KAVEINGA TEFITO | TE KE TALI ʻA E MEʻAʻOFA LAHI TAHA ʻA E ʻOTUÁ?
ʻE Anga-Fēfē Hoʻo Tali ki he Meʻaʻofa Lahi Taha ʻa e ʻOtuá?
“Ko e ʻofa ʻoku maʻu ʻe he Kalaisí ʻokú ne ueʻi kimautolu . . . Naʻá ne mate maʻá e faʻahinga kotoa pē koeʻuhi ko e faʻahinga ko ia ʻoku moʻuí ke ʻoua te nau kei moʻui maʻanautolu, ka maʻá e tokotaha naʻe mate maʻanautolu.”—2 Kolinitō 5:14, 15.
KO HA MEʻAʻOFA laulōtaha ʻoku totonu ke ne ueʻi kitautolu ke tau fakahāhā ʻa e houngaʻia. Naʻe fakamamafaʻi ʻe Sīsū ʻa e lēsoni ko ení hili ʻene fakamoʻui ha kau tangata ʻe toko hongofulu naʻa nau maʻu ha mahaki ʻokú ne ʻai ʻa e sinó ke tāvaivaia ʻa ia naʻe ʻikai hano faitoʻo ʻi he taimi ko iá. Ko e taha ʻi he kau tangata ʻe toko hongofulú “naʻá ne foki, ʻo ne fakalāngilangiʻi leʻo-lahi ʻa e ʻOtuá.” Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko e toko hongofulu naʻe fakamaʻá, ʻikai ko ia? Ko fē leva, ʻa e toko hiva ia ko ē?” (Luke 17:12-17) Ko e hā ʻa e lēsoní? He ngalo vave ē ʻa e ngaahi ngāue lelei ʻoku fai mai ʻe he niʻihi kehé kiate kitautolú!
Ko e huhuʻí ko ha meʻaʻofa taʻehanotatau ia. Ko e meʻaʻofa lahi taha ia kuo faifai ange kuo foakí. ʻE anga-fēfē leva haʻo tali ki he meʻa kuo fai ʻe he ʻOtuá maʻaú?
Hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e Tokotaha Foakí. ʻOku ʻikai ke ʻotomētiki pē hono maʻu ʻe he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻa e moʻui taʻengatá koeʻuhi ko e huhuʻí. ʻI hono kehé, naʻe pehē ʻe Sīsū ʻi heʻene lotu ki he ʻOtuá: “Ko ʻeni ia ʻe maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá, ko ʻenau hoko ʻo ʻiloʻi koe, ko e ʻOtua moʻoni pē taha, pea mo e tokotaha ko ia naʻá ke fekau maí, ʻa Sīsū Kalaisi.” (Sione 17:3) Kapau ʻe tala atu ʻe ha taha ko e tangata ē naʻá ne fakahaofi hoʻo moʻuí ʻi hoʻo kei siʻí, ʻikai nai te ke mahuʻingaʻia ke ako lahi ange ʻo fekauʻaki mo e tangatá mo e ʻuhinga naʻá ne fakahaofi ai koé? Ko e ʻOtua ko Sihová, naʻá ne foaki mai ʻa e meʻaʻofa fakahaofi moʻui ko e huhuʻí ʻokú ne fiemaʻu koe, ke ʻoua ʻe ngata pē ʻi hoʻo hoko ʻo ʻiloʻi iá ka ke toe feinga ke maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo ia. “ʻUnuʻunu ofi ki he ʻOtuá,” ko e ekinaki ia ʻa e Tohi Tapú, “pea te ne ʻunuʻunu ofi mai kiate kimoutolu.”—Sēmisi 4:8.
Ngāueʻi ʻa e tui ki he huhuʻí. “Ko ia ʻokú ne ngāueʻi ʻa e tui ki he ʻAló ʻokú ne maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.” (Sione 3:36) Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e ngāueʻi ʻa e tuí? ʻOku ʻuhingá ko e ngāue; ke fakahaaʻi ʻa e tui ki he huhuʻí ʻoku fiemaʻu ʻa e ngāue. (Sēmisi 2:17) Ko e faʻahinga ngāue fēfē? Ke ke maʻu ha meʻaʻofa ʻoku fiemaʻu ke kakapa atu ʻo tali ia. Ko ia kuo pau ke ke kakapa atu ʻo tali ʻa e huhuʻí. Anga-fēfē? Ako ki he founga ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ke ke moʻuiʻakí pea ngāue leva ʻo fehoanaki mo ia.a Lotu ki he ʻOtuá ke maʻu ha fakamolemole mo ha konisēnisi maʻa. Fakaofiofi ki he ʻOtuá ʻi he loto-falala moʻoni ko e huhuʻí ʻokú ne fakapapauʻi mai ha kahaʻu ʻo e melino taʻengata, malu, mo e lakalakaimonū ki he tokotaha kotoa ʻoku nau ngāueʻi ʻa e tui ki aí!—Hepelū 11:1.
Maʻu ʻa e Fakamanatu ʻo e pekia ʻa Sīsuú. Naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ha kātoanga fakataʻu ke fakamanatu mai kiate kitautolu ʻa e tokonaki ʻo e huhuʻí. ʻI he fekauʻaki mo hono kātoangaʻí, naʻá ne pehē: “Hanganaki fai eni ko hoku fakamanatu.” (Luke 22:19) Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová te nau fakamanatu ʻa e pekia ʻa Sīsuú ʻi he Tūsite ʻo ʻEpeleli 11, 2017, ʻi he hili ʻa e tō ʻa e laʻaá. Ko e polokalamá ʻe feʻunga nai mo e houa ʻe taha, ʻe kau ai ha malanga ʻo fakamatalaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e pekia ʻa Sīsuú mo e founga ʻo ʻene ʻaonga ʻi he lolotongá ni mo e kahaʻú. ʻI he taʻu kuo ʻosí naʻe feʻunga mo e kakai nai ʻe 20 miliona takatakai ʻi he māmaní naʻa nau maʻu ʻa e Fakamanatú. ʻOku mau fakaafeʻi loto-māfana atu koe ke ke kau fakataha mo kimautolu ʻi hono tali ʻa e meʻaʻofa lahi taha ʻa e ʻOtuá.
a Ko e founga lelei taha ke hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá pea ʻunuʻunu ofi kiate iá ko hono ako ʻene Folofolá, ʻa e Tohi Tapú. Feinga ke ʻilo ki he founga ke fai ai ení ʻaki haʻo kole ki ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pe ʻaʻahi ki heʻemau uepisaití, www.jw.org.