Nofo Ofi kia Sihova
“Fai mau o fakakukafi [kītaki, “NW”] i he lotu.”—LOMA 12:12, PM.
1. Ko e hā ʻa e finangalo ʻo Sihová ʻo fekauʻaki mo e lotu, pea ko e hā ʻa e fakalototoʻa naʻe fai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻo kau ki he lotu?
KO SIHOVÁ “ko e ʻOtua ʻoku ʻa ʻEne ʻAfio ʻa e fakaʻamanaki” ki he kotoa ʻo ʻene kakai angatonu. ʻI hono tuʻunga ko “Tokotaha-fanongo ki he lotu,” ʻokú ne fanongo mai ki heʻenau ngaahi kole ki he tokoni ke maʻu ʻa e ʻamanaki fiefia kuó ne fokotuʻu kiate kinautolú. (Loma 15:13; Sāme 65:2, NW) Pea fakafou ʻi heʻene Folofolá, ko e Tohitapú, ʻokú ne fakalototoʻaʻi kotoa ai ʻa ʻene kau sevāniti ke nau haʻu kiate ia ʻi ha taimi pē te nau loto ki aí. He ʻokú ne ʻi ai maʻu ai pē, mo finangalo ke maʻu ʻenau ngaahi tokanga tefito ʻi he lotó. Ko hono moʻoní, ʻokú ne fakalototoʻaʻi kinautolu ke “kītaki ʻi he lotu” mo “lotu taʻetuku.”a (Loma 12:12 NW; 1 Tesalonaika 5:17) Ko e finangalo ia ʻo Sihová ki he kau Kalisitiane kotoa pē ke nau toutou ui kiate ia ʻi he lotu, ʻo fakahā honau loto kotoa kiate ia pea fai ʻeni ʻi he huafa ʻo hono ʻAlo ʻofaʻangá, ko Sīsū Kalaisi.—Sione 14:6, 13, 14.
2, 3. (a) Ko e hā naʻe ekinaki ai ʻe he ʻOtuá ke tau “kītaki ʻi he lotu”? (e) Ko e hā ʻa e fakapapau ʻoku tau maʻu ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtua ke tau lotuʻakí?
2 Ko e hā ʻoku ʻomai ai ʻe he ʻOtua ʻa e ekinaki ko ʻení? Koeʻuhi ko e ngaahi faingataʻá mo e ngaahi fatongia ʻo e moʻuí ʻe malava ke nau fakamafasiaʻi kitautolu ʻo fuʻu lahi pea ngalo ai ke tau fai ha lotu. Ko ʻetau ngaahi palopalemá ʻe lava nai ke fōngia ai kitautolu mo fakatupunga ke mole ʻa e fiefia ʻi he ʻamanaki pea tuku ai hono fai ʻo e lotú. Koeʻuhi ʻoku hoko ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu ha ngaahi fakamanatu ke fakalototoʻaʻi kitautolu ke tau lotu pea ke tau ʻunuʻunu ke ofi ki he maʻuʻanga tokoní mo e fiemālié, ko hotau ʻOtua ko Sihová.
3 Naʻe tohi ʻe he ākonga ko Sēmisí: “ʻUnuʻunu atu ki he ʻOtua, pea ʻe ʻunuʻunu mai ia kiate kimoutolu.” (Sēmisi 4:8) ʻIo, ko e ʻOtuá ʻoku ʻikai ke fuʻu māʻolunga pea ʻikai ke fuʻu mamaʻo ke ne fanongoa mai ʻetau ngaahi lea ʻoku fai kiate iá, neongo hotau tuʻunga ko e faʻahinga ʻo e tangata taʻehaohaoá. (Ngāue 17:27) ʻIkai ko ia pē, ʻoku ʻikai te ne taʻehohaʻa mo taʻetokanga. ʻOku pehē ʻe he tokotaha-tohi-sāmé: “Ko e fofonga ʻo Sihova ʻoku lalama ki he kau maʻoniʻoni, pea ʻoku ne fakaongo ke maʻu ʻenau tangi.”—Sāme 34:15; 1 Pita 3:12.
4. ʻOku fēfē hono fakatātaaʻi ʻa e anga ʻo e tokanga mai ʻa Sihova ki he lotú?
4 ʻIo, ʻoku tokanga mai ʻa Sihova ki he lotú. Te tau malava ke fakatatau ʻeni ki ha fakatahataha ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e kakai ʻoku nau fetalanoaʻaki fakataha. ʻOkú ke kau aí, ʻo ke fanongo ki he ngaahi lea ʻa e niʻihi kehé. Ko ho tuʻunga ʻokú ke ʻi aí ko ha tokotaha ke fakafanongo. Pea hanga mai ha taha kiate koe, ʻo leaʻaki ho hingoá, pea fakahanga ʻene ngaahi lea kiate koe. Te ne puke heni hoʻo tokanga ʻi ha founga makehe. ʻOku faitatau ia, ko e ʻOtuá ʻoku tokanga maʻu pē ki hono kakaí, pe ko e fē pē ha feituʻu ʻoku nau ʻi ai. (2 Kalonikali 16:9; Palōvepi 15:3) Ko ia ʻokú ne fanongo ki heʻetau ngaahi leá, pea ʻokú ne maluʻi mo mahuʻingaʻia ʻiate kitautolu. Kaekehe, ʻi heʻetau ui ki hono huafá ʻi he lotu, ʻoku tokanga mai ia kiate kitautolu, pea ʻokú ne toki hanga kiate kitautolu ʻi he founga pau. ʻI hono mālohí, ʻe malava ai ʻe Sihova ke ne ʻilo mo tatae ʻa e ngaahi kole ʻa e tangata ʻoku ʻikai te ne leaʻaki mei he tuʻunga lilo ʻo hono lotó mo ʻene fakakaukaú. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu te ne ʻunuʻunu ke ofi kiate kinautolu kotoa pē ʻoku ui ki hono huafa ʻi he loto-totonu mo fekumi ke nofo ofi kiate iá.—Sāme 145:18.
Tali ʻo Fakatatau ki he Taumuʻa ʻa e ʻOtuá
5. (a) Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fakahā ʻo kau ki heʻetau ngaahi lotú ʻi he akonaki ke “kītaki ʻi he lotu”? (e) ʻOku fēfē hono tali ʻe he ʻOtua ʻa e ngaahi lotú?
5 Ko e akonaki ke kītaki ʻi he lotú ʻokú ne fakahā ʻoku fakangofua nai ʻe Sihova ʻi ha ngaahi taimi ke tau toutou lotu ʻo kau ki ha faʻahinga meʻa ʻi ha vahaʻa taimi ki muʻa ia pea toki hā mai ʻene talí. Te tau hoko nai ʻo ongosia ʻi he kole ki he ʻOtuá ki ha lelei pe ko e ʻofa ʻa ia ʻe hā ngali ʻoku fiemaʻu ka ʻoku fuoloa hono toloí. Ko ia, ʻoku kōlenga mai ʻe he ʻOtua ko Sihová kiate kitautolu ke ʻoua te tau hehema ki he faʻahinga meʻa peheé kae fai maʻu pē ʻa e lotu. ʻOku totonu ke hokohoko atu ʻa e kole kiate iá ʻo kau ki he meʻa ʻoku tau loto-moʻua ki ai, ʻo falala moʻoni ʻokú ne ʻapasia ki heʻetau lotú pea te ne fakahoko ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu moʻoní kiate kitautolu. ʻOku ʻikai ke veiveiua ʻoku hanga ʻe he ʻOtua ko Sihova ʻo ʻai ke palanisi ʻetau kolé ke fakatatau ki heʻene taumuʻá. Ko e fakatātaá, ʻe uesia nai ha niʻihi kehe ʻi he meʻa ʻoku tau kole. Te tau malava ke fakatatau ʻa e meʻá ki ha tamai naʻe kole ange ʻe hono foha kiate ia ha pasikala. ʻOku ʻilo ʻe he tamaí kapau te ne fakatau ha pasikala ki hono foha ko iá, ʻe toe fiemaʻu ʻe hono foha ʻe tahá ha pasikala kiate ia foki. Koeʻuhi ko e taha ʻo hono fohá ʻoku fuʻu kei siʻi nai ke heka pasikala, ʻe fakakaukau nai ʻa e tamaí ke ʻoua ʻe fakatau ha pasikala ʻi he taimi ko ia. ʻI he meʻa faitatau, ʻi he maama ʻo ʻene taumuʻá mo e taimi ke fakahoko ʻa e ngaahi meʻá, ko ʻetau Tamai fakahēvaní te ne fakapapauʻi ʻa e meʻa moʻoni ʻoku lelei taha kiate kitautolú pea mo e niʻihi kehé.—Sāme 84:8, 11; fehoanaki mo Hapakuke 2:3.
6. Ko e hā ʻa e fakatātā naʻe fai ʻe Sīsū ʻo kau ki he lotú, pea ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fakahā ʻi he kītaki ʻi he lotú?
6 ʻOku taau ke tokangaʻi ʻa e fakatātā naʻe tala ʻe Sīsū ʻo kau ki he fiemaʻu ʻa ʻene kau ākongá ke “lotu mau ai be . . . bea oua naa fiu.” Ko ha uitou, ʻa ia naʻe ʻikai ke malava ke maʻu ʻa e fakamaau totonu, naʻe kītaki ʻi heʻene kole ki he fakamaau ko e tangata kaeʻoua kuó ne toki maʻu ʻa e fakamaau totonu. Naʻe tānaki atu ʻe Sīsū: “Bea e ikai fakamāu e he Otua a hono kakai oona kuo fili?” (Luke 18:1-7, PM) Ko e kītaki ʻi he lotú ʻoku fakahā ai ʻetau tuí, ʻetau falala kia Sihová, ko ʻetau loto ke nofo ofi kiate ia pea fai ʻetau kolé, pea tuku hono tali kiate ia.—Hepelū 11:6.
Ngaahi Faʻifaʻitakiʻanga ʻo e Nofo Ofi kia Sihová
7. ʻE malava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ki he tui ʻa ʻĒpelí ʻi he nofo ofi kia Sihová?
7 ʻOku lahi ʻaupito hono fakahā ʻi he Tohitapu ʻa e ngaahi fakamatala ʻo kau ki he ngaahi lotu naʻe fai ʻe he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá. Ko e ngaahi meʻá ni “naʻe tohi moʻotau akonekina; koeʻuhi ko e meʻa ʻi he fakakataki mo e poupou ʻoku fai ʻe he folofola ke tau maʻu ai ʻa e ʻamanaki lelei.” (Loma 15:4) ʻE ʻai ke mālohi ange ʻetau ʻamanakí ʻi heʻetau fakakaukau atu ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻo kinautolu naʻa nau nofo ofi kia Sihová. Naʻe foaki ʻe ʻĒpeli ʻa e feilaulau naʻe tali lelei ʻe he ʻOtuá, pea neongo ʻoku ʻikai ke fakahā naʻe fai haʻane lotú, ʻoku ʻikai ke toe veiveiua naʻá ne tautapa ʻi he lotu kia Sihova ke tali ʻa e feilaulau naʻá ne faí. ʻOku lea ʻa e tohi Hepelū 11:4 ʻo pehē: “Ko tui naʻe ʻatu ki he ʻOtua ʻe ʻEpeli ha feilaulau, ʻo lelei hake ʻi haʻa Keini; ʻio, ko ia ia naʻe fakamoʻoni ai maʻana ʻoku ne maʻoniʻoni.” Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻĒpeli ʻa e talaʻofa ʻa e ʻOtua ʻi he Sēnesi 3:15, ka ʻi hono fakafehoanaki ia mo e meʻa kuo tau ʻilo ʻe kitautolu he taimi ní, naʻe siʻisiʻi ʻene ʻilo. Ka, naʻe ngāue ʻa ʻĒpeli ʻo fakatatau mo e ʻilo ko ia naʻá ne maʻú. Ko ia ʻi he ʻahó ni, ko ha faʻahinga ʻo kinautolu ʻoku nau mahuʻingaʻia foʻou ʻi he moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻoku teʻeki ai ke lahi ʻenau ʻilo, ka ʻoku nau lotu pea ngāue fakapotopotoʻaki ʻa e ʻilo ʻoku nau maʻú, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe ʻĒpelí. ʻIo, ʻoku nau ngāue ʻi he tui.
8. Ko e hā ʻoku tau malava ai ke ʻilo pau naʻe nofo ofi ʻa ʻĒpalahame kia Sihová, pea ko e hā ʻa e fehuʻi ʻoku totonu ke tau ʻeke hifo kiate kitautolú?
8 Ko e sevāniti angatonu ʻe taha ʻa e ʻOtua ko ʻĒpalahamé, “ko e tamai ʻanautolu kotoa pe ʻoku tui.” (Loma 4:11) ʻI he ʻahó ni, ʻo lahi ange ʻi ha toe taimí, ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu ke mālohi ʻa ʻetau tuí, ʻoku fiemaʻu ke tau lotu ʻi he tui, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe ʻĒpalahamé. ʻOku pehē ʻe Sēnesi 12:8 naʻá ne langa ʻa e ʻōlita “kia Sihova, pea ne fai ai ʻa e lotu ki he huafa ʻo Sihova.” Naʻe ʻilo ʻe ʻĒpalahame ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá peá ne ngāueʻaki ia ʻi he lotú. Naʻá ne kītaki loto-totonu ʻi he lotú, ʻo ui “ki he huafa o Jihova, koe Otua taegata.” (Sēnesi 13:4; 21:33, PM) Naʻe tautapa ʻa ʻĒpalahame ki he ʻOtuá ʻi he tui ʻa ia naʻá ne hoko ʻo ongoongoa ai. (Hepelū 11:17-19) Naʻe tokoni ʻa e lotu ʻa ʻĒpalahame ke ne hokohoko atu ke fiefia lahi ʻi he ʻamanaki ki he Puleʻangá. ʻOku tau muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻĒpalahamé ke kītaki ʻi he lotú?
9. (a) Ko e hā ʻoku ʻaonga lahi ai ʻa e ngaahi lotu ʻa Tēvitá ki he kakai ʻa e ʻOtua ʻi he ʻaho ní? (e) Ko e hā ʻe iku ki ai ʻi heʻetau lotú ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Tēvita ke nofo ofi kia Sihová?
9 Naʻe tuʻu-ki-muʻa ʻa Tēvita ʻi he kītaki ʻi he lotu, pea ʻoku fakahā ʻi heʻene ngaahi sāmé ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke kau ki he ngaahi lotú. Ko e fakatātaá, ʻe lava ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtua ke nau lotu totonu ki he ngaahi meʻa ʻo hangē ke fakamoʻui pe fakahaofi (Sam 3:7, 8; 60:5), tataki (Sam 25:4, 5), maluʻi (Sam 17:8), fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi angahala (Sam 25:7, 11, 18), mo e loto-maʻa (Sam 51:10). ʻI he ongoʻi faingataʻaʻia ʻa Tēvitá, naʻá ne lotu: “Fakafiefiaʻi ʻa e loto ʻo hoʻo tamaioʻeiki.” (Sam 86:4) Te tau lava ʻo lotu anga-tatau ke fiefia ʻa e lotó, ʻi he ʻilo ko e finangalo ia ʻo Sihová ke tau fiefia ʻi heʻetau ʻamanaki. Naʻe nofo ofi ʻa Tēvita kia Sihova mo ne lotu: “Ko hoku laumalie kuo ne molomolomuivaʻe atu, pea pukepuke au ʻe ho nima toʻomataʻu.” (Sam 63:8) Te tau nofo ofi kia Sihová, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Tēvitá? Kapau te tau fai pehē, te ne poupouʻi kitautolu foki.
10. Ko e hā ʻa e fakakaukau hala naʻe maʻu ʻe he tangata-tohi-sāme ko ʻĒsafé ʻi he tuʻunga ʻe taha, ka ko e hā ʻa e meʻa naʻá ne toki ʻilo ki aí?
10 Kapau te tau nofo ofi kia Sihova, ʻoku fiemaʻu ke ʻoua te tau meheka ki he tuʻunga ʻo e kau anga-fulikivanú koeʻuhi ko e ʻikai te nau loto-hohaʻa pea mo ʻenau moʻui fiemālie fakamatelie. ʻI he tuʻunga ʻe taha naʻe ongoʻi ʻe he tangata-tohi-sāme ko ʻĒsafe naʻe ʻikai ke ʻi ai hano ʻaonga ʻo e fai tauhi kia Sihová, he ko e kau anga-fulikivanú “ʻoku nau tuʻumalie ai pe.” Ka naʻá ne fakatokangaʻi naʻe hala ʻene fakakaukaú pea ko ia ko e kau anga-fulikivanu ʻoku nau ʻi “he ngaahi potu ʻoku hekengofua.” Naʻá ne ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai mo ha meʻa ʻe lelei ange ka ko e nofo ofi kia Sihová, peá ne fakahā ia ki he ʻOtua ʻi he foungá ni: “Ka ko e ko au ko ia ʻoku ta feʻao maʻu: Kuo ke puke hoku toʻomataʻu. He vakai ʻe mole ʻa kinautolu ʻoku fakamamaʻo meiate koe: . . . Ka ʻoku lelei kiate au ke fakaofiofi ki he ʻOtua: Kuo tuʻu ʻeku hufanga ʻia Atonai Sihova, ke u aʻau hoʻo ngaahi ngaue kotoa.” (Sāme 73:12, 13, 18, 23, 27, 28) Kae ʻikai ko e meheka ke maʻu ʻa e moʻui taʻe loto-hohaʻa ʻa e kau anga-fulikivanú, ʻa ia ko e kakai taʻe ʻi ai ha ʻamanaki, tau muimui kia ʻĒsafe ʻi he nofo ofi kia Sihová.
11. Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa Tāniela ko e faʻifaʻitakiʻanga lelei ia ʻo e nofo ofi kia Sihová, pea ʻe anga-fēfē ke tau faʻifaʻitaki kiate iá?
11 Ko Tāniela naʻe kītaki loto-maʻu ʻi he lotú, neongo naʻá ne fehangahangai mo e faingataʻa ʻo hono tuku ki he ʻana ʻo e fanga laione koeʻuhi ko e ʻikai te ne tokanga ki he ngaahi fakataputapui fakapuleʻanga ki he lotú. Ka ko Sihova naʻá ne “fekau . . . ʻene angelo, pea kuo ne tapuni ʻa e ngutu ʻo e fanga laione,” ʻo ne fakahaofi ʻa Tāniela. (Tāniela 6:7-10, 23, 28 [22, 27, PM]) Naʻe tāpuekina lahi ʻa Tāniela ʻi heʻene kītaki ʻi he lotú. ʻOku tau toe kītaki ʻi he lotú, tautautefito ki haʻatau fehangahangai mo ha fakatanga ki heʻetau malangaʻi ʻa e Puleʻangá?
Sīsū, Ko Hotau Faʻifaʻitakiʻanga
12. (a) ʻI he kamata ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsuú, ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga naʻá ne fokotuʻu ʻo kau ki he lotú, pea ʻe fēfē ʻa ʻene hoko ʻo ʻaonga ia ki he kau Kalisitiané? (e) Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fakahā ʻi he sīpinga lotu ʻa Sīsuú ʻo kau ki he lotú?
12 ʻOku fakatokangaʻi naʻe faʻa lotu ʻa Sīsū talu mei he kamataʻanga ʻo ʻene ngāue fakafaifekau ʻi he māmani. Ko ʻene fakakaukau faʻa lotu ʻi hono papitaisó ʻokú ne fokotuʻu ai ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei kiate kinautolu ʻoku nau teu ke papitaiso ʻi he vai ʻi onopooní. (Luke 3:21, 22) ʻE lava ha taha ke lotu ki he ʻOtuá ke tokoni ke ne hokohoko atu hono fai ʻa e meʻa ko ia ʻoku fakatātā ʻe he papitaiso ʻi he vaí. Naʻe toe tokoni foki ʻa Sīsū ki ha niʻihi kehe ke nau fakaofiofi ki he ʻOtua ʻi he lotu. Naʻe ʻi ai ʻa e taimi ʻa ia naʻe lotu ai ʻa Sīsū, naʻe lea ʻa e taha ʻo ʻene kau ākongá kiate ia ʻi he ʻosi ʻene lotu: “ʻEiki, ke ke ako kimautolu ke fai ha lotu.” Pea naʻe toki fakahā ʻe Sīsū ʻa ia ʻoku ʻiloa lahi ko e sīpinga lotu, ʻa ia ʻoku fakahokohoko ʻa e ngaahi kaveinga ʻo fakahā ai ʻoku totonu ke fakamuʻomuʻa ʻa e huafa ʻo e ʻOtua mo ʻene taumuʻa. (Luke 11:1-4) Ko ia, ʻi heʻetau ngaahi lotú ʻoku fiemaʻu ke tau tauhi ʻa e fakakaukau mafamafatatau, pea ʻoua naʻa liʻaki “ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga lahi ange.” (Filipai 1:9, 10 NW) Ko e moʻoni, ʻe ʻi ai ʻa e ngaahi taimi ʻoku ʻi ai ha fiemaʻu makehe pe ko ha palopalema tefito ʻoku fiemaʻu ke fai ha hangataha ki ai. Hangē ko Sīsuú, ʻe lea ʻa e kau Kalisitiane ki he ʻOtua ʻi he lotu ʻo fekumi ke maʻu ha mālohi ke hokohoko atu hano fai ha faʻahinga ngāue kuo vaheʻi pe ke fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa pe fakatuʻutāmaki. (Mātiu 26:36-44) Ko hono moʻoní, ʻe malava ke fakakau ki he ngaahi lotu fakafoʻituituí ʻa e meimei ngaahi tafaʻaki kotoa pē ʻo e moʻuí.
13. Naʻe fēfē hono fakahā ʻe Sīsū ʻa e mahuʻinga ʻo e lotu maʻá e niʻihi kehé?
13 ʻI heʻene faʻifaʻitakiʻanga leleí, naʻe fakahā ʻe Sīsū ʻa e mahuʻinga ʻo e lotu maʻá e niʻihi kehé. Naʻá ne ʻiloʻi ʻe fehiʻanekina mo fakatangaʻi ʻene kau ākongá, ʻo hangē pē ko iá. (Sione 15:18-20; 1 Pita 5:9) Ko ia aí, naʻá ne kole ki he ʻOtua “ke ke taʻofi kinautolu mei he fili.” (Sione 17:9, 11, 15, 20) ʻI hono ʻiloʻi ʻa e faingataʻa makehe naʻe tuʻu mei muʻa kia Pitá, naʻá ne tala ange ki ai: “Ka kuo u hufia koe, ke ʻoua naʻa mate ʻaupito hoʻo tui aʻau.” (Luke 22:32) Ko ha ʻaonga lahi ē ʻo kapau te tau kītaki ʻi he lotú koeʻuhi ko hotau ngaahi tokouá, ʻo fakakaukau ki ha niʻihi kehe kae ʻikai ko ʻetau ngaahi palopalema mo e ngaahi meʻa pē ʻoku tau mahuʻingaʻia aí!—Filipai 2:4; Kolose 1:9, 10.
14. ʻOku fēfē ʻetau ʻiloʻi naʻe ofi ʻaupito ʻa Sīsū kia Sihova ʻi he kotoa ʻo ʻene ngāue fakafaifekau ʻi māmaní, pea ʻe anga-fēfē haʻatau faʻifaʻitaki kiate ia?
14 Naʻe kītaki ʻa Sīsū ʻi he lotu, ʻo nofo ofi ʻaupito kia Sihova lolotonga ʻene ngāue fakafaifekaú. (Hepelū 5:7-10) Naʻe lea ʻa e ʻapositolo ko Pitá ʻi he tohi Ngāue 2:25-28 ʻo ne ngāueʻaki ʻa e Sāme 16:8 ʻo fakakau ia ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí: “He ʻoku pehē ʻe Tevita ʻi heʻene lau kiate ia, Ne u sio fakalaka ki he ʻamui, ʻoku ma feʻao maʻu pe mo e ʻEiki, [Sihova, NW] he ʻoku ne tuʻu mei hoku toʻomataʻu ke ʻoua naʻa maueʻi au.” Te tau lava ʻo fai pehē. Te tau malava ke lotu ki he ʻOtuá ke ofi kiate kitautolu, pea te tau malava ke fakahā ʻetau falala kia Sihová ʻaki ʻetau tauhimaʻu pē ia ʻi heʻetau fakakaukaú. (Fehoanaki mo Sāme 110:5; ʻAisea 41:10, 13) Pea te tau malava ke taʻofi ʻa e faʻahinga faingataʻa kotoa pē, he ʻe poupouʻi kitautolu ʻe Sihova, pea ʻe ʻikai te tau tō.
15. (a) Fekauʻaki mo e hā ʻoku totonu ke ʻoua ʻaupito naʻa tau liʻaki ʻa e kītaki ʻi he lotú? (e) Ko e hā ʻa e fakatokanga ʻoku ʻomai ʻo kau ki heʻetau fakamāloó?
15 Ke ʻoua naʻa tau liʻaki hono fakahā ʻa e fakamālō kia Sihova ʻi he ngaahi lelei kuó ne fai maʻatautolú, ʻio, “ko e opeope . . . ʻa e kelesi ʻa e ʻOtua,” ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e foakiʻofá ko hono ʻAlo ko e feilaulau huhuʻi ki heʻetau ngaahi angahala. (2 Kolinitō 9:14, 15; Maʻake 10:45; Sione 3:16; Loma 8:32; 1 Sione 4:9, 10) Ko e moʻoni, ʻi he huafa ʻo Sīsuú, “mou fakafetaʻi maʻu pe ʻi he meʻa kotoa pe ki he ʻOtua ko e Tamai.” (ʻEfesō 5:19, 20; Kolose 4:2; 1 Tesalonaika 5:18) Kuo pau ke tau mātuʻaki tokanga lahi ke ʻoua ʻe fakasiʻisiʻi ʻetau fakamālō ki he meʻa kuo tau maʻú koeʻuhi ko ʻetau fuʻu loto-moʻua ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai te tau maʻu pe ko e ngaahi palopalema.
Lī Atu ʻEtau Ngaahi Kavenga kia Sihova
16. Ko e hā ʻoku totonu ke tau fai ʻi he hoko ʻa e kavengá ʻo ne fakafaingataʻaʻiaʻi kitautolú?
16 ʻOku fakahā ʻa e loloto ʻo ʻetau anga-līʻoa ʻi he kīvoi ʻi he lotú. ʻI heʻetau ui ki he ʻOtuá, ʻe lelei hono ola kiate kitautolu ki muʻa ia pea toki fakahoko mai hono talí meiate ia. Kapau ʻoku ʻi ai ha kavenga ʻokú ne fakafaingataʻaʻiaʻi ʻetau fakakaukaú, te tau malava ke nofo ofi kia Sihova ʻaki ʻetau muimui ki he akonaki: “Li hoʻo kavenga kia Sihova, he te ne poupou koe ʻe ia.” (Sāme 55:22) ʻI hono lī kotoa ʻo ʻetau ngaahi kavengá—ngaahi loto-hohaʻá, ngaahi loto-moʻuá, ngaahi loto-mamahí, manavaheé, mo e ngaahi alā meʻa pehē—ki he ʻOtuá, mo e tui kakato kiate iá, te tau maʻu ha loto ʻoku nonga, “ko e nonga ʻa e ʻOtua, ʻa ia ʻoku mamaʻo ʻi he tatae ʻa e ʻatamai kotoa pe.”—Filipai 4:4-7; Sāme 68:19; Maʻake 11:24; 1 Pita 5:7.
17. ʻE malava fēfē ke tau maʻu ʻa e melino ʻa e ʻOtua?
17 ʻOku hoko mai leva ʻa e melino ʻa e ʻOtuá? Neongo te tau malava nai ʻo maʻu leva ha fiemālie, ka ko e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sīsū ʻo kau ki he lotu ke maʻu ʻa e laumālie māʻoniʻoní ʻokú ne fakahā ʻa e moʻoni ʻo e meʻá ni foki: “Kole, pea ʻe foaki kiate kimoutolu; kumi, pea te mou ʻilo; tukituki, pea ʻe toʻo kiate kimoutolu.” (Luke 11:9-13) Koeʻuhi ko e laumālie māʻoniʻoni ko e founga ia ʻoku tau malava ʻo lī atu ai ʻa e loto-hohaʻá, ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu ke tau kītaki ʻi he kole ki he melino ʻa e ʻOtuá mo ʻene tokoni ʻo fekauʻaki mo ʻetau ngaahi kavengá. Te tau malava ke fakapapauʻi ʻi he kīvoi ʻi he lotu, te tau maʻu ʻa e fiemālie ʻoku tau holi ki aí mo e nonga ʻa e lotó.
18. Ko e hā ʻa e meʻa ʻe fai ʻe Sihova maʻatautolu ʻo kapau ʻe aʻu ki ha tuʻunga pea ʻikai te tau ʻilo totonu ʻa e meʻa ke tau lotuʻakí?
18 Ka ʻe fēfē ʻo kapau ʻoku ʻikai te tau ʻilo totonu ʻa e meʻa ke tau lotuʻakí? Ko ʻetau ngaahi toʻe ʻi loto ʻa ia ʻoku faʻa nofo taʻe fakahāhā koeʻuhi ʻoku ʻikai te tau maʻu ʻa e mahino kakato hotau tuʻungá, pe ʻoku ʻikai te tau ʻilo ʻa e meʻa ke leaʻaki kia Sihova. Ko e meʻa ʻeni ʻoku malava ai ʻe he laumālie māʻoniʻoní ke ne fakalaloa kitautolu. Naʻe tohi ʻe Paula ʻo pehē: “ʻOku ʻikai te ta ʻilo pe ko e ha te ta lotua ke hoa mo ʻetā faingataʻa: ka ko e laumalie ʻoku ne hufekina ʻe ia ʻa kitaua, ʻaki ʻa e ngaahi toʻe ʻoku ʻikai faʻa fakamatala.” (Loma 8:26) Anga-fēfē? ʻOku ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e ngaahi kikite mo e ngaahi lotu fakamānavaʻi ʻoku kaunga ki hotau tuʻungá. ʻOkú ne tuku ia ke nau fakalaloa maʻatautolu. ʻOkú ne tali ʻa e ngaahi meʻá ni ʻo hangē ia ʻoku tau lotuʻaki ʻo kapau pē naʻa tau ʻilo hono ʻuhingá ʻi he meʻa ʻoku kau kiate kitautolu, pea ko ia ai, ʻokú ne fakahoko kinautolu.
Lotu mo e ʻAmanaki ke Hokohoko Atu
19. Ko e hā ʻe hokohoko atu ai ʻa e lotú mo e ʻamanakí ʻo taʻengatá?
19 Ko e lotu ki heʻetau Tamai fakahēvaní ʻe pau ʻene hokohoko atu ʻo taʻengatá, tautautefito fekauʻaki mo e fakamālō ʻo kau ki he māmani foʻoú mo hono ngaahi tāpuakí. (ʻAisea 65:24; Fakahā 21:5) ʻE pau foki ke hokohoko atu ke tau fiefia ʻi he ʻamanakí, he ko e ʻamanakí ʻi hono ngaahi tuʻunga ʻe niʻihí ʻe tuʻu pē ia ʻo taʻengata. (Fehoanaki mo 1 Kolinitō 13:13.) ʻOku ʻikai te tau malava ke fakakaukau atu ki he ngaahi meʻa foʻou ʻe fakahoko mai ʻe Sihova ʻi he ngata ko ia ʻo hono ʻaho Sāpaté kuó ne fokotuʻu ʻe ia pē ʻo e mālōlō ki he māmaní. (Sēnesi 2:2, 3) ʻOku pau ʻene maʻu ha ngaahi meʻa anga-ʻofa fakaofo ki hono kakai ʻoku tuʻu mei muʻá mo e ngaahi meʻa maʻongoʻonga ʻi he kahaʻú ʻo fekauʻaki mo hono fai hono finangaló.
20. Ko e hā ʻoku totonu ke tau fakapapauʻí, pea ko e hā hono ʻuhingá?
20 ʻI he ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻamanaki fiefia pehē ʻoku tuʻu mei muʻa kiate kitautolú, ke tau hoko kotoa ʻo nofo ofi kia Sihova ʻaki ʻa e kītaki ʻi he lotú. Ke ʻoua naʻa tau taʻofi ʻetau fakamālō ki heʻetau Tamai fakahēvaní ʻi he ngaahi tāpuaki kotoa pē kuo tau maʻú. ʻI ha taimi kuo kotofa ko ʻetau ngaahi ʻamanakí ʻe pau ke tau aʻu fiefia ki ai, ʻo laka mamaʻo ange ia mei he meʻa naʻa tau ʻamanaekina pe fakakaukau ki aí, he ʻe malava ʻe Sihova ke ne “fai maʻatautolu ʻo hulu atu noa pe ʻi he ngaahi meʻa ʻoku tau faʻa kolea pe fakakaukau ki ai.” (ʻEfesō 3:20) Ko ia aí, ʻoange ʻa e fakafetaʻí mo fakalāngilangí mo fakamāloó kotoa pē ke aʻu ʻo taʻengata kia Sihova ko hotau ʻOtuá, “ko e Tokotaha-fanongo ki he lotu”!
[Fakamatala ʻi lalo]
a Fakatatau ki he Webster’s New Dictionary of Synonyms, “ko e kītakí ʻoku meimei ngāueʻaki maʻu pē ko e ʻulungaanga manakoa; ʻokú ne fakahā fakatouʻosi ʻa e fakafisi ke fakalotosiʻi ʻaki ʻa e taʻemalavá, veiveiuá, pe ngaahi faingataʻá, mo e tuʻumaʻu pe tuʻukāivi ʻi he fetuli ki ha meʻa ʻoku fai.”
ʻE Fēfē Haʻo Tali?
◻ Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai kiate kitautolu ke kītaki ʻi he lotú?
◻ Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻo e lotú ʻa kinautolu ki muʻa he kuonga ʻo e Kalisitiané?
◻ Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku akoʻi kitautolu ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú ʻo kau ki he lotú?
◻ ʻE fēfē ʻetau malava ʻo lī atu ʻetau ngaahi kavenga kia Sihová pea ko e hā ʻa e lelei ʻe hokó?
[Fakatātā ʻi he peesi 19]
Naʻe kītaki ʻa Tāniela ʻi he lotú neongo naʻe fakamanaʻi ʻe lī ia ki he ʻana ʻo e fanga laioné