LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w07 2/1 p. 4-7
  • Ko e Hā ke Lea Moʻoni Aí?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko e Hā ke Lea Moʻoni Aí?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Moʻoní mo e Loí—Ko ha Feʻauhi Tefito
  • Ko e Hā ʻa e ʻUhinga ʻo e Hehema ke Loí?
  • Mateaki ki he ʻOtua ʻo e Moʻoní
  • Ko e Hā ʻa e Loí?
  • ʻE Tuʻu Maʻu ʻa e Moʻoní ʻo Taʻengata
  • Leaʻaki ʻa e Moʻoní
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
  • Ko Sihová ko e ʻOtua ʻo e Moʻoni
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
  • Ko e Lea Moʻoní—Ke ʻAmanekina Pē mei he Niʻihi Kehé?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Faʻifaʻitaki ki he ʻOtua ʻo e Moʻoní
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
w07 2/1 p. 4-7

Ko e Hā ke Lea Moʻoni Aí?

ʻI HONO taʻu 18, naʻe ako ngāue ʻōfisi ai ʻa Menifeleti.a Ko e kautaha naʻá ne ngāue ki aí naʻe fokotuʻutuʻu ai kiate ia mo e kau ako kehe ke nau kau ki ha kolisi ako ngāue ʻi he ʻaho ʻe ua he uike taki taha. ʻI he ʻaho ʻe taha naʻe tuku vave ange ai ʻa e kalasí ʻi he taimi naʻe fakataimitēpileʻi ki aí. Fakatatau ki he ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e kautahá, naʻe pau ki he kau akó ke nau foki ki he ngāué ʻi he toenga ʻo e ʻahó. ʻI hono kehé, naʻa nau ō kotoa kinautolu ʻo mālōlō, tuku kehe pē ʻa Menifeleti, ʻa ia naʻá ne foki ki he ngāueʻangá. Naʻe fakaʻohovale ʻa e fou mai ai ʻa e pule ʻo e kautahá. ʻI heʻene sio kia Menifeletí, naʻá ne ʻeke ange: “Ko e hā ʻoku ʻikai ai te ke ʻi he kalasí he ʻaho ní? Pea ko fē ʻa e kau ako kehé?” ʻOku totonu ke fēfē ʻa e tali ʻa Menifeletí?

Ko e tuʻunga faingataʻa ne ʻi ai ʻa Menifeletí ʻoku hoko maʻu pē. Te ne tala ʻa e moʻoní, pe ʻoku totonu ke ne maluʻi ʻa hono kaungā kalasí? Ke fai ha tali moʻoni ʻe hoko ai ʻa e palopalema ki he niʻihi kehé pea ʻe ʻai ai ia ke fehiʻanekinaʻi. ʻOku totonu pē ke tala ha loi ʻi he ngaahi tuʻunga ko iá? Ko e hā ne ke mei faí? Te tau foki kia Menifeleti ʻamui ange, ka te tau ʻuluaki fakakaukau ki he meʻa ʻoku kau ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu mai ai ke tau fili pe te tau lea moʻoni pe ʻikai.

Moʻoní mo e Loí—Ko ha Feʻauhi Tefito

ʻI he kamata ʻo e hisitōlia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, naʻe makatuʻunga ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he moʻoní. Naʻe ʻikai ha mioʻi ʻo e moʻoní, pe liliu pe fakafofongahalaʻi ʻo e moʻoní. Ko Sihova, ʻa e Tokotaha-Fakatupú ko e “ʻOtua moʻoniā.” Ko ʻene folofolá ʻoku moʻoni; ʻoku ʻikai lava ke ne loi, pea ʻokú ne fakahalaiaʻi ʻa e loí mo e kau loí.—Sāme 31:5; Sione 17:17; Taitusi 1:2.

ʻI he tuʻunga ko iá, naʻe anga-fēfē e hoko mai ʻa e loí? Naʻe ʻomai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e tali alafalalaʻanga ʻi heʻene tala ki he kau fakafepaki fakalotu, ʻa ia ne nau feinga ke tāmateʻi iá: “Ko e tamai kuo mou tupu mei ai ko e Tevolo, pea ko e ngaahi manako ʻo hoʻomou tamai ʻoku mou loto ke fai. Ko e toko taha ko ia ko e tamate-tangata mei he kamataʻanga, pea naʻe ʻikai te ne tuʻunga ki he moʻoni, koeʻuhiā ʻoku ʻikai ha moʻoni ʻiate ia. ʻO ka lea loi hamou toko taha, ko ʻene leaʻaki mei hono faʻahinga: he ko e loi ia, pea pehē mo ʻene tamai.” (Sione 8:44) Ko e moʻoni, naʻe ʻuhinga ʻa Sīsū ki he meʻa ne hoko ʻi he ngoue ko ʻĪtení ʻi he taimi naʻe fakaʻaiʻai ai ʻe Sētane ʻa e ʻuluaki ongo meʻá ke na talangataʻa ki he ʻOtuá peá na tō ai ʻo maʻukovia ʻe he angahalá mo e maté.​—Senesi 3:​1-5; Loma 5:​12.

Ko e ngaahi lea ʻa Sīsuú ʻoku fakahaaʻi mahino ai ko Sētane ʻa e ‘tamai ʻo e loí,’ ko e tupuʻanga ia ʻo e loí mo e taʻemoʻoní. ʻOku hokohoko atu ʻa e hoko ʻa Sētane ko e poupou tefito ʻo e loí pea ko hono moʻoní, ʻokú ne “kākāʻi ʻa mamani kātoa.” ʻOku tupu lahi meiate ia ʻa e maumau kuo fai ʻe he loi kuo mafolalahiá ki he faʻahinga ʻo e tangatá he ʻaho ní.—Fakahā 12:9.

Ko e feʻauhi tefito ʻi he vahaʻa ʻo e moʻoní mo e loi ne kamata ʻe Sētane ko e Tēvoló, ʻoku kei hoko taʻemapuleʻi ia he ʻahó ni. ʻOku hūhū ia he tuʻunga kotoa ʻo e sōsaieti fakaetangatá pea ʻokú ne uesia ʻa e tokotaha kotoa. Ko e founga moʻui ʻa ha taha ʻoku ʻai ai ia ki he tafaʻaki ko ē ʻo e ʻīsiú pe ko e tafaʻaki ʻe tahá. Ko e faʻahinga ʻi he tafaʻaki ʻa e ʻOtuá ʻoku makatuʻunga ʻenau ʻalunga moʻuí ʻi he moʻoni ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá, ko e Tohi Tapú. Ko ha taha ʻoku ʻikai muimui ʻi he moʻoní ʻokú ne tō, ʻi he ʻilo pe taʻeʻilo ki ai, ki he nima ʻo Sētané koeʻuhi “ko hono kotoa ʻo mamani ʻoku ʻi he nima ʻo e Fili.”—1 Sione 5:19; Mātiu 7:​13, 14.

Ko e Hā ʻa e ʻUhinga ʻo e Hehema ke Loí?

Ko e moʻoniʻi meʻa ko ia “ko hono kotoa ʻo mamani” ʻoku ʻi he nima ʻo Sētané ʻoku tala mai ai ʻa e ʻuhinga ʻoku loi ai ʻa e kakai tokolahi. Ka te tau ʻeke nai, ‘Ko e hā ne fai pehē ai ʻa Sētane ‘ko e tamai ʻa e loí’?’ Naʻe ʻiloʻi ʻe Sētane ko Sihova ʻa e Hau totonu ʻo e meʻa kotoa kuó Ne fakatupú, ʻo kau ai ʻa e ʻuluaki ongo meʻá. Neongo ia, naʻe fiemaʻu ʻe Sētane ke ʻaʻana ʻa e tuʻunga māʻolunga mo makehe ko ení, ko e meʻa ia naʻe ʻikai haʻane totonu ki ai. ʻI he taumuʻa mānumanu mo siokitá, naʻe faʻufaʻu ai ke toʻo ʻa e tuʻunga ʻo Sihová. Ke lavaʻi ení, naʻe ngāueʻaki ai ʻe Sētane ʻa e loi mo e kākā.​—1 Timote 3:6.

Fēfē ʻa e ʻahó ni? ʻIkai ʻokú ke loto-tatau ko e taumuʻa mānumanu mo siokitá ko e ngaahi taumuʻa tofu pē ia ʻokú ne fakaʻaiʻai ʻa e kakai tokolahi ke nau loí? Ko e pisinisi mānumanú, politiki kākaá, mo e lotu loí ʻoku fonu he kākā, loi, mioʻi mo e fakangalingali. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻIkai ʻoku faʻa pehē koeʻuhi ʻoku ueʻi ʻa e kakaí ʻe he mānumanú mo e sio tuʻunga ke muʻomuʻa pe ke kakapa atu ki he koloaʻiá, mafaí, pe tuʻunga ʻoku ʻikai haʻanau totonu ki aí? Ko ha pule poto, ʻa Tuʻi Solomone ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá naʻá ne fakatokanga: “Ko ia oku fai fakatootoo ke ne koloaia e ikai tonuhia ia.” (Palovepi 28:​20, PM) Pea naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ko e ʻofa ki he paʻanga ko e aka ʻoku tupu mei ai ʻa e ngaahi kovi kotoa pe.” (1 Timote 6:10) ʻOku lava moʻoni ke leaʻaki ʻa e meʻa tatau fekauʻaki mo e holi tōtuʻa ki he mafaí pe tuʻungá.

Ko e toe meʻa tefito ʻe taha ʻoku hoko ai ʻa e loí ko e manavahē—manavahē fekauʻaki mo e ngaahi nunuʻa pe ko e meʻa nai ʻe fakakaukau ki ai ʻa e niʻihi kehé ʻo kapau ʻoku tala ʻa e moʻoní. ʻOku fakanatula pē ʻa e fakaʻamu ʻa e kakaí ke saiʻia pe tali kinautolu ʻe he niʻihi kehé. Kae kehe, ko e holí ni, ʻe lava ke ueʻi ai kinautolu ke nau mioʻi ʻa e moʻoní, naʻa mo ha kiʻi mioʻi siʻi pē, koeʻuhi ke ʻufiʻufi ai ha ngaahi tō nounou, ke fūfuuʻi ha fakaikiiki ʻikai lelei, pe ko e ʻai pē ke hā lelei. Fakatatau ki ai, naʻe tohi ʻe Solomone: “Ko e ilifia ki ha tangata, ʻoku te moʻua ai ʻi ha tauhele: ka ko ia ʻoku tuʻu ʻene falala kia Sihova, ʻe maluʻi.”—Palovepi 29:25.

Mateaki ki he ʻOtua ʻo e Moʻoní

Ko e hā ne leaʻaki ʻe Menifeleti ʻi he taimi naʻe fiemaʻu ai ʻe he pule ʻo e kautahá ke ne fai ha fakamatalá? Naʻe tala ʻe Menifeleti ʻa e moʻoní. Naʻá ne tala ange: “Naʻe fakaʻatā tōmuʻa kimautolu he ʻahó ni ʻe he faiakó, ko ia naʻá ku haʻu ai ki he ngāué. Ka ki he niʻihi kehé, ʻoku ʻikai haʻaku lau ki ai. Mahalo ʻe lava ke ke ʻeke pē kia kinautolu.”

Naʻe mei lava pē ke fai ʻe Menifeleti ha tali pōtoʻi mo takihalaʻi, ʻo ʻai ai ke saiʻia ʻiate ia ʻa e kau ako ngāue kehé. Ka naʻe ʻi ai ʻene ngaahi ʻuhinga lelei ki heʻene pipiki mateaki ki he moʻoní. Ko Menifeletí ko e taha ia ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko ʻene faitotonú naʻe maluʻi ai ʻa hono konisēnisi maʻá. Naʻá ne toe maʻu ai ʻa e falala ʻa hono pule ngāué. Ko e konga ʻo ʻene akó, naʻe vaheʻi ai ʻa Menifeleti ki he potungāue meʻa teuteú, ʻa ia naʻe ʻikai anga-maheni hono fakaʻatā ke ngāue ai ʻa e kau ako ngāué. ʻI ha taʻu nai ʻe 15 ki mui ai ʻi he taimi naʻe hiki hake ai ʻa Menifeleti ki ha lakanga fua fatongia ʻi he kautahá, naʻe telefoni ange ʻa e pule tatau ʻo talamonū kiate ia peá ne toe lave ki he tuʻunga ko eni ʻo ʻene anga-tonu ki he moʻoní.

Koeʻuhi ko Sihova ʻa e ʻOtua ʻo e moʻoní, ko ha taha pē ʻoku fakaʻamu ke ne maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo ia kuo pau ke ne “tuku ʻa e loi” pea “lea moʻoni.” Ko ha sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻoku totonu ke ne ʻofa ʻi he moʻoní. “Ko e fakamoʻoni tonunga ʻoku ʻikai te ne loi,” ko e tohi ia ʻa e potó. Ko ia ko e hā ʻa e loí?—Efeso 4:25; Palovepi 14:5.

Ko e Hā ʻa e Loí?

Ko e loi kotoa pē ko ha lea taʻemoʻoni, ka ʻoku ʻikai ko e lea taʻemoʻoni kotoa pē ko ha loi. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻOku fakamatalaʻi ʻe ha tikisinale ha loi ko “hano fakahaaʻi mālohi ʻo ha meʻa ʻoku ʻiloʻi pe tui ki ai ʻa e tokotaha leá ʻoku taʻemoʻoni fakataha mo e taumuʻa ke kākā.” ʻIo, ʻoku kau ki he loí ʻa e taumuʻa ke kākaaʻi ha taha. Ko ia ai, ke leaʻaki taʻefakakaukauʻi ha meʻa taʻemoʻoni—hangē ko hono ʻoange ki ha taha ha ngaahi moʻoniʻi meʻa pe fika taʻetotonu ʻi ha fehālaaki—ʻoku ʻikai tatau ia mo hono tala ha loí.

ʻIkai ngata aí, ʻoku fiemaʻu ke tau fakakaukau pe ko e tokotaha ʻokú ne ʻeke ha fakamatalá ʻoku ʻi ai haʻane totonu ki ha tali kakato. Hangē ko ení, tau pehē naʻe ʻeke ange kia Menifeleti ʻa e ngaahi fehuʻi tatau ʻe ha pule ʻo ha kautaha ʻe taha. ʻE moʻuaʻaki ʻe Menifeleti ke tala ange kiate ia ʻa e meʻa kotoa pē? ʻIkai ʻaupito. Koeʻuhi ʻoku ʻikai ha totonu ʻa e pulé ki he fakamatala ko iá, ne ʻikai moʻuaʻaki ʻe Menifeleti ke ne ʻoange ia. Ko e moʻoni, naʻa mo e tuʻunga ko ení, ʻe hala ke ne tala ha loi.

Ko e hā e fakatātā ne fokotuʻu ʻe Sīsū Kalaisi ʻi he meʻá ni? ʻI he taimi ʻe taha, naʻe talanoa ai ʻa Sīsū mo e faʻahinga naʻe ʻikai kau heʻene kau ākongá ʻa ia naʻa nau fakahāhā ʻa e mahuʻingaʻia heʻene ngaahi palani fonongá. “Ke ke hiki mei heni, ʻo mole ki Siutea,” ko ʻenau faleʻi ia kiate iá. Ko e hā e tali ʻa Sīsuú? “Mou ʻalu hake kimoutolu ki he katoanga [ʻi Selusalemá]: ʻe ʻikai te u ʻalu leva ki he katoanga ni; koeʻuhi kuo teʻeki kakato hoku taimi.” Taimi nounou mei ai, naʻe fononga ʻa Sīsū ki Selusalema ki he kātoangá. Ko e hā naʻá ne tali pehē aí? Naʻe ʻikai haʻanau totonu ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi fakaikiiki tonu ʻo e ngaahi feituʻu ʻokú ne ʻi aí. Ko ia lolotonga naʻe ʻikai leaʻaki ʻe Sīsū ʻa e meʻa taʻemoʻoni, naʻá ne ʻoange kia kinautolu ha tali ne ʻikai kakato koeʻuhi ke fakangata ai ʻa e maumau ʻe lava ke nau fai kiate ia pe ko hono kau muimuí. Naʻe ʻikai ko ha loi eni, he naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Pitá fekauʻaki mo Kalaisi: “Naʻe ʻikai te ne momoʻi fai ha angahala, pe ne ʻilo ha kākā ʻi hono fofonga.”—Sione 7:​1-13; 1 Pita 2:​22.

Fēfē ʻa Pita tonu? ʻI he pō naʻe puke ai ʻa Sīsuú, ʻikai naʻe loi tuʻo tolu ʻa Pita ʻo fakafisingaʻi naʻe ʻikai te ne ʻiloʻi ʻa Sīsū? ʻIo, naʻe tō ʻa Pita ʻi he manavahē tangatá peá ne loi. Ka naʻe vave ʻene “tangi mamahi” peá ne fakatomala, pea naʻe fakamolemoleʻi ʻene angahalá. ʻIkai ngata aí, naʻá ne ako mei heʻene fehālaakí. ʻI ha ngaahi ʻaho ki mui ai, naʻá ne lea fakahāhā ai fekauʻaki mo Sīsū pea fakafisi mālohi ke tuku ʻi he taimi naʻe fakamanamanaʻi ai ia ʻe he kau maʻu mafai Siu ʻi Selusalemá. Ko e moʻoni ko e holomui fakataimi ʻa Pitá mo e vave ʻene fakaakeaké ʻoku totonu ke hoko ko ha fakalototoʻa ia kia kitautolu kotoa, ʻa ia ʻoku lavangofua ke lōmekina ʻi ha mōmeniti ʻo e vaivaí pea humu ai ʻi he leá pe ʻi he ngāué.—Mātiu 26:​69-75; Ngāue 4:​18-20; 5:​27-32; Semisi 3:2.

ʻE Tuʻu Maʻu ʻa e Moʻoní ʻo Taʻengata

“Ko e tuʻu ʻa e ngutu lea moʻoni ʻe taʻengata: ka ko e ʻelelo loi ʻe ʻoua pe ke u kemo,” ko e fakamatala ia ʻa e Palovepi 12:19. ʻIo, ko e lea moʻoní ʻoku fakaʻilongaʻi ia ʻaki ʻa e tolonga mo e tuʻuloa. Pea ko e ngaahi vahaʻangatae fakaetangatá ʻoku tuʻumaʻu ange ia mo fakafiemālie ʻi he taimi ʻoku fili ai ʻa e kakaí ke nau leaʻaki ʻa e moʻoní pea ngāue ʻo fehoanaki mo iá. Ko e moʻoni, ko e lea moʻoní ʻoku hoko mai leva ai ʻa e ngaahi pale. ʻOku kau heni ha konisēnisi maʻa, ko ha ongoongo ʻoku lelei, mo e ngaahi vahaʻangatae mālohi ʻi he nofo malí, ʻi he fāmilí, ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi kaumeʻá ʻo aʻu ki he pisinisí.

ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e loí heʻikai lava ke ne matuʻuaki ʻa e ʻahiʻahí. Ko ha ʻelelo ʻoku lea loi ʻe lava ke kākā nai ʻi ha taimi, ka ko e taʻemoʻoní ʻoku ʻikai ke ikuna ia ʻi he lele lōloá. ʻIkai ko ia pē, ko Sihova ʻa e ʻOtua ʻo e moʻoní, kuó ne fokotuʻu ha taimi fakangatangata ki hono kātakiʻi ʻo e taʻemoʻoní mo kinautolu ʻoku nau pouaki ʻa e loí. ʻOku talaʻofa ʻa e Tohi Tapú ʻe tafiʻi ʻosi ʻe Sihova ʻa e tākiekina ʻa Sētane ko e Tēvoló, ʻa e tamai ʻo e loí, ʻa ia ʻokú ne takihalaʻi ʻa e māmani kotoa ʻoku nofoʻí. Kuo vavé ni ke fakangata ʻe Sihova ʻa e loí mo e faʻahinga kotoa ʻoku loí.—Fakahā 21:8.

He fakafiemālie ē ko ia ʻi he iku ʻo tuʻu maʻu ʻo taʻengata ʻa e “ngutu lea moʻoni”!

[Fakamatala ʻi lalo]

a ʻIkai ko hono hingoa totonú.

[Fakamatala ʻi he peesi 5]

Ko e taumuʻa mānumanú mo e siokitá ʻa e fakaueʻiloto ʻokú ne fakaʻaiʻai ʻa e kakai tokolahi ke nau loí

[Fakamatala ʻi he peesi 6]

Ko e loi kotoa pē ko ha lea taʻemoʻoni, ka ʻoku ʻikai ko e lea taʻemoʻoni kotoa pē ko ha loi

[Fakatātā ʻi he peesi 6]

Ko e hā ʻoku tau ako mei hono fakafisingaʻi ʻe Pita ʻa Kalaisí?

[Fakatātā ʻi he peesi 7]

Ko e leaʻaki ʻa e moʻoní ʻoku iku ia ki he ngaahi vahaʻangatae tuʻuloa mo fakafiemālie

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share