“Naʻe Fakatau Kimoutolu ʻAki ha Totongi”
“Naʻe fakatau kimoutolu ʻaki ha totongi. ʻE, mou fakaongoongolelei ʻa e ʻOtua.”—1 KOLINITO 6:20.
1, 2. (a) Fakatatau ki he Lao ʻa Mōsesé, naʻe fiemaʻu ai ke fakafeangai fēfē ki he kau tamaioʻeiki ʻIsilelí? (e) Ko e hā ʻa e fili naʻe maʻu ʻe he tamaioʻeiki ko ia naʻe ʻofa ʻi hono ʻeikí?
“NAʻE lahi fau mo tali lahi ʻaupito ʻa e ngāue fakatamaioʻeikí ʻi he māmani ʻo e kuonga muʻá,” ko e lau ia ʻa e Holman Illustrated Bible Dictionary. ʻOku tānaki mai ai: “Ko e tuʻunga fakaʻekonōmika ʻo ʻIsipite, Kalisi mo Lomá, naʻe makatuʻunga ia ʻi he ngāue fakatamaioʻeikí. ʻI he ʻuluaki senituli ʻo e Kalisitiané, ko e toko taha ʻi he toko tolu ʻi ʻĪtali pea toko taha ʻi he toko nima ʻi he ngaahi fonua kehé ko ha tamaioʻeiki.”
2 Neongo naʻe toe hoko ʻi ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ʻa e ngāue fakatamaioʻeikí, naʻe fakapapauʻi ʻe he Lao ʻa Mōsesé naʻe maʻu ʻe he kau tamaioʻeiki Hepeluú ʻa e maluʻi. Hangē ko ʻení, naʻe fiemaʻu ʻe he Laó ke lava ʻo ngāue ha ʻIsileli ko ha tamaioʻeiki ʻo ʻikai ke toe laka hake ʻi he taʻu ʻe onó. ʻI he taʻu hono fitú, te ne “maʻu ʻene tauʻataina taʻetotongi.” Ka ko e ngaahi tuʻutuʻuni fekauʻaki mo e fakafeangai ki he kau tamaioʻeikí naʻe totonu ʻaupito mo manavaʻofa ʻo fai ai ʻi he Lao ʻa Mōsesé ʻa e tokonaki ko ʻení: “ʻO kapau ʻe matuʻaki lea ʻe he tamaioʻeiki, ʻo pehe, ʻOku ou ʻofa ki hoku ʻeiki, ki hoku uaifi mo ʻeku fanau; ʻe ʻikai te u ʻalu tauʻataina: pea ʻe toki fakahopo ia ʻe hono ʻeiki ʻi he ʻao ʻo Elohimi, ʻo ne fakaofi ia ki he matapa, pe ki he pou matapa; pea ʻe vili hono telinga ʻe hono ʻeiki ʻaki ha vili; pea te ne nofo ko ʻene tamaioʻeiki ʻo taʻengata.”—Ekisoto 21:2-6; Livitiko 25:42, 43; Teutalonome 15:12-18.
3. (a) Ko e hā ʻa e faʻahinga ngāue fakatamaioʻeiki naʻe tali ʻe he kau Kalisitiane ʻo e ʻuluaki senitulí? (e) Ko e hā ʻokú ne ueʻi kitautolu ke tau tauhi ʻa e ʻOtuá?
3 Ko e fokotuʻutuʻu ko ia ʻo e ngāue fakatamaioʻeiki loto-tauʻatāiná naʻá ne ʻomai ha tomuʻa fakaʻali ʻo e faʻahinga ngāue fakatamaioʻeiki ʻa ia ʻoku ʻi hono malumalú ʻa e kau Kalisitiane moʻoní. Ko e fakatātaá, ko e kau tohi Tohi Tapu ko ia ko Paula, Sēmisi, Pita mo Siutasí, naʻa nau fakahaaʻi kinautolu ko e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá mo Kalaisi. (Taitusi 1:1; Semisi 1:1; 2 Pita 1:1; Siutasi 1) Naʻe fakamanatu ʻe Paula ki he kau Kalisitiane Tesalonaiká ʻa ia naʻa nau “tafoki ki he ʻOtua; ʻo fulituʻa ki he [ʻenau] ngaahi tamapua, ke hoko ko e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtua ʻoku moʻui mo moʻoni.” (1 Tesalonaika 1:9) Ko e hā naʻá ne ueʻi ʻa e kau Kalisitiane ko iá ke nau hoko ko e kau tamaioʻeiki loto-lelei ʻa e ʻOtuá? Ko hono moʻoní, ko e hā ʻa e mālohi fakaueʻiloto ʻi he tuʻunga ʻo e tamaioʻeiki ʻIsileli ko ia naʻá ne tukuange ʻa ʻene tauʻatāina fakafoʻituituí? ʻIkai ko ʻene ʻofa ki hono ʻeikí? Ko e ngāue fakatamaioʻeiki faka-Kalisitiané ʻoku makatuʻunga ʻi he ʻofa ki he ʻOtuá. ʻI heʻetau hoko ʻo ʻilo mo ʻofa ki he ʻOtua moʻoni mo moʻuí, ʻoku ueʻi ai kitautolu ke tau tauhi kiate ia “ʻaki ʻa e kotoa ʻo [hotau] loto mo e kotoa ʻo [hotau] laumalie.” (Teutalonome 10:12, 13) Ko e hā leva ʻoku kau ki he hoko ko e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá mo Kalaisí? ʻOku anga-fēfē ʻa e kaunga ʻa e meʻá ni ki heʻetau moʻui fakaʻahó?
“Fai Kotoa Pe ke Ongoongolelei Ai ʻa e ʻOtua”
4. ʻOku anga-fēfē ʻetau hoko ko e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá pea mo Kalaisí?
4 Ko e tamaioʻeikí kuo fakamatalaʻi ia “ko ha tokotaha ʻa ia ko e koloa fakalao ʻa ha taha pe niʻihi kehe pea ʻoku haʻisia ia ki he talangofua fakaʻaufuli.” ʻOku tau hoko ko e koloa fakalao ʻa Sihova ʻi he taimi ʻoku tau fakatapui ai ʻetau moʻuí kiate ia pea hoko ʻo papitaisó. “ʻOku ʻikai ʻamoutolu ʻa kimoutolu . . . He naʻe fakatau kimoutolu ʻaki ha totongi,” ko e fakamatala ia ʻa e ʻapositolo ko Paulá. (1 Kolinito 6:19, 20) Ko hono moʻoní, ko e totongi ko iá ko e feilaulau huhuʻi ʻa Sīsū Kalaisí, koeʻuhi ʻoku tali kitautolu ʻe he ʻOtuá makatuʻunga ʻi he meʻa ko iá ke tau hoko ko ʻene kau sevāniti, tatau ai pē pe ko e kau Kalisitiane pani kitautolu pe ko honau takanga kitautolu fakataha mo ha ʻamanaki fakaemāmani. (Efeso 1:7; 2:13; Fakahā 5:9) Ko ia, mei he taimi ʻo ʻetau papitaisó, “ko e meʻa ʻa e ʻEiki [pe Sihova] pe ʻa kitautolu.” (Loma 14:8) Koeʻuhi kuo fakatau kitautolu ʻaki ʻa e taʻataʻa maʻongoʻonga ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku tau toe hoko ai ko ʻene kau tamaioʻeiki pea ʻoku tau moʻuaʻaki ke tauhi ʻene ngaahi tuʻutuʻuní.—1 Pita 1:18, 19.
5. ʻI he tuʻunga ko e kau tamaioʻeiki ʻa Sihová, ko e hā ʻa e ngafa tefito ʻoku tau maʻú, pea ʻe malava fēfē ke tau fakahoko ia?
5 Kuo pau ke talangofua ʻa e kau tamaioʻeikí ki honau ʻeikí. Ko ʻetau ngāue fakatamaioʻeikí ʻoku fai loto-tauʻatāina pē pea ʻoku tupu ia mei heʻetau ʻofa ki he ʻEikí. “Ko eni ia ʻa e ʻofa ki he ʻOtua,” ko e lea ia ʻa e 1 Sione 5:3, 4 (1Sio 5:3, PM), “ʻa ʻetau tauhi ki heʻene ngaahi tuʻutuʻuni. Pea ʻoku ʻikai ke fakamafasia ʻene ngaahi tuʻutuʻuni.” Ko ia ai, kiate kitautolu, ko ʻetau talangofuá ko e fakamoʻoni ia ʻo ʻetau ʻofá pea pehē ki heʻetau moʻulaloá. ʻOku hā mahino ia ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku tau faí. Naʻe pehē ʻe Paula: “Pe ko hoʻomou kai, pe ko hoʻomou inu, pe ko hoʻomou fai ha meʻa, mou fai kotoa pe ke ongoongolelei ai ʻa e ʻOtua.” (1 Kolinito 10:31) ʻI he moʻui fakaʻahó, naʻa mo e ʻi he ngaahi founga īkí, ʻoku fiemaʻu ke tau fakahāhā ʻoku tau “tauhi fakatamaioʻeiki [kia Sihova].”—Loma 12:11.
6. ʻOku anga-fēfē ʻa e kaunga ʻa e hoko ko e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi fili ʻoku tau fai ʻi he moʻuí? Fakatātaaʻi ʻeni ʻaki ha fakatātā.
6 Ko e fakatātaá, ʻi hono fai ha ngaahi fili, ʻoku fiemaʻu ke tau tokanga ke fakakaukau ki he finangalo ʻo hotau ʻEiki fakahēvaní, ʻa Sihova. (Malakai 1:6) ʻE ʻahiʻahiʻi nai ʻe he ngaahi fili faingataʻá ʻa ʻetau talangofua ki he ʻOtuá. Te tau tokanga leva ki heʻene akonakí kae ʻikai muimui ki he ngaahi hehema ʻa hotau loto “kākā” mo “hilio hono kovi”? (Selemaia 17:9) Ko Melisa, ko ha Kalisitiane teʻeki mali, naʻá ne papitaiso ʻi ha taimi siʻi pē pea kamata ke manako ha kiʻi talavou ʻiate ia. Naʻá ne hā ngali ko ha tokotaha lelei, pea naʻá ne ʻosi ako ʻa e Tohi Tapú mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ka neongo ia, naʻe lea ha tokotaha mātuʻa kia Melisa ʻo fekauʻaki mo e fakapotopoto ʻo e muimui ki he fekau ʻa Sihova ke mali “i he Eiki be.” (1 Kolinito 7:39, PM; 2 Kolinito 6:14) “Naʻe ʻikai faingofua kiate au ke muimui ʻi he faleʻi ko ʻení,” ko e fakahā ia ʻe Melisa. “Ka naʻá ku fili ʻo pehē koeʻuhi naʻá ku fai ha fakatapui ki he ʻOtuá ke fai hono finangaló, te u talangofua ki heʻene ngaahi fakahinohino mahinó.” ʻI he fakakaukauloto atu ki he meʻa naʻe hokó, ʻokú ne pehē: “ʻOku ou mātuʻaki fiefia ʻi heʻeku muimui ki he faleʻí. Naʻe vave hono taʻofi ʻe he tangatá ʻa e akó. Kapau naʻá ku tuli ai pē ki he vahaʻangatae ko iá, ne pehení kuó u mali mo ha tokotaha taʻetui.”
7, 8. (a) Ko e hā ʻoku totonu ai ke ʻoua te tau tokanga tōtuʻa fekauʻaki mo e fai ki he leleiʻia ʻa e tangatá? (e) Fakatātaaʻi ʻa e founga ʻoku malava ke ikuʻi ai ʻa e manavahē ki he tangatá.
7 ʻI he tuʻunga ko e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá, kuo pau ke ʻoua te tau hoko ko e kau tamaioʻeiki ʻa e tangatá. (1 Kolinito 7:23) Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ha taha ia ʻo kitautolu ʻe saiʻia ke hoko ʻo taʻemanakoa, ka kuo pau ke tau manatuʻi ʻoku maʻu ʻe he kau Kalisitiané ia ʻa e ngaahi tuʻunga ʻoku kehe mei he ngaahi tuʻunga ʻi he māmaní. Naʻe ʻeke ʻe Paula: “Ko eku fai ni ke lelei be ki he tagata?” Ko ʻene fakamulitukú: “Kabau oku ou kei fai ke lelei ki he tagata, oku ikai ko e tamaioeiki au a Kalaisi.” (Kaletia 1:10, PM) Heʻikai pē lava ke tau ʻulutukua ki he tenge ʻa e toʻumeʻá pea hoko ko e kau fai ki he leleiʻia ʻa e tangatá. Ko e hā leva ʻe lava ke tau faí ʻi he taimi ʻoku tau fetaulaki ai mo e ngaahi tenge ke fakatataú?
8 Fakakaukau angé ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Elena, ko ha finemui Kalisitiane ʻi Sipeini. Naʻe ʻi ai hono kaungā kalasi naʻa nau meʻaʻofaʻaki ʻa e totó. Naʻa nau ʻilo ko Elena, ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, heʻikai te ne meʻaʻofaʻaki ʻa e totó pe tali ha ngaahi huhu toto. ʻI he malanga hake ha faingamālie ke fakamatalaʻi ai hono tuʻungá ki he kalasí fakakātoa, naʻe pole ai ʻa Elena ke ne fai ha fakamatala. “Ko hono moʻoní, naʻá ku ongoʻi ilifia ʻaupito fekauʻaki mo hono fai ʻení,” ko e fakamatala ia ʻa Elena. “Ka naʻá ku teuteu lelei, pea naʻe fakaʻohovale ʻa e ngaahi olá. Naʻá ku maʻu ʻa e tokaʻi ʻa e tokolahi ʻo hoku kaungāakó, pea naʻe tala mai ʻe he faiakó kiate au naʻá ne leleiʻia ʻaupito ʻi he ngāue naʻá ku faí. Hiliō aí, naʻá ku ongoʻi fiemālie he naʻá ku taukapoʻi ʻa e huafa ʻo Sihová pea malava ke fakamatalaʻi mahino ʻa e ngaahi ʻuhinga ki heʻeku tuʻu Fakatohitapú.” (Senesi 9:3, 4; Ngāue 15:28, 29) ʻIo, ʻi he tuʻunga ko e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá mo Kalaisí, ʻoku tau tuʻu ai ʻo kehe. Kae kehe, te tau maʻu nai ʻa e tokaʻi ʻa e kakaí kapau ʻoku tau teuteu ke taukapoʻi ʻetau ngaahi tuí ʻi he anga-fakaʻapaʻapa.—1 Pita 3:15.
9. Ko e hā ʻoku tau ako mei he ʻāngelo ko ia naʻe hā ki he ʻapositolo ko Sioné?
9 Ko hono manatuʻi ko e kau tamaioʻeiki kitautolu ʻa e ʻOtuá ʻe toe malava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau hanganaki anga-fakatōkilalo. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe ongoʻi mātuʻaki maongo ai ki he ʻapositolo ko Sioné ha vīsone fisifisimuʻa fekauʻaki mo e Selusalema fakahēvaní ʻo ne tō mapeʻe hifo ai ki lalo ke lotu ʻi muʻa he vaʻe ʻo e ʻāngelo ʻa ia naʻe ngāue ko e tokotaha-lea ʻa e ʻOtuá. Naʻe tala ange ʻe he ʻāngeló kiate ia: “ʻE, ʻoua: ʻoku ou kaungā-tamaioʻeiki mo koe, pea moho ngaahi tokoua ʻa e kau palofita, pea mo e kakai ʻoku tauhi ʻa e ngaahi lea ʻo e tohi ni. Hu ki he ʻOtua pē.” (Fakahā 22:8, 9) Ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ē naʻe fokotuʻu mai ʻe he ʻāngeló maʻá e kau tamaioʻeiki kotoa ʻa e ʻOtuá! ʻOku ʻi ha ngaahi tuʻunga nai ʻo e fatongia makehe ʻi he fakatahaʻangá ha kau Kalisitiane ʻe niʻihi. Ka neongo ia, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko ia ʻoku ne holi ke hoko ko e lahi ʻiate kimoutolu te ne nofo ko homou sevaniti; pea ko ia ʻoku ne holi ke tuʻukimuʻa ʻiate kimoutolu te ne nofo ko hoʻomou tamaioʻeiki.” (Mātiu 20:26, 27) ʻI he tuʻunga ko e kau muimui ʻo Sīsuú, ko kitautolú kotoa ko e kau tamaioʻeiki.
“Kuo Mau Fai Pē ʻa e Meʻa Naʻe Totonu ke Mau Fai”
10. ʻOmai ha ngaahi fakatātā Fakatohitapu ke fakahaaʻi naʻe ʻikai ke faingofua maʻu pē ki he kau sevāniti faitōnunga ʻa e ʻOtuá ke nau fai hono finangaló.
10 Ko hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻikai ke faingofua maʻu pē ia ki he faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá. Naʻe toumoua ʻa e palōfita ko Mōsesé ke talangofua ʻi he kole ange ʻa Sihova kiate ia ke ne ʻalu ʻo ʻomai ʻa e ngaahi foha ʻo ʻIsilelí mei he nofo pōpula ʻi ʻIsipité. (Ekisoto 3:10, 11; 4:1, 10) ʻI hono maʻu ha ngafa ke fanongonongo ha pōpoaki fakaefakamaau ki he kakai ʻo Ninivé, naʻe “tuu hake a Jona ke hola ki Tasisi mei he ao o Jihova.” (Siona 1:2, 3, PM) Ko Paluki, ʻa e sekelitali fakaesikalaipe ʻa e palōfita ko Selemaiá, naʻá ne lāunga fekauʻaki mo e hoko ʻo ongosiá. (Selemaia 45:2, 3) ʻOku totonu ke fēfē ʻetau talí ʻi he taimi ʻoku fepaki ai ʻetau holi pe saiʻia fakafoʻituituí mo hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá? ʻOku ʻomai ʻa e talí ʻe ha talanoa fakatātā naʻe fai ʻe Sīsū.
11, 12. (a) Lave nounou angé ki he talanoa fakatātā ʻa Sīsū ʻoku lēkooti ʻi he Luke 17:7-10. (e) Ko e hā ʻa e lēsoni ʻoku tau maʻu mei he talanoa fakatātā ʻa Sīsuú?
11 Naʻe lea ʻa Sīsū ʻo fekauʻaki mo ha tamaioʻeiki naʻá ne tokangaʻi ʻa e tākanga ʻa hono ʻeikí ʻi he ʻahó kotoa ʻi he ngoué. ʻI he aʻu ki ʻapi ʻa e tamaioʻeikí, kuó ne ongosia ʻi he ngāue lahi he houa nai ʻe 12, naʻe ʻikai ke fakaafeʻi ia ʻe hono ʻeikí ke ne tangutu hifo ʻo maʻu ha meʻakai lelei. ʻI hono kehé, naʻe pehē ange ʻe he ʻeikí: “Ke ke teuteu mai muʻa haʻaku tina, pea ke huke ho kofu ʻo tauhi au, kaeʻoua ke ʻosi ʻeku kai mo ʻeku inu; pea hili ia, pea ke kai mo inu koe.” ʻE toki malava pē ki he tamaioʻeikí ke ne tokangaʻi ʻene ngaahi fiemaʻú ʻi he hili ʻene tauhi ki hono ʻeikí. Naʻe fakaʻosiʻaki ʻe Sīsū ʻa e talanoa fakatātaá ʻaki ʻene pehē: “Pehē foki mo kimoutolu; neongo kuo mou fai kotoa pē ʻa e ngaahi meʻa naʻe tuʻutuʻuni atu, ka mou pehē, Ko e kau tamaioʻeiki taeʻaonga ai pē kimautolu, kuo mau fai pē ʻa e meʻa naʻe totonu ke mau fai.”—Luke 17:7-10.
12 Naʻe ʻikai ke fai ʻe Sīsū ia ʻa e talanoa fakatātā ko ʻení ke fakahāhā ai ʻoku ʻikai ke houngaʻia ʻa Sihova ʻi he meʻa ʻoku tau fai ʻi heʻene ngāué. ʻOku fakahā mahino mai ʻe he Tohi Tapú: “Talaʻehai ʻoku fai taʻetotonu ʻa e ʻOtua ke ne fakangaloʻi hoʻomou ngaue, mo e ʻofa ki hono huafa naʻe ha ʻiate kimoutolu.” (Hepelu 6:10) ʻI hono kehé, ko e lēsoni ʻoku tau ako mei he pealapeli ʻa Sīsuú ko e ʻikai malava ʻe ha tamaioʻeiki ke ne fakafiemālieʻi ʻa ia tonu pe tokangataha ki heʻene ngaahi fiemālie pē ʻaʻaná. ʻI heʻetau fakatapui kitautolu ki he ʻOtuá pea fili ke hoko ko ʻene kau tamaioʻeikí, naʻa tau loto-tatau ai ke fakamuʻomuʻa hono finangaló ʻi hoʻotautolú loto. Kuo pau ke tau fakamoʻulaloa hotau loto ʻo kitautolú ki he finangalo ʻo e ʻOtuá.
13, 14. (a) ʻI he ngaahi tuʻunga fē kuo pau nai ai ke tau ikuʻi ʻetau ngaahi hehema ʻa kitautolú? (e) Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakaʻatā ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ke ikuná?
13 Ko hono ako tuʻumaʻu ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá pea mo e ngaahi tohi “ae tamaioeiki agatonu mo boto” ʻe fiemaʻu nai ki ai ha feinga lahi mei heʻetau tafaʻakí. (Mātiu 24:45, PM) Ko e tuʻunga nai ʻeni tautefito kapau ʻoku hoko maʻu pē ʻa e lautohí ko ha meʻa faingataʻa kiate kitautolu pe kapau ʻoku lāulea ha tohi ki he “ngaahi loloto ʻo e ʻOtua.” (1 Kolinito 2:10) Neongo ia, ʻikai ʻoku totonu ke tau vaheʻi ha taimi ki he ako fakafoʻituituí? ʻE fiemaʻu nai ke tau akonekina kitautolu tonu ke tau tangutu hifo pea fakamoleki ha taimi ki he meʻa ʻoku akó. He ka ʻikai ke tau fai pehē, ʻe anga-fēfē ai haʻatau maʻu ha holi ki he “meʻakai malohi ʻoku ʻanautolu ʻoku matuʻotuʻa”?—Hepelu 5:14.
14 Fēfē ʻa e ngaahi taimi ʻoku tau aʻu helaʻia ai ki ʻapi ʻi he hili ha ngāue lōloa ʻi he ʻahó? ʻE fiemaʻu nai ke tau fakamālohituʻu kitautolu ke maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané. Pe mahalo pē ko e malanga ki he kau solá ʻoku fepaki ia mo ʻetau ngaahi hehema fakanatulá. Naʻe ʻiloʻi ʻe Paula tonu ʻe ʻi ai ha ngaahi taimi ʻa ia te tau talaki ai ʻa e ongoongo leleí ʻo ‘ʻikai ko hotau lotó ia.’ (1 Kolinito 9:17, NW) Kae kehe, ʻoku tau fai ʻa e ngaahi meʻá ni koeʻuhi ko Sihova—hotau ʻEiki fakahēvaní, ʻa ia ʻoku tau ʻofa aí—ʻokú ne tala mai ʻoku totonu ke tau fai pehē. Pea ʻikai ʻoku tau ongoʻi fiemālie maʻu pē mo fakaivifoʻou ʻi he hili ʻetau fai ʻa e feinga ke akó, ke maʻu ʻa e ngaahi fakatahá, pea ke malangá?—Sāme 1:1, 2; 122:1; 145:10-13.
ʻOua ʻe Sio “ki he Ngaahi Meʻa ʻi Mui”
15. Naʻe anga-fēfē hono fokotuʻu ʻe Sīsū ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e moʻulaloa ki he ʻOtuá?
15 Naʻe fakahāhaaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa ʻene moʻulaloa ki heʻene Tamai fakahēvaní ʻi ha founga māʻolunga. “Kuo u ʻalu hifo mei he langi, ʻo ʻikai te u fai ʻa e loto ʻoʻoku, ka ko e finangalo ʻo ia naʻa ne fekau mai au,” ko e tala ange ia ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá. (Sione 6:38) ʻI he loto-mamahi lahi ʻi he ngoue ko Ketisemaní, naʻá ne lotu: “ʻAlā Tamai, kapau ʻe lava, tuku ke tolona ʻa e ipu ni meiate au: kae kehe ke ʻoua naʻa fai ki hoku loto, ka ki hoʻou pe.”—Mātiu 26:39.
16, 17. (a) ʻOku totonu ke fēfē ʻetau vakai ki he ngaahi meʻa kuo tau tuku ki muí? (e) Fakahaaʻi ʻa e anga ʻo e fakamoʻomoʻoni ʻa Paula ʻi hono fakapapauʻi ko ʻene ngaahi ʻamanaki fakamāmaní “ko e kinohaʻa pe.”
16 ʻOku fiemaʻu mai ʻe Sīsū Kalaisi kitautolu ke tau hanganaki faitōnunga ki heʻetau fili ke hoko ko e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne pehē: “Ko ia ʻoku ala ke fakaʻuli ʻa e palau, mo kilokilo ki he ngaahi meʻa ʻi mui, ʻoku ʻikai te ne tuha mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtua.” (Luke 9:62) Ko e nōfoʻi ʻi he meʻa kuo tau tuku ki muí ʻoku ʻikai ʻaupito ko e meʻa totonu ia ke fai ʻi he ngāue fakatamaioʻeiki ki he ʻOtuá. ʻI hono kehé, ʻoku totonu ke tau koloaʻaki ʻa e meʻa kuo tau maʻu ʻi he fili ke hoko ko e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá. Naʻe tohi ʻa Paula ki he kau Filipaí: “ʻOku ou kei lau ni foki ʻa e ngaahi meʻa ko ia kotoa ko e koto fakamasiva, koeʻuhi ko ʻene fungani ʻa e ʻiloʻi ʻo Kalaisi Sisu ko hoku ʻEiki; ʻa ʻEne ʻAfio naʻa ku tuku ai ke mole kotoa, ʻio, ʻou lau ko e kinohaʻa pe, koeʻuhi ke fakakoloaʻaki au ʻa Kalaisi.”—Filipai 3:8.
17 Fakakaukau atu ki he ngaahi meʻa kotoa naʻe lau ʻe Paula ko ha koto kinohaʻa pea tuku ke mole koeʻuhi ko e ngaahi pale fakalaumālie ʻi he tuʻunga ko ha tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne tuku ki mui ʻo ʻikai ngata pē ʻi he ngaahi fiemālie ʻo e māmaní kae toe pehē foki ki he malava ke hoko ko ha taki ʻo e lotu faka-Siú ʻi he kahaʻú. Kapau naʻe kei hokohoko atu ʻa Paula ke fai ʻa e lotu faka-Siú, naʻá ne mei mahiki hake ki ha tuʻunga meimei tatau nai mo e tuʻunga ʻo Simione, ko e foha ʻo e faiako ʻa Paula, ko Kāmelielí. (Ngāue 22:3; Kaletia 1:14) Naʻe hoko ʻa Simione ko ha taki ʻo e kau Fālesí pea naʻá ne fakahoko ha ngafa tuʻu-ki-muʻa—neongo ʻa e ngaahi veiveiua ʻe niʻihi—ʻi he angatuʻu ʻa e kau Siú ki Loma ʻi he 66-70 T.S. Naʻá ne mate ʻi he fepaki ko iá, ʻi he nima ʻo e kau mamahiʻi tōtuʻa ʻo e lotu faka-Siú pe ko e kau tau Lomá.
18. ʻOmai ha fakatātā ke fakahaaʻi ʻa e anga hono ʻomai ʻe he ngaahi lavameʻa fakalaumālié ha ngaahi palé.
18 Kuo muimui ʻa e tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Paulá. “ʻI loto ʻi ha ngaahi taʻu siʻi pē hili ʻeku ʻosi mei he akó, naʻá ku maʻu ai ha ngāue ko ha sekelitali fakahoko ngāue ʻa ha loea Lonitoni ʻiloa,” ko e lau ia ʻa Jean. “Naʻá ku fiefia ʻi heʻeku ngāué pea maʻu mei ai ha paʻanga lahi, ka ʻi hoku lotó naʻá ku ʻilo te u lava ke fai ʻa e meʻa lahi ange ke tauhi ʻa Sihova. Naʻe iku ai, ʻou ʻoatu ʻeku tohi fakafisi peá u kamata ngāue tāimuʻa. ʻOku ou fiefia lahi ʻaupito ʻi heʻeku fai ʻa e foʻi laka ko iá he meimei taʻu ʻe 20 kuo maliu atú! Kuo fakakoloa ʻeku moʻuí ʻe heʻeku ngāue taimi-kakató ʻo lahi ange ia ʻi ha meʻa pē naʻe mei malava ke maʻu ʻi ha faʻahinga ngāue fakasekelitali pē. ʻOku halaʻatā ha meʻa te ne ʻomai ha fiemālie lahi ange ʻi he sio ki he anga ʻo e malava ʻe he Folofola ʻa Sihová ʻo liliu ʻa e moʻui ʻa ha taha. Ke kau ʻi he foʻi ngāue ko iá ʻoku fakaofo. Ko e meʻa ʻoku tau foaki kia Sihová ko e meʻa noa pē ia ʻi hono fakahoa ki he meʻa ʻoku tau maʻu meiate iá.”
19. Ko e hā ʻoku totonu ke hoko ko ʻetau fakapapaú ia, pea ko e hā hono ʻuhingá?
19 ʻE liliu nai hotau ngaahi tuʻungá ʻi he ʻalu ʻa e taimí. Kae kehe, ko ʻetau fakatapui ki he ʻOtuá ʻoku kei tuʻu tatau ai pē. ʻOku tau kei hoko pē ko e kau tamaioʻeiki ʻa Sihova, pea ʻokú ne tuku mai pē kiate kitautolu ke tau fili ki he founga ʻe lava ke tau ngāueʻaki lelei taha ai hotau taimí, iví, ngaahi talēnití mo e ngaahi meʻa kehe ʻoku tau maʻú. Ko ia ai, ko e ngaahi fili ʻoku tau fai ʻi he tuʻunga ko ʻení ʻoku malava ke tapua atu ai ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá. ʻOku nau toe fakahaaʻi ʻa e lahi ʻo ʻetau loto-lelei ke fai ha ngaahi feilaulau fakafoʻituituí. (Mātiu 6:33) Tatau ai pē pe ko e hā hotau ngaahi tuʻungá, ʻikai ʻoku totonu ke tau fakapapauʻi ke ʻave kia Sihova ʻetau lelei tahá? Naʻe tohi ʻe Paula: “He kabau oku ai ae loto lelei ki ai, e lau ia, o fakatatau ki he mea oku maʻu e he tagata, ka e ikai fakatatau mo ia oku ikai te ne maʻu.”—2 Kolinito 8:12, PM.
“Kuo Ai Ho Mou Fua”
20, 21. (a) Ko e hā ʻa e fua ʻoku ʻomai ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá? (e) ʻOku anga-fēfē hono fakapaleʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku nau ʻave kiate ia ʻenau lelei tahá?
20 ʻOku ʻikai fakafeʻātungia ʻa e hoko ko e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá. ʻI hono kehé, ʻokú ne tokonaki mai ha haoʻanga mei he founga fakafeʻātungia ʻo e ngāue fakatamaioʻeiki ko ia ʻokú ne kaihaʻasia ʻetau fiefiá. “I hono fakatauataina akimoutolu mei he agahala, bea hoko koe kau tamaioeiki ki he Otua,” ko e tohi ia ʻa Paulá, “kuo ai ho mou fua koe maonioni, bea ko hono gataaga koe moui taegata.” (Loma 6:22, PM) Ko ʻetau ngāue fakatamaioʻeiki ki he ʻOtuá ʻoku fakatupu fua ʻi he founga ʻo e māʻoniʻoní ʻo tau utu ai ʻa e ngaahi ʻaonga ko e ʻulungāanga māʻoniʻoni pe maʻa fakaeʻulungāanga. ʻIkai ko ia pē, ʻoku taki atu ia ki he moʻui taʻengata ʻi he kahaʻú.
21 ʻOku nima-homo ʻa Sihova ki heʻene kau tamaioʻeikí. ʻI heʻetau fai ʻetau lelei tahá ʻi heʻene ngāué, ʻokú ne fakaava mai kiate kitautolu “ʻa e ngaahi katupa ʻo e langi,” pea huaʻi hifo kiate kitautolu “ʻa e tapuaki . . . kaeʻoua ke ʻikai hao.” (Malakai 3:10) Ko ha fiefia lahi ē ʻe hoko ʻi he hokohoko atu ke ngāue ko e kau tamaioʻeiki ʻa Sihova ki he kotoa ʻo ʻitānití!
ʻOkú Ke Manatuʻi?
• Ko e hā ʻoku tau hoko ai ko e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá?
• ʻOku anga-fēfē ʻetau fakahāhā ʻetau moʻulaloa ki he finangalo ʻo e ʻOtuá?
• Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau teuteu ke fakamuʻomuʻa ʻa e finangalo ʻo Sihová ʻi hoʻotautolú loto?
• Ko e hā ʻoku ʻikai totonu ai ke tau ‘kilokilo ki he ngaahi meʻa ʻi muí’?
[Fakatātā ʻi he peesi 16, 17]
Ko e tokonaki ko ia ʻo e ngāue fakatamaioʻeiki loto-tauʻatāina ʻi ʻIsilelí ko ha tomuʻa fakaʻali mai ia ʻo e ngāue fakatamaioʻeiki faka-Kalisitiané
[Fakatātā ʻi he peesi 17]
ʻOku tau hoko ko e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau papitaisó
[Fakatātā ʻi he peesi 17]
ʻOku fakamuʻomuʻa ʻe he kau Kalisitiané ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá
[Fakatātā ʻi he peesi 18]
Naʻe toumoua ʻa Mōsese ke tali hono ngafá