“Fakaʻuta Muʻa ki he Anga ʻOku Totonu ke Mou Angaʻaki”!
“Kapau leva ʻe movete pehe ʻa e ngaahi meʻa ni kotoa pe, pea fakaʻuta muʻa ki he anga ʻoku totonu ke mou angaʻaki, taka he toʻonga maʻoniʻoni mo e lotu moʻoni [pe ngāue anga-līʻoa fakaʻotuá]”!—2 PITA 3:11.
1. Ko e hā ko ha ekinaki taimi totonu ai ʻa e tohi hono ua ʻa Pita ki he kau Kalisitiane ʻi hono ʻahó?
ʻI HE taimi naʻe fai ai ʻe he ʻapositolo ko Pitá ʻa ʻene tohi fakamānavaʻi hono uá, ne ʻosi tofanga ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané ʻi he fakatanga lahi ka naʻe ʻikai fakavaivaiʻi ʻe he meʻá ni ʻa ʻene faivelengá pe fakamāmālieʻi ʻa ʻene tupú. Ko ia naʻe ngāueʻaki ai ʻe he Tēvoló ha toe founga ʻe taha, ko e founga ʻa ia naʻe lavameʻa tā tuʻo lahi ki muʻa. Hangē ko ia naʻe fakahaaʻi ʻe Pitá, naʻe feinga ʻa Sētane ke fakameleʻi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá fakafou ʻi he kau faiako loi ʻa ia ko honau “mata oku fonu i he tono fefine” pea ko honau “loto kuo boto i he gaahi gaue manumanu.” (2 Pita 2:1-3, 14, PM; Siu. 4) Fakatatau ki ai, ko e tohi hono ua ʻa Pitá ko ha ekinaki loto-moʻoni ia ke anga-tonu.
2. Ko e hā ʻoku fakahangataha ki ai ʻa e 2 Pita vahe 3, pea ko e hā ʻa e ongo fehuʻi ʻoku totonu ke tau ʻeke hifo kia kitautolú?
2 Naʻe tohi ʻe Pita: “Oku ou behe, oku totonu, i he eku kei i he fale fehikitaki ni, ke lagaki mo fakamanatuʻi akimoutolu; I he eku ilo, e toe jii bea teu tukuage hoku fale fehikitaki . . . Ka teu fai totoaki, koeuhi, ka hili eku mate, ke mou faa manatu mau ai be ki he gaahi mea ni.” (2 Pita 1:13-15, PM) ʻIo, naʻe ʻiloʻi ʻe Pita naʻe ofi ʻene maté, ka naʻá ne holi ke manatua ʻa ʻene ngaahi fakamanatu taimi totonú. Pea ko e moʻoni, naʻa nau hoko ko e konga ʻo e Tohi Tapú pea ʻoku lava ke tau lau ia ʻe kitautolu kotoa he ʻahó ni. Ko e vahe 3 ʻo e tohi hono ua ʻa Pitá ʻoku tautefito ʻene mahuʻinga kia kitautolú, he ʻoku fakahangataha ia ki he “taimi fakamui” ʻo e fokotuʻutuʻu lolotongá pea mo e fakaʻauha ʻo e ngaahi langi mo e māmani fakaefakatātaá. (2 Pita 3:3, 7, 10) Ko e hā ʻa e akonaki ʻoku ʻomai ʻe Pita maʻatautolú? ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻi hono ngāueʻaki ʻa ʻene akonakí ke tau maʻu ai ʻa e hōifua ʻa Sihová?
3, 4. (a) Ko e hā ʻa e lea mālohi naʻe fai ʻe Pitá, pea ko e hā ʻa e fakatokanga naʻá ne faí? (e) Ko e hā ʻa e poini ʻe tolu te tau lāulea ki aí?
3 Hili ʻa e lave ki he movete ʻa e māmani ʻo Sētané, naʻe fakahaaʻi ʻe Pita: “Fakaʻuta muʻa ki he anga ʻoku totonu ke mou angaʻaki, taka he toʻonga maʻoniʻoni mo e lotu moʻoni [pe ngāue anga-līʻoa fakaʻotuá]”! (2 Pita 3:11, 12) ʻOku hā mahino, naʻe ʻikai te ne ʻomai ha fehuʻi ka naʻá ne fai ha fakamatala fakalototoʻa, ko ha lea mālohi. Naʻe ʻiloʻi ʻe Pita ko e faʻahinga pē ʻoku nau fai ʻa e finangalo ʻo Sihová pea fakahāhā ʻa e anga-fakaʻotuá ʻe fakahaofi ʻi he “taimi sauni” ka hoko maí. (Ai. 61:2) Ko ia ai, naʻe hoko atu ʻa e ʻapositoló: “Siʻi ʻofaʻanga, ko e meʻa ʻi hoʻomou sinaki ʻilo ki ai, mou leʻohi kimoutolu naʻa mou ʻauhia ʻi he hē [fakataha mo e kau faiako loí ʻi he hala] ʻa e kau malaki lao na, ʻo mou matuʻaki hinga mei he tuʻumaʻu na.”—2 Pita 3:17.
4 ʻI he kau he lotolotonga ʻo e faʻahinga naʻa nau “sinaki ʻilo,” naʻe ʻiloʻi ʻe Pita ʻi he ʻaho fakamuí, ʻe pau ke tautefito ai ʻa e leʻo ʻa e kau Kalisitiané koeʻuhi ke tauhi maʻu ʻenau anga-tonú. Ki mui ai, naʻe fakamatalaʻi mahino ʻe he ʻapositolo ko Sioné ʻa hono ʻuhingá. Naʻá ne tomuʻa sio ki hono kapusi ʻa Sētane mei hēvaní pea mo ʻene “ʻita lahi” ki he faʻahinga ʻoku nau “tauhi ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e ʻOtua, mo nau puke maʻu ʻenau fakamoʻoni kia Sisu.” (Fkh. 12:9, 12, 17) Ko e kau sevāniti pani mateaki ʻa e ʻOtuá fakataha mo honau takanga ko e “fanga sipi kehe” anga-tonú te nau ikuna. (Sione 10:16) Kae fēfē kitautolu tāutaha? Te tau tauhi maʻu ʻetau anga-tonú? ʻE tokoniʻi kitautolu ke tau fai pehē kapau te tau feinga ke (1) fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakaʻotua (2) taʻehaʻila mo taʻehamele fakaeʻulungaanga mo fakalaumālie ai pē, mo e (3) maʻu ʻa e fakakaukau totonu ki he ʻahiʻahí. Tau lāulea angé ki he poini ʻe tolu ko ení.
Fakatupulekina ʻa e ʻUlungaanga Fakaʻotuá
5, 6. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻoku totonu ke tau feinga ke fakatupulekiná, pea ko e hā ʻoku fiemaʻu ai heni ʻa e “tukuingata”?
5 ʻI he konga ki muʻa ʻo ʻene tohi hono uá, naʻe pehē ai ʻe Pita: “Ke fai ʻe kimoutolu foki homou tukuingata ke lava ʻi hoʻomou maʻu tui na ʻa e ʻulungaanga lelei; pea ʻi hoʻomou maʻu ʻa e ʻulungaanga lelei, ke lava ʻa e mafai ke ʻilo; pea ʻi hoʻomou maʻu ʻa e mafai ke ʻilo, ke lava ʻa e anga fakamaʻumaʻu; pea ʻi hoʻomou maʻu ʻa e anga fakamaʻumaʻu, ke lava ʻa e kataki; pea ʻi hoʻomou maʻu ʻa e kataki, ke lava ʻa e nofo ki he ʻOtua; pea ʻi hoʻomou maʻu ʻa e nofo ki he ʻOtua ke lava ʻa e feʻofaʻaki fakalotu; pea ʻi hoʻomou maʻu ʻa e feʻofaʻaki fakalotu, ke lava ʻa e ʻofa. He kapau ʻoku ʻiate kimoutolu ʻa e ngaahi meʻa ni, ʻo tupulekina, ʻe ʻikai ai te mou fakapikopiko pe taʻefua, ʻi he lavaʻi ʻo e ʻilo kanokano ki hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi.”—2 Pita 1:5-8.
6 Ko e moʻoni, ʻoku fiemaʻu ʻa e “tukuingata” ke kau ʻi he ngaahi ngāue ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke tau fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakaʻotuá. Ko e fakatātaá, ʻoku fiemaʻu ʻa e feinga ke maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané kotoa, ke lau fakaʻaho ʻa e Tohi Tapú, pea ke tauhi maʻu ha polokalama ako fakafoʻituitui lelei. Pea ʻe fiemaʻu nai ʻa e ngāue mālohi fakataha mo e palani lelei ke maʻu ha efiafi Lotu Fakafāmili tuʻumaʻu, fakafiefia, mo mohu ʻuhinga. Ka ʻi heʻetau maʻu pē ha founga-tuʻumaʻu leleí, ʻoku faingofua ange ai ʻa e ngaahi tōʻonga leleí—tautefito ʻi he taimi ʻoku tau hokosia ai ʻa hono ngaahi ʻaongá.
7, 8. (a) Ko e hā kuo leaʻaki ʻe he niʻihi ʻo fekauʻaki mo e efiafi Lotu Fakafāmilí? (e) ʻOku anga-fēfē hoʻo maʻu ʻaonga mei hoʻo lotu fakafāmilí?
7 ʻI he fekauʻaki mo e fokotuʻutuʻu ʻo e lotu fakafāmilí, ʻoku tohi ha tuofefine: “ʻOku fakaʻatā ai kimautolu ke mau ako ʻo fekauʻaki mo e ngaahi kaveinga lahi.” ʻOku pehē ʻe ha tokotaha: “Te u tala moʻoni atu, naʻe ʻikai te u loto ke tuku ʻa e ako tohí. Ko e fakataha ia naʻá ku saiʻia taha aí. Ka ʻi he taimi ní, ʻi heʻemau maʻu ʻa e pō Lotu Fakafāmilí, ʻoku ou ʻiloʻi ai ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu kia kimautolú pea mo e taimi ʻoku fiemaʻu ai iá.” ʻOku pehē ʻe ha ʻuluʻi fāmili: “ʻOku tokoniʻi lahi kimaua ʻe he Lotu Fakafāmilí. Ko hono maʻu ha fakataha kuo feʻunuʻaki ki heʻema ngaahi fiemaʻu pau ʻi he tuʻunga ko ha ongo meʻa malí ʻoku fakalata! ʻOkú ma fakatou ongoʻi ʻa ʻema laka ki muʻa ʻi hono fakahāhā ʻa e fua ʻo e laumālie māʻoniʻoní pea ʻokú ma maʻu ʻa e fiefia lahi ange ʻi ha toe taimi ʻi heʻema ngāue fakafaifekaú.” ʻOku pehē ʻe ha ʻuluʻi fāmili ʻe taha: “Ko e fānaú ʻoku nau fai ʻenau fekumi pē ʻa kinautolu pea ʻoku nau ako ʻa e meʻa lahi—pea ʻoku nau fiefia ai. ʻOku ʻai ʻe he fokotuʻutuʻú ke mau tuipau ange ai pē ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻoku mau hohaʻa ki aí pea tali ʻemau lotú.” ʻOku tapua atu ʻi he ngaahi fakamatalá ni ʻa hoʻo fakakaukau ki he tokonaki fakalaumālie fisifisimuʻa ko ení?
8 ʻOua ʻe fakaʻatā ʻa e fanga kiʻi meʻa īkí ke ne fakahohaʻasi ʻa e lotu fakafāmilí. Naʻe pehē ʻe ha ongo meʻa mali, “ʻI he pō Tuʻapulelulu kotoa pē ʻi he uike ʻe fā fakamuimuí, naʻe hoko ai ha meʻa ʻi homa fāmilí naʻá ne meimei taʻofi kimaua mei hono fai ʻema akó, ka naʻe ʻikai te ma fakaʻatā ke fakahohaʻasi ia.” Ko e moʻoni, ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻe pau nai ai ke ke feʻunuʻaki hoʻo taimi-tēpilé. Kae kehe, fakapapauʻi ke ʻoua ʻe kaniseli ho efiafi Lotu Fakafāmilí—naʻa mo e ʻi ha uike ʻe taha!
9. Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe Sihova ʻa Selemaiá, pea ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei heʻene faʻifaʻitakiʻangá?
9 ʻOku hoko ʻa e palōfita ko Selemaiá ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ia kia kitautolu. Naʻá ne fiemaʻu ʻa e tokoni fakalaumālie naʻá ne maʻu meia Sihová pea naʻá ne houngaʻia lahi ai. Ko e tokoni ko iá naʻe ʻai ai ke ne malava ʻo malanga fakataha mo e kātaki ki ha kakai taʻefiefanongo. “Ko e folofola ʻa Sihova kuo . . . hange ko e afi vela kuo loki ʻi hoku hui,” ko ʻene leá ia. (Sel. 20:8, 9) Naʻe toe tokoniʻi ai ia ke ne kātaki ʻi he ngaahi taimi faingataʻa naʻe tumutumuʻaki hono fakaʻauha ʻo Selusalemá. ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau maʻu ai ʻa e Folofola tohi kakato ʻa e ʻOtuá. ʻI he taimi ʻoku tau ako tōtōivi ai iá pea ʻai ʻa e fakakaukau ʻa e ʻOtuá ko ʻetau fakakaukaú, ko kitautolu, ʻi he hangē ko Selemaiá, te tau malava ke kātaki fiefia ʻi he ngāue fakafaifekaú, nofoʻaki anga-tonu ʻi he ngaahi ʻahiʻahí, pea maʻa fakaeʻulungaanga mo fakalaumālie ai pē.—Sem. 5:10.
“Taʻe ha ʻIla, pea Taʻe ha Mele” Ai Pē
10, 11. Ko e hā kuo pau ai ke tau fai feinga ke “taʻe ha ʻila, pea taʻe ha mele” ai peé, pea ko e hā ʻoku fiemaʻu ʻi he meʻa ko iá meia kitautolú?
10 ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku tau moʻui ʻi he taimi ʻo e ngataʻangá. Ko ia ai, ʻoku ʻikai te tau ʻohovale ʻi hono maʻunimā ʻa e māmaní ʻe he ngaahi meʻa ʻoku fakaliliʻa ai ʻa Sihová, hangē ko e mānumanú, fehokotaki fakasino fakalieliá, mo e fakamālohí. Ko e founga ʻa Sētané ʻe fakanounou nai ia ʻo peheni: ‘Kapau heʻikai lava ke fakailifiaʻi ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá, mahalo pē ʻe lava ke fakameleʻi kinautolu.’ (Fkh. 2:13, 14) Ko ia ai, kuo pau ke tau tokanga ki he ekinaki anga-ʻofa ʻa Pitá: “Mou fai feinga ke ʻiloa kimoutolu [ʻe he ʻOtuá] kuo mou lelei, kuo mou taʻe ha ʻila, pea taʻe ha mele ʻi heʻene vakai aʻana.”—2 Pita 3:14.
11 Ko e kupuʻi lea “mou fai feinga” ʻoku meimei tatau ia mo e ekinaki ʻa Pita ki muʻa, ke fai homou “tukuingata.” ʻOku hā mahino, ko Sihova—ʻa e tokotaha naʻá ne fakamānavaʻi ʻa Pita ke ne fakahaaʻi ʻa e fakamatala ko iá—ʻokú ne ʻafioʻi ʻoku fiemaʻu ke tau feinga mālohi ke “taʻe ha ʻila, pea taʻe ha mele” ai pē, ʻo ʻikai fakameleʻi ʻe he ʻuli ʻo e māmani ʻo Sētané. Ko ʻetau feinga mālohí ʻoku kau ai hono maluʻi hotau lotó mei hono maʻu ʻe he ngaahi holi fehālākí. (Lau ʻa e Palovepi 4:23; Semisi 1:14, 15.) ʻOku toe kau ai ʻa e tuʻu mālohi ki he faʻahinga ʻoku nau puputuʻu fekauʻaki mo ʻetau founga moʻui faka-Kalisitiané pea ʻoku “nau lauʻikovi [kitautolu].”—1 Pita 4:4.
12. Ko e hā ʻa e fakafiemālie ʻoku tau maʻu ʻi he Luke 11:13?
12 Koeʻuhi ko ʻetau taʻehaohaoá, ko ha fāinga ia ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. (Loma 7:21-25) ʻE toki lava ke tau ʻamanaki ki he lavameʻá kapau pē te tau hanga kia Sihova, ʻa ia ʻokú ne foaki nima-homo ʻa hono laumālie māʻoniʻoní ki he faʻahinga ʻoku nau kole loto-moʻoni kiate iá. (Luke 11:13) Ko e laumālie ko iá, ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ʻokú ne fakatupulekina ʻia kitautolu ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻoku maʻu ai ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá pea ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke tau fekuki mo e fakatauele ʻi he moʻuí ʻo ʻikai ngata pē ai kae toe pehē foki ki hono ngaahi ʻahiʻahí, ʻa ia ʻe fakautuutu nai ʻi he ofi mai ʻa e ʻaho ʻo Sihová.
Tuku ke Fakaivimālohiʻi Koe ʻe he ʻAhiʻahí
13. ʻI heʻetau hokosia ʻa e ʻahiʻahí, ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau kātakí?
13 Lolotonga ʻetau moʻui ʻi he fokotuʻutuʻu motuʻa ko ení, te tau hokosia maʻu pē ʻa e ʻahiʻahi kehekehe. Ka ʻi he ʻikai hoko ʻo loto-siʻí, ko e hā ʻoku ʻikai te ke vakai ai ki he ʻahiʻahí ko ha faingamālie ia ke fakapapauʻi ai hoʻo ʻofa ki he ʻOtuá pea ke fakaleleiʻi ai hoʻo tui kiate ia mo ʻene Folofolá? Naʻe tohi ʻe he ākonga ko Sēmisí: “Siʻoku kainga, mou lau ko e koto fakafiefia ʻo ka mou ka to ki he ngaahi ʻahiʻahi kehekehe; ko hoʻomou ʻilo, ko e sivi ʻo hoʻomou tui ʻoku ne fakatupu ʻa e kataki.” (Sem. 1:2-4) Manatuʻi foki “oku ilo e he Eiki ke fakamoui ae kakai aga faka-Otua mei he gaahi ahiahi.”—2 Pita 2:9, PM.
14. ʻOku anga-fēfē hono fakalototoʻaʻi koe ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Siosifá?
14 Fakakaukau angé ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e foha ʻo Sēkope ko Siosifá, ʻa ia naʻe fakatau pōpula ʻe hono fanga tokouá tonu. (Sen. 37:23-28; 42:21) Naʻe mole ʻa e tui ʻa Siosifá tupu mei he tōʻonga anga-fakamamahi ko iá? Naʻá ne hoko ai ʻo loto kona ki he ʻOtuá ʻi hono fakaʻatā ke hoko kiate ia ʻa e koví? ʻOku mahino ʻa e tali ʻikai ki ai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá! ʻIkai ngata aí, naʻe ʻikai ko e ngata ia ʻo e ʻahiʻahi ʻo Siosifá. Ki mui ai, naʻe tukuakiʻi loi ia ki he teuaki tohotoho pea naʻe tuku pilīsone ai ia. Neongo ia, ko e meʻa tatau, naʻe ʻikai ʻaupito ha ngaue ʻa ʻene anga-līʻoa fakaʻotuá. (Sen. 39:9-21) ʻI hono kehé, naʻá ne fakaʻatā ke fakaivimālohiʻi ia ʻe he ʻahiʻahí, pea naʻe tāpuakiʻi lahi ia ʻi he meʻá ni.
15. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Nāomí?
15 Ko ia ai, ʻoku lava ke fakalotomamahiʻi pe aʻu ʻo fakalotomafasiaʻi kitautolu ʻe he ʻahiʻahí. Mahalo pē naʻe ongoʻi pehē ʻa Siosifa ʻi he taimi ʻe niʻihi. Naʻe pehē ʻa e kau sevāniti anga-tonu kehe ʻa e ʻOtuá. Fakakaukau atu kia Nāomi, ʻa ia naʻe mole kotoa ʻa hono husepānití mo hono ongo fohá. “ʻOua ʻe ui au ko Neomai,” ko ʻene leá ia. “Ui au ko Mala (ko Kona); he kuo fai kona ʻa Satai kiate au.” (Lute 1:20, 21) Ko e tali ʻa Nāomí naʻe fakanatula mo ala mahinoʻi. Kae kehe, ʻi he hangē ko Siosifá, naʻe ʻikai te ne tūkia fakalaumālie pe ngaue ʻi heʻene anga-tonú. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, naʻe fakapaleʻi ʻe Sihova ʻa e fefine ʻofeina ko iá. (Lute 4:13-17, 22) Ko e meʻa ʻoku mahulu angé, ʻi he Palataisi fakaemāmani ka hoko maí, te ne fakangata ai ʻa e maumau kotoa pē naʻe fakatupunga ʻe Sētane mo hono māmani fulikivanú. “ʻE ʻikai manatua ʻa e ʻuluaki, pea ʻe ʻikai te nau hake ʻi he loto ʻo ha taha.”—Ai. 65:17.
16. ʻOku totonu ke fēfē ʻetau fakakaukau ki he lotú, pea ko e hā hono ʻuhingá?
16 Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ʻahiʻahi ʻe hoko mai nai kia kitautolú, ʻoku ʻi ai ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ke ne fakaivimālohiʻi kitautolu. (Lau ʻa e Loma 8:35-39.) Neongo heʻikai tuku ʻa e feinga ʻa Sētane ke fakalotosiʻi kitautolú, te ne taʻelavameʻa kapau te tau “fakabotoboto” pea “leo ke lotu” ai pē. (1 Pita 4:7, PM) Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ka mou ʻā pe, mo lotu [pe hū] ʻi he taimi kotoa pe, koeʻuhi ke mou lava ke hao mei he ngāhi meʻa ko ia fulipe ʻoku ene ke hoko; pea ke tuʻu ʻi he ʻao ʻo e Fanautama ʻa Tangata.” (Luke 21:36) Fakatokangaʻi ʻa hono ngāueʻaki ʻe Sīsū ʻa e foʻi lea ‘hū,’ ʻa ia ko ha founga mātuʻaki fakamātoato ia ʻo e lotú. ʻI he ekinaki mai ke tau fai ʻa e huú, naʻe fakamamafaʻi ai ʻe Sīsū ʻoku ʻikai ko ha taimi eni ke taʻehohaʻa ai fekauʻaki mo hotau tuʻunga ʻi hono ʻaó pea mo ʻene Tamaí. Ko e faʻahinga pē ʻoku nau ʻi ha tuʻunga fakahōifuá te nau maʻu ʻa e ʻamanaki ke hao ʻi he ʻaho ʻo Sihová.
Hanganaki Longomoʻui ʻi he Ngāue ʻa Sihová
17. Kapau ʻoku faingataʻa ʻa ho feituʻu faifakamoʻoní, ʻe lava fēfē ke ke maʻu ʻaonga mei he faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá?
17 Ko e kau ʻi he ngāue fakalaumālié ʻoku fakaivifoʻou ai kitautolu. ʻOku fakamanatu mai ʻi he meʻá ni ʻa e ngaahi lea ʻa Pitá: “Fakaʻuta muʻa ki he anga ʻoku totonu ke mou angaʻaki, taka he toʻonga maʻoniʻoni mo e lotu moʻoni [pe ngāue anga-līʻoa fakaʻotuá]”! (2 Pita 3:11) Ko e tuʻu-ki-muʻa ʻi he ngaahi ngāue ko iá ʻa hono fanongonongo ʻa e ongoongo leleí. (Mt. 24:14) Ko e moʻoni, ʻi he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi ʻoku faingataʻa nai ai ʻa e ngāue fakamalangá, mahalo pē koeʻuhi ko e taʻemahuʻingaʻiá pe fakafepakí pe koeʻuhi pē ko e femoʻuekina ʻa e kakaí ʻi he ngaahi meʻa fakaʻaho ʻi he moʻuí. Ko e kau sevāniti ʻa Sihova ʻi he kuonga muʻá naʻe pau ke nau fāinga mo e ngaahi fakakaukau meimei tatau. Neongo ia, naʻe ʻikai ʻaupito te nau foʻi ka naʻa nau “tuʻu hengihengi [pe toutou]” foki ki ai mo ʻenau pōpoaki kuo ʻomai ʻe he ʻOtuá. (Lau ʻa e 2 Kalonikali 36:15, 16; Sel. 7:24-26) Ko e hā naʻá ne tokoniʻi kinautolu ke nau kātakí? Naʻa nau vakai ki heʻenau ngāué mei he anga ʻo e vakai ʻa Sihová, ʻo ʻikai mei he vakai ʻa e māmaní. Pehē foki, naʻa nau fakakaukau ko e lāngilangi lahi tahá ia ʻa hono fataki ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá.—Sel. 15:16.
18. Ko e hā ʻa e kaunga ʻa e ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá ki hono fakahīkihikiʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ʻi he kahaʻú?
18 Ko kitautolu foki ʻoku tau maʻu ʻa e monū ʻo hono fanongonongo ʻa e huafa ʻo Sihová mo ʻene taumuʻá. Fakakaukau ki he meʻá ni: Ko ha ola fakahangatonu ʻo ʻetau ngāue fakamalangá, heʻikai lava ai ʻa e ngaahi fili ʻo e ʻOtuá ke nau fai ha kalofanga naʻa nau taʻeʻilo ki ai ʻi he taimi te nau fehangahangai ai mo ia lolotonga ʻa hono ʻaho lahí. Ko e moʻoni, ʻi he hangē ko Felo ʻo e kuonga muʻá, te nau ʻiloʻi ai ko Sihova ia ʻokú ne tauʻi kinautolú. (Eki. 8:1, 20; 14:25) ʻI he taimi tatau, ʻe fakalāngilangiʻi ʻe Sihova ʻene kau sevāniti anga-tonú ʻaki ʻene ʻai ke mātuʻaki mahino, ko e moʻoni, ko kinautolú ko hono kau fakafofonga.—Lau ʻa e Isikeli 2:5; 33:33.
19. ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻoku tau holi ke ngāueleleiʻaki ʻa e kātaki ʻa Sihová?
19 ʻI he ofi ki he ngataʻanga ʻo ʻene tohi hono uá, naʻe pehē ai ʻe Pita ki hono kaungātuí: “Mou lau ʻa e kataki fuoloa ʻa hotau ʻEiki ko e koto fakamoʻui.” (2 Pita 3:15) ʻIo, tau hokohoko atu ʻi hono ngāueleleiʻaki ʻa e kātaki ʻa Sihová. Anga-fēfē? ʻAki hono fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻoku fakahōifua kiate iá, ʻaki ʻa e “taʻe ha ʻila, pea taʻe ha mele” ai pē, ʻaki ʻa hono maʻu ʻa e fakakaukau totonu ki he ʻahiʻahí, pea ʻi he hanganaki femoʻuekina ʻi he ngāue ʻo e Puleʻangá. ʻI he fai peheé, ʻoku tau ʻai ai ke tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki taʻehanongataʻanga fakataha mo e ‘ngaahi langi foʻou mo ha māmani foʻou.’—2 Pita 3:13.
ʻOkú Ke Manatuʻi?
• ʻE lava fēfē ke tau fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakaʻotuá?
• ʻE lava fēfē ke tau “taʻe ha ʻila, pea taʻe ha mele” ai pē?
• Ko e hā ʻe lava ke tau ako meia Siosifa mo Nāomí?
• Ko e hā ko ha monū lahi ai ʻa e kau ʻi he ngāue fakamalangá?
[Fakatātā ʻi he peesi 9]
Ko e hā te ne tokoniʻi kimoutolu ngaahi husepāniti ke fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakaʻotuá ʻiate kimoutolu mo homou fāmilí?
[Fakatātā ʻi he peesi 10]
Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he anga ʻo e fakafeangai ʻa Siosifa ki he ʻahiʻahí?