Ko e “New World Translation”—ʻOku Fakaemataotao mo Faitotonu
“ʻOKU fonu ʻi he ngaahi fakamatalakeheʻi!” Ko e meʻa ia naʻe leaʻaki ʻe he kau fakafepaki ki he liliu ʻo e Tohitapú naʻe fai ʻe Matini Lūtelo (Martin Luther) ʻi he senituli hono 16. Naʻa nau tui ʻe malava ke nau fakamoʻoniʻi ko e Tohitapu ʻa Lūteló naʻe ʻi ai ʻa e “ngaahi hala mo e ngaahi loi fakatupu mavahevahe ʻi he lotú ʻe 1,400.” ʻI he ʻahó ni, ko e anga ʻo e vakai ki he Tohitapu ʻa Lūteló ko ha liliu ʻoku tuʻu-ki-muʻa. ʻOku aʻu ʻo ui ia ʻe he tohi ko e Translating the Bible “ko ha ngāue ʻa ha tokotaha mātuʻaki maʻu-ʻatamai”!
ʻI he senituli hono 20 ni, kuo tukuakiʻi foki ʻa e New World Translation ki he fakamatalakeheʻi. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ko ʻene mavahe mei hono liliu ʻoku anga-maheni ʻaki ʻo e ngaahi veesi lahi pea ʻokú ne fakamamafaʻi hono ngāueʻaki ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá, ko Sihova. Ko ia ai, ʻoku kehe atu pē ʻene angafaí. Ka ʻokú ne ʻai ai ia ke loi? ʻIkai. Naʻe faʻu ia mo e tokanga lahi ʻaupito ki he fakaikiikí, pea ko e meʻa ʻoku hā foʻofoʻou nai ʻoku fakahā ai ʻa e feinga moʻoni ke tokanga ʻaupito ʻi hono ʻai ke tatau ʻa e fanga kiʻi faikehekehe siʻi ʻi he ngaahi motuʻaʻi leá. ʻOku fakamatala ʻe he tokotaha lotukalafi ko C. Houtman ʻo kau ki he ʻuhinga ʻo e kehe ʻa e New World Translation: “Ko e ngaahi liliu kuo anga-maheni hono ngāueʻakí ʻo kau ki he ngaahi kupuʻi lea mahuʻingá kuo liʻaki ia, ʻoku ngalingali koeʻuhi ke aʻusia ʻa e mahino lelei taha ʻe malavá.” Tau vakai ange ki he ngaahi fakatātā ʻe niʻihi ʻo e meʻa ko ʻení.
ʻOku Kehe—Ka ʻOku ʻIkai Hala
Ko e meʻa ʻe taha, ʻi ha konga Tohitapu pē naʻe malava, ko e ngaahi lea ko ia ʻoku felāveʻi vāofi ʻi he ngaahi motuʻaʻi lea ʻo e Tohitapú, naʻe liliu ki he ngaahi lea kehekehe faka-Pilitānia, ʻe hoko ai ʻo fakatokangaʻi ʻe he tokotaha ako Tohitapú ʻa e ngaahi ʻuhinga kehekehe siʻisiʻi pē ʻoku ʻi aí. Ko ia, ko e syn·teʹlei·a kuo liliu ia ko e “fakaʻosiʻosi” pea ko e teʹlos ko e “ngataʻanga,” neongo ko e ongo foʻi lea ko ení ʻoku liliu ko e “ngataʻanga” ʻi he ngaahi liliu kehe. (Mātiu 24:3, 13) Ko e foʻi lea ko e koʹsmos kuo liliu ia ko e “māmani,” ai·onʹ ko e “ngaahi meʻa ʻoku tuʻú ni,” mo e oi·kou·meʹne ko e “māmani kuo nofoʻi.” Ko e ngaahi liliu Tohitapu lahi ʻoku nau toe ngāueʻaki pē ʻa e “māmani” ki he foʻi lea ʻe ua pe ko e kotoa ʻo e ngaahi foʻi lea faka-Kalisi ko ʻení ʻe tolu, neongo ko hono moʻoní, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi faikehekehe ʻiate kinautolu.—Mātiu 13:38, 39; 24:14.
Pehē pē, ʻoku fakatokangaʻi fakalelei ʻe he New World Translation ʻa e faikehekehe ʻo e gnoʹsis (“ʻilo”) mo e e·piʹgno·sis (kuo liliu ko e “ʻilo kānokano”)—ko ha faikehekehe ia kuo tukunoaʻi ʻe ha tokolahi. (Filipai 1:9; 3:8) ʻOkú ne toe fakafaikehekeheʻi ʻa e taʹphos (“faʻitoka,” ko e tanuʻanga taautaha), mneʹma (“fonualoto”), mne·meiʹon (“fonualoto fakamanatu”), mo haiʹdes (“hētesi,” ʻoku lave ki ai ʻa e Tohitapú ko e faʻitoka anga-maheni ʻo e faʻahinga ʻo e tangata kuo mate). (Mātiu 27:60, 61; Sione 5:28; Ngāue 2:29, 31) Ko e ngaahi liliu ʻe niʻihi ʻoku nau fakafaikehekeheʻi ʻa e taʹphos mo e mne·meiʹon ʻi he Mātiu 23:29 ka ʻoku ʻikai te nau faitatau ʻi he ngaahi konga Tohitapu kehe.—Sio kia Mātiu 27:60, 61, New International Version.
Ko e ngaahi taimi ʻo e veapé ʻoku fai ʻa e tokanga ʻaupito ki ai pea ʻai ke tatau matematē. Ko e fakatātā, ʻi he Revised Standard Version, ʻoku pehē ʻi he 1 Sione 2:1: “Kapauā ʻoku faiangahala ʻe ha taha, ʻoku tau maʻu ha taukapo ki he Tamaí, ko Sīsū Kalaisi ko e māʻoniʻoni.” ʻI hono konga ki mui, ko e liliu tatau pē ʻokú ne pehē ʻia 1 Sione 3:6: “ʻOku ʻikai ke faiangahala ha taha ʻoku nofo maʻu ʻia [Sīsū].” Kapau ʻoku ʻikai ke fai angahala ha tokotaha ʻoku muimui kia Sīsū, ʻoku anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻa e 1 Sione 2:1?
ʻOku fakaleleiʻi ʻe he New World Translation ʻa e meʻa ʻoku ngalingali fepakipaki ko ʻení. ʻI he 1 Sione 2:1, ʻoku pehē: “ʻOku ou tohi atu kiate kimoutolu ʻa e ngaahi meʻá ni koeʻuhi ke ʻoua te mou fai ha angahala. Ka ʻo ka ʻi ai ha tokotaha te ne fai ha angahala, ʻoku tau maʻu ha tokoni ʻi he fekauʻaki mo e Tamaí, ko Sīsū Kalaisi, ko e tokotaha māʻoniʻoni.” Naʻe ngāueʻaki ʻe Sione ʻi he veesi ko ʻení ʻa e taimi taʻemahino, ʻa ia ʻoku fakahaaʻi ai ko hono fai ha angahala tātātaha, ʻa e faʻahinga meʻa ʻoku tau fai hono kotoa ʻi he taimi ki he taimi koeʻuhi he ʻoku tau taʻehaohaoa. Kaekehe, ʻoku pehē ʻi he 1 Sione 3:6: “Ko ia kotoa pe ʻoku nofo maʻu mo iá ʻoku ʻikai te ne angaʻaki ʻa e faiangahala; ʻoku ʻikai ha tokotaha te ne angaʻaki ʻa e faiangahalá kuo mamata kiate ia pe hoko ke ʻilo kiate ia.” Naʻe ngāueʻaki heni ʻe Sione ʻa e veape taimi lolotonga, ʻoku fakahaaʻi ai ha ʻalunga ʻo e angahalá ʻoku angaʻaki pea mo fai hokohoko atu ai pē, ʻa ia ʻe fakataʻeʻaongaʻi ai ʻa e taukaveʻi ʻe he tokotaha ko iá ko ha Kalisitiane ia.
ʻOku Loto-Tatau ʻa e Kau Poto Mataotao Kehe
Ko ha ngaahi kupuʻi lea foʻofoʻou ʻe niʻihi ʻa ia ʻoku fakahuʻuhuʻu kuo faʻu ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku poupouʻi ia ʻe he ngaahi liliu Tohitapu kehe pe ngaahi tohi maʻuʻanga fakamatala. ʻI he Luke 23:43, kuo hiki ai ʻe he New World Translation ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsū ki he tangata hiamatea naʻe tāmateʻi fakalao fakataha mo iá: “Ko e moʻoni ʻoku ou tala atu kiate koe ʻi he ʻaho ni, Te ke ʻi Palataisi mo au.” ʻI he muʻaki hiki ʻi he lea faka-Kalisí, naʻe ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi fakaʻilonga mālōlō ia ʻo hangē ko ha ngaahi koma; ka ʻoku faʻa ʻai pē ʻe he kau liliu tohí ha faʻahinga fakaʻilonga mālōlō ke tokoni ki hono laú. Kaekehe, ko e tokolahi taha, ʻoku nau ʻai ʻa e lau ʻo e Luke 23:43 ke hangē ko Sīsū mo e tangata hiamateá naʻá na ʻalu ki Palataisi ʻi he ʻaho pē ko iá. ʻOku pehē ʻe he The New English Bible: “ʻOku ou tala atu ʻeni kiate koe: ʻi he ʻaho ni te ke ʻi Palataisi mo au.” Kaekehe, ʻoku ʻikai te nau fakahā kotoa ʻa e fakakaukau ko ʻení. ʻOku pehē hono liliu ia ʻe Palōfesa Wilhelm Michaelis ʻa e veesí ʻo pehē: “Ko e moʻoni, ʻi he ʻaho ni kuo ʻosi ʻoatu kiate koe ʻa e lea fakamatematē: (ʻi ha ʻaho) te ke fakataha ai mo au ʻi Palataisi.” Ko e liliu ko ʻení ʻoku ʻuhinga lelei ange ia ʻi he liliu ʻa e The New English Bible. Ko e tangata hiamatea meimei maté ʻe ʻikai te ne lava ʻo ʻalu mo Sīsū ʻi he ʻaho pē ko iá ki Palataisi. Naʻe teʻeki ai ke toetuʻu ʻa Sīsū ia mei he maté kaeʻoua ke hoko ʻa e ʻaho hono tolu ʻo ʻene pekiá. ʻI he lolotonga ʻa e vahaʻa taimi ko ʻení ia naʻá ne ʻi Hētesi, ko e faʻitoka anga-maheni ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.—Ngāue 2:27, 31; 10:39, 40.
Fakatatau ki he Mātiu 26:26 ʻi he New World Translation, ʻi hono fokotuʻu ʻa e kātoanga ʻo e ʻOhomohe ʻa e ʻEikí, naʻe lea ʻa Sīsū ʻo kau ki he mā naʻe tufa atu ki heʻene kau ākongá ʻo pehē: “ʻOku ʻuhinga ʻeni ki hoku sino.” Ko e lahi taha ʻo e ngaahi liliu kehé ʻoku pehē ʻenau liliu ʻa e veesi ko ʻení: “Ko hoku sino ʻeni,” pea ʻoku ngāueʻaki ʻeni ke poupouʻi ʻa e tokāteline ʻo pehē ʻi he lolotonga ʻa e kātoanga ʻo e ʻOhomohe ʻa e ʻEikí, ʻoku hoko ʻa e mā ia ko e kakano moʻoni ʻo Kalaisí. Ko e foʻi lea kuo liliu ʻi he New World Translation ko e “ʻuhinga” (es·tinʹ, ko e anga ʻo e ei·miʹ) ko e maʻu mei he foʻi lea faka-Kalisi ʻoku ʻuhinga ko e “ʻi ai,” ka ʻoku toe ʻuhinga ko e “ʻuhinga.” Ko ia, ʻoku pehē ʻe he Thayer’s Greek-English Lexicon of the New Testament ko e foʻi veape ko ʻení “ʻoku faʻa tatau ia ki he ʻuhinga.” Ko e moʻoni, ko e foʻi lea “ʻuhinga” ko e liliu totonú ia. ʻI hono fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa e ʻOhomohe Fakaʻosí, ko hono kakanó naʻe kei ʻi hono ngaahi huí pē, ko ia ʻe anga-fēfē ai ke hoko ʻa e maá ko hono kakano moʻoní ia?a
ʻI he Sione 1:1 ʻoku fakalea ʻe he New World Translation ʻo pehē: “Pea ko ha ʻotua ʻa Folofola.” ʻI he ngaahi liliu lahi ko e kupuʻi lea ko ʻení ʻoku pehē ʻa hono fakaleá: “Bea koe Otua ae Folofola” pea ʻoku ngāueʻaki ia ke poupouʻi ʻa e tokāteline Tolu-tahaʻi-ʻotuá. ʻOku ʻikai ko ha meʻa fakaofo ia, ʻoku ʻikai ke saiʻia ʻa e kau tui ki he Tolu-tahaʻi-ʻotuá ki hono fakalea ʻi he New World Translation. Ka naʻe ʻikai ke fakaʻuhingahalaʻi ʻa e Sione 1:1 ia koeʻuhi ke fakamoʻoniʻi ko Sīsuú ʻoku ʻikai ko e ʻOtua Māfimafiʻiá ia. Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, kau ai mo e niʻihi kehe tokolahi, naʻa nau fakafepakiʻi ʻa hono mataʻitohi lahi ʻa e foʻi lea “ʻotua” ki muʻa fuoloa ʻaupito pē ia pea toki hā ʻa e New World Translation, ʻa ia ʻokú ne feinga ke ngāuetotonuʻaki ʻa e muʻaki leá. ʻOku pehē pē mo e kau liliu Tohitapu Siamane ʻe toko nima ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e kupuʻi lea ko “ha ʻotua” ʻi he veesi ko iá.b ʻOku ʻikai siʻi hifo ʻi he toko 13 kehe kuo nau ngāueʻaki ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻo hangē ko e “ʻo ha faʻahinga fakaʻotua” pe “ʻo ha faʻahinga hangē ha ʻotua.” Ko e ngaahi fakalea ko ʻení ʻoku fehoanaki-mālie ia mo e ngaahi konga Tohitapu kehe ke fakahā, ʻio, ko Sīsū ʻi hēvani ko ha ʻotua ia ʻi he ʻuhinga ko hono anga fakaʻotuá. Ka ko Sihova mo Sīsū ʻoku ʻikai ko ha tokotaha tatau, pe ko e ʻOtua tatau.—Sione 14:28; 20:17.
Ko e Huafa Fakaeia ʻo e ʻOtuá
ʻI he Luke 4:18, ʻo fakatatau ki he New World Translation, naʻe fakahā ʻe Sīsū ʻa e kaunga kiate ia ʻa e kikite ʻia ʻAiseá, ʻo ne lea ʻo pehē: “Ko e laumālie ʻo Sihova ʻoku ʻiate au.” (ʻAisea 61:1) ʻOku fakafepakiʻi ʻe he tokolahi ʻa e ngāueʻaki ʻi heni ʻa e huafa ko Sihová. Kaekehe, ko e taha pē ia ʻo e ngaahi feituʻu ʻoku lahi hake ʻi he 200 ʻoku hā ai ʻa e huafa ʻi he New World Translation ʻo e Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané, ʻa ia ʻoku ui ko e Fuakava Foʻou. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ke maʻu ha muʻaki tatau tohinima faka-Kalisi ʻo e “Fuakava Foʻou” ʻoku hā ai ʻa e huafa fakaeia ʻo e ʻOtuá. Ka naʻe fakakau ʻa e huafá ʻi he New World Translation koeʻuhi ko e ngaahi ʻuhinga lelei, kae ʻikai ko ha manako tuʻungaʻa pē. Pea kuo fai pehē ʻe ha niʻihi kehe ʻi he ʻalunga tatau. ʻI he lea faka-Siamané pē, ʻoku ʻikai ke siʻi hifo ʻi he ngaahi liliu ʻe 11 ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e “Sihova” (pe ko hono tohi ʻi ha mataʻitohi kehe ʻa e “Yahweh” ʻa ia ʻoku ʻi he lea faka-Hepelū) ʻi he kakano ʻo e “Fuakava Foʻou,” pea ʻoku tānaki atu ʻe he kau liliu ʻe toko fā ʻa e huafá ʻaki hano haʻi ia he ʻosi ʻa e “ʻEiki.”c ʻOku lahi hake ʻi he ngaahi liliu Siamane ʻe 70 ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e huafá ʻi he ngaahi fakamatala ʻi laló pe ko e ngaahi fakamatala ʻo kau ki he ngaahi tohi.
ʻI ʻIsileli, naʻe lea tauʻatāinaʻaki ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ʻo lahi hake ʻi he taʻu ʻe taha afe. Ko e huafa ia ʻoku ʻasi lahi taha ʻi he Konga Tohitapu Faka-Hepelū (“Fuakava Motuʻa”), pea ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha fakamoʻoni pau ʻo pehē naʻe ʻikai ke ʻiloa ki he kakaí fakalūkufua pe naʻe ngalo hono puʻakí ʻi he ʻuluaki senituli ʻo Hotau Kuongá, ʻa ia ko e taimi naʻe fakamānavaʻi ai ʻa e kau Kalisitiane Siú ke nau tohi ʻa e ngaahi tohi ʻo e “Fuakava Foʻou.”—Lute 2:4.
ʻOku fakamatala ʻe Wolfgang Feneberg ʻi he makasini Jesuit ko e Entschluss/Offen (ʻEpeleli 1985): “Naʻe ʻikai te ne [Sīsū] taʻofi ʻa e huafa ʻo ʻene tamaí YHWH meiate kitautolu, ka naʻá ne tuku ke tau tauhi ia. Kapau naʻe ʻikai te ne fai pehē ʻe taʻe mafakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e ʻuluaki kole ʻi he Lotu ʻa e ʻEikí ʻoku pehē: ‘Ke tapuhā ho huafa!’” ʻOku toe hoko atu ʻa e fakamatala ʻa Feneberg ʻo pehē “ʻi he ngaahi tatau tohinima ki muʻa ʻi he kuonga ʻo e Kalisitiané ki he kau Siu lea faka-Kalisí, ko e huafa ʻo e ʻOtuá naʻe ʻikai ke liliu ke mahino ange ʻaki ʻa e kýrios [ʻEiki], ka naʻe tohi ia ʻaki ʻa e mataʻitohi ʻe fā ko e [YHWH] ʻi he lea faka-Hepelū pe ʻi he ngaahi mataʻitohi faka-Hepelū fakaeonoʻahó. . . . ʻOku mau ʻilo kuo fai ʻa e lave ki he huafá ʻi he ngaahi tohi ʻo e Ngaahi Tamai ʻa e Siasí; ka ʻoku ʻikai te nau mahuʻingaʻia ai. ʻI hono liliu ʻo e hingoa ko ʻení ʻaki ʻa e kýrios (ʻEiki), naʻe mahuʻingaʻia lahi ange ʻa e Ngaahi Tamai ʻa e Siasi ia ke taku ʻa e ngeia ʻo e kýrios kia Sīsū Kalaisi.” ʻOku toe fakafoki ʻe he New World Translation ʻa e huafá ki ha potutohi ʻi he Tohitapú ʻo ka ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga mataotao mo lelei ke fai pehē.—Sio ki he Appendix 1D ʻi he Reference Bible.
Ko e niʻihi ʻoku nau fakaangaʻi ʻa e anga ʻo e hingoa ko e “Jehovah” (“Sihova”) ʻa ia ʻoku faʻa ʻai ai ʻe he New World Translation ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá. ʻI he ngaahi tatau tohinima faka-Hepelū, ʻoku hā ai ʻa e huafá ko e ngaahi konisinānite pē ʻe fā, YHWH, pea ko e tokolahi ʻoku nau vilitaki ko e puʻaki totonú ko e ʻIāue (“Yahweh,”) ʻikai ko e “Sihova.” Ko ia, ʻoku nau pehē ko hono ngāueʻaki ʻo e “Sihova” ko ha fehālaaki ia. Ka, ko hono moʻoní, ko e kau poto mataotaó ʻoku hala ʻatā ke nau loto-tatau ʻo pehē ko e anga ʻo e hingoá ko e “ʻIāue” ʻokú ne fakahā totonu ʻa hono muʻaki puʻakí. Ko hono moʻoní neongo kuo fakatolonga mai ʻe he ʻOtuá ʻa e sipela ʻo hono huafa “YHWH” ʻoku laka hake ʻi he tuʻo 6,000 ʻi he Tohitapú, ka naʻe ʻikai te ne fakatolonga mai ʻa hono puʻaki ʻa ia naʻe fanongo ki ai ʻa Mōsese ʻi he Moʻunga Sainaí. (ʻEkisoto 20:2) Ko ia ai, ko e puʻakí ʻoku ʻikai ko e meʻa mahuʻinga lahi tahá ia ʻi he taimí ni.
ʻI ʻIulope ko e anga ʻo e hingoa ko e “Sihova” kuo mafolalahia hono ʻiloʻí ʻi he ngaahi senituli lahi pea ʻoku ngāueʻaki ia ʻi he ngaahi Tohitapu lahi, kau ai mo e ngaahi liliu faka-Siu. ʻOku taʻefaʻalaua ʻene hā ʻi he ngaahi fale, ʻi he ngaahi paʻanga maka mo e ngaahi meʻa kehe, pea mo e ngaahi tohi kuo pulusi, pea pehē ʻi he ngaahi himi fakaesiasi. ʻI he ʻikai ke feinga ke fakahā ʻa e muʻaki puʻaki faka-Hepeluú, ko e New World Translation ʻi he kotoa ʻo hono ngaahi lea kehekehe ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e anga ʻo e huafa ʻo e ʻOtuá ʻa ia ʻoku tali ʻe he tokolahi. Ko e meʻa tofu pē ia ʻoku fai ʻe he ngaahi liliu Tohitapu kehekehe ki he kotoa ʻo e ngaahi hingoa kehe ʻi he Tohitapú.
Ko e hā ʻOku Fakaangaʻi Mamafa Ai?
Naʻe fakaangaʻi ʻa e Tohitapu ʻa Lūteló koeʻuhi naʻe faʻu ia ʻe ha tangata ʻa ia naʻá ne fakaeʻa ʻa e ngaahi tō nounou ʻo e lotu tukufakaholo ʻi hono ʻahó. Ko ʻene liliú naʻá ne fakaʻatā ai ʻa e hala ki he kakai lāuvalé ke nau sio ki he moʻoni ʻo e meʻa lahi kuó ne leaʻakí. Pehē pē, ʻoku fakaangaʻi ʻa e New World Translation koeʻuhi ʻoku pulusi ia ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻa ia ʻoku nau fakahāhā lea totonu ai ko e lahi ʻo e ngaahi tokāteline ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻoku ʻikai ke maʻu ia ʻi he Tohitapú. Ko hono moʻoní—ko e New World Translation, pe ko ha Tohitapu pē—ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻeni.
Ko hono moʻoní, ko e New World Translation ko ha tohi mataotao ia. ʻI he 1989, naʻe lea ʻa e Palōfesa ko Benjamin Kedar ʻo ʻIsilelí ʻo pehē: “ʻI heʻeku fakatotolo ki he ngaahi faʻahinga leá ʻo fekauʻaki mo e Tohitapu faka-Hepeluú mo e ngaahi liliu mei aí, ʻoku ou faʻa vakai ki he pulusinga ʻo e liliu ʻi he lea faka-Pilitāniá ʻa ia ʻoku ʻiloa ko e New World Translation. ʻI heʻeku fai peheé, ʻoku toutou fakapapauʻi ai ʻa ʻeku fakakaukaú ko e tohi ko ʻení ʻoku hā mei ai ʻa e feinga loto-moʻoni ke maʻu ʻa e mahino totonu taha ʻoku malava ʻo fekauʻaki mo e potutohí. ʻOkú ne ʻai ʻa e ngaahi tupuʻi leá ki ha lea ʻe taha ʻoku mahino ʻaupito ʻo ʻikai afe taʻeʻuhinga mei he fokotuʻutuʻu tefito ʻo e lea faka-Hepeluú, ʻa ia ʻoku hā mahino mei ai ʻa e ʻilo lahi ʻo e tupuʻi leá. . . . ʻOku fakaʻatā ʻe he ngaahi lea kotoa pē ʻa e malava ke kiʻi fakakehe ʻi hono fakaʻuhingaʻí pe ʻi hono liliú. Ko ia ai, ko e fakaleleiʻanga fakaesaienisi ʻo e ngaahi faʻahinga lea ʻo kau ki ha fakamatala ʻe ʻatā nai ki he fakakikihi. Ka kuo ʻikai te u teitei maʻu ʻi he New World Translation ha taumuʻa hei ke ʻai ki he potutohí ha ʻuhinga ʻoku ʻikai ke ʻi ai.”
Ko e laui miliona ʻo e kau lau Tohitapú ʻi māmani lahi ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e New World Translation koeʻuhi he ko e liliu lea fakaeonopooni ia ʻa ia ʻokú ne ʻai ke tonu matematē ʻa e ngaahi kupuʻi lea faka-Tohitapú. Ko e Tohitapú kakato ʻoku ala maʻu ia ʻi he lea kehekehe ʻe 9 pea ko e Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané pē ʻi he toe lea ʻe 2; ʻoku lolotonga teuteu ʻa e Tohitapú ni ʻi he toe lea kehekehe ʻe 20. Ko e liliu tonu matematē ʻoku fiemaʻu ki ai ha ngaahi taʻu ʻo e ngāue fakamākukanga, ka ʻoku tau hanga atu pē ki he taimi te tau toki maʻu ai ʻa e New World Translation ʻi he ngaahi lea kehekehe ko ení koeʻuhi ke tokoni ki ha toe tokolahi ange ke maʻu ʻa e mahino lelei ange ʻo kau ki he “lea ʻo e moʻui.” (Filipai 2:16) Koeʻuhi kuó ne ʻosi tokoniʻi ʻa e laui miliona ke fai pehē, ʻoku taau moʻoni ke fakaongoongoleleiʻi ia.
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻI he Fakahā 1:20, ʻoku ʻai ʻa e foʻi veape tatau ʻe he tokotaha liliu Siamane ko Curt Stage ʻo pehē: “Ko e tuʻuʻanga maama ʻe fitu ʻoku ʻuhinga [ei·sinʹ] ko e fakatahaʻanga ʻe fitu.” Ko Fritz Tillmann mo Ludwig Thimme ʻoku pehē pē ʻa ʻena ʻai ia ko e “ʻuhinga” [es·tinʹ] ʻi he Mātiu 12:7.
b Ko Jürgen Becker, Jeremias Felbinger, Oskar Holtzmann, Friedrich Rittelmeyer, mo Siegfried Schulz. ʻOku pehē ʻe Emil Bock, “ko ha tokotaha fakaʻotua.” Sio foki ki he ngaahi liliu faka-Pilitānia ʻo e Today’s English Version, The New English Bible, Moffatt, Goodspeed.
c Ko Johann Babor, Karl F. Bahrdt, Petrus Dausch, Wilhelm M. L. De Wette, Georg F. Griesinger, Heinrich A. W. Meyer, Friedrich Muenter, Sebastian Mutschelle, Johann C. F. Schulz, Johann J. Stolz, mo Dominikus von Brentano. August Dächsel, Friedrich Hauck, Johann P. Lange, mo Ludwig Reinhardt ʻoku nau ngāueʻaki ʻa hono haʻi mai ʻa e hingoá.
[Fakamatala ʻi he peesi 23]
ʻOku lolotonga fai ʻa e ngāue ki hono liliu ʻa e New World Translation ki ha toe lea kehekehe ʻe 20
[Puha ʻi he peesi 24]
KO HA LILIU ʻOKU FAKAONGOONGOLELEIʻI PĒ ʻE IA ʻA IA
Naʻe fetalanoaʻaki ha tokotaha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Siamane mo ha fefine matuʻotuʻa, pea naʻá ne lau ki ai ʻa e Hapakuke 1:12, NW; “ʻIkai ʻoku ke talu mei muʻa koe, ʻe Sihova? Ko hoku ʻOtua, ko ʻeku Tokotaha Māʻoniʻoni, ʻoku ʻikai te ke mate.” Naʻe fakafepaki ʻa e fineʻeikí ia koeʻuhi he ko ʻene Tohitapú ʻoku pehē, “ʻE ʻikai te mau mate.” Naʻe fakahā atu ʻe he tokotaha Fakamoʻoní ko e New World Translation ʻoku pipiki ofi pē ia ki he ngaahi muʻaki tatau tohinimá. Koeʻuhi ko e fineʻeikí ni ʻoku lea faka-Hepelū, naʻá ne toʻo mai ʻa ʻene Tohitapu faka-Hepelū ʻo ne toki ʻohovale heʻene ʻilo ai tā ʻoku totonu ʻa e New World Translation. Ko e kau Sopherim (kau sikalaipe Siú) naʻa nau fulihi fuoloa ki muʻa ʻa e potutohi ko ʻení koeʻuhi he naʻa nau fakakaukau ko e tupuʻi potutohi ko iá naʻá ne fakahā ʻa e taʻe fakaʻapaʻapa ki he ʻOtuá. Tukukehe ʻa e ngaahi liliu ʻe niʻihi pē, ka ko e ngaahi liliu Tohitapu faka-Siamané ʻoku ʻikai te nau fai ha fakatonutonu ke ʻai ke totonu ʻa e fakaleleiʻi fakasikalaipé ni. Kuo toe fakafoki ʻe he New World Translation ki he tupuʻi potutohí.
[Fakamatala ʻi he peesi 22]
Ko e New World Translation kakato ʻoku lolotonga maʻu ia ʻi he: lea faka-Tenimaʻake, Hōlani, Pilitānia, Falanisē, Siamane, ʻĪtali, Siapani, Potukali, Seki, Solovaki mo e lea faka-Sēpeni