Tali ki he Ngaahi Talaʻofa ʻa e Otuá ʻAki ʻa e Tui
“ʻA ia kuo foaki ai [ʻe Sihova ko e ʻOtua] kiate kitautolu ʻa e ngaahi talaʻofa fungani mo mahuʻinga.”—2 PITA 1:4.
1. Ko e hā ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ʻa e tui moʻoní?
ʻOKU fie maʻu ʻe Sihova ke tau tui ki heʻene ngaahi talaʻofá. Ka, “oku ikai maʻu kotoabe ae tui.” (2 Tesalonaika 3:2, PM) Ko e ʻulungāanga ko ʻení ko e fua ia ʻo e laumālie māʻoniʻoni pe ivi ngāue ʻo e ʻOtuá. (Kalētia 5:22, 23) Ko ia ai, ko kinautolu pē ʻoku tataki ʻe he laumālie ʻo Sihová ʻe malava ke nau maʻu ʻa e tuí.
2. Ko e hā ʻa e fakamatala ʻa e ʻaposetolo ko Paulá ki he “tui”?
2 Ka ko e hā ʻa e tuí? ʻOku ui ia ʻe he ʻaposetolo ko Paulá ko e “mafakamoʻoni ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ha.” Ko e fakamoʻoni ʻo e ngaahi meʻa ko ʻeni ʻoku ʻikai ke haá ʻoku fuʻu mālohi fau pea ʻoku ala fakatatau ki he tui. ʻOku toe pehē foki ko e tuí “ʻoku ne fakasino ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻamanekina” koeʻuhi he ko kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e ʻulungāanga ko ʻení ʻoku nau maʻu ʻa e fakapapau ko e meʻa kotoa pē naʻe talaʻofa ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻoku fuʻu papau fau ʻo meimei hangē pē kuo ʻosi fakahoko ia.—Hepelū 11:1.
Ko e Tuí mo e Ngaahi Talaʻofa ʻa Sihová
3. Ko e hā ʻe hokosia ʻe he kau Kalisitiane paní ʻo kapau te nau maʻu ʻa e tuí?
3 Ke fakahōifua kia Sihova, kuo pau ke tau tui ki heʻene ngaahi talaʻofá. Naʻe fakahā ʻeni ʻe he ʻaposetolo ko Pitá ʻi heʻene tohi fakamānavaʻi hono ua, naʻe hiki fakafuofua ki he 64 T.S. Naʻá ne fakahanga ʻa e tokangá ʻo pehē kapau ʻe maʻu ʻa e tuí ʻe hono kaungā-Kalisitiane paní, te nau mamata ki he fakahoko ʻo e “ngaahi talaʻofa fungani mo mahuʻinga” ʻa e ʻOtuá. ʻE iku ʻeni ki heʻenau “ʻinasi ʻi he anga ʻo e ʻOtua” ko e kaungāʻea mo Sīsū Kalaisi ʻi he Puleʻanga fakahēvaní. ʻI he maʻu ʻa e tuí fakataha mo e tokoni ʻa Sihova ko e ʻOtuá, naʻa nau hao ai mei he nofo fakapōpula ki he ngaahi ʻulungāanga mo e tōʻonga kovi ʻo e māmani ko ení. (2 Pita 1:2-4) Pea kiʻi fakakaukau angé! ʻI he ʻahó ni, ko kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e tui moʻoní ʻoku nau maʻu ʻa e tauʻatāina mahuʻinga taʻe fakatataua tatau pē.
4. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungāanga ʻoku totonu ke tau tānaki mai ki heʻetau tuí?
4 ʻOku totonu ke ueʻi kitautolu ʻe he tui ki he ngaahi talaʻofa ʻa Sihová mo e loto-hounga ki heʻetau tauʻatāina naʻe foaki mai ʻe he ʻOtuá ke tau fai ʻa hotau lelei tahá ke tau hoko ko e kau Kalisitiane alafaʻifaʻitakiʻanga. Naʻe pehē ʻe Pita: “Ke fai ʻe kimoutolu foki homou tukuingata ke lava ʻi hoʻomou maʻu tui na ʻa e ʻulungaanga lelei; pea ʻi hoʻomou maʻu ʻa e ʻulungaanga lelei, ke lava ʻa e mafai ke ʻilo; pea ʻi hoʻomou maʻu ʻa e mafai ke ʻilo, ke lava ʻa e anga fakamaʻumaʻu [“mapuleʻi kita,” NW]; pea ʻi hoʻomou maʻu ʻa e anga fakamaʻumaʻu, ke lava ʻa e kataki; pea ʻi hoʻomou maʻu ʻa e kataki, ke lava ʻa e nofo ki he ʻOtua [“anga-līʻoa fakaʻotua,” NW]; pea ʻi hoʻomou maʻu ʻa e nofo ki he ʻOtua ke lava ʻa e feʻofaʻaki fakalotu [“feʻofaʻaki fakatokoua,” NW]; pea ʻi hoʻomou maʻu ʻa e feʻofaʻaki fakalotu, ke lava ʻa e ʻofa.” (2 Pita 1:5-7) Ko ia ai, ʻoku ʻomai ʻe Pita kiate kitautolu ʻa e fakahokohoko ʻoku fakapotopoto ke tau hanga ʻo maʻu loto ia. Ka te tau vakai fakaʻāuliliki ange ki he ngaahi ʻulungāanga ko ʻení.
Ko e Ngaahi Meʻa Mātuʻaki Mahuʻinga ʻo e Tuí
5, 6. Ko e hā ʻa e ʻulungāanga leleí, pea ʻe lava fēfē ke tau tānaki mai ia ki heʻetau tuí?
5 Naʻe pehē ʻe Pita ke tānaki mai ʻa e ʻulungāanga lelei, ʻilo, mapuleʻi kita, kātaki, anga-līʻoa fakaʻotua, feʻofaʻaki fakatokoua, pea mo e ʻofá ki he toko taha taki taha pea ki heʻetau tuí. Kuo pau ke tau ngāue mālohi ke ʻai ʻa e ngaahi ʻulungāanga ko ʻení ko e ngaahi meʻa mātuʻaki mahuʻinga ia ʻo ʻetau tuí. Ko e fakatātā, ko e ʻulungāanga leleí ʻoku ʻikai ko ha ʻulungāanga ia ʻoku tau fakahāhā ʻo mavahe mei he tuí. ʻOku fakahanga ʻetau tokangá ʻe he tangata faʻu tikisinale ko W. E. Vine ki he 2 Pita 1:5, ʻo pehē, “ʻoku tānaki mai ʻa e ʻulungāanga leleí ko e ʻulungāanga ʻoku mātuʻaki fie maʻu ʻi hono maʻu ʻo e tuí.” Ko e ngaahi ʻulungāanga kehe taki taha naʻe lave ki ai ʻa Pitá ʻoku totonu ke kau mo ia foki ki heʻetau tuí.
6 Ko e ʻuluaki meʻá, kuo pau ke tau tānaki mai ʻa e ʻulungāanga leleí ki heʻetau tuí. Ke tau ʻulungāanga lelei ʻoku ʻuhinga ia ki hono fai ʻa e meʻa ʻoku lelei ʻi he vakai ʻa e ʻOtuá. Ko e foʻi lea faka-Kalisi ʻoku liliu heni ko e “ʻulungāanga leleí,” ʻoku ngāueʻaki ʻe he ngaahi paaki ʻe niʻihi ko e “anga-lelei.” (New International Version; The Jerusalem Bible; Today’s English Version) ʻOku ueʻi kitautolu ʻe he ʻulungāanga leleí ke tau fakaʻehiʻehi mei he fai koví pe fakatupunga ha maumau ki hotau kaungātangatá. (Sāme 97:10) ʻOkú ne toe ueʻi foki ʻa e ngāue loto-toʻa ʻi he fai ʻa e meʻa ʻoku leleí ke hoko ʻo ʻaonga fakalaumālie, fakamatelie, mo fakaeongo ki he niʻihi kehé.
7. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau tānaki mai ʻa e ʻiló ki heʻetau tuí mo e ʻulungāanga leleí?
7 Ko e hā ʻoku ekinaki mai ai ʻe Pita kiate kitautolu ke tānaki mai ʻa e ʻiló ki heʻetau tuí mo e ʻulungāanga leleí? Koeʻuhi ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi pole foʻou ki heʻetau tuí, ʻoku fie maʻu kiate kitautolu ʻa e ʻilo ka tau malava ke fakafaikehekeheʻi ʻa e leleí mo e koví. (Hepelū 5:14) ʻOku tau fakalahi ange ʻa ʻetau ʻiló ʻo fakafou ʻi hono ako ʻa e Tohi Tapú pea mo e hoko ʻo taukei ʻi hono ngāueʻaongaʻaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá pea mo hono ngāueʻaongaʻaki ʻa e potó ʻi he moʻui fakaʻahó. ʻE iku eni ʻo tokoniʻi ai kitautolu ke tauhi maʻu ʻa ʻetau tuí pea hanganaki fai ʻa e meʻa ʻoku hā mei ai ʻa e ʻulungāanga leleí ʻi he taimi ʻoku ʻahiʻahiʻi ai kitautolú.—Palōvepi 2:6-8; Sēmisi 1:5-8.
8. Ko e hā ʻa e mapuleʻi kitá, pea ʻoku fēfē ʻa ʻene fekauʻaki mo e kātakí?
8 Ke tokoni kiate kitautolu ke fekuki mo e ngaahi ʻahiʻahí ʻaki ʻa e tui, ʻoku fie maʻu ke tau tānaki mai ki heʻetau ʻiló ʻa e mapuleʻi kita. Ko e lea faka-Kalisi ki he “mapuleʻi kita” ʻoku ʻuhinga ki he malava ke mapuleʻi kitautolu. ʻOku tokoni kiate kitautolu ʻa e fua ko ʻeni ʻo e laumālie ʻo e ʻOtuá ke tau fakahā ʻa e fakamaʻumaʻu ʻi he fakakaukau, lea mo e ʻulungāanga. Ko e kīvoi ʻi hono ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi kitá, ʻoku tau tānaki mai ki ai ʻa e kātaki. Ko e foʻi lea faka-Kalisi ki he “kātaki” ʻoku ʻuhinga ki he tuʻu maʻumaʻuluta loto-toʻa, kae ʻikai ko e foʻi mo fofonga mamahi koeʻuhi ko e faingataʻaʻia taʻe ala hao mei ai. Naʻe kātakiʻi ʻe Sīsū ʻa e mate ʻi he ʻakau fakamamahí koeʻuhi ko e fiefia naʻe toka mai mei muʻa kiate iá. (Hepelū 12:2) ʻOku poupouʻi ʻa ʻetau tuí ʻe he mālohi kuo foaki mei he ʻOtuá ʻoku fekauʻaki mo e kātaki pea mo tokoni kiate kitautolu ke tau fiefia ʻi he ʻahiʻahí, talitekeʻi ʻa e fakatauelé, pea mo fakaʻehiʻehi mei he fakangaloku ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻi he fakatangá.—Filipai 4:13.
9. (a) Ko e hā ʻa e anga-līʻoa fakaʻotuá? (e) Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau tānaki mai ʻa e feʻofaʻaki fakatokouá ki heʻetau anga-līʻoa fakaʻotuá? (f) ʻE lava fēfē ke tau tānaki mai ʻa e ʻofá ki heʻetau feʻofaʻaki fakatokouá?
9 Kuo pau ke tau tānaki mai ki heʻetau kātakí ʻa e anga-līʻoa fakaʻotua—loto-ʻapasia, lotu (worship), mo e ngāue kia Sihova. ʻI heʻetau ngāueʻaki ʻa e anga-līʻoa fakaʻotuá mo vakai ki he anga ʻo e feangainga ʻa Sihova mo ʻene kakaí ʻoku tupulekina ai ʻa ʻetau tuí. Ka ke fakahā ʻa e anga-fakaʻotuá, ʻoku fie maʻu kiate kitautolu ʻa e feʻofaʻaki fakatokoua. Koeʻuhi “he ko ia ʻoku ʻikai te ne ʻofa ki hono tokoua, ʻa ia kuo ne mātaʻi, talaʻehai ʻoku ne lava ke ʻofa ki he ʻOtua, ʻa ia kuo teʻeki ke ne mātaʻi?” (1 Sione 4:20) ʻOku totonu ke ueʻi kitautolu ʻe hotau lotó ke tau fakahā ʻa e ʻofa moʻoni ki he kau sevāniti kehe ʻa Sihová pea ke kumi ki heʻenau leleí ʻi he taimi hono kotoa pē. (Sēmisi 2:14-17) Ka ko e hā kuo fakahā mai ai kiate kitautolu ke tau tānaki mai ʻa e ʻofá ki heʻetau feʻofaʻaki fakatokouá? ʻOku hā mahino naʻe ʻuhinga ʻa Pita kuo pau ke tau fakahā ʻa e ʻofá ki he faʻahinga ʻo e tangatá kotoa, kae ʻikai ki hotau ngaahi tokouá pē. Kuo fakahā ʻa e ʻofa ko ʻení tautautefito ʻi he malangaʻi ʻo e ongoongo leleí mo e tokoni fakalaumālie ki he kakaí.—Mātiu 24:14; 28:19, 20.
Ko e Ongo Ikuʻanga ʻOku Fakahā ʻa e Lahi ʻo Hona Kehekehé
10. (a) ʻE fēfē ʻa ʻetau ngāué ʻo kapau te tau tānaki mai ʻa e ʻulungāanga leleí, ʻiló, mapuleʻi kitá, kātakí, anga-līʻoa fakaʻotuá, feʻofaʻaki fakatokouá, mo e ʻofá ki heʻetau tuí? (e) Ko e hā ʻe hoko kapau ʻoku ʻikai ke maʻu ʻa e ngaahi ʻulungāanga ko ení ʻe ha toko taha ʻokú ne taku ko ha Kalisitiane ia?
10 Kapau te tau tānaki mai ʻa e ʻulungāanga leleí, ʻiló, mapuleʻi kitá, kātakí, anga-līʻoa fakaʻotuá, feʻofaʻaki fakatokouá, mo e ʻofá ki heʻetau tuí, te tau fakakaukau, lea mo ngāue ʻaki ʻa e ngaahi founga ʻoku hōifua ki ai ʻa e ʻOtuá. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kapau ʻoku ʻikai ke fakahāhā ʻa e ngaahi ʻulungāanga ko ʻení ʻe ha taha ʻokú ne taku ko ha Kalisitiane ia, ʻokú ne hoko ʻo kui fakalaumālie. ʻOkú ne ‘tāpuni ʻa hono matá ki he maama’ mei he ʻOtuá pea ngalo ʻiate ia kuo ʻosi fakamaʻa ia mei heʻene ngaahi angahala ki muʻá. (2 Pita 1:8-10; 2:20-22) ʻOfa ke ʻoua ʻaupito naʻa tau tō ʻi he founga ko iá pea mole ai leva ʻa ʻetau tui ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá.
11. ʻOku totonu ke tau ʻamanekina ʻa e hā mei he faʻahinga pani mateakí?
11 ʻOku maʻu ʻe he kau Kalisitiane pani mateakí ʻa e tui ki he ngaahi talaʻofa ʻa Sihová pea nau feinga mālohi ke fakapapauʻi ʻa ʻene ui mo fili kinautolú. Neongo ha ngaahi tūkiaʻanga ʻi honau fonongaʻangá, ʻoku lava ke tau ʻamanekina te nau kei fakahāhā pē ʻa e ngaahi ʻulungāanga fakaʻotuá. Ki he faʻahinga mateaki kuo paní ‘ko e koloa lahi ʻaupito ʻa e hūʻanga ki he puleʻanga taʻe ngata ʻo Sīsū Kalaisí’ ʻo fakafou ʻi honau fokotuʻu mei he maté ki he moʻui fakalaumālie ʻi hēvani.—2 Pita 1:11, PM.
12. ʻOku totonu ke fēfē ʻa e mahino te tau maʻu mei he ngaahi lea ʻi he 2 Pita 1:12-15?
12 Naʻe ʻiloʻi ʻe Pita ʻe vave ke ne mate, pea naʻá ne ʻamanaki ʻe faifai atu pē peá ne maʻu ʻa e toe fokotuʻu mei he maté ki he moʻui fakahēvani. Ka ʻi heʻene kei moʻui ʻi he “fale fehikitaki ni”—ko hono sino fakakakanó—naʻá ne feinga ke langa hake ʻa e tui ʻi hono kaungātuí mo ueʻi kinautolu ʻaki ʻa hono fakamanatu kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu kae maʻu ʻa e hōifua fakaʻotuá. ʻI he hili ʻene maté, naʻe malava ke poupouʻi ʻe he ngaahi tokoua mo e ngaahi tuofāfine fakalaumālie ʻo Pitá ʻa ʻenau tuí ʻaki ʻa ʻenau fakamanatu ki heʻene ngaahi leá.—2 Pita 1:12-15, PM.
Ko e Tui ki he Folofola Fakakikité
13. Ko e hā ʻa e fakamoʻoni fakatupu tui mālohi ange naʻe fakahā ʻe he ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo e hoko mai ʻa Kalaisí?
13 Naʻe fai ʻe he ʻOtuá tonu ʻa e fakamoʻoni fakatupu tui mālohi ange ʻo fekauʻaki mo e papau ʻo e hoko mai ʻa Sīsū mo e “malohi moe nāunāu lahi.” (Mātiu 24:30, PM; 2 Pita 1:16-18) Naʻe tala ʻe he kau taulaʻeiki panganí ʻa e ngaahi fananga loi ʻo fekauʻaki mo honau ngaahi ʻotuá kae ʻikai ha fakamoʻoni, ka ko Pita, Sēmisi, mo Sione ko e kau fakamoʻoni sio tonu ki he ngeia ʻo Kalaisí ʻi he fakakehe hono angá. (Mātiu 17:1-5) Naʻa nau sio kiate ia kuo fakalāngilangiʻi pea nau fanongo ki he leʻo tonu ʻo e ʻOtuá heʻene fakamoʻoniʻi ko Sīsū ko Hono ʻAlo ʻofeiná ia. Ko e fakamoʻoniʻi ko iá pea mo e fōtunga hā ngingila naʻe ʻoange kia Kalaisí ko e foaki ange ia ʻo e lāngilangi mo e nāunau kiate iá. Koeʻuhi ko e fakahā ko eni mei he ʻOtuá, naʻe ui ai ʻe Pita ʻa e feituʻu ko iá ko e “moʻunga tapu,” ʻoku ngalingali ko e konga ia ʻo e moʻunga ko Heamoní.—Fakafehoanaki mo ʻEkisoto 3:4, 5.
14. ʻOku totonu ke ueʻi fēfē ʻa ʻetau tuí ʻe he fakakehe ʻo e anga ʻo Sīsuú?
14 ʻOku totonu ke ueʻi fēfē ʻa ʻetau tuí ʻe he fakakehe ʻo e anga ʻo Sīsuú? Naʻe pehē ʻe Pita: “Kaeʻumaʻā ʻoku tau maʻu ʻa e folofola palofisai [“fakakikite,” NW], ʻa ia ko e meʻa ʻoku pau ange; pea ʻoku mālō hoʻomou fakatokanga ki ai, he ʻoku hange ko ha maama ʻoku ulo ʻi ha potu maomaonganoa, kaeʻoua ke mafoa ʻa e ata, pea hopo ʻa e fetuʻuʻaho ʻi homou loto.” (2 Pita 1:19) Ko e “folofola fakakikité” ʻoku hā mahino naʻe ʻikai ke ngata pē ʻi hono fakakau ki ai ʻa e ngaahi kikite ʻi he Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú ʻo fekauʻaki mo e Mīsaiá ka naʻe toe fakakau ki ai mo e fakamatala ʻa Sīsū ʻo pehē te ne haʻu mo e “malohi moe nāunāu lahi.” Naʻe fēfē ʻa hono ʻai ʻe he fakakehe ʻo e anga ʻo Sīsuú ke “pau ange” ʻa e folofolá? Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he meʻa ko iá ʻa e folofola fakakikite ʻo fekauʻaki mo e haʻu nāunauʻia ʻa Kalaisi ʻi he mālohi ʻo e Puleʻangá.
15. Ko e hā ʻoku fakakau ki he tokanga ki he folofola fakakikité?
15 Ke fakatupu ke mālohi ange ʻetau tuí, kuo pau ke tau tokanga ki he folofola fakakikité. ʻOku kau ki ai ʻa hono ako ʻa e folofola ko iá, fetalanoaʻaki ki ai ʻi he ngaahi fakataha Kalisitiané, pea mo ngāueʻaki ʻa hono akonakí. (Sēmisi 1:22-27) Kuo pau ke tau ʻai ia ke hoko “ko ha maama ʻoku ulo ʻi ha potu maomaonganoa,” ʻo fakamaama ʻa hotau ngaahi lotó. (ʻEfesō 1:18) Pea te ne toki tataki leva kitautolu kae ʻoua ke fakahā mai ʻe Sīsū Kalaisi tonu ia ʻi hono nāunaú ʻa ia ko ia ko e “fetuʻuʻaho,” pe, “ko e Fetuʻu Ngingila, ko e Fetuʻu Pongipongi.” (Fakahā 22:16) ʻOku ʻuhinga ʻa e fakahā ko iá ki he fakaʻauha ʻo e kau taʻe tuí ka ko e ngaahi tāpuaki kiate kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e tuí.—2 Tesalonaika 1:6-10.
16. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau tui ʻe fakahoko ʻa e ngaahi talaʻofa fakakikite kotoa pē ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá?
16 Ko e kau palōfita ʻa e ʻOtuá naʻe ʻikai ko ha kau tangata ʻiloʻilo pē naʻa nau kikite fakapoto, he naʻe pehē ʻe Pita: “ʻIlonga ha palofisai [“kikite,” NW] ʻi he Tohitapu, naʻe ʻikai tupu ia mei he fakaʻuhinga ʻa ha tangata. He kuo teʻeki siʻi ke ʻomeia ha palofisai ʻi he tuʻutuʻuni ʻa e tangata: ka naʻe lea mei he ʻOtua ha kau tangata ʻi he takina kinautolu ʻe he Laumalie Maʻoniʻoni.” (2 Pita 1:20, 21) Ko e fakatātā, naʻe pehē ʻe Tēvita: “[Ko e] Laumalie ʻo Sihova ne folofola ʻi hoku loto.” (2 Sāmiuela 23:1, 2) Pea naʻe tohi ʻe Paula: “Ko e potu Folofola kotoa pe ne fakamanava mei he ʻOtua.” (2 Tīmote 3:16) ʻOku lava ke tau tui ʻe fakahoko ʻa e ngaahi talaʻofa kotoa pē ʻi heʻene Folofolá, koeʻuhi he ko e kau palōfita hono kotoa pē ʻa e ʻOtuá naʻe fakamānavaʻi ʻaki hono laumālié.
Naʻa Nau Tui ki he Ngaahi Talaʻofa ʻa e ʻOtuá
17. Ko e hā ʻa e talaʻofa naʻe makatuʻunga ai ʻa e tui ʻa ʻĒpelí?
17 Naʻe hoko ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa Sihová ko e makatuʻunga ia ʻo e tui ʻa e fuʻu ‘ʻao’ ko ʻene kau fakamoʻoni ki muʻa ʻi he kuonga ʻo e Kalisitiané. (Hepelū 11:1–12:1) Ko e fakatātā, naʻe tui ʻa ʻĒpeli ki he talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo e “hako” ʻa ia te ne laiki ʻa e ʻulu ʻo e “Ngata”. Naʻe ʻi ai ʻa e fakamoʻoni ki hono fakahoko ʻo e tautea ʻa e ʻOtuá ki he ongo mātuʻa ʻa ʻĒpelí. ʻI he tuʻa ʻā ʻo ʻĪtení, naʻe kai ʻe ʻĀtama mo hono fāmilí ʻa e mā ʻi he kakava ʻo honau matá koeʻuhi naʻe tupu mei he kelekele kuo fakamalaʻiaʻí ʻa e ʻakau talatala mo e talatalaʻāmoa. ʻOku ngalingali naʻe fakatokangaʻi ʻe ʻĒpeli ʻa e holi ʻa ʻIvi ki hono husepānití pea naʻá ne sio naʻe puleʻi ia ʻe ʻĀtama. ʻOku pau naʻá ne lave ki heʻene mamahi ʻi heʻene feitamá. Pea naʻe leʻohi ʻa e hūʻanga ki he ngoue ko ʻĪtení ʻe he selupimi pea mo ha heletā ulo naʻe tavilovilo. (Sēnesi 3:14-19, 24) Ko e ngaahi meʻá ni kotoa naʻe hoko ia ʻo nau “mafakamoʻoni ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ha” ʻo fakapapauʻi ai kia ʻĒpeli ʻe hoko ʻa e fakahaofí ʻo fakafou mai ʻi he Hako naʻe talaʻofá. ʻI he ngāue ʻa ʻĒpeli ʻo fakatatau ki he tuí naʻá ne fai ai ha feilaulau ki he ʻOtuá ʻa ia naʻe fakamoʻoniʻi naʻe lelei hake ia ʻi he feilaulau naʻe fai ʻe Keini.—Hepelū 11:1, 4.
18, 19. Ko e hā ʻa e ngaahi founga naʻe tui ai ʻa ʻĒpalahame mo Selá?
18 Naʻe tui foki ʻa e kau pēteliaké ko ʻĒpalahame, ʻAisake, pea mo Sēkope ki he ngaahi talaʻofa ʻa Sihová. Naʻe tui ʻa ʻĒpalahame ki he talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻe monūʻia ʻa e ngaahi fāmili kotoa ʻo e kelekelé ʻiate ia pea ʻe foaki ki hono hakó ha fonua. (Sēnesi 12:1-9; 15:18-21) “Naʻe kaungāʻea ki he talaʻofa ko ia,” ʻa hono foha ko ʻAisaké mo hono mokopuna ko Sēkopé. Ko e tuí naʻe hoko ai ʻa ʻĒpalahame “ʻo ʻāunofo ai ki he Fonua ʻo e Talaʻofa” pea naʻá ne tatali ai “ki he kolo ʻoku oʻona ʻa e ngaahi tuʻunga,” ko e Puleʻanga fakahēvani ʻo e ʻOtuá ʻa ia ʻe toe fokotuʻu ai ia mei he maté ki he moʻui ʻi he māmaní he lolotonga ʻene pule hifo ki aí. (Hepelū 11:8-10) ʻOkú ke maʻu ha tui ʻoku meimei tatau mo ia?
19 Ko e uaifi ʻo ʻĒpalahamé, ko Sela, naʻe taʻu 90 nai ʻa hono taʻumotuʻá pea kuó ne tauhili mo e taimi ke maʻu fānau aí ka naʻá ne tui ki he talaʻofa ʻa e ʻOtuá pea naʻe fakaiviʻi ia ke ne “tuʻituʻia” ʻi ha hako pea naʻe fanauʻi ʻa ʻAisake. Ko ia ai, ko ʻĒpalahame naʻe taʻu ʻe 100 ʻa hono taʻumotuʻá, “ko e koto mate pe” ʻi he fekauʻaki mo e fakatupu fānaú, faifai atu pē “naʻe tupu meiate ia ha kakai ke hange ko e fetuʻu ʻo e langi hono tokolahi.”—Hepelū 11:11, 12; Sēnesi 17:15-17; 18:11; 21:1-7.
20. Neongo naʻe ʻikai ke sio ʻa e kau pēteliaké ki he fakahoko kakato ʻo e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kinautolú, ko e hā naʻa nau faí?
20 Naʻe mate ʻa e kau pēteliake anga-tonu ko ʻení kuo teʻeki ai ke nau sio ki hono fakahoko kakato ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kinautolú. Ka, “kuo nau sio ki ai [ki he ngaahi meʻa naʻe talaʻofá] mei he mamaʻo, pea kuo nau fetapa ki ai, pea kuo nau fakaha, ko e ʻāunofo mo e muli kinautolu ʻi mamani.” Naʻe ʻosi atu ʻa e ngaahi toʻu tangata ia ki muʻa pea toki maʻu ʻe he hako ʻo ʻĒpalahamé ʻa e Fonua ʻo e Talaʻofá. Kae kehe, ʻi heʻenau moʻuí kotoa, naʻe tui ʻa e kau pēteliake naʻe manavahē ki he ʻOtuá ki he ngaahi talaʻofa ʻa Sihová. Koeʻuhi naʻe ʻikai pē ke mole meiate kinautolu ʻa e tui ko iá, ʻe vavé ni hano fokotuʻu mai kinautolu mei he maté ke nau moʻui ʻi he tofiʻa ko e māmani ʻe pule mai ki ai ʻa e “kolo” kuo teuteu ʻe he ʻOtuá kiate kinautolú, ko e Puleʻanga Faka-Mīsaiá. (Hepelū 11:13-16) ʻI ha founga meimei tatau, ʻoku tokoni ʻa e tuí ke tau mateaki ai pē kia Sihova neongo ʻoku ʻikai te tau sio ki hono fakahoko leva ʻo ʻene ngaahi talaʻofa fakaofó hono kotoa. ʻOku ueʻi kitautolu foki ʻe heʻetau tuí ke tau talangofua ki he ʻOtuá, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe ʻĒpalahamé. Pea hangē ko ʻene tuku ʻa e tofiʻa fakalaumālie ki hono hakó, ʻe lava ke tau tokoni ki heʻetau fānaú ke nau tui ki he ngaahi talaʻofa maʻongoʻonga ʻa Sihová.—Hepelū 11:17-21.
ʻOku Mātuʻaki Mahuʻinga ʻa e Tuí ki he Kau Kalisitiané
21. Ke fakahōifua ki he ʻOtuá he ʻahó ni ko e hā kuo pau ke fakakau ki heʻetau tuí?
21 Ko e moʻoni, ʻoku mahulu atu ʻa e meʻa ʻoku kau ki he tuí ʻi he falala pē ki he fakahoko ʻo e ngaahi talaʻofa ʻa Sihová. ʻI he hisitōlia kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, kuo fie maʻu ke ngāueʻaki ʻa e tui ki he ʻOtuá ʻi he ngaahi founga kehekehe ʻo kapau ʻoku tau fie fakahōifua kiate ia. Naʻe fakaeʻa ʻe Paula ʻo pehē “ka ʻo ka taʻekau ʻa e tui, ʻoku ʻikai momoʻi lava haʻate fakahōifua ia [Sihova ko e ʻOtuá]: he ko ia ʻoku ʻunuʻunu ki he ʻOtua, kuo pau ʻoku ne tui ʻoku ʻi ai ia, pea te ne hanga ʻo totongi kiate kinautolu ʻoku kumi hākili kiate ia.” (Hepelū 11:6) Kuo pau ke te tui kia Sīsū Kalaisi pea mo e feilaulau huhuʻi naʻe tokonaki ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou mai ʻiate iá, ka te hoko ʻo fakahōifua kia Sihova he ʻahó ni. (Loma 5:8; Kalētia 2:15, 16) ʻOku hangē pē ko ia naʻe leaʻaki ʻe Sīsū tonu: “He naʻe ʻofa pehe ʻa e ʻOtua ki māmāni [ko e faʻahinga ʻo e tangatá], ko ia naʻa ne foaki hono ʻAlo tofu-pe-taha-ne-fakatupu, koeʻuhi ko ia kotoa pe ʻoku tui pikitai kiate ia ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengata. Ko ia ʻoku ne tui pikitai ki he ʻAlo ʻoku ne maʻu ʻa e moʻui taʻengata: ka ko ia ʻoku ʻikai te ne talangofua ki he ʻAlo ʻe ʻikai te ne mamata ia ki he moʻui; ka ʻoku nofo maʻu kiate ia ʻe he houhau ʻa e ʻOtua.”—Sione 3:16, 36.
22. Ko e hā ʻa e talaʻofa ʻe fakahoko ʻe he Puleʻanga Faka-Mīsaiá?
22 ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e ngāue ʻoku fai ʻe Sīsuú ʻi hono fakahoko ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻa ia ʻoku lotu ʻa e kau Kalisitiané ke hoko maí. (ʻAisea 9:6, 7 [9:5, 6, PM]; Tāniela 7:13, 14; Mātiu 6:9, 10) ʻOku hangē ko ia naʻe fakahā ʻe Pitá, naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he fakakehe ʻo e anga ʻo Sīsuú ʻa e folofola fakakikite ʻo fekauʻaki mo e haʻu ʻa Sīsū ʻi he nāunau mo e mālohi ʻo e Puleʻangá. ʻE fakahoko ʻe he Puleʻanga Faka-Mīsaiá ʻa e toe talaʻofa ʻe taha ʻa e ʻOtuá, he naʻe tohi ʻe Pita: “Ka ʻi he funga ʻo e talaʻofa ʻa ʻEne ʻAfio ʻoku tau ʻamanaki ki ha ngaahi langi foʻou mo ha fonua foʻou, ʻa ia ʻoku nofoʻanga ai ʻa maʻoniʻoni.” (2 Pita 3:13) Naʻe fakahoko ha kikite meimei tatau ʻi hono fakafoki ʻa e kau Siu nofo pōpula ʻi Pāpiloné ki honau fonua totonú ʻi he 537 K.M. ʻo pule ai ʻa Seluipepeli ko e kōvana pea ko e taulaʻeiki lahí ko Siōsiua. (ʻAisea 65:17) Ka naʻe lave ʻa Pita ia ki ha taimi ʻi he kahaʻú ʻe pule mai ai “ha ngaahi langi foʻou”—ko e Puleʻanga Faka-Mīsaia fakahēvaní—ki he “fonua foʻou,” ko e kakai māʻoniʻoni te nau moʻui ʻi he māmani ko ení.—Fakafehoanaki mo Sāme 96:1.
23. Ko e hā ʻa e ongo fehuʻi ʻe hoko ki ai ʻa e fakamatalá?
23 ʻI hotau tuʻunga ko e kau sevāniti mateaki kitautolu ʻa Sihova mo e kau muimui ʻo hono ʻAlo ʻofeiná, ko Sīsū Kalaisi, ʻoku tau ʻunaloto ki he māmani foʻou kuo talaʻofa ʻe he ʻOtuá. ʻOku tau ʻilo ʻoku ofi mai ia, pea ʻoku tau tui ʻe fakahoko ʻa e ngaahi talaʻofa maʻongoʻonga kotoa pē ʻa Sihová. Ke ʻai ke tau ʻaʻeva fakahōifua ʻi he ʻao ʻo hotau ʻOtuá, kuo pau ke tau fakatupu ke mālohi ange ʻa ʻetau tuí ʻaki ʻa hono tānaki mai ki ai ʻa e ʻulungāanga lelei, ʻilo, mapuleʻi kita, kātaki, anga-līʻoa fakaʻotua, feʻofaʻaki fakatokoua, mo e ʻofa.a ʻI he aʻu mai ki he tuʻunga ko ʻení, ʻe ʻeke nai, ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻa e ʻulungāanga leleí? Pea ʻe lava fēfē ke ʻaonga kiate kitautolu mo e niʻihi kehé ʻa ʻetau fakahā ʻa e ʻulungāanga leleí, tautautefito ki hotau ngaahi kaungāmeʻa Kalisitiané, ʻa ia kuo nau tali ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻa ʻenau tui ki ai?
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻOku lāulea ʻi he Ko e Taua Leʻo ko ʻení ʻo kau ki he tui mo e ʻulungāanga lelei. Ko e ʻiló, mapuleʻi kitá, kātakí, anga-līʻoa fakaʻotuá, feʻofaʻaki fakatokouá, mo e ʻofá ʻe lave fakaʻāuliliki ange ki ai ʻi he makasini ʻi he kahaʻú.
Ko e Hā Haʻo Tali?
◻ ʻOku fēfē hono fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e “tui”?
◻ Fakatatau ki he 2 Pita 1:5-7, ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungāanga ke fakakau mai ki heʻetau tuí?
◻ ʻOku totonu ke fēfē ʻa hono ueʻi ʻe he fakakehe ʻo e anga ʻo Sīsuú ʻa ʻetau tuí?
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻo e tuí kuo fokotuʻu mai ʻe ʻĒpeli, ʻĒpalahame, Sela, mo e niʻihi kehe ʻi he muʻaki kuongá?
[Fakatātā ʻi he peesi 25]
ʻOkú ke ʻilo ko e hā ʻa e founga ʻe lava ke ueʻi ai ʻe he fakakehe ʻo e anga ʻo Sīsuú ʻa e tui ʻa ha toko taha?