Ko Hono Maʻu ʻa e Meʻa Tefito ki he Ongoʻi Feʻofaʻaki Fakatokoua
“Tānaki mai ki hoʻomou . . . anga-līʻoa ki he ʻOtuá ʻa e ongoʻi feʻofaʻaki fakatokoua.”—2 PITA 1:5-7, NW.
1. Ko e hā ʻa e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga tefito ʻoku hoko ai ʻa e ngaahi fakatahataha ʻa e kakai ʻa Sihová ko e ngaahi taimi fiefiá?
ʻI HE taimi ʻe taha naʻe ʻalu ai ha tōketā faitoʻo ʻa ia naʻe ʻikai ko ha toko taha ia ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he foaki tohi fakamoʻoni ako ʻa hono ʻofefiné mei he Akoʻanga Tohi Tapu ʻa e Watch Tower ko Kiliatí, ʻa ia naʻá ne ako fakamisinale ai. Naʻe maongo ʻaupito ki he tōketaá ʻa e fiefia ʻa e fuʻu kakaí ʻa ia naʻá ne pehē ʻoku pau ʻoku siʻisiʻi pē ʻa e mahamahaki ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ko ʻení. Ko e hā naʻá ne ʻai ʻa e fuʻu kakai ko iá ke nau mātuʻaki fiefiá? ʻI he fekauʻaki mo e meʻa ko iá, ko e hā ʻokú ne ʻai ʻa e ngaahi fakatahataha kotoa ʻa e kakai ʻa Sihová, ʻi he ngaahi fakatahaʻangá, ʻi he ngaahi fakataha fakafeituʻú, pea ʻi he ngaahi fakataha fakavahé, ko e ngaahi taimi fiefia? ʻIkai ko e ongoʻi feʻofaʻaki fakatokoua ʻoku nau fefakahāhāʻaki aí? ʻOku ʻikai ha toe veiveiua, ko e ongoʻi feʻofaʻaki fakatokouá ko e ʻuhinga ia ʻe taha kuo pehē ai ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ha kulupu fakalotu kehe ia ʻoku nau maʻu ʻa e fiefia lahi mo e fiemālie mei he kau ki ha lotu ʻo hangē ko ia ʻoku maʻu ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
2, 3. Ko e hā ʻa e ongo foʻi lea faka-Kalisi ʻoku fekauʻaki mo e ongoʻi ʻoku totonu ke tau fefakahāʻakí, pea ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne ʻai ke na kehekehe aí?
2 ʻOku totonu ke tau ʻamanekina ke sio ki he ongoʻi feʻofaʻaki fakatokoua peheé koeʻuhi ko e ngaahi lea ʻa e ʻaposetolo ko Pitá ʻi he 1 Pita 1:22: “Ko eni kuo mou fakatapu homou laumalie ʻi he fai talangofua ki he moʻoni ke lava ʻa e feʻofaʻaki fakalotu [“ongoʻi feʻofaʻaki fakatokoua,” NW] ʻoku taʻeloi, ko ia ke mou tōtōivi hoʻomou fai ʻofa ʻa e taha ki he taha, ʻo fai mei he loto.” Ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi meʻa fekauʻaki mo e foʻi lea faka-Kalisi ʻoku ʻai ʻi heni ko e “ongoʻi feʻofaʻaki fakatokouá” ko e phi·liʹa (ongoʻi feʻofaʻaki). Ko hono ʻuhingá ʻoku felāveʻi vāofi mo e ʻuhinga ʻo e a·gaʹpe, ko e foʻi lea kuo faʻa liliu ko e “ʻofa.” (1 Sione 4:8) Neongo kuo faʻa ngāueʻaki ʻa e ongo kupuʻi lea ko e ongoʻi feʻofaʻaki fakatokouá mo e ʻofá ʻo ʻuhinga tatau pē, ka ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne ʻai ke na kehekehe ai. ʻOku totonu ke ʻoua te tau fetōʻoaki kinaua ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻe he tokolahi ʻo e kau liliu lea ʻo e Tohi Tapú. (ʻI he kupu ko ʻení pea mo ia ʻoku hoko maí, te tau fakamatala tahataha ai ki he ongo foʻi lea ko ʻení.)
3 ʻI he fekauʻaki mo e faikehekehe ʻo e ongo foʻi lea faka-Kalisi ko ʻení, naʻe pehē ʻe ha toko taha mataotao, ko e phi·liʹa ʻoku “mahino lelei ko e foʻi lea fekauʻaki mo e māfana mo e vāofi mo e ongoʻi feʻofaʻakí.” ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e a·gaʹpe ʻoku lahi ange ʻa ʻene fekauʻaki mo e ʻatamaí. Ko ia ai, neongo kuo tala mai kiate kitautolu ke tau ʻofa (a·gaʹpe) ki hotau ngaahi filí, ka ʻoku ʻikai te tau ongoʻi feʻofaʻaki mo kinautolu. Ko e hā ʻoku ʻikai aí? Koeʻuhi he ʻoku “maumauʻi ʻe he feohi koví ʻa e ngaahi tōʻonga leleí.” (1 Kolinitō 15:33, NW) ʻOku toe fakahaaʻi ai ʻoku ʻi ai ʻa e faikehekehe ʻi he ongo foʻi lea ʻoku ngāueʻaki ʻe he ʻaposetolo ko Pitá: “ʻI hoʻomou maʻu ʻa e feʻofaʻaki fakalotu [“ongoʻi feʻofaʻaki fakatokoua,” NW], ke lava ʻa e ʻofa.”—2 Pita 1:5-7; fakafehoanaki mo Sione 21:15-17.a
Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoʻi Feʻofaʻaki Fakatokoua Mātuʻaki Makehe
4. Ko e hā naʻe maʻu ai ʻe Sīsū mo Sione ʻa e ongoʻi feʻofaʻaki makehé?
4 ʻOku fakahā mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu ʻa e ngaahi fakatātā ʻo e ongoʻi feʻofaʻaki fakatokoua mātuʻaki makehé. Ko e ongoʻi feʻofaʻaki makehe ko ʻení ʻoku ʻikai ko ha ola ia mei ha manako tuʻungaʻa pē ka ʻoku makatuʻunga ia ʻi he houngaʻia ki he ngaahi ʻulungāanga tuʻu-ki-muʻa. ʻOku ngalingali ko e fakatātā ʻiloa tahá ko e ongoʻi feʻofaʻaki naʻe maʻu ʻe Sīsū Kalaisi ki he ʻaposetolo ko Sioné. ʻOku ʻikai toe fehuʻia, naʻe maʻu ʻe Sīsū ʻa e ongoʻi feʻofaʻaki fakatokoua ki heʻene kau ʻaposetolo mateakí hono kotoa, pea naʻe ʻuhinga lelei pē ia. (Luke 22:28) Ko e founga ʻe taha naʻá ne fakahā ai ʻa e meʻá ni ko ʻene fufulu ʻa honau vaʻé, ʻo ne fakahā ai kiate kinautolu ha meʻa ke nau ako mei ai ʻa e anga-fakatōkilaló. (Sione 13:3-16) Ka naʻe maʻu ʻe Sīsū ʻa e ongoʻi feʻofaʻaki makehe kia Sione, ʻa ia naʻe toutou lave ki ai ʻa Sione. (Sione 13:23; 19:26; 20:2) Hangē tofu pē ko ia naʻe maʻu ʻe Sīsū ʻa e ʻuhinga lelei ke ne fakahāhā ai ʻa e ongoʻi feʻofaʻakí ki heʻene kau ākongá mo ʻene kau ʻaposetoló, ʻoku hā ngalingali naʻe maʻu ʻe Sīsū ʻa e ʻuhinga lelei ke ne maʻu ai ha ongoʻi feʻofaʻaki makehe kia Sione koeʻuhi ko ʻene houngaʻia loloto ange kia Sīsū. ʻOku lava ke tau ʻilo ʻeni mei he ngaahi tohi ʻa Sioné, ko ʻene Kōsipelí mo ʻene ngaahi tohi fakamānavaʻí fakatouʻosi. ʻOku tuʻo lahi ʻene lave ki he ʻofá ʻi he ngaahi tohi ko iá! ʻOku hā ʻa e houngaʻia lahi ange ʻa Sione ʻi he ngaahi ʻulungāanga fakalaumālie ʻo Sīsuú ʻi he meʻa naʻá ne tohi ʻi he Sione vahe 1 mo e 13 ki he 17, pea pehē pē ki heʻene toutou lave ki he moʻui ʻa Sīsū ki muʻa ke tangatá.—Sione 1:1-3; 3:13; 6:38, 42, 58; 17:5; 18:37.
5. Ko e hā ʻe lava ke tau leaʻaki ʻo fekauʻaki mo e ongoʻi feʻofaʻaki makehe naʻe ʻia Paula mo Tīmoté?
5 Pehē pē, ʻoku ʻikai totonu ke tau taʻe fakatokangaʻi ʻa e ongoʻi feʻofaʻaki fakatokoua mātuʻaki makehe naʻe maʻu ʻe he ʻaposetolo ko Paulá mo hono takanga faka-Kalisitiane ko Tīmoté, ʻa ia ʻoku pau naʻe makatuʻunga ia ʻi heʻena fehoungaʻiaʻaki ʻi hona ngaahi ʻulungāangá. ʻOku maʻu ʻi he ngaahi tohi ʻa Paulá ʻa e ngaahi fakamatala lelei ʻo fekauʻaki mo Tīmote: “He ʻoku ʻikai te u maʻu mo ha taha ʻoku loto tatau mo au; ha taha te ne lotomoʻua moʻoni ki hoʻomou ngaahi meʻa: . . . Ka ʻoku mou ʻilo ia ko e moʻonia, heʻene nofo kiate au, ʻo hange ko e foha mo e tamai, ʻo ngaue mo au ki he Kosipeli.” (Filipai 2:20-22) ʻOku lahi ʻa ʻene lave fekoekoeʻi ʻi heʻene ngaahi tohi kia Tīmoté ʻo hā mei ai ʻa e ongoʻi feʻofaʻaki māfana ʻa Paula kia Tīmoté. Ko e fakatātā, fakatokangaʻi ʻi he 1 Tīmote 6:20: “ʻE Tīmote, ke ke leʻohi ʻa e meʻa kuo tuku kiate koe.” (Sio foki ʻi he 1 Tīmote 4:12-16; 5:23; 2 Tīmote 1:5; 3:14, 15.) ʻOku tautautefito hono fakaeʻa mai ʻa e ongoʻi feʻofaʻaki makehe ʻa Paula ki he talavou ko ʻeni ko Tīmoté ʻi hono fakatatauʻi ʻa e ngaahi tohi ʻa Paula kia Tīmoté mo ʻene tohi kia Taitusí. ʻOku pau ne ongoʻi tatau ʻa Tīmote ʻo fekauʻaki mo hona tuʻunga fakakaumeʻá, ʻo hangē ko ia ʻoku fakatokangaʻi mei he ngaahi lea ʻa Paula ʻi he 2 Tīmote 1:3, 4, PM: “Oku ou manatu mau ai be kiate koe i he eku gaahi lotu . . . O holi lahi keu mamata kiate koe, i he eku manatu ki hoo gaahi loimata, koeuhi keu fonu i he fiefia.”
6, 7. Ko e hā ʻa e feongoʻiʻaki naʻe maʻu ʻe Tēvita mo Sionatané, pea ko e hā hono ʻuhingá?
6 ʻOku fakahā mai foki ʻe he Konga Tohi Tapu Faka-Hepelū ha ngaahi fakatātā lelei, ʻo hangē ko Tēvita mo Sionatane. ʻOku tau lau ʻi he hili ʻa hono tāmateʻi ʻe Tēvita ʻa Kolaiaté, “pea pikitai ʻa e loto ʻo Sionatane ki he loto ʻo Tevita, pea ʻofa ʻa Sionatane kiate ia ʻo hange ko ʻene moʻui aʻana.” (1 Sāmiuela 18:1) ʻOku ʻikai ha toe veiveiua naʻe fakatupunga ʻe he loto-hounga ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻo e faivelenga ʻa Tēvita ki he huafa ʻo Sihová mo ʻene taʻe manavahē ʻi heʻene ʻalu atu ke tau mo e saiāniti ko Kolaiaté ke maʻu ai ʻe Sionatane ʻa e ongoʻi feʻofaʻaki makehe kia Tēvitá.
7 Naʻe maʻu ʻe Sionatane ʻa e ongoʻi feʻofaʻaki pehē fau kia Tēvita ʻo ne maluʻi ʻa Tēvita mei he Tuʻi ko Saulá neongo naʻe fakatuʻutāmaki ia ki he moʻui ʻa Sionatané. Naʻe ʻikai pē ke ʻi ai ha taimi ia naʻe loto-mamahi ai ʻa Sionatane ʻi hono fili ʻe Sihova ʻa Tēvita ko e tuʻi hono hoko ki ʻIsilelí. (1 Sāmiuela 23:17) Naʻe maʻu ʻe Tēvita ʻa e ongoʻi feʻofaʻaki loloto tatau pē kia Sionatane, ʻa ia ʻoku hā mahino ia mei he meʻa naʻá ne leaʻaki ʻi heʻene tengihia ʻa e mate ʻa Sionatané: “Kuou mamahi koeuhi ko koe, e hoku kaiga ko Jonatane: naa ke lelei fau kiate au: nae fakamanavahe hoo ofa kiate au, o lahi hake i he ofa ae kau fefine.” Ko e moʻoni, naʻe ʻilonga ʻi hona vaá ʻa e houngaʻia manava-kāvakava.—2 Sāmiuela 1:26, PM.
8. Ko hai ʻa e ongo fefine naʻá na fakahā ʻa e ongoʻi feʻofaʻaki makehé, pea ko e hā hono ʻuhingá?
8 ʻOku tau toe maʻu mo ha fakatātā lelei ʻi he Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú ʻo fekauʻaki mo e ongoʻi feʻofaʻaki makehe ʻi ha ongo fefine, ko Nāomi mo ʻene tama fefine ʻi he fono ko Luté ko ha uitou. Manatuʻi ʻa e ngaahi lea ʻa Lute kia Nāomí: “ʻOua te ke oʻi au ke liʻaki koe, pea ke tuku ʻeku muimui ʻiate koe: he ko e potu ʻoku ke ʻalu ki ai, te u ʻalu ki ai au; pea ko e potu ʻoku ke mohe ai, te u mohe ai: ko ho kakai ko hoku kakai, pea ko ho ʻOtua ko hoku ʻOtua.” (Lute 1:16) ʻIkai te tau fakaʻosi ʻaki ko e tupu mei he ʻulungāanga ʻo Nāomí mo ʻene lea ʻo kau kia Sihová, naʻe tokoni ia ki hono ueʻi ʻo Lute ke ne fakahā ʻa e houngaʻia ko ʻení?—Fakafehoanaki mo Luke 6:40.
Ko e Faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ʻAposetolo ko Paulá
9. Ko e hā ʻokú ne fakahā naʻe alafaʻifaʻitakiʻanga ʻa Paula ʻi he ongoʻi feʻofaʻaki fakatokouá?
9 ʻOku hangē ko ia kuo tau ʻosi sio ki aí, naʻe maʻu ʻe he ʻaposetolo ko Paulá ʻa e ongoʻi feʻofaʻaki fakatokoua mātuʻaki makehe kia Tīmote. Ka naʻá ne toe fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga fakaofo ʻo e fakahāhā ʻa e ongoʻi feʻofaʻaki fakatokoua māfaná ki hono ngaahi tokouá fakalūkufua. Naʻá ne tala ki he kau mātuʻa mei ʻEfesoó “ko e taʻu ʻe tolu, ʻi he po mo e ʻaho, naʻe ʻikai tuku eku naʻinaʻi kimoutolu tāutaha, ʻo fai mo e tangi.” Ko e ongoʻi feʻofaʻaki fakatokoua māfaná ia? ʻOku ʻikai pē ha toe veiveiua ʻo fekauʻaki mo ia! Pea naʻa nau maʻu ʻa e ongoʻi tatau ʻo fekauʻaki mo Paula. ʻI heʻenau fanongo ʻe ʻikai te nau toe sio kiate iá, naʻa “nau fuʻu tangi kotoa pē, ʻo nau taupe ʻi he uʻa ʻo Paula, ʻo nau toutou ʻuma lolomi kiate ia.” (Ngāue 20:31, 37) Ko e ongoʻi feʻofaʻaki fakatokoua eni naʻe makatuʻunga ʻi he houngaʻiá? ʻIo! ʻOku toe hā ʻa ʻene ongoʻi feʻofaʻaki fakatokouá mei heʻene ngaahi lea ʻi he 2 Kolinitō 6:11-13: “Siʻi kau Kolinito, kuo fuʻu puʻaki atu ʻe homau ngutu, kuo fano homau loto. Ko hoʻomou ʻefiʻefi na ʻoku ʻikai ʻiate kimautolu, ka ʻoku ʻi he manava [“ongoʻi feʻofaʻaki,” NW] ʻomoutolu pe. ʻE, kau lea hange ki ha fanau, mou tali ʻeku fai ʻaki ha fai pehe, ʻo mou fano mo kimoutolu.”
10. Ko e ʻikai maʻu ʻa e ongoʻi feʻofaʻaki fakatokoua fē naʻe iku ai ʻo lave ʻa Paula ki hono ngaahi faingataʻaʻiá ʻi he 2 Kolinitō vahe 11?
10 ʻOku hā mahino, ko e kau Kolinitō tokolahi naʻe ʻikai te nau maʻu ʻa e ongoʻi feʻofaʻaki fakatokoua ʻo loto-hounga ki he ʻaposetolo ko Paulá. Ko ia ai, naʻe lāunga ʻa e niʻihi ʻo kinautolu: “Ko ʻene ngaahi ipiseli ʻoku mamafa mo kaukaua; ka ko e fotu mai ʻo hono sino ʻoku masivesiva, pea ko ene lea ʻoku pasī pe.” (2 Kolinitō 10:10) Ko e ʻuhinga ia naʻe lave ai ʻa Paula ki heʻenau “haʻa ʻaposetolo makehe atu na” pea naʻe ʻai ʻe he meʻá ni ke ne lave ai ki he ngaahi faingataʻaʻia naʻá ne kātakiʻi, ʻo hangē ko ia kuo hiki ʻi he 2 Kolinitō 11:5, 22-33.
11. Ko e hā ʻa e fakamoʻoni ʻo fekauʻaki mo e ongoʻi feʻofaʻaki ʻa Paula ki he kau Kalisitiane ʻi Tesalonaiká?
11 ʻOku hā mahino ʻa e ongoʻi feʻofaʻaki māfana ʻa Paula ki he faʻahinga naʻá ne malanga ki aí tautautefito ʻi heʻene ngaahi lea ʻi he 1 Tesalonaika 2:8: “ʻI heʻemau ʻofauʻuuʻu [“ongoʻi feʻofaʻaki mamae,” NW] kiate kimoutolu naʻa mau fakaʻamu ke ʻatu, ʻo ʻikai ko e Kosipeli pe ʻa e ʻOtua, ka ko siʻemau moʻui foki—kae fēfē, he ne mou hoko ko homau ʻofaʻanga.” Ko hono moʻoní, naʻe lahi pehē fau ʻa ʻene ongoʻi feʻofaʻaki ki he ngaahi tokoua foʻou ko ení naʻe ʻikai ai te ne kei malava ke tatali pē ke maʻu ha ongoongo ʻo fekauʻaki mo kinautolu ke ne ʻilo pe naʻe fēfē ʻa ʻenau kātakiʻi ʻa e fakatangá. Ko ia naʻá ne fekau atu ʻa Tīmote, ʻa ia naʻá ne fai mai ha fakamatala lelei naʻe mātuʻaki fakafiemālieʻi ai ʻa Paula. (1 Tesalonaika 3:1, 2, 6, 7) ʻOku tonu ʻaupito ʻa e pehē ʻi he Insight on the Scriptures: “Naʻe ʻi ai ʻa e haʻi vāofi ʻo e ongoʻi feʻofaʻaki fakatokouá ʻia Paula mo kinautolu naʻá ne tauhi ki aí.”
Houngaʻiá—Ko e Meʻa Tefito ki he Ongoʻi Feʻofaʻaki Fakatokouá
12. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku tau maʻu ke fakahāhā ai ʻa e ongoʻi feʻofaʻaki māfaná ki hotau ngaahi tokouá?
12 ʻOku mātuʻaki hā mahino, ko e meʻa tefito ki he ongoʻi feʻofaʻaki fakatokouá ko e houngaʻiá. ʻIkai ʻoku maʻu ʻe he kau sevāniti fakatapui kotoa ʻa Sihová ha ngaahi ʻulungāanga ʻoku tau houngaʻia ai, ʻa ia ʻoku nau fakalanga ʻa ʻetau ongoʻi feʻofaʻakí, ʻo ne ʻai kitautolu ke tau saiʻia ʻiate kinautolu? Ko kitautolu hono kotoa ʻoku tau fuofua kumi ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá mo hono māʻoniʻoní. Ko kitautolu hono kotoa ʻoku tau fai tau loto-toʻa mo e ngaahi fili ʻe tolu ʻoku tau maʻu kātoa: ko Sētane mo ʻene kau tēmenioó, ko e māmani fulikivanu ʻoku puleʻi ʻe Sētané, mo e ngaahi hehema siokita tukufakaholo ʻo e kakano angahalaʻiá. ʻIkai ʻoku totonu maʻu ai pē ke tau fakakaukau ko hotau ngaahi tokouá ʻoku nau fai ʻa honau lelei tahá ʻo fakatatau ki he tuʻunga ʻoku nau ʻi aí? Ko e toko taha kotoa pē ʻi he māmaní ʻoku kau ki he tafaʻaki ʻa Sihová pe ki he tafaʻaki ʻa Sētané. Ko hotau ngaahi tokoua mo e tuofāfine fakatapuí ʻoku nau ʻi he tafaʻaki ʻa Sihová, ʻio, ko ʻetau tafaʻakí ia, pea ko ia ai, ʻoku taau ke nau maʻu ʻa ʻetau ongoʻi feʻofaʻaki fakatokouá.
13. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau maʻu ʻa e ongoʻi feʻofaʻaki māfana ki he kau mātuʻá?
13 Pea fēfē ke houngaʻia ʻi heʻetau kau mātuʻá? ʻIkai ʻoku totonu kiate kitautolu ke tau saiʻia tautautefito kiate kinautolu koeʻuhi ko ʻenau ngāue mālohi maʻá e fakatahaʻangá? Hangē pē ko kitautolu hono kotoa, ʻoku fie maʻu ke nau tauhi kinautolu mo honau ngaahi fāmilí. ʻOku nau toe maʻu pē foki ʻa e ngaahi fatongia tatau pē mo kitautolu hono kotoa ke fai ʻa e ako fakafoʻituituí, kau ki he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá, mo kau ki he ngāue fakamalangá. Tānaki atu ki ai, ʻoku nau fatongia ʻaki ke teuteu ʻa e ngaahi konga ʻi he polokalama ki he ngaahi fakatahá, fai ʻa e ngaahi malanga fakahāhaá, pea tokangaʻi ʻa e ngaahi palōpalema ʻoku hoko ʻi he fakatahaʻangá, ʻa ia ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku laulau houa ʻa e ngaahi fakataha fakaefakamaau ʻoku faí. Ko e moʻoni, ʻoku totonu ke tau “mahuʻingaʻia ʻi he kakai pehe.”—Filipai 2:29.
Ko Hono Fakahāhā ʻa e Ongoʻi Feʻofaʻaki Fakatokouá
14. Ko e hā ʻa e ngaahi konga Tohi Tapu ʻoku nau ekinakiʻi kitautolu ke fakahāhā ʻa e ongoʻi feʻofaʻaki fakatokouá?
14 Ke fakahōifua kia Sihova, kuo pau ke tau fakahāhā ʻa e ongoʻi feʻofaʻaki fakatokoua māfaná ki hotau kaungātuí, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Sīsū Kalaisi mo Paulá. Kuo tau lau: “ʻI he [ongoʻi feʻofaʻaki fakatokoua] maʻu ʻa e ongoʻi feʻofaʻaki mamae.” (Loma 12:10, Kingdom Interlinear) “ʻI he lave ki he [ongoʻi feʻofaʻaki fakatokouá], ʻoku ʻikai fie maʻu ke mau toe tohi atu kiate kimoutolu, he ko kimoutolu tonu kuo akoʻi ʻe he ʻOtuá ke mou feʻofaʻaki.” (1 Tesalonaika 4:9, Int) “ʻAi ke hokohoko atu ʻa hoʻomou [ongoʻi feʻofaʻaki fakatokouá].” (Hepelū 13:1, Int) Ko e moʻoni ʻoku hōifua ʻa ʻetau Tamai hēvaní ʻi heʻetau fakahāhā ʻa e ongoʻi feʻofaʻaki fakatokouá ki heʻene fānau ʻi māmaní!
15. Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻe niʻihi ke fakahāhā ai ʻa e ongoʻi feʻofaʻaki fakatokouá?
15 ʻI he taimi ʻo e kau ʻaposetoló naʻe angaʻaki ʻe he kau Kalisitiané ia ki he fefakafeʻiloakiʻaki ʻaki “ha ʻuma tapu” pe “ha ʻuma ʻofa.” (Loma 16:16; 1 Pita 5:14) Ko ha fakahāhā moʻoni ē ʻo e ongoʻi feʻofaʻaki fakatokouá! ʻI he ngaahi feituʻu lahi taha ʻo e māmaní ʻi he ʻahó ni, ko e fakahāhā feʻunga ange ʻo e fakafeʻiloakí ko ha malimali fakakaumeʻa moʻoni mo ha lulululu māfana. ʻI he ngaahi fonua ʻo ʻAmelika Tongá mo e Lotolotó ʻo hangē ko Mekesikoó, ʻoku fai ʻa e fakafeʻiloakí ʻaki ʻa e fāʻufua, ko e moʻoni ko e fakahāhā ia ʻo e ongoʻi feʻofaʻakí. Ko e ongoʻi feʻofaʻaki fakatokoua māfana ko ʻení ko e konga nai ia ʻo e ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻa e fuʻu tupu tokolahi ʻi honau ngaahi fonuá.
16. Ko e hā ʻa e ngaahi faingamālie ʻoku tau maʻu ke fakahāhā ai ʻa e ongoʻi feʻofaʻaki fakatokouá ʻi hotau ngaahi Kingdom Hall?
16 ʻI heʻetau hū atu ki he Kingdom Hall, ʻoku tau fai ha feinga makehe ke fakahāhā ʻa e ongoʻi feʻofaʻaki fakatokouá? ʻOkú ne ʻai kitautolu ke tau leaʻaki ʻa e ngaahi lea fakalototoʻa, tautautefito kiate kinautolu ʻoku nau loto-mafasiá nai. Kuo tala mai kiate kiate kitautolu ke “lōtaki ʻa e lotosiʻi.” (1 Tesalonaika 5:14) Ko e moʻoni ko e founga ia ʻe taha ʻe lava ke tau fakahāhā ai ʻa e ongoʻi feʻofaʻaki fakatokoua māfaná. Ko ha toe founga lelei ʻe taha, ko e fakahāhā ʻa e houngaʻia ki ha malanga fakahāhā mālie, ko ha konga ʻi ha polokalama naʻe lelei ʻa hono faí, ko ha feinga lelei naʻe fai ʻe ha toko taha ako ʻi he Ako Fakafaifekau Fakateokalatí, mo e ngaahi meʻa pehē.
17. Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fai ʻe ha toko taha ʻo e kau mātuʻá ʻo ne maʻu ʻa e ongoʻi feʻofaʻaki ʻa e fakatahaʻangá?
17 Fēfē ʻa hono fakaafeʻi ʻa e faʻahinga kehekehe ki hotau ʻapí ki ha maʻu ʻo ha meʻakai pe ko ha kiʻi kai fakaefiafi pē ʻi he ʻosi ʻa e fakatahá ʻo kapau ʻoku kei taimi? ʻIkai ʻoku totonu ke tau ʻai ke puleʻi kitautolu ʻe he akonaki ʻa Sīsū ʻi he Luke 14:12-14? ʻI he taimi ʻe taha ko ha toko taha naʻe ngāue fakamisinale ki muʻa naʻe fakanofo ia ko e ʻovasia pule ʻi ha fakatahaʻanga ʻa ia ko e matakali kehe ʻa e faʻahinga kotoa naʻe kau ki aí. Naʻá ne ongoʻi ʻoku ʻikai ke ʻi ai ʻa e ongoʻi feʻofaʻaki fakatokouá, ko ia ai naʻá ne faʻufaʻu ha palani ke fakatonutonu ai ʻa e tuʻunga ko iá. ʻO anga-fēfē? ʻI he ʻaho Sāpate ʻi he uike taki taha naʻá ne fakaafeʻi ha fāmili kehe ki ha maʻu meʻakai. ʻI he ʻosi ʻa e taʻu ʻe taha, naʻa nau fakahāhā kotoa ʻa e ongoʻi feʻofaʻaki fakatokoua māfaná kiate ia.
18. ʻOku lava fēfē ke tau fakahāhā ʻa e ongoʻi feʻofaʻaki fakatokouá ki hotau ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻoku nau puké?
18 ʻI he puke ʻa ha tokoua pe tuofefine, ʻi hono ʻapí pe ʻi he fale mahakí, ʻoku ueʻi kitautolu ʻe he ongoʻi feʻofaʻaki fakatokouá ke tau ʻai ke ʻilo ʻe he toko taha ko iá ʻoku tau tokanga ange ki ai. Pea ʻoku fēfē ʻa e faʻahinga ʻoku nau nofo ʻi he ʻapi ʻoku tauhi ai ʻa e kau taʻumotuʻá? Fēfē ke ke ʻaʻahi ki ai, tā telefoni ki ai, pe lī atu ha kaati ʻo fakahāhā ai ʻa e ngaahi ongoʻi māfana mei ho lotó?
19, 20. ʻOku lava fēfē ke tau fakahā kuo fano atu ʻa ʻetau ongoʻi feʻofaʻaki fakatokouá?
19 ʻI hono fakahaaʻi ʻa e ongoʻi feʻofaʻaki fakatokouá, ʻe lava ke tau ʻeke hifo kiate kitautolu tonu, ‘ʻOku filifilimānako ʻa ʻeku ongoʻi feʻofaʻaki fakatokouá? ʻOku uesia ʻa ʻeku fakahāhā ʻa e ongoʻi feʻofaʻaki fakatokouá ʻe he ngaahi meʻa ʻo hangē ko e lanu ʻo e kilí, tuʻunga fakaakó, pe ngaahi meʻa fakamatelie ʻoku maʻú? ʻOku fie maʻu ke u fano atu ʻi heʻeku ongoʻi feʻofaʻaki fakatokouá, ʻo hangē ko ia naʻe naʻinaʻi ʻe he ʻaposetolo ko Paulá ki he kau Kalisitiane ʻi Kolinitoó ke nau faí?’ ʻOku ʻai kitautolu ʻe he ongoʻi feʻofaʻaki fakatokouá ke pau ʻa e anga ʻo ʻetau sio ki hotau ngaahi tokouá, ʻo fakahoungaʻi kinautolu ʻi heʻenau ngaahi tafaʻaki leleí. ʻE toe tokoni foki kiate kitautolu ʻa e ongoʻi feʻofaʻaki fakatokouá ke tau fiefia ʻi he fakalakalaka fakalaumālie ʻa hotau tokouá kae ʻoua ʻe meheka ai.
20 ʻOku toe totonu foki ke ʻai kitautolu ʻe he ongoʻi feʻofaʻaki fakatokouá ke tau tokanga ai pē ke tokoni ki hotau ngaahi tokouá ʻi he ngāue fakamalangá. ʻOku totonu ke hangē ko e fakalea ʻe he taha ʻo ʻetau ngaahi hivá (Fika 92):
“Fai ha tokoni ʻofa ki he kau vaivai hono kotoa,
Koeʻuhi ke nau lea loto-toʻa mo kinautolu foki.
ʻOua ʻaupito naʻa liʻekina ʻa e kau kei taʻu siʻi,
Tokoniʻi kinautolu ke tupu mālohi pea ʻoua ʻe kei manavahē.”
21. Ko e hā te tau ʻamanekina ʻe hoko ʻi heʻetau fakahāhā ʻa e ongoʻi feʻofaʻaki fakatokouá?
21 Ko ia ai, ʻai ke ʻoua ʻe ngalo ʻiate kitautolu ʻoku kaunga ki hono fakahāhā ʻo e ongoʻi feʻofaʻaki fakatokouá ʻa e tefitoʻi moʻoni naʻe lave ki ai ʻa Sīsū ʻi heʻene Malanga ʻi he Moʻungá: “ʻAnge pea ʻe toe ʻomi kiate kimoutolu—kuo fua fakalaka, kuo faʻo tuki ki he puha fua, kuo lūlūʻi, kuo fonu mokulu; ʻe pehē ʻa ʻenau to e ʻatu ki homou konā. He ko e fua ʻoku mou fua ʻaki, ko ia pe ʻe fua ʻaki hoʻomou totongi.” (Luke 6:38) ʻOku ʻaonga kiate kitautolu ʻa ʻetau fakahāhā ʻa e ongoʻi feʻofaʻaki fakatokouá, ʻo fakahā ʻa e fakaʻapaʻapa kiate kinautolu ko e kau sevāniti ʻa Sihová ʻo hangē pē ko kitautolú. Ko e fiefia moʻoni ē ka ko kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e fiefia ʻi hono fakahāhā ʻa e ongoʻi feʻofaʻaki fakatokouá!
[Fakamatala ʻi lalo]
a Sio ki he kupu hono hoko maí: “ʻOfa (Agape)—Ko e Hā Ia pea Ko e Hā ʻOku ʻIkai Ko Iá?”
Ko e Hā Haʻo Tali?
◻ Ko e hā ʻa e ongo foʻi lea faka-Kalisi ʻoku ngāueʻaki ki he ongoʻi ʻo hotau lotó, pea ko e hā ʻa ʻena faikehekehé?
◻ Ko e hā ʻa e meʻa tefito ki he ongoʻi feʻofaʻaki fakatokouá?
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi fakatātā ʻoku tau maʻu ʻi he Tohi Tapú ʻo kau ki he ongoʻi feʻofaʻaki fakatokoua makehé?
◻ Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau maʻu ʻa e ongoʻi feʻofaʻaki māfana ki hotau ngaahi tokouá pea mo e kau mātuʻá?
[Fakatāta ʻi he peesi 23]
Naʻe naʻinaʻi ʻa e ʻaposetolo ko Pitá ki hono ngaahi tokouá ke nau tānaki mai ʻa e ongoʻi feʻofaʻaki fakatokouá ki heʻenau tuí mo e ngaahi ʻulungāanga kehe faka-Kalisitiané