LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • bt vahe 4 p. 31-39
  • “Ongo Tangata Taʻeako mo Lāuvale”

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • “Ongo Tangata Taʻeako mo Lāuvale”
  • “Fai ha Fakamoʻoni Fakaʻāuliliki” Fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻIkai “ko ha Mālohi Pē ʻo Kimaua” (Ngāue 3:11-26)
  • “ʻE ʻIkai Lava ke Tuku ʻEma Lea” (Ngāue 4:1-22)
  • “Naʻa Nau Hiki . . . Hake Honau Leʻó ki he ʻOtuá” (Ngāue 4:23-31)
  • Fai ha Tali “ʻo ʻIkai ki he Tangatá, ka ki he ʻOtuá” (Ngāue 4:32–5:11)
  • Naʻá Ne Ako ʻa e Fakamolemolé mei he ʻEikí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
  • Hangē ko Pitá, ʻe Lava Ke Ke Kītaki
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2023
  • Tau Piki Maʻu ki Heʻetau Tui Maʻongoʻongá!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1997
  • Tokoni ke Ikuʻi Ai ʻEta Ilifiá
    Ako mei he Faiako Lahí
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
“Fai ha Fakamoʻoni Fakaʻāuliliki” Fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá
bt vahe 4 p. 31-39

VAHE 4

“Ongo Tangata Taʻeako mo Lāuvale”

ʻOku ngāue loto-toʻa ʻa e ongo ʻapositoló, pea ʻoku tāpuakiʻi kinaua ʻe Sihova

Makatuʻunga ʻi he Ngāue 3:1–5:11

1, 2. Ko e hā ʻa e mana naʻe fakahoko ʻe Pita mo Sione ʻo ofi ki he matapā ʻo e temipalé?

ʻOKU ulo hifo ʻa e laʻā ʻo e hoʻatā efiafí ki he fuʻu kakai ʻa ia ʻoku nau tuʻu takai holó. Ko e kau Siu anga-līʻoa fakalotú pea mo e kau ākonga ʻa Kalaisí ʻoku nau lue fakateholo atu ki he ʻēlia ʻo e temipalé. ʻOku vavé ni ke hoko ʻa e “houa lotú.”a (Ngā. 2:46; 3:1) ʻI he lotolotonga ʻo e fuʻu kakaí, ʻoku ngaʻunu māmālie atu ai ʻa Pita mo Sione ki he matapā temipale naʻe ui ko Masaní. ʻI he lolotonga ʻa e longolongoaʻa ʻa e fetalanoaʻakí pea mo e ongo ko ia ʻo e felueʻaki holo ʻa e ngaahi vaʻé, ʻoku kaila leʻo-lahi hake ha tangata kolekole matuʻotuʻa naʻe heke pē talu mei hono fanauʻí ʻo kole ki ha foaki ʻofa.​—Ngā. 3:2; 4:22.

2 ʻI he ofi mai ʻa Pita mo Sioné, ʻoku fai atu ʻe he tangata kolekolé ʻa ʻene kole paʻanga ko ia ʻokú ne faʻa faí. ʻOku tuʻu mai ʻa e ongo ʻapositoló, ʻo na maʻu ʻa e tokanga ʻa e tangata ko ʻeni ʻa ia ʻoku nofo atu mo e ʻamanakí. “Ko e silivá mo e koulá ʻoku ʻikai te u maʻu,” ko e lea ia ʻa Pitá, “ka ko e meʻa ʻoku ou maʻú ko e meʻa ia te u foaki atu kiate koé. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisi ko e Nāsaletí, tuʻu hake ʻo luelue!” Sioloto atu ki he fakatumutumu ʻa e fuʻu kakaí ʻi hono puke hake ʻe Pita ʻa e tangata heké ʻi hono nimá pea​—ko e fuofua taimi eni ʻi heʻene moʻuí​—ʻoku tuʻu hangatonu hake ai ʻa e tangatá! (Ngā. 3:6, 7) ʻE lava ke ke sioloto atu ki he sio fakamamaʻu hifo ʻa e tangatá ki hono ongo vaʻe kuo fakamoʻuí pea mo ʻene fai fakaalaala ko ia ʻa ʻene ngaahi ʻuluaki mangá? Tāneʻineʻi ke ne kamata punopuna holo mo ne fakahīkihikiʻi leʻo-lahi ʻa e ʻOtuá!

3. Ko e hā ʻa e meʻaʻofa taʻealafakatataua naʻe lava ke maʻu ʻe he tangata naʻe heke ki muʻá pea mo e fuʻu kakaí?

3 ʻOku lele atu ʻa e fuʻu kakai fiefiá kia Pita mo Sione ʻi he hala fakafale ʻo Solomoné. ʻI heni, ʻi he feituʻu tonu ko ia naʻe tuʻu ai ʻa Sīsū ʻo faiako ki muʻá, ʻoku fakamatalaʻi ange ai ʻe Pita kiate kinautolu ʻa e ʻuhinga moʻoni ʻo e meʻa ko ia ne toki hokó. (Sione 10:23) ʻOkú ne foaki ange ai ki he fuʻu kakaí pea mo e tangata naʻe heke ki muʻá ha meʻaʻofa ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi he silivá pe koulá. Ko e meʻaʻofa ko ʻení ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi hono ʻomai pē ʻa e tuʻunga moʻui leleí. ʻA ia ko e faingamālie ke fakatomala, ke tāmateʻi atu ʻenau ngaahi angahalá, pea ke hoko ko e kau muimui ʻo e “Fakafofonga Tefito ʻo e moʻuí” ʻa ia kuo fakanofo ʻe Sihová, ʻa Sīsū Kalaisi.​—Ngā. 3:15.

4. (a) Naʻe kamataʻi ʻe he fakamoʻui mahaki fakaemaná ʻa e tuʻu fehangahangai ko e hā? (e) Ko e hā ʻa e ongo fehuʻi te tau talí?

4 He ʻaho fakaofo moʻoni ē! Naʻe fakamoʻui fakaesino ha tokotaha pea ko eni kuó ne lava ʻo lue. Naʻe ʻoange ki ha toe toko laui afe kehe ʻa e faingamālie ke fakamoʻui fakalaumālie ai kinautolu koeʻuhí ke nau lava ʻo ʻaʻeva ʻo taau mo e ʻOtuá. (Kol. 1:9, 10) ʻIkai ngata aí, naʻe hanga ʻe he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he ʻaho ko iá ʻo kamataʻi ha tuʻu fehangahangai ʻi he vahaʻa ʻo e kau muimui mateaki ʻo Kalaisí pea mo e kakai maʻu mafai ʻa ia te nau feinga ke taʻofi kinautolu mei hono fakahoko ʻa e fekau ʻa Sīsū ke malangaʻi ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá. (Ngā. 1:8) Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he ngaahi founga naʻe ngāueʻaki pea mo e anga naʻe fakahāhā ʻe Pita mo Sioné​—“ko e ongo tangata taʻeako mo lāuvale”​—ʻi heʻena faifakamoʻoni ko ia ki he fuʻu kakaí?b (Ngā. 4:13) Pea ʻe lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ki he anga ʻo e fekuki ʻa e ongo tangatá ni mo e kau ākonga kehé pea mo e fakafepakí?

ʻIkai “ko ha Mālohi Pē ʻo Kimaua” (Ngāue 3:11-26)

5. Ko e hā ʻoku tau ako mei he anga ʻo e lea ʻa Pita ki he fuʻu kakaí?

5 Naʻe tuʻu ʻa Pita mo Sione ʻi he ʻao ʻo e fuʻu kakaí, mo na ʻiloʻi pē ko e niʻihi nai ai ne toki ʻosí ni atu pē ʻenau kalanga ke tautau ʻa Sīsū. (Mk. 15:8-15; Ngā. 3:13-15) Fakakaukau atu ki he loto-toʻa naʻe fakahāhā ʻe Pitá ʻi heʻene talaki loto-toʻa ko ia ʻo pehē ko e tangata heké naʻe fakamoʻui ia ʻi he huafa ʻo Sīsuú. Naʻe ʻikai ke toe fakavaivaiʻi ʻe Pita ia hono fakahaaʻi atu ʻa e moʻoní. Naʻá ne fakahalaiaʻi fakahangatonu ʻa e kaunga ko ia ʻa e fuʻu kakaí ki he pekia ʻa Kalaisí. Ka naʻe ʻikai ke tukulotoa ʻe Pita ha tāufehiʻa ki he kakai ko ʻení, he naʻa nau “fai ia ʻi he taʻeʻilo.” (Ngā. 3:17) Naʻá ne fakatangi kiate kinautolu ʻi he tuʻunga ko hono fanga tokoua pea naʻá ne tāfataha pē ki he ngaahi tafaʻaki lelei ʻo e pōpoaki ʻo e Puleʻangá. Kapau naʻa nau fakatomala pea tui kia Kalaisi, ʻe hoko mai kiate kinautolu “ʻa e ngaahi taimi ʻo e fakaivifoʻoú” meia Sihova. (Ngā. 3:19) ʻOku pehē pē ʻa e fiemaʻu kiate kitautolu ke tau loto-toʻa mo lea hangatonu ʻi he taimi ʻoku tau talaki ai ʻa e fakamaau ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku tuʻunuku maí. ʻI he taimi tatau, ʻoku ʻikai ʻaupito totonu ke tau hoko ʻo taʻemīngao, anga-fefeka, pe faifakamaau. ʻI hono kehé, ʻoku tau vakai ki he faʻahinga ʻoku tau malanga ki aí ko e faʻahinga ʻe ala lava ke hoko ko hotau fanga tokoua, pea hangē ko Pitá, ʻoku tau tāfataha pē ʻo tautefito ki he ngaahi tafaʻaki lelei ʻo e pōpoaki ʻo e Puleʻangá.

6. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Pita mo Sione ʻa e anga-fakatōkilaló mo e anga-fakanānaá?

6 Ko e ongo ʻapositoló ko e ongo tangata naʻe anga-fakanānā. Naʻe ʻikai te na pehē ko e tupu meiate kinaua ʻa e ngāue fakaemana naʻá na fakahokó. Naʻe pehē ʻe Pita ki he fuʻu kakaí: “Ko e hā ʻoku mou sio fakamamaʻu mai ai kiate kimaua ʻo hangē ia ko ha mālohi pē ʻo kimaua pe ko haʻama anga-līʻoa fakaʻotua kuó ma ʻai ai ia ke ne luelué?” (Ngā. 3:12) Naʻe ʻiloʻi ʻe Pita mo e kau ʻapositolo kehé ko ha faʻahinga lelei pē naʻa nau fakahoko ʻi heʻenau ngāue fakafaifekaú naʻe hoko iá koeʻuhí ko e mālohi ʻo e ʻOtuá, kae ʻikai ko haʻanautolú. Ko hono olá, naʻa nau anga-fakanānā ʻo tuku ʻa e kotoa ʻo e fakahīkihiki ʻo ʻenau ngaahi lavameʻá kia Sihova mo Sīsū.

7, 8. (a) Ko e hā ʻa e meʻaʻofa ʻe lava ke tau foaki ki he kakaí? (e) ʻOku anga-fēfē hono fakahoko ʻi he ʻahó ni ʻa e talaʻofa ʻo ha “toe fakafoki ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē”?

7 ʻOku fiemaʻu ke tau fakahāhā ʻa e anga-fakanānā meimei tatau ʻi heʻetau kau atu ko ia ʻi he ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ke fakaivia ʻe he laumālie ia ʻo e ʻOtuá ʻa e kau Kalisitiane ʻi onopōní ke nau fakahoko ha ngaahi fakamoʻui mahaki fakaemana. Neongo ia, ʻe lava ke tau tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau fakatupulekina ʻa e tui ki he ʻOtuá mo Kalaisi pea ke nau maʻu ʻa e meʻaʻofa tatau mo ia naʻe foaki ʻe Pitá​—ʻa ia ko e faingamālie ke fakamolemoleʻi ʻenau ngaahi angahalá pea ke hoko ʻo fakaivifoʻou ʻe Sihova. ʻI he taʻu taki taha, ʻoku tali ʻe he laui kilu ʻa e foaki ko ʻení pea nau hoko ko e kau ākonga ʻosi papitaiso ʻa Kalaisi.

8 Ko e moʻoni, ʻoku tau moʻui ʻi he taimi ʻo e “toe fakafoki ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē” ʻa ia naʻe lave ki ai ʻa Pitá. ʻI hono fakahoko ʻa e folofola ʻa ia “naʻe folofolaʻaki ʻe he ʻOtuá fakafou ʻi he ngutu ʻo ʻene kau palōfita māʻoniʻoni ʻo e kuonga muʻá,” naʻe fokotuʻu ai ʻa e Puleʻangá ʻi hēvani ʻi he taʻu 1914. (Ngā. 3:21; Saame 110:1-3; Tan. 4:16, 17) Taimi nounou pē mei ai, naʻe kamata tokangaʻi ai ʻe Kalaisi ha ngāue ʻo e toe fakafoki fakalaumālie ʻi he māmaní. Ko hono olá, kuo ʻomi ai ʻa e laui miliona ki ha palataisi fakalaumālie, ʻo nau hoko ai ko e kakai ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Kuo nau huʻi atu ʻa e angaʻitangata motuʻa mo fakameleʻí pea nau “kofuʻaki ʻa e angaʻitangata foʻou ʻa ia naʻe fakatupu ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo e ʻOtuá.” (ʻEf. 4:22-24) ʻI he hangē ko ia ko hono fakamoʻui ʻa e tangata heke kolekolé, ko e ngāue fakaofo ko ʻení kuo fakahoko ia, ʻo ʻikai ʻaki ʻa e ngaahi feinga fakaetangata, kae ʻaki ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá. ʻI he hangē ko Pitá, kuo pau ke tau ngāueʻaki loto-toʻa mo ola lelei ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ke akoʻi ʻa e niʻihi kehé. Ko ha faʻahinga lavameʻa pē ʻoku tau maʻu nai ʻi hono tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau hoko ko e kau ākonga ʻa Kalaisí ʻoku lavaʻi iá ʻaki ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá, kae ʻikai ko haʻatautolú.

“ʻE ʻIkai Lava ke Tuku ʻEma Lea” (Ngāue 4:1-22)

9-11. (a) Naʻe anga-fēfē ʻa e fakafeangai ʻa e kau taki Siú ki he pōpoaki ʻa Pita mo Sioné? (e) Ko e hā naʻe fakapapauʻi ʻe he ongo ʻapositoló ke na faí?

9 Ko e lea ʻa Pitá pea mo e punopuna mo e kaikaila ʻa e tangata ko ia naʻe heke ki muʻá, naʻá ne fakatupunga ha fuʻu vālautuʻu. ʻI he tali ki aí, ko e kapiteni ʻo e temipalé​—ʻa ia naʻe fakanofo ke ne tokangaʻi ʻa e tuʻunga malu ʻo e ʻēlia ʻo e temipalé​—pea mo e houʻeiki taulaʻeikí naʻa nau fakavave atu ke vakaiʻi. ʻOku ngalingali pē ko e kau tangatá ni ko e kau Sātusi, ʻa ia ko ha foʻi kulupu lotu mavahe tuʻumālie mo mālohi fakapolitikale ʻa ia ne nau ngāue ki he ngaahi vā fakakaumeʻa mo e kau Lomá, naʻa nau talitekeʻi ʻa e lao tala ngutu ʻa ia ne ʻofa uʻuuʻu ai ʻa e kau Fālesí, pea naʻa nau manumanukiʻi ʻa e tui ki he toetuʻú.c He matalili ē ko kinautolu ʻi heʻenau ʻiloʻi hake ko Pita ē mo Sione ʻi he temipalé, ʻokú na faiako loto-toʻa ʻo pehē naʻe toetuʻu ʻa Sīsū!

10 Naʻe lī ʻe he kau fakafepaki ʻitá ʻa Pita mo Sione ki pilīsone pea fau atu kinaua ki he ʻao ʻo e fakamaauʻanga māʻolunga faka-Siú ʻi he ʻaho hono hokó. Mei he anga ʻo e vakai ʻa e kau pule ʻulu-māʻolunga ko ʻení, ko Pita ia mo Sione ko e “ongo tangata taʻeako mo lāuvale” ʻa ia naʻe ʻikai te na maʻu ha totonu ʻe taha ke na faiako ʻi he temipalé. Naʻe ʻikai ke na ako kinaua ʻi ha faʻahinga ʻapiako fakalotu ʻiloa. Ka neongo ia, ko ʻena lea hangatonú mo ʻena tuipaú naʻá ne ʻai ai ʻa e fakamaauʻangá ke nau ofoofo ʻiate kinaua. Ko e hā naʻe fuʻu ola lelei pehē ai ʻa Pita mo Sioné? Ko e ʻuhinga ʻe taha koeʻuhí “naʻá na faʻa ʻia Sīsū.” (Ngā. 4:13) Naʻe faiako ʻa hona ʻEikí fakataha mo e mafai moʻoni, ʻo ʻikai hangē ko e kau sikalaipé.​—Māt. 7:28, 29.

11 Naʻe tuʻutuʻuni ʻa e fakamaauʻangá ki he ongo ʻapositoló ke tuku ʻena malangá. ʻI he sōsaieti ko iá, ko e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e fakamaauʻangá naʻe ʻi ai hono mafai lahi. ʻI he ngaahi uike pē ko ia ki muʻá, ʻi he taimi naʻe hā ai ʻa Sīsū ʻi he fakamaauʻanga tatau pē ko ʻení, naʻe fakahaaʻi ʻe hono kau mēmipá: “ʻOku tuha ia ke mate.” (Māt. 26:59-66) Neongo ia, naʻe ʻikai ke ilifia ai ʻa Pita ia mo Sione. ʻI heʻena tuʻu ʻi muʻa ʻi he kau tangata tuʻumālie, ako lelei, mo faitākiekina ko ʻení, naʻe fakahaaʻi taʻemanavahē kae anga-fakaʻapaʻapa ai ʻe Pita mo Sione: “Tatau ai pē pe ʻoku totonu ʻi he vakai mai ʻa e ʻOtuá ke ma fanongo kiate kimoutolu kae ʻikai ki he ʻOtuá, fai haʻamou fakamaau. Ka kiate kimaua, ʻe ʻikai lava ke tuku ʻema lea ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa kuó ma mamata mo fanongo ki aí.”​—Ngā. 4:19, 20.

KO E TAULAʻEIKI LAHÍ MO E HOUʻEIKI TAULAʻEIKÍ

Ko e taulaʻeiki lahí naʻá ne fakafofongaʻi ʻa hono kakaí ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. ʻI he ʻuluaki senituli T.S., naʻá ne toe hoko foki ko e ʻulu ia ʻo e Sanetalimí. Naʻe takatakai kiate ia ʻi he tuʻunga ko e kau taki ʻo e kau Siú ʻa e houʻeiki taulaʻeikí. Naʻe kau ki ai ʻa e kau taulaʻeiki lahi ki muʻá, ʻo hangē ko ʻĀnasí, pea mo e kau tangata matuʻotuʻa kehe ʻo e ngaahi fāmilí​—ko e ngaahi fāmili nai ʻe fā pe nima​—ʻa ia naʻe fili mei ai ʻa e kau taulaʻeiki lahí. “Ko e foʻi moʻoniʻi meʻa pē ko ia ʻo e kau ki ha taha ʻo e ngaahi fāmili tuʻu-ki-muʻá,” ko e tohi ia ʻa e mataotao ko Emil Schürer, “kuo pau pē naʻá ne ʻomi ha faʻahinga fakatuʻutuʻunga makehe” ʻi he lotolotonga ʻo e kau taulaʻeikí.

ʻOku fakahaaʻi ʻe he Folofolá ko e kau taulaʻeiki lahí naʻa nau ngāue ʻi he kotoa ʻo ʻenau moʻuí. (Nōm. 35:25) Kae kehe, lolotonga ʻa e vahaʻa taimi ko ia ʻoku kāpui ʻi he tohi ʻa Ngāué, ko e kau kōvana mo e ngaahi tuʻi Loma naʻa nau pule ʻi he malumalu ʻo e mafai ʻo Lomá naʻa nau fakanofo mo fakahifo ʻe kinautolu ʻa e kau taulaʻeiki lahí ʻo fakatatau pē ki honau lotó. Neongo ia, ʻoku hā ngali ko e kau pule pangani ko ení naʻa nau fili ʻa e faʻahinga ko ia naʻa nau fakanofó mei he laine ʻo e kau taulaʻeiki naʻe tukuʻau mai meia ʻĒloné.

12. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fakatupulekina ʻa e loto-toʻá mo e tuipaú?

12 ʻOku malava ke ke fakahāhā ʻa e loto-toʻa meimei tatau? ʻOku anga-fēfē hoʻo ongoʻí ʻi he taimi ʻokú ke maʻu ai ʻa e faingamālie ke faifakamoʻoni ki he kakai tuʻumālie, ako lelei, pe faitākiekina ʻi ho feituʻú? Fēfē kapau ʻoku manukiʻi koe ʻe he ngaahi mēmipa ho fāmilí, kaungāakó, pe kaungāngāué koeʻuhí ko hoʻo ngaahi tuí? ʻOkú ke ilifia ai? Kapau ko ia, ʻe lava ke ke ikuʻi ʻa e ngaahi ongoʻi peheé. ʻI he lolotonga ʻa e ʻi māmani ʻa Sīsuú, naʻá ne akoʻi ai ʻa e kau ʻapositoló ki he founga ke taukapoʻi ai ʻenau ngaahi tuí ʻi he loto-maʻu mo e anga-fakaʻapaʻapa. (Māt. 10:11-18) ʻI he hili ʻene toetuʻú, naʻe talaʻofa ai ʻa Sīsū ki heʻene kau ākongá ʻe hokohoko atu ʻene ʻiate kinautolú “ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo aʻu ki he fakaʻosiʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu lolotongá.” (Māt. 28:20) ʻI he malumalu ʻo e tataki ʻa Sīsuú, ʻoku akoʻi ai kitautolu ʻe he “tamaioʻeiki anga-tonu mo potó” ki he founga ke tau taukapoʻi ai ʻetau tuí. (Māt. 24:45-47; 1 Pita 3:15) ʻOku fakahoko eni fakafou ʻi he fakahinohino ʻi he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá, ʻo hangē Ko ʻEtau Moʻui Faka-Kalisitiané mo e Ngāue Fakafaifekaú, pea fakafou ʻi he ʻū tohi Fakatohitapú, ʻo hangē ko e ngaahi kupu “Tali ʻo e Ngaahi Fehuʻi Fakatohitapú” ʻi he uepisaiti jw.org. ʻOkú ke ngāue lelei ʻaki ʻa e ngaahi tokonaki ko ení? Kapau ʻokú ke fai pehē, ʻe fakalahi ai ʻa hoʻo loto-toʻá mo hoʻo tuipaú. Pea ʻi he hangē ko e kau ʻapositoló, ʻe ʻikai te ke tuku ha meʻa ʻe taha ke ne taʻofi koe mei hoʻo lea ʻo kau ki he ngaahi moʻoni fakalaumālie fakaofo kuó ke mātā mo fanongoá.

Ko ha tuofefine ʻokú ne faifakamoʻoni ki ha kaungāngāue lolotonga ʻenau mālōlō ʻo ipu kofí.

ʻOua naʻa tuku ha meʻa ʻe taha ke ne taʻofi koe mei hoʻo lea ʻo kau ki he ngaahi moʻoni fakalaumālie fakaofo kuó ke akó

“Naʻa Nau Hiki . . . Hake Honau Leʻó ki he ʻOtuá” (Ngāue 4:23-31)

13, 14. Kapau te tau fehangahangai mo ha fakafepaki, ko e hā ʻoku totonu ke tau faí, pea ko e hā hono ʻuhingá?

13 ʻI he hili pē ko ia hono tukuange ʻo Pita mo Sione mei hona tuku pōpulá, naʻá na fetaulaki mo e toenga ʻo e fakatahaʻangá. “Naʻa nau hiki fakataha hake honau leʻó ki he ʻOtuá” ʻo nau lotu ki ha loto-toʻa ke kei hoko atu ai pē ʻenau malangá. (Ngā. 4:24) Naʻe ʻiloʻi lelei ʻe Pita ʻa e fakavalevale ko ia ʻo e falala ki hoto mālohi fakafoʻituituí ʻi he feinga ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻI he ngaahi uike pē ko ia ki muʻá, naʻá ne tala ange ai kia Sīsū ʻi he loto-falala fakaekita: “Neongo ʻe tūkia kotoa ʻa e niʻihi ko ē ʻi he meʻa ʻe hoko kiate koé, ʻe ʻikai te u teitei tūkia au!” Kae hangē ko ia ko e tomuʻa tala ʻe Sīsuú, naʻe vave ʻa e tukulolo ʻa Pita ki he manavahē tangatá ʻo ne fakaʻikaiʻi ai ʻa hono kaungāmeʻá mo e faiakó. Kae kehe, naʻe ako ʻa Pita mei heʻene fehālākí.​—Māt. 26:33, 34, 69-75.

14 Ko e loto-fakapapaú ʻataʻatā pē ʻe ʻikai te ne fakaivia koe ʻi hoʻo fakahoko ʻa hoʻo ngāue kuo fekauʻi atu ke ke hoko ko ia ko ha fakamoʻoni ʻa Kalaisí. ʻI he taimi ʻoku feinga ai ʻa e kau fakafepakí ke maumauʻi ʻa hoʻo tuí pe feinga ke taʻofi koe mei he malangá, muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Pita mo Sioné. Lotu kia Sihova ki ha mālohi. Kumi ki he tokoni ʻa e fakatahaʻangá. Tala ki he kau mātuʻá mo e faʻahinga matuʻotuʻa kehé ʻa e ngaahi faingataʻa ʻokú ke fehangahangai mo iá. Ko e ngaahi lotu ʻa e niʻihi kehé ʻe lava ke hoko ia ko ha ivi tokoni mālohi.​—ʻEf. 6:18; Sēm. 5:16.

15. Ko e hā ʻe lava ai ke ʻoua ʻe loto-siʻi ʻa e faʻahinga ko ia naʻe ʻi ai ʻa e taimi ki muʻa naʻe tuku ai ʻenau malangá?

15 Kapau naʻe ʻi ai ha taimi ki muʻa naʻá ke tukulolo ai ki he tengé pea tuku ai ʻa hoʻo malangá ʻi ha vahaʻa taimi, ʻoua ʻe loto-siʻi. Manatuʻi, ko e kotoa ʻo e kau ʻapositoló naʻe tuku ʻenau malangá ʻi ha kiʻi vahaʻa taimi hili ko ia ʻa e pekia ʻa Sīsuú ka naʻe vave pē ʻenau toe longomoʻuí. (Māt. 26:56; 28:10, 16-20) ʻI he ʻikai ke tuku ʻa e ngaahi fehālaaki ʻi he kuohilí ke ne lōmia koé, ʻe lava nai ke ke ako mei he meʻa naʻá ke hokosiá pea ngāueʻaki ʻa e ngaahi lēsoni kuó ke ako mei aí ke fakaivimālohiʻi ʻa e niʻihi kehé?

16, 17. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he lotu naʻe fai ʻe he kau muimui ʻo Kalaisí ʻi Selusalemá?

16 Ko e hā ʻoku totonu ke tau lotu ʻo kolé ʻi he taimi ʻoku fakafeʻātungiaʻi ai kitautolu ʻe he kau maʻu mafaí? Kātaki ʻo fakatokangaʻi ange, naʻe ʻikai ke kole ʻa e kau ākongá ia ke nau hao mei he fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahí. Naʻa nau manatuʻi lelei ʻa e lea ʻa Sīsū: “Kapau kuo nau fakatangaʻi au, te nau fakatangaʻi mo kimoutolu foki.” (Sione 15:20) ʻI hono kehé, ko e kau ākonga mateaki ko ení naʻa nau kole kia Sihova ke ne “tokanga” ange muʻa ki he ngaahi fakamanamana ʻa e kau fakafepakí. (Ngā. 4:29) Naʻe hā māʻalaʻala ki he kau ākongá ʻa e tuʻungá ʻi hono fakalūkufuá, ʻo nau ʻiloʻi ko e fakatanga naʻa nau fehangahangai mo iá ko hono fakahoko moʻoni ia ʻo e kikité. Naʻa nau ʻiloʻi, ʻi he hangē pē ko hono akoʻi kinautolu ʻe Sīsū ke nau lotuʻakí, ko e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻe ‘fakahoko ia ʻi māmani,’ ʻo tatau ai pē pe ko e hā nai ʻa e lau ʻa e kau pule ʻa ia ko e koto tangata peé.​—Māt. 6:9, 10.

17 Koeʻuhí ke fakahoko ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, naʻe lotu ʻa e kau ākongá kia Sihova: “Tuku ki hoʻo kau tamaioʻeikí ke nau hanganaki lea loto-toʻa ʻaki ʻa hoʻo folofolá.” Ko e hā ʻa e tali naʻe fai mai leva ʻe Sihová? “Naʻe ngalulululu ʻa e feituʻu naʻa nau fakatahataha aí, pea naʻe fakafonu kotoa kinautolu ʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní pea nau lea loto-toʻa ʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá.” (Ngā. 4:29-31) ʻE ʻikai lava ʻe ha meʻa ʻe taha ke ne taʻofi ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá mei hono fakahokó. (ʻAi. 55:11) Tatau ai pē pe ko e hā hono lahi ʻene ngali taʻemalavá, tatau ai pē pe ʻoku mālohi fēfē ʻa e tokotaha fakafepakí, kapau te tau hiki hake hotau leʻó ki he ʻOtuá ʻi he lotu, ʻe lava ke tau fakapapauʻi te ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e mālohi ke tau kei hokohoko atu hono leaʻaki ʻene Folofolá fakataha mo e loto-toʻa.

Fai ha Tali “ʻo ʻIkai ki he Tangatá, ka ki he ʻOtuá” (Ngāue 4:32–5:11)

18. Ko e hā naʻe fefaiʻaki ʻe he kau mēmipa ʻo e fakatahaʻanga ʻi Selusalemá maʻá e tokotaha taki taha?

18 Ko e fakatahaʻanga naʻe toki fokotuʻu foʻou ʻi Selusalemá naʻe vave ʻene tupú ʻo laka hake ʻi he fuʻu kau mēmipa ʻe toko 5,000.d Neongo ʻa e kehekehe honau ngaahi puipuituʻá, ko e kau ākongá naʻa nau “loto-taha mo fakakaukau taha pē.” Naʻa nau hoko ʻo fāʻūtaha ʻi he ʻatamai tatau mo e fakakaukau tatau. (Ngā. 4:32; 1 Kol. 1:10) Naʻe fai ʻe he kau ākongá ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi he lotu pē kia Sihova ke ne tāpuakiʻi ʻenau ngaahi feingá. Naʻa nau fepoupouaki fakatouʻosi ʻi he tafaʻaki fakalaumālié, pea, ʻi he taimi naʻe fiemaʻu aí, ʻi he tafaʻaki fakamatelié. (1 Sio. 3:16-18) Ko e fakatātaá, ko e ākonga ko Siosifá, ʻa ia naʻe toe ui ʻe he kau ʻapositoló ko Panepasá, naʻá ne fakatau atu hano konga kelekele peá ne foaki taʻesiokita atu ʻa e totongí fakakātoa ki hono tokoniʻi ʻa e faʻahinga mei he ngaahi fonua mamaʻó ke nau toe nofo ʻo fuoloa atu ʻi Selusalema koeʻuhí ke nau lava ʻo ako ʻa e meʻa lahi ange fekauʻaki mo ʻenau tui foʻoú.

19. Ko e hā naʻe fakapoongi ai ʻe Sihova ʻa ʻAnanaia mo Sāfailá?

19 Ko ha ongo meʻa mali ko hona hingoá ko ʻAnanaia mo Sāfaila naʻá na fakatau atu foki mo kinaua ha konga ʻapi peá na foaki ai ha tokoni. Naʻá na fai ha fakangalingali ke pehē naʻá na foaki ʻa e totongí fakakātoa; kae kehe, naʻá na “tuku fakafufū ha konga ʻo e totongí.” (Ngā. 5:2) Naʻe taaʻi ʻe Sihova ʻa e ongo meʻa mali ko ení ʻo na mate, ʻo ʻikai koeʻuhí ko e ʻikai feʻunga ʻa e totongi naʻá na foakí, ka koeʻuhí ko e fakaueʻiloto naʻe faiʻaki ʻena foakí naʻe fulikivanu pea naʻá na kākā. Naʻá na “loi, ʻo ʻikai ki he tangatá, ka ki he ʻOtuá.” (Ngā. 5:4) ʻI he hangē ko e kau mālualoi naʻe fakahalaiaʻi ʻe Sīsuú, naʻe tokanga lahi ange ʻa ʻAnanaia mo Sāfaila ki he kumi lāngilangi mei he tangatá ʻi he hōifua ʻa e ʻOtuá.​—Māt. 6:1-3.

20. Ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni ʻoku tau ako ʻo fekauʻaki mo e foaki kia Sihová?

20 ʻI ha laumālie nima-homo ʻo hangē ko ia ko e kau ākonga faitōnunga ʻi Selusalema ʻi he ʻuluaki senitulí, ʻoku poupouʻi ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻe laui miliona he ʻahó ni ʻa e ngāue fakamalanga ʻi māmani lahí ʻaki hono fai ha ngaahi tokoni loto-fiefoaki. ʻOku ʻikai fakamālohiʻi ha taha ke ne ʻoatu hono taimí pe ko ʻene paʻangá ke poupouʻiʻaki ʻa e ngāue ko ení. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai fiemaʻu mai ʻe Sihova ke tau tauhi ange kiate ia ʻi he taʻefiefiefai pe ʻi hono kounaʻi. (2 Kol. 9:7) ʻI he taimi ʻoku tau fai ai ʻa e foakí, ʻoku mahuʻingaʻia ai ʻa Sihova, ʻo ʻikai ʻi he lahi ʻo e foakí, ka ʻi he fakaueʻiloto ʻoku faiʻaki ʻetau foakí. (Mk. 12:41-44) ʻE ʻikai ʻaupito te tau loto ke tau hangē ko ʻAnanaia mo Sāfailá, ʻo fakaʻatā ʻetau ngāue ki he ʻOtuá ke langaʻi ia ʻe he siokitá pe kumi lāngilangí. ʻI hono kehé, ʻi he hangē ko Pita, Sione mo Panepasá, fakatauange ke hoko maʻu pē ʻetau ngāue kia Sihová ʻo ueʻi ia ʻe he ʻofa moʻoni ki he ʻOtuá pea ki hotau kaungāfaʻahinga ʻo e tangatá.​—Māt. 22:37-40.

PITA​—MEI HE TOUTAÍ KI HE HOKO KO E ʻAPOSITOLO LONGOMOʻUI

ʻOku ʻiloʻi ʻa Pita ʻaki ʻa e ngaahi hingoa ʻe nima ʻi he Folofolá. ʻOku ʻiloʻi ia ko Simioni ʻi he lea faka-Hepeluú pea ko hono hoatatau faka-Kalisí ko e Saimone, pea ʻoku toe ʻiloʻi ia ko Pita pea ko hono hoatatau faka-Alameá ko e Kīfasi. ʻOku toe ʻiloʻi foki ʻa e ʻapositoló ʻaki ʻa e Saimone Pitá, ʻa ia ko hano fakatahaʻi ia ʻo ha ongo hingoa ʻe ua.​—Māt. 10:2; Sione 1:42; Ngā. 15:14.

Oku toʻo ʻe he ʻapositolo ko Pitá ha kato ika.

Naʻe mali ʻa Pita pea naʻá ne nofo ʻi hono ʻapí fakataha mo e faʻē ʻa hono uaifí pea mo e tokoua ʻo Pita. (Mk. 1:29-31) Ko iá ko ha tangata toutai ia mei Petesaita, ʻa ia ko ha kolo ʻi he tafaʻaki fakatokelau ʻo e Tahi Kālelí. (Sione 1:44) ʻI ha taimi ki mui ai naʻá ne nofo ofi atu ki ai, ʻi Kāpaneume. (Luke 4:31, 38) Ko e vaka ʻo Pitá naʻe tangutu ai ʻa Sīsū ʻi he taimi naʻá ne lea ai ki ha fuʻu kakai ʻa ia ne nau fakatahataha ʻi he matāfanga ʻo e Tahi Kālelí. Taimi nounou pē mei ai, ʻi he fakahinohino ʻa Sīsuú, naʻe toho mai ai ʻe Pita ha fuʻu potanga ika naʻe maʻu fakaemana. Naʻe tō tūʻulutui ʻa Pita ʻi he manavahē, ka naʻe tala ange ʻe Sīsū kiate ia: “Tuku e ilifiá. Mei he taimí ni ʻo faai atu te ke pō tangata moʻui.” (Luke 5:1-11) Naʻe toutai ʻa Pita fakataha mo hono tokoua ko ʻAniteluú, pea pehē foki kia Sēmisi mo Sione. Ko e foʻi toko fā kotoa ko iá naʻa nau liʻaki ʻenau pisinisi toutaí ʻi he taimi naʻa nau tali ai ʻa e fakaafe ʻa Sīsū ke nau hoko ko ʻene kau muimuí. (Māt. 4:18-22; Mk. 1:16-18) ʻI he taʻu nai ʻe taha ki mui ai, naʻe kau ʻa Pita ʻi he lotolotonga ʻo e toko 12 ʻa ia naʻe fili ʻe Sīsū ke hoko ko ʻene “kau ʻapositolo,” ʻa ia ʻoku ʻuhingá “ko e faʻahinga kuo fekauʻi atu.”​—Mk. 3:13-16.

Naʻe fili ʻe Sīsū ʻa Pita, Sēmisi, pea mo Sione ke nau ō fakataha mo ia ʻi ha ngaahi taimi makehe. Naʻa nau fakamoʻoni sio tonu ʻi he fakasinokehe ʻa Sīsuú, naʻa nau sio ʻi heʻene fokotuʻu hake ʻa e ʻofefine ʻo Siailosí, pea naʻa nau kaungāmamahi fakataha mo ia ʻi he ngoue ko Ketisemaní. (Māt. 17:1, 2; 26:36-46; Mk. 5:22-24, 35-42; Luke 22:39-46) Ko e toko tolu tatau pē ko iá, fakataha mo ʻAnitelū, naʻa nau fehuʻi kia Sīsū ʻo fekauʻaki mo e fakaʻilonga ʻo ʻene ʻi hení.​—Mk. 13:1-4.

Ko Pitá naʻe lea hangatonu, longomoʻui, pea naʻá ne loto-ʻoho ʻi he taimi ʻe niʻihi. ʻOku hā ngali naʻe faʻa ʻuluaki lea muʻomuʻa ia ʻi hono ngaahi kaungā-ʻapositoló. ʻOku lēkooti ʻe he Ngaahi Kōsipelí ʻa ʻene ngaahi leá ʻo faʻa lahi ange ia ʻi hono fakatahaʻi kotoa ʻa e ngaahi lea ʻa e kau ʻapositolo ʻe toko 11 ko ē. Naʻe fai ʻe Pita ha ngaahi fehuʻi lolotonga ia ʻa e fakalongo pē ʻa e niʻihi kehé. (Māt. 15:15; 18:21; 19:27-29; Luke 12:41; Sione 13:36-38) Ko ia ʻa e tokotaha naʻe ʻikai te ne loto ke fufulu ʻe Sīsū ʻa hono vaʻé, pea ʻi hono valokiʻi iá, naʻá ne kole kia Sīsū ke ne toe fufulu foki mo hono ongo nimá mo hono ʻulú!​—Sione 13:5-10.

Naʻe ueʻi ʻa Pita ʻe he ngaahi ongoʻi mālohi ke ne feinga ke fakalotoʻi ʻa Sīsū ʻo pehē ʻe ʻikai pau ia ke Ne faingataʻaʻia pea hoko ʻo tāmateʻi. Naʻe fakatonutonuʻi mālohi ia ʻe Sīsū koeʻuhi ko e foʻi fakakaukau hala ko iá. (Māt. 16:21-23) ʻI he lolotonga ʻa e pō fakaʻosi ʻo Sīsū ʻi he māmaní, naʻe fakahaaʻi ai ʻe Pita neongo ʻe liʻaki ʻe he kotoa ʻo e kau ʻapositolo kehé ʻa Sīsū, ʻe ʻikai ʻaupito ke fai pehē ia. ʻI he taimi naʻe puke pōpula ai ʻa Sīsū ʻe hono ngaahi filí, naʻe ueʻi ʻe he loto-toʻá ʻa Pita ke ne maluʻi ʻa Sīsū ʻaki ʻa e heletaá pea ki mui ai ke ne muimui ʻiate ia ʻo aʻu tonu ki he lotoʻā ʻo e taulaʻeiki lahí. Neongo ia, ʻikai fuʻu fuoloa mei ai, naʻe fakaʻikaiʻi tuʻo tolu ʻe Pita ʻa hono ʻEikí peá ne toki tangi mamahi ʻi heʻene ʻiloʻi hake ʻa e meʻa naʻá ne faí.​—Māt. 26:31-35, 51, 52, 69-75.

Taimi nounou pē ki muʻa ʻi he fuofua hā ʻa Sīsū ʻi he hili ʻene toetuʻú ki heʻene kau ʻapositoló ʻi Kālelí, naʻe fakahaaʻi ai ʻe Pita ko iá ʻe ʻalu ʻo toutai, pea naʻe kau atu ki ai mo e kau ʻapositolo kehé. ʻI hono fakatokangaʻi atu ʻa Sīsū ʻi he matātahí, naʻe loto-ʻoho ai ʻa Pita ʻo ne hopo ki tahi ʻo ne kakau ki ʻuta. ʻI he kai pongipongi ʻa ia ko e ika naʻe ngaohi ʻe Sīsū maʻa ʻene kau ʻapositoló, naʻe ʻeke ai ʻe Sīsū kia Pita pe ʻokú ne ʻofa ʻiate ia ʻo lahi hake ʻi he “ngaahi meʻá ni”​—ʻa ia, ko e ngaahi mataʻiika naʻe ʻi honau ʻaó. Naʻe fakaʻaiʻai ʻe Sīsū ʻa Pita ke ne fili ke muimui taimi-kakato ʻiate ia kae ʻikai ko e tuli ki ha ngāue fakamatelie, ʻo hangē ko ia ko e pisinisi toutaí.​—Sione 21:1-22.

ʻI he 62-64 T.S. nai, naʻe malangaʻi ai ʻe Pita ʻa e ongoongo leleí ʻi Pāpilone, ko ʻIulaki ia ʻi onopōní, ʻa ia naʻe tokolahi ai ʻa e kau Siú. (1 Pita 5:13) ʻI Pāpilone, naʻe faʻu ai ʻe Pita ʻa e ʻuluaki tohí pea ʻoku ngalingali pē naʻe kau ai mo hono ua ʻo e ongo tohi fakamānavaʻi ʻe ua ko ia ʻoku uiʻaki hono hingoá. Naʻe “fakaivia” ʻe Sīsū ʻa Pita, ʻo ne ʻai ia ke ne “hoko ko e ʻapositolo ki he faʻahinga ʻoku kamú.” (Kal. 2:8, 9) ʻI he manavaʻofa mo e longomoʻui, naʻe fakahoko ai ʻe Pita ʻa e ngāue naʻe vaheʻi angé.

SIONE​—KO E ĀKONGA NAʻE ʻOFA AI ʻA SĪSUÚ

Ko e ʻapositolo ko Sioné ko ha foha ia ʻo Sēpeti pea ko e tokoua ʻo e ʻapositolo ko Sēmisí. ʻOku ngalingali ko e hingoa ʻo ʻene faʻeé ko Sālome, ʻa ia ko e tokoua nai ʻo Mele, ko e faʻē ʻa Sīsuú. (Māt. 10:2; 27:55, 56; Mk. 15:40; Luke 5:9, 10) Ko ia ko Sioné ko ha kāinga nai ia ʻo Sīsū. Ko e fāmili ʻo Sioné ʻoku hā ngali naʻa nau tuʻumālie fakamatelie. Ko e pisinisi toutai ʻa Sēpetí naʻe lahi feʻunga ia ʻo ngāue ai ha kau tangata ngāue totongi. (Mk. 1:20) Naʻe fononga fakataha ʻa Sālome mo Sīsū, peá ne ngāue fakaetauhi kiate ia ʻi he taimi naʻá ne ʻi Kāleli aí, pea ki mui ai naʻá ne ʻomi ha ngaahi sipaisi ke teuteu ʻaki ʻa e sino ʻo Sīsuú ki hono tanú. (Mk. 16:1; Sione 19:40) Ngalingali naʻe ʻi ai ha ʻapi tonu pē ia ʻo Sione.​—Sione 19:26, 27.

ʻOku toʻo ʻe he ʻapositolo ko Sioné ha takainga tohi.

ʻOku pau pē ko Sioné ko e ākonga ia ʻa Sione ko e Faipapitaisó ʻa ia naʻá ne tuʻu fakataha mo ʻAnitelū ʻi he taimi naʻe sio ai ʻa Sione ko e Faipapitaisó kia Sīsū peá ne pehē: “Vakai, ko e Lami ē ʻa e ʻOtuá!” (Sione 1:35, 36, 40) ʻI he hili ʻa e fakafeʻiloaki ko ení, ʻoku hā mahino naʻe fononga fakataha ʻa Sione ko e foha ʻo Sēpetí mo Sīsū ki Kena pea naʻá ne hoko ko ha fakamoʻoni sio tonu ʻi he ʻuluaki mana ʻa Sīsuú. (Sione 2:1-11) Ko e tuʻunga māʻalaʻala mo e fakaikiiki ʻa ia ʻoku fakamatalaʻiʻaki ʻe Sione ʻa e ngāue ki mui ai ʻa Sīsū ʻi Selusalema, Samēlia, mo Kālelí ʻoku fakahuʻunga mai ai ko e tokotaha hiki Kōsipelí ni ʻoku pau pē naʻá ne toe fakamoʻoni sio tonu ʻi he ngaahi meʻa ko ení. Ko e loto-vēkeveke ko ia ʻa Sione​—hangē ko Sēmisi, Pita mo ʻAnitelū​—ʻo ne liʻaki ʻa ʻene ʻū kupengá, vaká mo ʻene maʻuʻanga moʻuí ʻi he taimi naʻe ui ai ia ʻe Sīsū ke ne muimui ʻiate iá ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻa e tui ʻa Sioné.​—Māt. 4:18-22.

ʻOku ʻikai ke hā tuʻu-ki-muʻa ʻa Sione ia ʻo hangē ko Pitá ʻi he ngaahi fakamatala Kōsipelí. Kae kehe, naʻe kau mo Sione ʻi hono maʻu ha angaʻitangata longomoʻuí, ʻo fakamoʻoniʻi ia ʻi he toe hingoa ko ia ʻe taha naʻe ʻoange ʻe Sīsū kiate ia pea mo hono tokoua ko Sēmisí​—ko e Poanesi, ʻa ia ʻoku ʻuhingá ko e “Ongo Foha ʻo Fatulisi.” (Mk. 3:17) ʻI he kamata maí, naʻe feinga ʻa Sione ki he tuʻunga tuʻu-ki-muʻá, ʻo aʻu moʻoni ki he tuʻunga ʻo ne hanga ai mo hono tokouá ʻo fakaʻaiʻai ʻa ʻena faʻeé ke kole kia Sīsū ke ne ʻoange ki hono ongo fohá ha ongo tuʻunga makehe ʻi hono Puleʻangá. Neongo naʻe siokita ʻa e holi ko ení, naʻe toe hoko foki ia ko e fakamoʻoni ki heʻena tui ki he tuʻunga moʻoni ʻo e Puleʻangá. Ko e kumi tuʻunga ʻa e ongo tautehiná naʻe ʻoange ai kia Sīsū ʻa e faingamālie ke ne fai ai ʻa e enginaki ki heʻene kau ʻapositoló kotoa ʻo fekauʻaki mo e fiemaʻu ko ia ke anga-fakatōkilaló.​—Māt. 20:20-28.

Naʻe fakahāhā ʻe Sione ʻa ʻene maʻu ha ʻulungaanga mālohí ʻi he taimi naʻá ne feinga ai ke taʻofi ha tangata, ʻa ia naʻe ʻikai ko ha tokotaha muimui ʻo Sīsū, mei heʻene kapusi tēmeniō ʻi hono huafá. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe mateuteu ai ʻa Sione ke ui ke ʻalu hifo ha afi mei langi ke fakaʻauha ai ʻa e kakai ʻo ha kolo Samēlia ʻa ia naʻa nau fakataʻetaʻetokanga ʻi he taimi naʻe fekauʻi atu ai ʻe Sīsū ha kau talafekau ke nau fai ha teuteu maʻaná. ʻI he ongo fakafeangai ko ení, naʻe valokiʻi ai ʻe Sīsū ʻa Sione. ʻOku hā mahino, ʻi he faai atu ʻa e taimí, naʻe maʻu ai ʻe Sione ʻa e mafamafatatau mo e meesi ʻa ia ʻoku hā ngali naʻe ʻikai te ne maʻu ki muʻá. (Luke 9:49-56) Kae kehe, neongo ʻene ngaahi tōnounoú, ko Sione ʻa e “ākonga naʻe ʻofa ai ʻa Sīsuú.” Ko ia ai, ʻi he ʻamanaki ke pekia ʻa Sīsuú, naʻá ne tuku atu ʻa ʻene faʻeé tonu, ʻa Mele, ke tokangaʻi ʻe Sione.​—Sione 19:26, 27; 21:7, 20, 24.

Naʻe moʻui fuoloa ange ʻa Sione ʻi he kau ʻapositolo kehé, ʻo hangē pē ko ia naʻe kikiteʻi ʻe Sīsū ʻe hokó. (Sione 21:20-22) Naʻe tauhi faitōnunga ʻa Sione kia Sihova ʻi he taʻu nai ʻe 70. ʻI he ofi ke ngata ʻa ʻene moʻuí, lolotonga ʻa e pule ʻa e ʻEmipola Loma ko Tomitianí, naʻe fakaheeʻi ai ʻa Sione ki he motu ko Pātimosí koeʻuhi ko ʻene ‘lea fekauʻaki mo e ʻOtuá mo ʻene fakamoʻoni fekauʻaki mo Sīsuú.’ ʻI ai, ʻi he 96 T.S. nai, naʻe maʻu ai ʻe Sione ʻa e ngaahi vīsone ʻa ia naʻá ne lēkooti ʻi he tohi ʻa Fakahaá. (Fkh. 1:1, 2, 9) ʻOku pehē ʻe he talatukufakaholó ʻi he hili ko ia ʻa hono tukuangé, naʻe ʻalu ai ʻa Sione ki ʻEfesō, ʻa ia naʻá ne hiki ai ʻa e Kōsipeli ʻoku uiʻaki ʻa hono hingoá pea mo e ngaahi tohi ʻoku ʻiloa ko e 1, 2, mo e 3 Sioné, pea naʻá ne mate ʻi ʻEfesō ʻi he taʻu 100 T.S. nai.

a Ko e ngaahi lotú naʻe fai fakataha ia ʻi he temipalé pea mo e ngaahi feilaulau ʻi he pongipongí mo e efiafí. Ko e feilaulau efiafí naʻe fai ia ʻi he “houa hono hivá,” pe tolú efiafi nai.

b Sio ki he ongo puha “Pita​—Mei he Toutaí ki he Hoko ko e ʻApositolo Longomoʻui” mo e “Sione​—Ko e Ākonga Naʻe ʻOfa Ai ʻa Sīsuú.”

c Sio ki he puha “Ko e Taulaʻeiki Lahí mo e Houʻeiki Taulaʻeikí.”

d Ko e kau Fālesi pē nai ʻe toko 6,000 pea mo ha kau Sātusi tokosiʻi naʻe ʻi Selusalema ʻi he 33 T.S. ʻOku fakahaaʻi nai ʻe he meʻá ni ʻa e toe ʻuhinga ʻe taha naʻe fakautuutu ai ʻa e ongoʻi ʻe he ongo kulupú ni kuo fakamanamanaʻi kinautolu ʻe he ngaahi akonaki ʻa Sīsuú.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share