LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w12 4/15 p. 27-31
  • ʻOku Maluʻi Kitautolu ʻe Sihova ki he Fakamoʻuí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOku Maluʻi Kitautolu ʻe Sihova ki he Fakamoʻuí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2012
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • TOHOAKIʻI MAI ʻE HE ʻOTUÁ
  • TAʻOFI MEI HONO FAI HA LAKA HALA
  • MALUʻI ʻE HE AKONAKÍ
  • POUPOUʻI ʻE HA FAKALOTOTOʻA
  • “Ke Faitāpuekina Koe ʻi Hoʻo Fakakaukau Leleí!”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
  • Tuku ke Fakanonga Koe ʻe Sihova
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2020
  • “Ako Au Ke U Fai Ho Finangalo”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2012
  • TAUHI MAʻU ʻA E FIEFIÁ ʻI HE NGAAHI TAIMI FAINGATAʻÁ
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2009
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2012
w12 4/15 p. 27-31

ʻOku Maluʻi Kitautolu ʻe Sihova ki he Fakamoʻuí

“[Ko] kimoutolu kuo maluʻi ʻe he mālohi ʻo e ʻOtuá fakafou ʻi he tuí ki ha fakamoʻui kuo mateuteu ke fakahaaʻi ʻi he vahaʻa taimi fakaʻosí.”​—1 PITA 1:4, 5.

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

Naʻe anga-fēfē hono tohoakiʻi mai kitautolu ʻe Sihova ki he lotu moʻoní?

ʻE lava fēfē ke tau fakaʻatā ʻa Sihova ke ne tataki kitautolu ʻaki ʻene akonakí?

ʻOku anga-fēfē hono tokonaki mai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻa e fakalototoʻá?

1, 2. (a) Ko e hā ʻa e fakapapau ʻoku tau maʻu ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau tauhi maʻu ʻetau anga-tonú? (e) ʻOku ʻiloʻi lelei fēfē ʻe Sihova ʻa kitautolu tāutaha?

“KO IA kuó ne kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻangá ko e tokotaha ia ʻe fakahaofí.” (Māt. 24:13) ʻI he ngaahi lea ko iá, naʻe fakamahinoʻi mai ai ʻe Sīsū kia kitautolu ʻo pehē ke tau hao moʻui atu ʻi he taimi ʻe fakahoko ai ʻa e fakamaau ʻa e ʻOtuá ki he māmani ʻo Sētané, kuo pau ke tau tauhi maʻu ʻetau anga-tonú ʻo aʻu ki he ngataʻangá. Ka ʻoku ʻikai ke ʻuhinga eni iá ʻoku ʻamanekina mai ʻe Sihova ke tau kātaki ʻi haʻatau poto pe mālohi pē ʻotautolu. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Tohi Tapú kia kitautolu: “Ko e ʻOtuá ʻoku faitōnunga, pea ʻe ʻikai te ne tuku ke ʻahiʻahiʻi kimoutolu ʻo fakalaka atu ia ʻi he meʻa ʻoku malava ke mou kātekiná, kae fakataha mo e ʻahiʻahí te ne ʻai foki mo ha haoʻanga koeʻuhi ke mou malava ai ke kātakiʻi ia.” (1 Kol. 10:13) Ko e hā ʻoku fakahuʻunga ki ai ʻa e ngaahi lea ko iá?

2 Ke fakapapauʻi ʻe Sihova ʻoku ʻikai ʻahiʻahiʻi kitautolu ʻo fakalaka atu ia ʻi he meʻa ʻe lava ke tau kātekiná, kuo pau ke ne ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa pē fekauʻaki mo kitautolú, kau ai ʻa e ngaahi pole ʻoku tau fehangahangai mo iá, ko hotau natula fakafoʻituituí, pea mo e lahi ʻo e meʻa ʻe lava ke tau kātekiná. ʻOku ʻiloʻi lelei moʻoni kitautolu ʻe he ʻOtuá? ʻIo. ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he Tohi Tapú ʻoku ʻiloʻi lelei tāutaha kitautolu ʻe Sihova. ʻOkú ne alāanga mo ʻetau founga-tuʻumaʻu fakaʻahó mo ʻetau ngaahi tōʻongá. ʻOku aʻu ʻo lava ke ne ʻiloʻi ʻetau ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi hehema ʻo hotau lotó.​—Lau ʻa e Saame 139:1-6.

3, 4. (a) ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe he meʻa naʻe hokosia ʻe Tēvitá ʻoku tokanga mai ʻa Sihova ki he faʻahinga tāutaha? (e) Ko e hā ʻa e ngāue fakaofo ʻoku fakahoko ʻe Sihova he ʻaho ní?

3 ʻOku hā ngali kehe ke pehē ʻoku mahuʻingaʻia ʻa e ʻOtuá ʻi he faʻahinga māʻulalo ʻo e tangatá? Naʻe fakakaukauloto ʻa e tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá ki he fehuʻi ko ení, ʻo ne pehē ai kia Sihova: “Kau ka vakai ho ngaahi langi na, ko e ngaue ʻa ho louhiʻinima, ʻa e mahina mo e ngaahi fetuʻu, ʻa ia kuo ke fokotuʻu; ko e ha ʻa e tangata ke ke manatu ai kiate ia?” (Saame 8:3, 4) Mahalo naʻe malanga hake ʻa e fehuʻi ko ení ʻi he meʻa naʻe hokosia tonu ʻe Tēvitá. ʻIate ia, ko e foha siʻisiʻi taha ʻo Sesé, naʻe ʻilo ai ʻe Sihova “ha tagata maana o hage ko hono loto oona” pea naʻá ne toʻo ia “meihe muimui ki he fanga sipi, ke ne hoko ko e ʻeiki” ki ʻIsileli. (1 Sām. 13:14, PM; 2 Sām. 7:8) Fakakaukau atu ki he ongoʻi kuo pau naʻe maʻu ʻe Tēvita ʻi heʻene ʻiloʻi ko e Tokotaha-Fakatupu ē ʻo e ʻunivēsí naʻá ne tokanga mai ki heʻene ngaahi fakalaulaulotó, ʻa e ngaahi fakakaukauloto ʻa ha tamasiʻi tauhi-sipi!

4 ʻOku toe fakaʻohovale foki ʻa e fakalaulauloto atu ki he mahuʻingaʻia fakafoʻituitui fakaofo ʻoku fakahāhā mai ʻe Sihova kiate kitautolu he ʻaho ní. ʻOkú ne fakatahatahaʻi fakataha ʻi he lotu moʻoní “ʻa e ngaahi meʻa manakoa ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē,” pea ʻokú ne tokoniʻi ʻene kau sevānití ke nau tauhi maʻu ʻenau anga-tonú. (Hāk. 2:7, NW) Ke mahinoʻi lelei ange ʻa e anga hono tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke tauhi maʻu ʻetau anga-tonú, tau fakakaukau ange ki he anga ʻo ʻene tohoakiʻi ʻa e kakaí ki he lotu moʻoní ʻi he ʻuluaki taimí.

TOHOAKIʻI MAI ʻE HE ʻOTUÁ

5. ʻOku anga-fēfē hono tohoakiʻi ʻe Sihova ʻa e kakaí ki hono ʻAló? Fakatātaaʻi.

5 Naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOku ʻikai ha tangata ʻe lava ke haʻu kiate au kae ʻoua ke tohoaki mai ia ʻe he Tamaí.” (Sione 6:44) ʻOku fakahuʻunga mai ʻi he ngaahi lea ko iá ʻo pehē ke hoko ko ha ākonga ʻa Kalaisí, kuo pau ke tau maʻu ʻa e tokoni ʻa e ʻOtuá. ʻOku anga-fēfē hono tohoakiʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga hangē ha sipí ki hono ʻAló? Fakafou ʻi hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí mo e ngāue ʻa e laumālie māʻoniʻoní. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe ʻi Filipai ai ʻa Paula mo hono kaungāmisinalé, naʻa nau fetaulaki ai mo ha fefine ko Litia ʻo nau vahevahe kiate ia ʻa e ongoongo leleí. ʻOku pehē ʻe he lēkooti fakamānavaʻí: “Naʻe mātuʻaki fakaava ʻe Sihova hono lotó ke ne tokanga ki he ngaahi meʻa naʻe leaʻaki ʻe Paulá.” ʻIo, naʻe tokonaki mai ʻe he ʻOtuá hono laumālié ke tokoniʻi ia ke ne mahinoʻi ʻa e pōpoakí, ʻa ia ko hono olá naʻá ne papitaiso ai mo hono falé.​—Ngā. 16:13-15.

6. Naʻe anga-fēfē hono tohoakiʻi kitautolu kotoa ʻe he ʻOtuá ki he lotu moʻoní?

6 Naʻe makehe ʻa e meʻa naʻe hokosia ʻe Litiá? ʻIkai ʻaupito. Kapau ko ha Kalisitiane fakatapui koe, naʻe kau mo koe ʻi hono tohoakiʻi ʻe he ʻOtuá ki he lotu moʻoní. Hangē pē ko ia naʻe ʻafioʻi ʻe heʻetau Tamai fakahēvaní ha meʻa mahuʻinga ʻi he loto ʻo Litiá, naʻá ne ʻafioʻi ha meʻa lelei ʻiate koe. ʻI he taimi naʻá ke kamata fanongo ai ki he ongoongo leleí, naʻe tokoniʻi koe ʻe Sihova ke ke mahinoʻi ia ʻaki hono tokonaki mai ʻa e laumālie māʻoniʻoní. (1 Kol. 2:11, 12) ʻI he taimi naʻá ke feinga mālohi ai ke ngāueʻaki ʻa e meʻa naʻá ke akó, naʻá ne tāpuakiʻi hoʻo ngaahi feinga ke fai hono finangaló. ʻI he taimi naʻá ke fakatapui ai hoʻo moʻuí kiate iá, naʻe fiefia ai hono lotó. Ko e moʻoni, talu mei hoʻo kamata fononga atu ʻi he hala ki he moʻuí, kuo kau ʻa Sihova mo koe ʻi hoʻo laka taki taha.

7. ʻOku tau ʻilo fēfē ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau hanganaki faitōnunga ai pē?

7 ʻI he hili hono tokoniʻi kitautolu ke tau kamata ʻaʻeva mo iá, ʻoku ʻikai ke tuku mai leva ʻe Sihova ke tau fai ʻiate kitautolu pē ʻetau feinga ke hanganaki faitōnungá. ʻOkú ne ʻafioʻi, hangē pē ko ia naʻe ʻikai ke tau haʻu ki he moʻoní ʻiate kitautolu pē, ʻe ʻikai ke tau nofo ai pē ʻi he moʻoní ʻiate kitautolu pē. ʻI he tohi ki he kau Kalisitiane paní, naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Pitá: “[Ko] kimoutolu kuo maluʻi ʻe he mālohi ʻo e ʻOtuá fakafou ʻi he tuí ki ha fakamoʻui kuo mateuteu ke fakahaaʻi ʻi he vahaʻa taimi fakaʻosí.” (1 Pita 1:4, 5) Ko e ngaahi lea ko iá ʻoku kaunga fakalūkufua ia ki he kau Kalisitiane kotoa pē pea ʻoku totonu ke mahuʻinga ia ki he tokotaha taki taha ʻo kitautolu he ʻaho ní. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí he ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu kotoa ʻa e tokoni ʻa e ʻOtuá ke hanganaki faitōnunga ai pē kiate ia.

TAʻOFI MEI HONO FAI HA LAKA HALA

8. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau tokanga ke ʻoua naʻa tau fai ha laka halá?

8 Ko e ngaahi tenge ʻo e moʻuí pea mo ʻetau ngaahi taʻehaohaoá tonu ʻe lava ke na ʻai kitautolu ke mole ʻetau tokangataha fakalaumālié pea ʻai ai kitautolu ki ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻo hono fai ha laka hala ʻo ʻikai haʻatau ʻilo ki ai. (Lau ʻa e Kalētia 6:1.) Naʻe fakatātaaʻi eni ʻe ha meʻa naʻe hoko ʻi he moʻui ʻa Tēvitá.

9, 10. Naʻe taʻofi fēfē ʻe Sihova ʻa Tēvita mei hono fai ha laka halá, pea ko e hā ʻokú Ne fai maʻatautolu he ʻaho ní?

9 Lolotonga ʻa hono tuli holo ʻe Tuʻi Saulá, naʻe fakahāhā ʻe Tēvita ha mataʻofi lelei ʻi he ʻikai ke fai ha sāuni ki he tuʻi meheká. (1 Sām. 24:2-7) Ka ʻi he taimi siʻi pē mei ai, naʻe ʻikai ke kei mapuleʻi ʻe Tēvita ʻa ʻene ngaahi ongoʻi taʻehaohaoá. Naʻá ne fuʻu fiemaʻu ha meʻakai ki heʻene kau tangatá ʻo ne kole anga-fakaʻapaʻapa ai ha tokoni mei ha kaungā-ʻIsileli ko hono hingoá ko Nāpale. ʻI he taimi naʻe tali ʻita mai ai ʻa Nāpalé, naʻe hoko ʻa Tēvita ʻo ʻita lahi peá ne fokotuʻutuʻu ke ne fai ha sāuni ki he kau tangata kotoa ʻi he fale ʻo Nāpalé, ʻo ʻikai te ne ʻilo ko hono tāmateʻi ʻa e kakai taʻehalaiá ʻe ʻai ai ia ke ne halaia ʻi he totó ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Ko e foʻi haʻu taimi tonu ʻa ʻApikalé, ʻa e uaifi ʻo Nāpalé, naʻe fakahaofi ai ʻa Tēvita mei hono fai ha fuʻu fehālaaki mafatukituki. ʻI hono ʻiloʻi ʻa e kau mai ʻa e toʻukupu ʻo Sihová ʻi he meʻa naʻe hokó, naʻe pehē ange ʻe Tēvita kiate ia: “Malo mo e ʻEiki ko e ʻOtua ʻo Isileli ʻene fekau koe ke fakafetaulaki kiate au he ʻaho ni. Pea malo e fai fakapotopoto; ʻio, malo mo koe ʻa e taʻofi au he ʻaho ni mei he moʻua he toto, pea mo e taukapoʻi au ʻaki hoku nima oʻoku.”​—1 Sām. 25:9-13, 21, 22, 32, 33.

10 Ko e hā ʻa e lēsoni ʻe lava ke tau ako mei he fakamatala ko ení? Naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa ʻApikale ke ne taʻofi ʻa Tēvita mei hono fai ha laka halá. ʻOkú ne fai ʻa e meʻa tatau tofu pē kiate kitautolu he ʻahó ni. Ko ia ai, ʻoku totonu ke ʻoua te tau ʻamanekina ʻe fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá ha taha ke ne tuʻu ʻi vahaʻa ke fai ha fakalelei ʻi ha taimi pē ʻoku ʻamanaki ke tau fai ai ha fehālaaki; pea heʻikai lava ke tau fakamahalo ʻo pehē ʻoku tau ʻilo tonu matematē ʻa e founga ʻe ngāue mai ai ʻa e ʻOtuá ʻi ha tuʻunga pē ʻoku hoko, pe ko e meʻa ʻe lava ke ne fakaʻatā ʻi hono fakahoko ʻa ʻene taumuʻá. (Koh. 11:5) Ka neongo ia, ʻe lava ke tau falala-pau ʻoku ʻiloʻi maʻu pē ʻe Sihova ʻa hotau ngaahi tuʻungá pea te ne tokoniʻi kitautolu ke tau hanganaki faitōnunga kiate ia. ʻOkú ne fakapapauʻi mai kia kitautolu: “Ko au teu fakabotoʻi koe mo akonakiʻi koe i he hala aia te ke alu ai: teu fakahinohino koe aki hoku mata.” (Saame 32:8, PM) ʻOku anga-fēfē hono ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻa e faleʻí? ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga mei ai? Pea ko e hā ʻe lava ai ke tau fakapapauʻi ʻoku tataki ʻe Sihova ʻa hono kakaí he ʻahó ni? Fakatokangaʻi ange ʻa e anga hono tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko iá ʻi he tohi Fakahaá.

MALUʻI ʻE HE AKONAKÍ

11. Ko e hā ʻa e lahi ʻo hono ʻiloʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻa hono kakaí?

11 ʻI he vīsone ʻoku lēkooti ʻi he Fakahā vahe 2 mo e 3, ʻoku sivisiviʻi ai ʻe Sīsū Kalaisi kuo fakalāngilangiʻí ʻa e ngaahi fakatahaʻanga ʻe fitu ʻi ʻĒsia Mainá. ʻOku fakahaaʻi ʻe he vīsoné ʻoku siofi ʻe Kalaisi ʻo ʻikai ko e ngaahi ʻalunga fakalūkufuá pē ka ko ha ngaahi tuʻunga pau. ʻI he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi, ʻoku aʻu ʻo ne lave ki he faʻahinga tāutaha, pea ʻi he tuʻunga taki taha, ʻokú ne fai ha fakaongoongolelei pe akonaki feʻungamālie. Ko e hā ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he meʻá ni? ʻI hono fakahoko ʻa e vīsoné, ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ngaahi fakatahaʻanga ʻe fitú ʻa e kau Kalisitiane paní hili ʻa e 1914, pea ko e akonaki naʻe ʻoange ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻe fitú ʻoku ngāueʻaki fakalūkufua ia ki he ngaahi fakatahaʻanga kotoa ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi māmani lahi he ʻaho ní. Ko ia ai, ʻoku lava ke fakaʻosiʻaki ʻoku tataki longomoʻui ʻe Sihova ʻa hono kakaí fakafou ʻi hono ʻAló. ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga mei he tataki ko iá?

12. ʻE lava fēfē ke tau fakaʻatā ʻa Sihova ke ne tataki ʻetau ngaahi laká?

12 Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke tau maʻu ʻaonga ai mei he tataki anga-ʻofa ʻa Sihová ʻoku fakafou ia ʻi he ako fakafoʻituitui. ʻI he ʻū tohi ʻa e kalasi tamaioʻeiki anga-tonu mo potó, ʻoku tokonaki mai ai ʻe Sihova ha akonaki Fakatohitapu lahi. (Māt. 24:45) Kae kehe, ke maʻu ʻaonga mei aí, kuo pau ke tau vaheʻi ha taimi ke ako ai ia pea ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau akó. Ko e ako fakafoʻituituí ko e founga ia ʻe taha ʻe lava ai ʻe Sihova ke “maluʻi [kitautolu] mei he tūkiá.” (Sute 24) Kuo faifai ange peá ke ako ha meʻa ʻi heʻetau ʻū tohí ʻa ia ʻoku hā ngali naʻe hiki mai ia kiate koe pē? Tali ʻa e fakatonutonú ʻi he tuʻunga ʻoku haʻu ia meia Sihova. Hangē pē ko e tātaaʻi atu ho umá ʻe ha kaumeʻa ke ne fakahā atu ha meʻa kiate koe, ʻoku lava ʻe Sihova ke ne ngāueʻaki hono laumālié ke fakahanga hoʻo tokangá ki ha tafaʻaki ʻo ho ʻulungāngá pe ko ho angaʻitangatá​—pea ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻoku toe ʻi ai mo e niʻihi kehe tokolahi hangē ko koé—ʻoku fiemaʻu ke fai hano fakaleleiʻi. ʻI he hoko ʻo ongongofua ki he tataki ʻa e laumālié, ʻoku tau fakaʻatā ai ʻa Sihova ke ne tataki ʻetau ngaahi laká. (Lau ʻa e Saame 139:23, 24.) ʻI he fekauʻaki mo e meʻa ko ení, ʻoku lelei ke tau sivisiviʻi ʻetau ngaahi tōʻonga akó.

13. Ko e hā ʻe fakapotopoto ai ke tau sivisiviʻi ʻetau ngaahi tōʻonga akó?

13 Ko e fuʻu taimi lahi ʻoku fakamoleki ʻi he fakafiefiá ʻoku lava ke ne toʻo meiate kitautolu ʻa e taimi ʻoku fiemaʻu ki he ako fakafoʻituituí. ʻOku pehē ʻe he tokoua ʻe taha: “ʻOku faingofua ʻaupito ke fakatukutukuʻi atu ʻa e ako fakafoʻituituí. Ko e fakafiefiá ʻoku ala maʻu lahi ange ia he taimí ni ʻi ha toe taimi ki muʻa, pea ʻoku siʻisiʻi ange ʻa e fakamole ki aí ʻi ha toe taimi ki muʻa. ʻOku ala maʻu ia ʻi he TV, ʻi he komipiutá, pea ʻi he telefoní. ʻOkú ne takatakai kiate kitautolu.” Kapau heʻikai ke tau tokanga, ko e taimi ʻoku fiemaʻu ki he ako fakafoʻituitui loloto angé ʻe lava ke mōlia māmālie atu ia ʻo aʻu ki heʻene mole ʻaupito. (ʻEf. 5:15-17) ʻOku lelei ki he tokotaha taki taha ʻo kitautolu ke tau ʻeke hifo: ‘ʻOku tuʻo fiha ʻeku vaheʻi ha taimi ke u keli ke toe loloto ange ai ʻi heʻeku ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá? ʻOku ou toki fai pē ia ʻi he taimi ʻoku ou teuteu ai ha malanga pe ko ha konga ki he fakatahá?’ Kapau ko ia, mahalo ʻe lava ke tau ngāueleleiʻaki ange ai ʻa e efiafi kuo vaheʻi ki he lotu fakafāmilí pe ako fakafoʻituituí ke tau koloaʻaki ai ʻa e poto fakalaumālie ʻoku tokonaki mai ʻe Sihova ke maluʻiʻaki kitautolu ki he fakamoʻuí.​—Pal. 2:1-5.

POUPOUʻI ʻE HA FAKALOTOTOʻA

14. ʻOku fakahaaʻi fēfē ʻe he Tohi Tapú ʻoku tokanga mai ʻa Sihova ki heʻetau ngaahi ongoʻí?

14 Naʻe fehangahangai ʻa Tēvita mo e ngaahi tuʻunga faingataʻa lahi ʻi heʻene moʻuí. (1 Sām. 30:3-6) Ko ʻene ngaahi lea fakamānavaʻí ʻoku hā mei ai naʻe ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa ʻene ngaahi ongoʻí. (Lau ʻa e Saame 34:18; 56:8.) ʻOku toe ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻetau ngaahi ongoʻí. ʻI he taimi ʻoku tau “loto lavea” ai pe “laumalie mafesi,” ʻokú ne ʻunuʻunu ofi mai kiate kitautolu. Ko e founga ko ení ʻiate pē ʻoku lava ke ʻomai ai kiate kitautolu ha tuʻunga ʻo e fiemālie, ʻo hangē ko ia naʻe hoko kia Tēvitá, ʻa ia naʻá ne hiva: “Kau hakahaka mo fakafiefia ʻi hoʻo meesi: He kuo ke hanga ki heʻeku tuʻutamaki; kuo ke ʻilo ʻa e ngaahi faingataʻa o ʻeku moʻui.” (Saame 31:7) Ka ʻoku fai ʻe Sihova ia ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono fakatokangaʻi pē ʻetau faingataʻaʻiá. ʻOkú ne poupouʻi kitautolu ʻaki ʻene ʻomai ʻa e fakafiemālie mo e fakalototoʻa. Ko e founga ʻe taha ʻokú ne fai ai ení ʻoku fakafou mai ia ʻi he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané.

15. Ko e hā ʻa e lēsoni ʻe lava ke tau ako mei he hokosia ʻa ʻĒsafé?

15 Ko e ʻaonga ʻe taha ʻo hono maʻu ʻa e ngaahi fakatahá ʻoku fakatātaaʻi ia ʻe he meʻa naʻe hokosia ʻe he tokotaha-tohi-saame ko ʻĒsafé. Ko e nōfoʻi ʻi he ngaahi fakamaau taʻetotonú naʻá ne ʻai ʻa ʻĒsafe ke ne fehuʻia ʻa e mahuʻinga ʻo e tauhi ki he ʻOtuá. Naʻe hoko ai ʻa ʻĒsafe ʻo loto-siʻi. Naʻá ne fakamatalaʻi ʻene ngaahi ongoʻí ʻi he foungá ni: “Ko hoku loto naʻe toka konā, pea ko hoku kofuua naʻe hange kuo hoka.” Ko hono olá, naʻá ne meimei taʻofi ai ʻene tauhi kia Sihová. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa ʻĒsafe ke ne toe maʻu mai ʻene fakakaukau mafamafatataú? “Kuo u hu ki he ngaahi potu tapu ʻo Ela,” ko ʻene leá ia. ʻI aí, ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kaungālotu kia Sihová, naʻá ne toe maʻu ai ha fakakaukau totonu. Naʻá ne sio ko e lavameʻa ʻa e kau fulikivanú naʻe fakataimi pē, he ʻe ʻikai ke taʻefakatonutonu ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻá. (Saame 73:2, 13-22) ʻOku meimei tatau pē mo kitautolu. Ko e mafasia ʻi he fekuki mo e ngaahi fakamaau taʻetotonu ʻo e māmani ʻa Sētané ʻe lava ke fakalotosiʻiʻi ai kitautolu. Ko e fakataha fakatahataha mo hotau fanga tokouá ʻoku fakaivifoʻou ai kitautolu mo tokoniʻi ai kitautolu ke tau kei maʻu ʻetau fiefia ʻi he tauhi kia Sihová.

16. ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻAná?

16 Kae fēfē kapau ʻoku ʻi ai ha tuʻunga ʻi he fakatahaʻangá ʻokú ne ʻai ke faingataʻa kiate koe ke ke maʻu ʻa e ngaahi fakatahá? Mahalo naʻe pau kiate koe ke ke tukuange ha monū ʻo e ngāué pea ʻokú ke mā ai, pe naʻe ʻi ai ha fetōkehekeheʻaki ʻi he fakakaukaú ʻiate koe mo ha tokoua pe tuofefine. Kapau ko ia, te ke ʻilo nai ʻe tokoni ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻAná. (Lau ʻa e 1 Sāmiuela 1:4-8.) Manatuʻi naʻá ne loto-mamahi ʻaupito ʻi ha tuʻunga fakafāmili fekauʻaki mo e uaifi fakafili kiate ia, ko Pēniná. Naʻe tautautefito ʻa e fakalalahi ʻa e tuʻungá ni ʻi he taʻu taki taha ʻi he taimi naʻe ʻalu ai ʻa e fāmilí ke fai ʻa e ngaahi feilaulau kia Sihova ʻi Sailó. Naʻe loto-mamahi lahi ʻaupito ʻa ʻAna ʻo aʻu ʻo ne “tangi ai, ʻo ʻikai te ne fie kai.” Neongo ia, naʻe ʻikai te ne fakaʻatā ʻa e meʻá ni ke ne taʻofi ia mei he ngaahi meʻa fekauʻaki mo e lotu kia Sihová. Naʻe fakatokangaʻi ʻe Sihova ʻa ʻene faitōnungá ʻo ne tāpuakiʻi ia.​—1 Sām. 1:11, 20.

17, 18. (a) ʻI he ngaahi founga fē ʻoku tau maʻu ai ʻa e fakalototoʻa ʻi he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá? (e) ʻOku anga-fēfē hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo e tokanga anga-ʻofa ʻoku tokonaki mai ʻe Sihova ke tokoniʻi kitautolu ke maʻu ʻa e fakamoʻuí?

17 ʻOku maʻu ʻe he kau Kalisitiane he ʻaho ní ʻa e ʻuhinga lelei ke faʻifaʻitaki ai ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻAná. ʻOku fiemaʻu ke tau faitōnunga ʻi hono maʻu ʻa e ngaahi fakatahá. Hangē ko ia kuo tau hokosia kotoá, ʻoku ʻomai ʻe he ngaahi fakatahá ʻa e fakalototoʻa mātuʻaki mahuʻinga. (Hep. 10:24, 25) Ko e māfana ʻo e feohi faka-Kalisitiané ʻokú ne fakafiemālieʻi kitautolu. Ko ha meʻa pē ʻoku leaʻaki ʻi ha malanga pe ko ha tali ʻe maongo nai ia ki hotau lotó. ʻI he fetalanoaʻaki ki muʻa pe ʻi he hili ha fakataha, ʻe fanongo mai nai ha kaungātui kiate kitautolu pe vahevahe mai ha ngaahi lea fakafiemālie. (Pal. 15:23; 17:17) ʻI heʻetau hiki hake hotau leʻó ʻi he hiva kia Sihová, ʻoku fiefia ai hotau laumālié. ʻOku tautefito ki he taimi ʻoku tau tofanga ai ʻi he ‘lahi ʻa e hohaʻa ʻi he lotó’ ʻoku fiemaʻu ai kiate kitautolu ʻa e fakalototoʻa ʻoku tau maʻu ʻi he ngaahi fakatahá, ʻa ia ʻoku poupouʻi ai kitautolu ʻe Sihova ʻaki ʻene “ngaahi fakanaʻa” pea tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau fakapapau ke hanganaki faitōnungá.​—Saame 94:18, 19.

18 Ko e ongoʻi malu ʻi he tokanga anga-ʻofa ʻa hotau ʻOtuá, ʻoku tau ongoʻi ai ʻo hangē pē ko ia naʻe ongoʻi ʻe he tokotaha-tohi-saame ko ʻĒsafé, ʻa ia naʻá ne hivaʻaki kia Sihova: “Kuo ke puke hoku toʻomataʻu. Te ke faleʻi au, ʻo taki hala.” (Saame 73:23, 24) He houngaʻia ē ko kitautolu ʻi hono maluʻi kitautolu ʻe Sihova ki he fakamoʻuí!

[Fakatātā ʻi he peesi 28]

Kuo tohoakiʻi mai foki mo koe ʻe Sihova

[Fakatātā ʻi he peesi 30]

ʻOku maluʻi kitautolu ʻe hono ngāueʻaki ʻo e akonaki ʻa e ʻOtuá

[Fakatātā ʻi he peesi 31]

ʻOku poupouʻi kitautolu ʻe he fakalototoʻa ʻoku tau maʻú

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share