LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w98 10/1 p. 3-4
  • “ʻE Fakatauʻatāina ʻa Kimoutolu ʻe he Moʻoni”

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • “ʻE Fakatauʻatāina ʻa Kimoutolu ʻe he Moʻoni”
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻOku Lotu ʻa e Kau Kalisitiané ʻi he Laumālie mo e Moʻoni
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2002
  • Ko Hai ʻa e ʻOtuá?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2009
  • Faʻifaʻitaki ki he ʻOtua ʻo e Moʻoní
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
  • “Hokohoko Atu ʻa e ʻAʻeva . . . ʻi he Moʻoní”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2022
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
w98 10/1 p. 3-4

“ʻE Fakatauʻatāina ʻa Kimoutolu ʻe he Moʻoni”

“ʻE faifai pea mahino kiate kimoutolu ʻa e moʻoni, pea ʻe fakatauʻatāina ʻa kimoutolu ʻe he moʻoni.” Ko hono talaki ia ʻe Sīsū ʻi heʻene akoʻi ʻa e fuʻu kakai ʻi he temipale ʻi Selusalemá. (Sione 8:​32) Naʻe lava ke ʻiloʻi lelei ʻe he kau ʻapositolo ʻa Sīsuú ko e moʻoní ʻa e ngaahi akonaki ʻa Sīsuú. Kuo nau mamata ʻi he fakamoʻoni lahi fau ki he tupuʻanga fakaʻotua ʻo ʻenau faiakó.

KAE KEHE, ʻoku ʻiloʻi nai ʻe he faʻahinga ia ʻi he ʻahó ni ʻoku faingataʻa ke fakapapauʻi ʻa e moʻoni naʻe lea ʻa Sīsū ʻo fekauʻaki mo iá. Hangē ko ia ʻi he ngaahi ʻaho ʻo e palōfita ko ʻAiseá, ʻoku ʻi ai ʻi he ʻahó ni “ʻa kinautolu ʻoku lau ʻa e kovi ko e lelei, pea ʻoku lau ʻa e lelei ko e kovi; ʻoku nau tuku ʻa e poʻuli ko e maama, mo e maama ko e poʻuli; ʻoku nau tuku ʻa e kona ko e melie, mo e melie ko e kona!” (Aisea 5:​20) ʻI he lahi ʻa e ngaahi fakakaukaú, filōsofiá, mo e ngaahi sīpinga moʻui ʻoku ʻohake ʻi he ngaahi ʻaho ní, ʻoku ongoʻi ai ʻe he kakai tokolahi ʻoku felāveʻi ʻa e meʻa kotoa pē pea ʻoku ʻikai ha meʻa ia ko e moʻoni.

ʻI he taimi naʻe tala ange ai ʻe Sīsū ki heʻene kau fanongó ʻe fakatauʻatāinaʻi kinautolu ʻe he moʻoní, naʻa nau tali ʻaki ʻenau pehē ange: “Ko e hako ʻo Epalahame kimautolu, pea kuo teʻeki ke mau popula ki ha taha ʻi ha taimi: pea fēfē ai hoʻo lau na, ʻo pehē, ʻE faifai pea mou tauʻataina?” (Sione 8:​33) Naʻe ʻikai te nau ongoʻi ha fiemaʻu ki ha taha pe ko ha meʻa ke ne fakatauʻatāinaʻi kinautolu. Ka naʻe fakamatalaʻi ange leva ʻe Sīsū: “Ko au ē, ko au ē, ʻoku ou tala atu, ʻIlonga ʻa ia ʻoku fai angahala, ko e popula ia ʻa angahala.” (Sione 8:​34) Ko e moʻoni naʻe talanoa ʻa Sīsū ʻo fekauʻaki mo iá ʻe lava ke ne fakaʻatā ʻa e hala ki he tauʻatāina mei he angahalá. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Kapau ʻe fakatauʻatāina kimoutolu ʻe he ʻAlo, te mou toki tauʻatāina moʻoni.” (Sione 8:​36) Ko ia, ko e moʻoni ʻa ia ʻokú ne fakatauʻatāinaʻi ʻa e kakaí ko e moʻoni fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Ko e tui pē taha ki he feilaulau ʻo e moʻui fakaetangata haohaoa ʻa Sīsuú ʻe lava ai ke fakatauʻatāinaʻi ha taha mei he angahalá mo e maté.

ʻI he taimi ʻe taha naʻe pehē ai ʻe Sīsū: “Fakatapuʻi kinautolu ʻi he moʻoni: ko e folofola aʻau ko e moʻoni ia.” (Sione 17:17) Ko e folofola ʻa e ʻOtuá hangē ko ia naʻe fakahaaʻi ʻi he Tohitapú ʻa e moʻoni ʻa ia ʻe lava ke ne ʻomai ʻa e tauʻatāina mei he manavahē taʻeʻuhingá pea mo e lotu loí. ʻOku ʻi he Tohitapú ʻa e moʻoni fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí, ʻa ia ʻoku taki atu ai ʻa e kakaí ke nau tui kiate ia pea fakaʻatā ai ʻa e hala ki ha ʻamanaki fakafiefia ki he kahaʻú. Ko ha meʻa fisifisimuʻa ia ke hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e moʻoni ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá!

ʻOku mātuʻaki mahuʻinga fēfē ke ʻiloʻi ʻa e moʻoní? Ko e ngaahi lotu lahi ʻi he ʻaho ní, lolotonga ʻenau taukaveʻi ʻoku nau muimui ʻi he Tohitapú, ʻoku tākiekina lahi kinautolu ʻe he ngaahi filōsofia mo e ngaahi talatukufakaholo ʻa e tangatá. ʻOku faʻa hoko, ʻo tokanga lahi ange ʻa e kau taki lotú ia ki hono tali lelei kinautolu ʻe he kakaí ʻi heʻenau tokanga ki he totonu ʻo ʻenau pōpoakí. ʻOku ongoʻi ʻe he niʻihi ia ʻoku fiemālie pē ʻa e ʻOtuá ia ʻi ha founga lotu pē, kehe pē ʻoku loto-moʻoni. Ka naʻe fakamatala ʻa Sīsū Kalaisi: “ʻOku ʻunu mai ha taimi​—ʻio, kuo hoko ni​—ʻa ia ko e kakai ʻoku lotu moʻoni te nau fai ʻi laumālie mo fai ʻi moʻoni ʻe nau lotu ki he Tamai: he ko e Tamai foki ʻoku ne kumi ʻa e faʻahinga ko ia, ʻakinautolu ʻoku matuaki lotu kiate ia.”​—Sione 4:​23.

Kapau ʻoku tau loto ke fakahōifua ʻetau lotu ki he ʻOtuá, kuo pau ke tau ʻiloʻi ʻa e moʻoní. Ko ha ʻīsiu mahuʻinga ia. ʻOku fakatuʻunga mei ai ʻetau fiefia taʻengatá. Ko ia ai, ʻoku totonu ke ʻeke hifo ʻe he tokotaha kotoa pē kiate ia: ‘ʻOku fakahōifua ʻeku founga lotú ki he ʻOtuá? ʻOku ou mahuʻingaʻia moʻoni ʻi he ako ʻa e moʻoni ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá? Pe ʻoku ou ilifia ʻi ha meʻa ʻe fakaeʻa nai ʻi hano fakatotoloʻi lelei?’

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share