fonua kehekehe ʻe 51. Ko ia, ʻi he 1990 tupú, ko e “setuata lototō” naʻá ne fai ha fakakaukau ʻe taha ki he ngaahi meʻá ni. Ko e hā ʻa e fakamulitukú?
13 ʻOku hā mei he ngaahi ako naʻe faí ko e “koloa” naʻe foaki ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pea mo honau ngaahi kaungāmeʻá naʻe mei fakaʻaongaʻi lelei ia kapau naʻe fakatahaʻi ʻa e ngāue pulusí. Ko ia, ko e lahi ʻo e ngaahi vaʻa pulusi tohí naʻe faai mai pē ʻo fakasiʻisiʻi. Kuo puleʻi ʻe Siamane ʻa e pulusi ʻo e ngaahi makasini mo e ngaahi tohi ki he ngaahi fonua lahi ʻi ʻIulope Hahake mo Hihifo, kau atu ki ai mo e niʻihi ʻo e ngaahi fonua naʻa nau tokangaʻi ki muʻa ʻa ʻenau pulusi tohi pē ʻa kinautolú. ʻOku tokangaʻi ʻe ʻĪtali ʻa e ngaahi makasini mo e ngaahi tohi ki he konga ʻo ʻAfilika mo ʻIulope tonga-hahaké, kau atu ki ai ʻa Kalisi mo ʻAlipēnia. ʻI ʻAfilika, kuo fakangatangata pē ʻa hono pulusi ʻa e makasiní ki Naisīlia mo ʻAfilika Tonga. ʻOku hā ʻa e ngāue fakatahatahaʻi tatau takatakai ʻi he māmaní.
Ngaahi Meʻa ke Fakakaukau Ki Ai
14 ʻI he aʻu ki Siulai 1998, ko hono pulusi ʻo e ngaahi makasiní ʻe ʻikai ke toe hoko atu ʻi he ngaahi fonua lahi ʻo ʻIulope, kau ai ʻa Falanisē, Kalisi, Netaleni, Suisalani, Tenimaʻake, pea mo ʻAositulia. Ko e kavenga ʻo e ngāue pulusi tohi ʻi ʻIulopé ʻe fua ia ʻe Finilani, Pilitānia, Siamane, Sipeini, Suēteni, mo ʻĪtali. ʻI he foungá ni, ʻe hoko ai ʻo fakaʻehiʻehi mei he ngaahi fakamole ʻoku ʻikai fiemaʻú pea ngāueʻaki ʻa e ngaahi tokoní ʻi ha founga lelei ange ki he ngāue ʻi māmani lahí. Naʻe anga-fēfē hono fakakaukauʻi pe ko fē ʻa e ngaahi fonua ʻe hoko atu ai ʻa e tuʻunga ki he ngāue pulusi tohí pea mo e feituʻu ʻe ngata ʻo ʻikai toe fai ai ha pulusi tohí? ʻI he tauhi hono fatongia ke fakapotopoto hono tokangaʻi ʻa e ngaahi koloa ʻa e ʻEikí, ko e “setuata lototō” naʻá ne fakafuofuaʻi fakalelei ʻa e ʻaonga ʻo e ngāue pulusi tohí ʻi he feituʻu taki taha.
15 Ko e ʻuhinga lahi naʻe ʻikai toe hoko atu ai ʻa e pulusi tohí ʻi he ngaahi fonua ʻe niʻihi pea mo hono fakatahaʻi ʻi he ngaahi feituʻu kehé naʻe ʻaonga. Ke ʻi ai ha fonua ʻe taha ke pulusi ai ʻa e ngaahi tohí maʻá e ngaahi fonua kehe ʻe niʻihi ʻoku faingamālie ange ia pea ko ha ngāue lelei ʻaki ia ʻo e naunau totongi mamafá. Kuo fai he taimí ni ʻa e pulusi tohí ʻi he feituʻu ʻoku maʻamaʻa ai ʻa e totongí, ʻoku ala maʻu ai ʻa e ngaahi naunaú, pea ko e ngaahi faiʻanga fakaheka utá ʻoku lelei. Ko ia, ko e ngaahi koloa ʻa e ʻEikí ʻoku ngāueʻaki lelei. Ko hono moʻoní, ko hono tuku ʻo e pulusi tohí ʻi ha fonua ʻoku ʻikai ke ʻuhinga ia ko e ngāue fakamalanga ʻi aí ʻe taʻofi. ʻE kei ʻi ai pē ha tokonaki lahi ʻo e ngaahi meʻa kuo pulusi ʻoku ala maʻú, pea ko e laui kilu ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi he ngaahi fonua ko iá te nau hanganaki faivelenga ʻi hono tala ki honau ngaahi kaungāʻapí “ʻa e ongoongo lelei ʻo e melinó.” (Ef. 2:17, NW) Tānaki atu ki ai, ko e toe fokotuʻutuʻu ko ʻení kuo maʻu ai ʻa e ngaahi ʻaonga kehe.
16 Ke lave ki ha ʻaonga ʻe taha, ko e lahi taha ʻo e ngaahi mīsini pulusi fakaeonopooni mei Kalisi, Netaleni, Tenimaʻake, mo Suisalaní naʻe fakafolau atu ki Naisīlia pea mo Filipaini. Naʻe tali ʻe he kau pōtoʻi ngāue mei he ngaahi fonua ʻo ʻIulopé ʻa e fakaafe ke nau ō mo e ngaahi mīsini pulusí pea akoʻi ʻa e kau ngāue fakalotofonuá ki hono ngāueʻakí. Ko ia ai, ko e ngaahi fonua ko iá ʻoku nau maʻu he taimí ni ʻa e ngaahi makasini lelei taha kuo maʻu ʻe he ngaahi fonua kehé.
17 Fakakaukau ki ha ʻaonga ʻe taha: Ko e totongi ʻo hono pulusi ʻo e ngaahi makasiní ʻoku fai ia he taimí ni ʻi he ngaahi fonua siʻi ʻoku hokohoko atu ai ʻa e pulusi tohí. Ko hono olá, ʻi he ngaahi fonua kuo ʻikai toe hoko atu ai ʻa e pulusi tohí, ko e ngaahi naunaú ʻoku ala lava ke ngāueʻaki ia ki he ngaahi taumuʻa kehe, hangē ko hono langa ʻa e ngaahi Fale Fakatahaʻangá pea ke tokoni ki hono tokangaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa hotau ngaahi tokoua ʻi he ngaahi fonua masiva angé. Ko ia, ko e ngāueʻaki lelei ʻa e ngaahi koloa ʻa e ʻEikí ʻoku ʻuhingá ko e ngaahi lea ʻa Paula ki he kau Kolinitoó ʻe lava ke ngāueolaleleiʻaki ange ia ʻi ha tuʻunga fakavahaʻapuleʻanga: “Talaʻehai ko e fai ʻeni ke maʻu fiemalie ai ha niʻihi, kae mafasia kimoutolu; ʻikai, ka ko e fai ʻaki ʻa e lao ʻo e fakafeʻunga: ʻo pehe, ʻi he taimi ko eni, ke lave atu hoʻomou meʻa hulu ki heʻenau meʻa taʻeaʻu . . . koeʻuhi ke ai ha fakafeʻunga.”—2 Kol. 8:13, 14.
18 ʻI he ola ʻo e fakamāʻopoʻopo ko ʻení, ʻoku hoko fakataha ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová takatakai ʻi he māmaní ʻo toe vāofi ange ai ʻi ha toe taimi ki muʻa. ʻOku ʻikai ko ha palopalema ia ki he Kau Fakamoʻoni ʻi Tenimaʻaké ke nau maʻu ʻenau ngaahi makasiní ʻa ia ʻoku pulusi ʻi Siamané, neongo naʻa nau pulusi pē ʻenau makasiní ki muʻa. ʻOku nau houngaʻia ʻi he ngāue ʻa honau ngaahi tokoua ʻi Siamané. ʻOku loto-mamahi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi Siamané ʻi he moʻoniʻi meʻa ko ia ko ʻenau ngaahi tokoní ʻoku ngāueʻaki ia ke tokonaki ai ʻa e ngaahi tohi faka-Tohitapu maʻa Tenimaʻake—pe ko Lūsia, ʻIukalaine, mo e ngaahi fonua kehé? ʻIkai ʻaupito! ʻOku nau fiefia ʻi hono ʻilo ko e ngaahi tokoni ko ia ʻa honau ngaahi tokoua ʻi he ngaahi fonua ko iá ʻoku lava ke ngāueʻaki ia he taimí ni ki he ngaahi taumuʻa kehe ʻoku fiemaʻu ki ai.
Ko Hono Tokangaʻi ʻa e Ngaahi Koloá
19 ʻI he Fale Fakatahaʻanga kotoa pē ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová takatakai ʻi he māmaní, ʻoku ʻi ai ha puha tokoni ʻoku fakaʻilongaʻi “Meʻaʻofa ki he Ngāue ʻa e Sōsaieti ʻi Māmani Lahí—Mātiu 24:14.” Ko e ngaahi tokoni taʻekounaʻi ʻoku tuku ʻi he ngaahi puha ko iá ʻoku ala maʻu ia ke ngāueʻaki ki ha feituʻu pē ʻoku ʻi ai ha fiemaʻu ki ai. Ko e founga ʻoku ngāueʻaki ki ai ʻa e ngaahi tokoní ʻoku fili ki ai ʻa e “setuata lototō” mo e ngaahi kautaha vaʻa tāutaha. Ko ia ai, ʻi hono fakaʻatā ʻe he laó, ko e paʻanga ʻi ha puha tokoni ʻi ha fonua ʻe taha ʻoku poupou nai ia ki he ngaahi ngāue ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi ha fonua kehe ʻoku kilomita ʻe laui afe hono mamaʻó. Ko e ngaahi tokoní kuo ngāueʻaki ia ʻi he ngaahi fonua ʻe niʻihi ke tokonaki ha tokoni fakafaitoʻo fakavavevave ki he kaungātui ʻoku faingataʻaʻia koeʻuhi ko e ngaahi meʻa hangē ko e afā, ngaahi afā ʻahiohio lahi, ngaahi mofuike, mo e ngaahi tau fakalotofonua. Pea ko e ngaahi tokoni peheé ʻoku ngāueʻaki ia ke tokoniʻi lelei ʻa e kau misinale ʻi he ngaahi fonua laka hake ʻi he 200.
20 ʻI he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻi he tuʻunga anga-mahení, ko e ngaahi meʻa fakapaʻangá ʻoku lave tuʻo taha pē ki ai ʻi he māhina—pea ʻi ha ngaahi miniti siʻi pē. ʻOku ʻikai ha ngaahi peleti tānaki paʻanga ʻoku paasi holo ʻi he ngaahi Fale Fakatahaʻangá pe ʻi he ngaahi ʻasemipilií. ʻOku ʻikai fai ha kole paʻanga ki he tokotaha tāutaha. ʻOku ʻikai ke haea mai ha kau tānaki paʻanga. Hangē ko hono faʻa faí, ʻoku maʻu ʻe he Taua Leʻo ha kupu pē ʻe taha ʻi he taʻu ʻo fakamatalaʻi ai ʻa e founga ʻoku loto ai ha faʻahinga ke fai ha ngaahi tokoni ki he Sōsaieti Taua Leʻo Tohitapu mo e Tulekí koeʻuhí ke poupouʻi ʻa e ngāue ʻi māmani lahí. ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha lave maʻu pē ʻi he Awake! ki ha meʻa fakaepaʻanga ʻa e Sōsaietí. Kuo anga-fēfē leva ʻa hono tokangaʻi ʻa e ngāue kāfakafa ʻi māmani lahi ko hono malangaʻi ʻo e ongoongo leleí, langa ʻa e ngaahi Fale Fakatahaʻanga ʻoku fiemaʻú, tokangaʻi ʻa e faʻahinga ʻi he ngāue taimi-kakato makehé, pea mo hono fakahoko ʻa hono ʻoatu ʻa e tokoni ki he kau Kalisitiane ʻoku fiemaʻu ki aí? ʻOku tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa hono kakaí ʻi ha founga fakaofo ʻaki ha laumālie ʻo e nima-homo. (2 Kol. 8:2) ʻOku mau fie ngāueʻaki ʻa e faingamālie ko ʻení ke ʻoatu ʻa e fakamālō ki he faʻahinga kotoa ʻa ia kuo nau kau ʻi hono fai ʻa e ‘fakaʻapaʻapa ki he ʻEikí ʻaki ʻenau koloá.’ ʻOku lava ke nau fakapapauʻi ko e “setuata lototō” te ne hokohoko atu ke tokangaʻi ʻa e ngaahi koloa ʻa e ʻEikí. Pea ʻoku mau lotu ke hokohoko atu hono tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e kotoa ʻo e ngaahi fokotuʻutuʻu kuo fai ki hono fakalahi atu ʻa e ngāue ʻi māmani lahí.
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻI he ngaahi fonua ʻe fitu ai, naʻe fai ʻa e ngāue pulusí ʻaki ʻa e ngaahi kautaha fakapisinisí.