ʻE Lava ʻe he Tohi Tapú ʻo Tokoniʻi Koe Ke Maʻu ʻa e Fiefiá
NEONGO ʻoku ʻikai ko ha tohi fakahinohino fakafaitoʻo, ko e Tohi Tapú ʻoku ʻi ai ʻene lave fekauʻaki mo e ola ʻoku malava ke fai ʻe he ngaahi ongoʻí—lelei pe kovi—ki he moʻui fakaeʻatamai mo fakaesino ʻa ha taha. “Ko e loto fiefia ko e faitoʻo lelei,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú, “ka ko e laumalie maumau ʻoku ne fakamaha ʻa e ivi.” ʻIkai ngata aí, ʻoku tau lau: “Naʻa ke vaivai [pe loto-siʻi] koā ʻi he ʻaho ʻo e faingataʻa, ta ʻoku fakangatangata pe ho ivi.” (Palovepi 17:22; 24:10) Ko e ngaahi ongoʻi loto-siʻí ʻe lava ke ne fakamaha hotau iví, ʻo ʻai kitautolu ke tau ongoʻi vaivai mo laveangofua fakataha mo e ʻikai ha holi ke liliu pe kumi tokoni.
Ko e loto-siʻí ʻe lava ke ne toe uesia fakalaumālie ha taha. Ko e kakai ʻoku nau ongoʻi taʻeʻaongá ʻoku nau faʻa ongoʻi heʻikai ʻaupito pē lava ke nau maʻu ha vahaʻangatae lelei mo e ʻOtuá pea hoko ʻo tāpuekina mai ʻe ia. Ko Simone, ʻa ia naʻe lave ki ai ʻi he kupu ki muʻá, naʻe veiveiua pe ko iá “ko e faʻahinga tokotaha ia ʻe hōifua mai nai ki ai ʻa e ʻOtuá.” Kae kehe, ʻi he taimi ʻoku tau vakai ai ki he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa e Tohi Tapú, ʻoku tau ʻilo ai ʻoku hāngaifofonga lelei hifo ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻoku nau feinga ke fakahōifuaʻi iá.
ʻOku Tokanga Mai ʻa e ʻOtuá
ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú kia kitautolu “Ko e loto lavea ʻoku ofi ki ai ʻa e ʻEiki, pea ʻoku ne fakamoʻui ʻakinautolu ʻoku laumalie mafesi.” ʻOku ʻikai taʻetokaʻi ʻe he ʻOtuá ha “loto lavea mo mafesifesi,” ka ʻokú ne talaʻofa “ke fakamanavahake ʻa e laumalie ʻo e angamalū, ke fakamanavahake ʻa e loto ʻo e kau mafesi.”—Sāme 34:18; 51:17; Aisea 57:15.
ʻI he taimi ʻe taha ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻa Sīsū, naʻá ne ʻilo naʻe fiemaʻu ke tohoaki mai ki he tokanga ʻo ʻene kau ākongá ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ia ko e ʻOtuá ʻokú ne ʻafio hifo ki he lelei ʻoku ʻi Heʻene kau sevānití. Fakafou ʻi ha talanoa fakatātā, naʻá ne fakamatala ai ko e ʻOtuá ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e taimi ʻoku patū ai ha foʻi misi ki he kelekelé—ko ha meʻa ʻe vakai ki ai ʻa e tokolahi taha ʻo e tangatá ʻoku ʻikai loko mahuʻinga. Naʻá ne toe fakamamafaʻi foki ko e ʻOtuá ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e kiʻi fakaikiiki siʻisiʻi taha fekauʻaki mo e tangatá, naʻa mo e lahi ʻo honau fulufuluʻi ʻulú. Naʻe fakaʻosi ʻe Sīsū ʻene talanoa fakatātaá ʻaki ʻene pehē: “Ko ia ʻoua te mou manavahe: ʻoku mou mahuʻinga kimoutolu ʻi ha fanga misi tokolahi.” (Mātiu 10:29-31)a Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū neongo pe ko e hā ha ongoʻi ʻa ha niʻihi tāutaha fekauʻaki mo kinautolu, ko e faʻahinga ko ia ʻo e tangatá ʻoku tuí, ʻoku nau mahuʻinga ʻi he ʻafio mai ʻa e ʻOtuá. Ko hono moʻoní, ʻoku fakamanatu mai ʻe he ʻapositolo ko Pitá kia kitautolu “ʻoku ʻikai ke filifilimanako ʻa e ʻOtua: ka neongo pē ko e fēʻia ʻa e kakai, ka ʻilonga ʻa ia ʻoku ʻapasia kiate ia, pea ngāue fai ki he totonu, ʻoku ngofua ke ne aʻu mai kiate ia.”—Ngāue 10:34, 35.
Tauhi Maʻu ha Ongoʻi Mafamafatatau
ʻOku ekinaki mai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá kia kitautolu ke tau fakatupulekina ʻa e mafamafatatau ʻi he founga ʻo ʻetau vakai kia kitautolú. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻi hano fakamānavaʻi: “Ko ʻeku lea ʻeni kiate kimoutolu tāutaha, ʻou fai ʻi he funga ʻo e kelesi kuo tuku mai, ke ʻoua naʻa hulu atu ʻene fakakaukau kiate ia ʻi he meʻa ʻoku totonu: ka ke huʻu hono loto ki he fakakaukau ʻoku ngali poto; ko hono fuofua ko e mafai fakalotu kuo vahe ʻe he ʻOtua maʻa e tangata taki taha.”—Loma 12:3.
ʻOku pau moʻoni, heʻikai te tau loto ke fakakaukau fuʻu māʻolunga fekauʻaki mo kitautolu ʻo aʻu ki ha tuʻunga te tau hoko ai ʻo loto-mahikihiki; pea heʻikai te tau loto ke ʻalu ʻo fuʻu hulu ki he tafaʻaki ʻe tahá ʻo ʻikai ha momoʻi fakakaukau ʻe taha fekauʻaki mo kitautolu. Ka, ʻoku totonu ko ʻetau taumuʻá ia ke fakatupulekina ha vakai totonu kia kitautolu, ha vakai ko ia te tau fakakaukau ai ki hotau ngaahi mālohingá pea pehē ki hotau ngaahi ngātangá. Naʻe fakalea ia ʻe ha fefine Kalisitiane ʻi he founga ko ení: “ʻOku ʻikai ke u tēvolo; hala ke u ʻāngelo. ʻOku ʻi ai pē ʻeku ngaahi tafaʻaki lelei mo e tafaʻaki kovi, pea ʻoku pehē pē mo e tokotaha kotoa.”
Ko e moʻoni, ke maʻu ha fakakaukau mafamafatatau pehē ʻoku faingofua ange hono leaʻakí ʻi hono faí. ʻE fiemaʻu nai ha feinga lahi ia ke toʻo atu ha vakai fuʻu kovi fau fekauʻaki mo kitautolu kuo tau fakatupulekina nai ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Kae kehe, ʻi he tokoni ʻa e ʻOtuá ʻe lava ke liliu hotau angaʻitangatá pea pehē ki heʻetau vakai ki he moʻuí. Ko hono moʻoní, ko e meʻa eni ʻoku ekinaki mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ke tau faí. ʻOku tau lau: “Mou liliu hoʻomou toʻonga muʻa, ʻo huʻihuʻi ʻa e motuʻa tangata, ʻa ia ʻoku ʻauʻauha ko e meʻa ʻi he ngaahi holi ʻa Kākā: pea . . . tuku ke fai ai pe homou fakafoʻou ʻe he Laumalie ʻo homou ʻatamai; pea ke mou kofuʻaki ʻa e tangata foʻou, ʻa ia naʻe ngaohi ke hoko ki he ʻOtua ʻi he angatonu mo e maʻoniʻoni ʻa Moʻoni.”—Efeso 4:22-24.
ʻI hono fai ha feinga ke liliu ʻa e ‘Laumalie ʻo hotau ʻatamaí,’ ʻa e hehema ʻokú ne puleʻi hotau ʻatamaí, ʻe lava ke tau liliu ai hotau angaʻitangatá mei he anga ko ia ko e fakakaukau fuʻu hulu pē ki he koví ki he anga ko ia ko e fakakaukau pē ki he leleí. Ko Lena, ʻa ia naʻe lave ki ai ʻi he kupu ki muʻá, naʻá ne hoko ʻo ʻiloʻi ko haʻane toki huʻihuʻi pē ʻa e fakakaukau ko ia heʻikai lava ha taha ke ʻofa ai pe tokoniʻi iá, heʻikai ha meʻa ia te ne liliu pe lava ʻo liliu ʻene ngaahi ongoʻi fekauʻaki mo iá. Ko e hā ʻa e faleʻi ʻaonga ʻoku maʻu ʻi he Tohi Tapú naʻá ne tokoniʻi ʻa Lena, Simone pea mo e niʻihi kehé ke fai ha liliu peheé?
Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni Fakatohitapu ʻOkú Ne Pouaki ʻa e Fiefiá
“Li hoʻo kavenga kia Sihova, he te ne poupou koe ʻe ia.” (Sāme 55:22) Ko e meʻa muʻomuʻa mo mahuʻinga tahá, ko e lotú ʻoku lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke maʻu ʻa e fiefia moʻoní. ʻOku pehē ʻe Simone: “ʻI he taimi pē ʻoku ou ongoʻi loto-siʻi aí, ʻoku ou hanga kia Sihova ʻo kole ʻene tokoní. Kuo teʻeki te u ʻi ha tuʻunga te u taʻeongoʻi ai hono mālohí mo ʻene tatakí.” ʻI he ekinaki mai ko ia ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ke lī ʻetau kavengá kia Sihová, ko ʻene fakamanatu mai ʻe ia kia kitautolu ko Sihová ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene tokanga mai kia kitautolú ka ʻokú ne toe vakai mai kia kitautolu ko ha niʻihi tāutaha ʻoku tuha mo ʻene tokoní pea mo ʻene poupoú. ʻI he pō ko ia ʻo e Pāsova ʻo e 33 T.S., ko e kau ākonga ʻa Sīsuú naʻa nau mamahi koeʻuhi ko e meʻa naʻe leʻaki ʻe Sīsū fekauʻaki mo ʻene mavahe ko ia ne tuʻunuku maí. Naʻe ekinaki ʻa Sīsū kia kinautolu ke nau lotu ki he Tamaí, peá ne tānaki atu leva: “Mou kole, pea te mou maʻu, koeʻuhi ke kakato hoʻomou fiefia.”—Sione 16:23, 24.
“ʻOku te monuʻia [ pe fiefia] lahi ʻi he fai ha foaki atu, ʻi heʻete maʻu ha foaki mai.” (Ngāue 20:35) Hangē ko ia naʻe akoʻi ʻe Sīsuú, ko e foaki atú ko e kī ia ki hono maʻu ʻa e fiefia moʻoni ʻi he moʻuí. Ko hono ngāueʻaki ʻa e moʻoni Fakatohitapu ko ení ʻoku fakamafeia ai kitautolu ke tau tokangataha ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e niʻihi kehé kae ʻikai ko ʻetau ngaahi taʻefeʻunga ʻatautolú. ʻI he taimi ʻoku tau tokoniʻi ai ʻa e niʻihi kehé pea sio ki heʻenau tali houngaʻia maí, ʻoku tau ongoʻi lelei ange ai fekauʻaki mo kitautolu. ʻOku tuipau ʻa Lena ko e vahevahe tuʻumaʻu atu ʻa e ongoongo lelei mei he Tohi Tapú ki hono ngaahi kaungāʻapí ʻoku tokoniʻi ai ia ʻi he tafaʻaki ʻe ua. “ʻUluakí, ʻoku ʻomi ai kiate au ʻa e faʻahinga fiefia mo e fiemālie ko ia naʻe lea ki ai ʻa Sīsuú,” ko ʻene laú ia. “Uá, ʻoku ou maʻu ai ʻa e tali lelei mei he niʻihi kehé, ʻa ia ʻokú ne tokoniʻi ai au ke u maʻu ha fiefia.” ʻI hono foaki loto-fiefoaki atu kitautolú, te tau hokosia ai ʻa e moʻoni ʻo e Palovepi 11:25: “Ko ia ʻoku fakaviviku ngoue kehe ʻe fakaviviku haʻana foki.”
“Oku kovi ae aho kotoabe onautolu oku mamahi: ka oku fai katoaga mau ai be ia aia oku loto fiemalie.” (Palovepi 15:15, PM) Ko e kātoa ʻo kitautolú ʻoku tau maʻu ha fili ki he founga ʻo ʻetau vakai kia kitautolú mo hotau ngaahi tuʻungá. ʻE lava ke tau hangē ko e tokotaha ko ia ʻoku sio ʻoku kovi ʻa e meʻa kotoa pē pea ongoʻi mamahi ai, pe lava ke tau fili ke fakakaukau ki he meʻa leleí, ʻo ongoʻi “loto fiemalie,” pea hoko ʻo fiefia ʻo hangē ʻoku tau ʻi ha kātoangá. ʻOku pehē ʻe Simone: “ʻOku ou feinga heʻeku malavá ke kei fakakaukau ai pē ki he leleí. ʻOku ou tauhi maʻu pē ke u femoʻuekina ʻi he ako fakafoʻituituí mo e ngāue fakafaifekaú, pea ʻoku ou kīvoi ʻi he lotú. ʻOku ou toe feinga ke takatakai kiate au ʻa e kakai ʻoku fakakaukau pē ki he leleí, pea ʻoku ou feinga ke u ʻi ai maʻá e niʻihi kehé.” Ko ha ongo pehē ʻo e lotó ʻoku taki atu ia ki he fiefia moʻoni, ʻo hangē pē ko ia ʻoku ekinaki mai ʻe he Tohi Tapú: “Mou fiefia ia Jihova, bea nekeneka, akimoutolu oku maonioni: bea kalaga i he fiefia, akimoutolu kotoabe oku agatonu i loto.”—Sāme 32:11, PM.
“Ko e kaumeʻa ʻoku ne ʻofa ʻi he taimi kotoa pe; pea ko hoto moʻoni naʻe fanauʻi maʻa ha faingataʻa.” (Palovepi 17:17) Ko e falala ko ia ki ha taha ʻofaʻanga pe ki ha tokotaha faleʻi falalaʻangá ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke tau feangainga ai mo e ngaahi ongoʻi koví pea fakaleleiʻi kinautolu ki muʻa ke nau lōmekina kitautolú. Ko e talanoa ki ai mo e niʻihi kehé ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke tau sio ki he ngaahi meʻá mei ha vakai mafamafatatau mo lelei. “Ko hono fakamatala ia ki tuʻá ʻoku tokoni lahi,” ko e lau ia ʻa Simone. “ʻOku fiemaʻu ke ke tala ki ha taha ʻa e anga hoʻo ongoʻí. Ko e meʻa pē ia ʻoku faʻa fiemaʻú ko hono fakaeʻa ki tuʻa.” Ko e fai peheé ʻe tokoni ia ke ke hokosia ʻa e moʻoni ʻo e palōveepi ʻoku pehē: “Ka hu ʻa e hohaʻa ki he loto ʻo ha tangata, ʻoku ne pelukiʻi ia: ka ʻoku fakafiefiaʻi ʻe ha lea lelei.”—Palovepi 12:25.
Meʻa ʻe Lava Ke Ke Faí
Kuo tau lāulea eni ki ha niʻihi siʻi pē ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni lelei lahi mo ʻaonga mei he Tohi Tapú ʻa ia ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke ikuʻi ʻa e ngaahi ongoʻi koví pea maʻu ʻa e fiefia moʻoní. Kapau ʻokú ke kau ʻi he faʻahinga ko ia ʻoku nau fāinga mo e ngaahi ongoʻi taʻefeʻungá, ʻoku mau fakalototoʻaʻi atu koe ke ke fai hano sivisiviʻi lelei e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa e Tohi Tapú. Ako ke fakatupulekina ha ongoʻi totonu mo lelei fekauʻaki mo koe pea fekauʻaki mo ho vahaʻangatae mo e ʻOtuá. Ko ʻemau ʻamanaki loto-moʻoní ia, ʻaki ʻa e tataki mei he Folofola ʻa e ʻOtuá, te ke malava ai ke maʻu ʻa e fiefia moʻoni ʻi he meʻa kotoa ʻokú ke faí.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e konga ko eni ʻo e Tohi Tapú ʻoku lāulea fakaikiiki ki ai ʻi he peesi 22 mo e 23.
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Ko e moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ʻoku pouaki ai ʻa e fiefiá