ʻI he Mavahe ha Tokotaha ʻOfeina Meia Sihova
KO Maʻake mo Luʻisá ko e ongo Fakamoʻoni ʻa Sihova.a Naʻá na akoʻi ki heʻena fānaú ʻa e Tohi Tapú ʻi he ʻofa mo e tokanga ʻo hangē ko e ekinaki ai ki he ngaahi mātuʻa Kalisitiané ke nau faí. (Palovepi 22:6; 2 Timote 3:15) Ko e meʻa fakamamahí he naʻe ʻikai ke kei tauhi kotoa ʻena fānaú kia Sihova ʻi heʻenau tupu hake ʻo lalahí. ʻOku pehē ʻe Luʻisa: “ʻOku mamahi hoku lotó ʻi he fānau kuo nau mavahe meia Sihová. ʻE lava fēfē ke u fakangalingali ʻoku ʻikai te u mamahi ʻi he ʻaho ki he ʻaho? ʻI he talanoa ʻa e niʻihi kehé ki honau ngaahi fohá, ʻoku ou ongoʻi ʻoku hangē ka ʻosí ʻeku mānavá pea kuo pau ke u fakamaʻumaʻu ʻeku tangí.”
ʻIo, ʻi he taimi ʻoku fili ai ha taha ke mavahe meia Sihova pea mo e founga moʻui ʻoku fokotuʻu mai ʻi he Tohi Tapú, ko e ngaahi mēmipa faitōnunga ʻo e fāmilí ʻoku nau faʻa hokosia ʻa e loto-mamahi lahi. ʻOku pehē ʻe ʻAiline: “ʻOku ou ʻofa lahi ʻi hoku tokouá. Te u fai ha meʻa pē ke ne foki mai ai kia Sihova!” ʻOku pehē ʻe Malia, ʻa ia ko hono tuongaʻané naʻá ne liʻaki ʻa Sihova kae tuli ki ha tōʻonga moʻui taʻetaau: “Naʻe faingataʻa ʻaupito eni ke u fekuki mo ia he ʻi he ngaahi tafaʻaki kehe kotoa pē, ko ha tuongaʻane anga-lelei ʻaupito ia kiate au. ʻOku ou ongoʻi lahi ʻene pulí tautefito ʻi he ngaahi fakatahataha fakafāmili tokolahí.”
Ko e Hā ʻOku Fuʻu Faingataʻa Aí?
Ko e hā ʻoku fakatupunga ai ʻe he mole fakalaumālie ʻa ha tama pe ko ha tokotaha ʻofeina kehe ha loto-mamahi lahi pehē ki he ngaahi kāinga Kalisitiané? Koeʻuhi ʻoku nau ʻilo ʻoku talaʻofa ʻe he Tohi Tapú ha moʻui taʻengata ʻi ha māmani palataisi ki he faʻahinga ʻoku nofo mateaki kia Sihová. (Sāme 37:29; 2 Pita 3:13; Fakahā 21:3-5) ʻOku nau fakatuʻotuʻa atu ke maʻu fakataha ʻa e ngaahi tāpuakí ni mo honau hoá, fānaú, ongo mātuʻá, fanga tokouá mo e makapuná. Ko ha meʻa fakamamahi moʻoni kia kinautolu ke fakakaukau atu ʻe tō mei ai ʻa e faʻahinga ʻoku nau ʻofa ai kuo ʻikai te nau kei tauhi kia Sihová! Naʻa mo ʻenau moʻui lolotongá, ʻoku mahinoʻi ʻe he kau Kalisitiané ko e ngaahi lao mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa Sihová ʻoku ʻaonga kia kinautolu. Ko ia ai, ʻoku loto-mamahi ʻa e kau Kalisitiané ke sio ki he faʻahinga ʻoku nau ʻofa aí ʻoku nau tō ʻi ha founga ʻe pau ai ʻenau utu ha tuʻunga fakamamahí.—Aisea 48:17, 18; Kaletia 6:7, 8.
ʻE faingataʻa nai ki he niʻihi kuo teʻeki ai te nau aʻusia ha mole peheé ke nau mahinoʻi ʻa ʻene fakatupu maumaú. ʻOku meimei ko e tafaʻaki kotoa pē ʻo e moʻuí ʻoku uesia. ʻOku pehē ʻe Luʻisa: “Kuo hoko ʻo toe faingataʻa ange ke tangutu ʻi he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané ʻo sio ki he kakata mo e talanoa ʻa e ngaahi mātuʻá mo ʻenau fānaú. Ko ha meʻa pē ʻoku fakafiefia ʻoku lōmekina ia ʻe he loto-mamahi koeʻuhi ko e faʻahinga ʻoku pulí.” Ko e manatu eni ʻa ha mātuʻa Kalisitiane ki he taʻu ʻe fā naʻe mavahe ai ʻa e tama ʻa hono uaifí meiate kinauá. ʻOkú ne pehē: “Naʻa mo e ‘ngaahi taimi leleí’ naʻe faʻa faingataʻa. Kapau naʻá ku ʻoange ha meʻaʻofa ki hoku uaifí pe ʻave ia ki ha feituʻu lelei ʻi he fakaʻosinga ʻo e uiké, ʻe tangi ko ʻene manatuʻi ʻa e ʻikai ke ma fiefia fakataha ai mo ʻene tamá.”
ʻOku tōtuʻa nai ʻa e loto-mamahi ʻa e kau Kalisitiane ko ení? ʻIkai. Ko hono moʻoní, ʻoku nau tapua atu nai ʻi ha tuʻunga ʻa e ngaahi ʻulungāanga ʻo Sihová, ʻa ia ko hono ʻīmisí naʻe ngaohi ai ʻa e tangatá. (Senesi 1:26, 27) ʻOku ʻuhinga eni ki he hā? Sai, naʻe fēfē ʻa e ongoʻi ʻa Sihová ʻi he taimi naʻe angatuʻu ange ai ʻa e kau ʻIsilelí? Mei he Sāme 78:38-41, ʻoku tau ʻilo ai naʻe mamahi ʻa Sihova. Neongo ia, naʻá ne anga-kātaki ʻo fakatokanga mo akonekina kinautolu, ʻo toutou fakamolemoleʻi kinautolu ʻi heʻenau fakahaaʻi ʻa e fakatomalá. ʻOku hā mai ʻoku ongoʻi ʻe Sihova ha haʻi fakafoʻituitui ki heʻene meʻa fakatupú, ʻa e ‘gaue a hono nimá,’ pea ʻoku ʻikai te ne foʻi ngofua ʻiate kinautolu. (Siope 14:15, PM; Siona 4:10, 11) Naʻá ne ʻai ʻi he tangatá ʻa e malava ke ʻi ai ʻa e ngaahi haʻi mateaki pehē, pea ko e haʻi ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí ʻoku malava ke mālohi ʻaupito. Ko ia ʻoku ʻikai leva ke fakaʻohovale ʻa e mamahi ʻa e tangatá ʻi he mole fakalaumālie ʻa ha kāinga ʻofeina.
Ko e moʻoni, ko e mole fakalaumālie ʻa ha tokotaha ʻofeina ʻoku kau ia ʻi he ngaahi ʻahiʻahi faingataʻa taha ʻoku hoko ki he kau lotu moʻoní. (Ngāue 14:22) Naʻe pehē ʻe Sīsū ko hono tali ʻa ʻene pōpoakí ʻe hoko ai ʻa e māvahevahe ʻi he ngaahi fāmili ʻe niʻihi. (Mātiu 10:34-38) ʻOku ʻikai hoko ení koeʻuhi ʻoku fakatupunga ʻe he pōpoaki tonu ʻa e Tohi Tapú ʻa e māvahevahe ʻi he fāmilí. ʻI hono kehé, ko e ngaahi mēmipa taʻetui pe taʻefaitōnunga ia ʻo e fāmilí ʻoku nau fakatupunga ha māvahevahé ʻaki ʻenau fakafisingaʻi, liʻaki pea naʻa mo hono fakafepakiʻi ʻa e founga ʻo e lotu faka-Kalisitiané. Kae kehe, ʻoku malava ke tau fakamālō ʻi he ʻikai ke liʻaki ʻe Sihova ʻa ʻene faʻahinga faitōnungá ʻo taʻeʻiai ha founga ke nau fekuki ai mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku hoko kia kinautolú. Kapau ʻokú ke lolotonga loto-mamahi ʻi he mole fakalaumālie ʻa ha taha ʻofeina, ko e hā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻe malava ke ne tokoniʻi koe ke ke kātekina ai ʻa e mamahí peá ke maʻu ha fiefia mo e fiemālié?
Fekuki
ʻI he “fai homou langahake . . . , tauhi ai kimoutolu ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtua.” (Siutasi 20, 21) Fakatefito ʻi ho ngaahi tuʻungá, mahalo ʻoku ʻikai nai ha meʻa ia ʻe toe malava ke ke fai ʻi he taimi ko ení ke tokoniʻi ai ha mēmipa ʻi he fāmilí kuo ʻikai te ne kei tauhi ʻa Sihova. Kae kehe, ʻe malava pea ʻoku totonu ke ke feinga koe mo langa hake ha ngaahi mēmipa faitōnunga pē ʻoku toe ʻi he fāmilí. Ko e lea eni ʻa Velonika, ʻa ia naʻá ne vakai ki hono liʻaki ʻa e moʻoní ʻe he toko ua mei heʻene fānau tangata ʻe toko tolú: “Naʻe fai mai ha fakamanatu kiate au mo hoku husepānití kapau te ma kei nofo maʻu ʻi ha tuʻunga mālohi fakalaumālie, te ma ʻi he tuʻunga lelei tahá ai ke talitali ʻa homa ongo fohá ʻi he foki mai ʻena fakakaukaú. Naʻe mei ʻi fē ʻa e foha maumau koloá kapau naʻe ʻikai ke ʻi ha tuʻunga ʻa ʻene tangataʻeikí ke ne talitali mai ia?”
Ke ke kei ʻi ha tuʻunga mālohí, femoʻuekina ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié. ʻE kau heni ʻa hono tauhi maʻu ha taimi-tēpile ki hono ako loloto ʻo e Tohi Tapú mo hono maʻu ʻo e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané. ʻAi ke ke faingamālie ke tokoni ki he niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá ʻi he lahi taha ʻe fakaʻatā ai koe ʻe ho ngaahi tuʻungá. Ko e moʻoni, ʻe faingataʻa nai ʻa e ngaahi meʻa ko iá ʻi he ʻuluaki taimí. Ko e manatu eni ʻa Veloniká: “Ko ʻeku fuofua ongoʻí ke u fakamavaheʻi au ʻo hangē ha monumanu kuo laveá. Ka naʻe vilitaki ʻa hoku husepānití ke mau tauhi ha founga tuʻumaʻu fakalaumālie lelei. Naʻá ne fakapapauʻi naʻa mau ʻalu ki he ngaahi fakatahá. ʻI he hoko mai ʻa e taimi ke maʻu ai ha fakataha-lahi, naʻá ku fiemaʻu ʻa e loto-toʻa lahi ke u ʻalu ai ʻo fehangahangai mo e kakaí. Neongo ia, naʻe hanga ʻe he polokalamá ʻo tohoakiʻi kimautolu ke mau toe ofi ange kia Sihova. Ko homa foha naʻe kei faitōnungá naʻe mātuʻaki langa hake ia ʻe he fakataha-lahi ko iá.”
Ko Malia ʻa ia naʻe lave ki ai ʻanenaí naʻe tokoni ʻaupito kiate ia ʻa ʻene hanganaki femoʻuekina ʻi he malaʻe ngāue fakafaifekaú pea ʻokú ne lolotonga tokoniʻi ʻa e toko fā he taimí ni ke nau ako ʻa e Tohi Tapú. ʻI he tuʻunga tatau, ʻoku pehē ʻe Lola: “Neongo ʻoku ou kei tangi fakaʻaho pē, ʻoku ou fakamālō kia Sihova neongo kapau kuo ʻikai te u maʻu ʻa e lavameʻa ʻoku maʻu ʻe he ngaahi mātuʻa ʻe niʻihi ʻi hono tauhi hake ʻo e fānaú, ʻoku ou maʻu ʻa e pōpoaki haohaoa ʻo e Tohi Tapú, ʻa ia ʻoku malava ke ne tokoniʻi ʻa e ngaahi fāmilí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ení.” Ko Keni mo ʻElenoa, ʻa ia kuo mavahe ʻa ʻena fānau lalahí mei he fakatahaʻangá, naʻá na fokotuʻutuʻu hona ngaahi tuʻungá ke na hiki ki ha feituʻu ʻoku fiemaʻu lahi ange ai ʻa e kau malanga ʻo e Puleʻangá pea ke muia ʻa e ngāue fakafaifekau taimi-kakató. Kuo tokoniʻi kinaua ʻe he meʻá ni ke na tauhi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hokó ʻi hono tuʻunga totonú pea kalofi ai ʻa hono lōmekina kinaua ʻe he loto-mamahí.
ʻOua ʻe mole ʻa e ʻamanakí. Ko ʻofa “ʻoku ne ʻamanaki ʻi he meʻa kotoa pe.” (1 Kolinito 13:7) Ko e lea eni ʻa Keni naʻe lave ki ai ʻi ʻolungá: “ʻI he taimi naʻe liʻaki ai ʻe heʻema fānaú ʻa e hala ʻo e moʻoní, naʻá ku fakakaukau ʻoku hangē pē ia kuo nau maté. Ka ʻi he hili ʻa e mate ʻa hoku tuofefiné, naʻe liliu ai ʻa ʻeku fakakaukaú. ʻOku ou fakamālō ʻi he ʻikai ko e mate moʻoni ʻa ʻeku fānaú pea ʻi he kei tuku fakaʻatā mai ʻe Sihova ke nau toe foki mai kiate ia.” Ko e moʻoni, ʻoku hā mei he ngaahi meʻa kuo hokó ko e tokolahi kuo nau liʻaki ʻa e moʻoní kuo iku pē ʻo nau toe foki mai.—Luke 15:11-24.
Talitekeʻi ʻa hono tukuakiʻi kitá. ʻE tautefito nai ki he ngaahi mātuʻá ʻenau hehema ke toe sio ki he kuohilí pea nau fakaʻiseʻisa ʻi he ʻikai ke kehe ʻa e meʻa naʻa nau fai ki he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi. Kae kehe, ko e tefitoʻi fakakaukau ʻoku ʻomai ʻi he Isikeli 18:20, ʻoku vakai ʻa Sihova ko e tokotaha faiangahalá ʻoku kaunga ki heʻene fili halá kae ʻikai ko ʻene ongo mātuʻá. Ko e meʻa fakatupu tokangá, lolotonga ʻoku ʻi he tohi Palovepí ʻa e ngaahi fakamatala lahi ʻo fekauʻaki mo e fatongia ʻo e ongo mātuʻá ke ʻohake ʻena fānaú ʻi he hala totonú, ʻoku ʻi ai ʻo laka hake ʻi he liunga faá ʻa e akonaki ki he fānaú ke nau fanongo pea talangofua ki heʻenau ongo mātuʻá. ʻIo, ʻoku maʻu ʻe he fānaú ʻa e fatongia ke nau tali ʻa e akoʻi Fakatohitapu mei heʻenau ongo mātuʻa taʻehaohaoá. Ngalingali naʻá ke fai ʻa e ngaahi meʻá ʻi he lelei taha naʻá ke malava ʻi he taimi ko iá. Ka, naʻa mo hoʻo ongoʻi naʻá ke fai ha ngaahi fehālaaki pea ko e kovi moʻoni eni ʻaʻaú, ʻoku ʻikai ke ʻuhinga ia ai naʻe tupu ʻi hoʻo ngaahi fehālaakí ʻa hono liʻaki ʻe he tokotaha ʻokú ke ʻofa aí ʻa e moʻoní. Ko e hā pē ʻa e tuʻungá, ʻoku ʻikai ha meʻa ia ʻe maʻu ʻi he pehē “kapau pē ā naʻe pehē.” Ako mei hoʻo ngaahi fehālaakí, fakapapauʻi ke ʻoua ʻe toe fai ia pea lotu kia Sihova ki ha fakamolemole. (Sāme 103:8-14; Aisea 55:7) Hanga leva ki he kahaʻú ʻo ʻikai ki he kuohilí.
Kātakiʻi ʻa e niʻihi kehé. ʻE faingataʻa nai ki he niʻihi ke nau ʻiloʻi ʻa e founga tofu pē ko ia ke fakalototoʻaʻi pe fakafiemālieʻi ai koé, tautefito kapau naʻe teʻeki ai te nau hokosia ha meʻa pehē. ʻIkai ko ia pē, ʻoku kehekehe ʻa e anga ʻo e vakai ʻa e kakaí ki he meʻa ʻoku fakalototoʻá mo fakafiemālié. Ko ia, kapau ʻoku leaʻaki ʻe ha niʻihi ha ngaahi meʻa ʻoku fakalotomamahi kiate koe, ngāueʻaki ʻa e akonaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻoku maʻu ʻi he Kolose 3:13: “Ka ai ha taha ʻoku ne koviʻia ʻi ha taha ʻi ha meʻa, ke mou fekatakiʻaki pe mo fefakamolemoleʻaki.”
Tokaʻi ʻa e fokotuʻutuʻu ʻa Sihova ki he valokí. Kapau kuo valokiʻi ho kāingá ʻe he fakatahaʻangá, manatuʻi ko e konga eni ʻo e fokotuʻutuʻu ʻa Sihová pea ʻoku maʻá e lelei ia ʻa e tokotaha kotoa, kau ai ʻa e tokotaha faihalá. (Hepelu 12:11) Ko ia ai, talitekeʻi ha hehema pē ke fakaangaʻi ʻa e kau mātuʻa naʻe kau ki aí pe ko e ngaahi tuʻutuʻuni naʻa nau faí. Manatuʻi ko e ngaahi ola lelei tahá ʻoku haʻu ia mei hono fai ʻa e ngaahi meʻá ʻi he founga ʻa Sihová, ka ko hono fakafepakiʻi ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu ʻa Sihová ko e meʻa pē ʻe iku ki aí ko hono toe fakalahi mai ʻa e loto-mamahí.
ʻI he hili ʻa e fakahaofi ʻo ʻIsileli mei ʻIsipité, naʻe ngāue tuʻumaʻu ai ʻa Mōsese ko e fai fakamaau. (Ekisoto 18:13-16) Koeʻuhi ko ha tuʻutuʻuni ʻoku kaunga lelei ia ki ha tokotaha ka ʻe kovi nai ia ki he tokotaha ʻe tahá, ʻoku ʻikai faingataʻa ke fakakaukau atu naʻe loto-mamahi ʻa e niʻihi ʻi he ngaahi tuʻutuʻuni ʻa Mōsesé. Ko hono fakaangaʻi ʻo e ngaahi fakamaau ʻa Mōsesé naʻe kau nai ia ki he ngaahi tuʻunga ʻo e anga-tuʻu ki hono tuʻunga takí. Kae kehe, naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa Mōsese ke ne taki ʻa Hono kakaí, pea naʻá Ne tauteaʻi ʻa e kau angatuʻú pea mo honau ngaahi fāmili naʻa nau poupouʻi kinautolú, ʻo ʻikai ko Mōsese. (Nomipa 16:31-35) ʻOku malava ke tau ako mei he meʻá ni ʻaki ʻa e feinga ke tokaʻi mo ngāue fāitaha mo e ngaahi tuʻutuʻuni ʻoku fai ʻe he faʻahinga ʻoku ʻiate kinautolu ʻa e mafai fakateokalati ʻi he ʻaho ní.
ʻI he tuʻungá ni, ko e manatu eni ʻa Telela ki hono faingataʻa ko ia ke ne maʻu ha vakai mafamafatatau ʻi he taimi naʻe valokiʻi ai ʻa ʻene tamá ʻe he fakatahaʻangá. ʻOkú ne pehē: “Ko e meʻa naʻá ne tokoniʻi aú, ko hono toutou lau ʻa e ngaahi kupu naʻe fekauʻaki mo e ʻuhinga lelei ʻo e ngaahi fokotuʻutuʻu ʻa Sihová. Naʻá ku ʻai ha kiʻi tohi makehe ʻo e ngaahi poini mei he ngaahi malanga mo e ngaahi kupu ʻa ia ʻe tokoniʻi ai au ke u kātaki mo hokohoko atú.” ʻOku iku atu ai ʻi he meʻá ni ki ha toe founga mahuʻinga ʻe taha ʻo e fekukí.
Fakahaaʻi ʻa hoʻo ngaahi ongó. ʻE tokoni nai kiate koe ke ke talanoa ki ha kaumeʻa ʻe toko taha pe toko ua ʻokú na maʻu ʻa e mahinó pea ʻokú ke falala ki ai. ʻI he fai peheé, fili ʻa e ngaahi kaumeʻa te nau tokoniʻi koe ke ke tauhi ha fakakaukau ʻoku leleí. ʻE mātuʻaki lelei tahá ke ke ‘lilingi ho lotó’ ʻi he lotu kia Sihova.b (Sāme 62:7, 8) Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi he ʻokú ne mahinoʻi kakato ʻa hoʻo ngaahi ongoʻi lolotó. Ko e fakatātaá, te ke ongoʻi nai ʻoku taʻetotonu ʻa e pau ke ke hokosia ha loto-mamahi fakaeongo peheé. He ʻosi angé naʻe ʻikai ko koe ia naʻá ke liʻaki ʻa Sihová. Lilingi ʻa hoʻo ngaahi ongoʻí kia Sihova, pea kole kiate ia ke ne tokoniʻi koe ke ke vakai ki he tuʻungá ʻi ha founga ʻoku ʻikai ke fuʻu fakamamahí.—Sāme 37:5.
ʻI he faai atu ʻa e taimí, ngalingali te ke malava lelei ange ai ke mapuleʻi ʻa hoʻo ngaahi ongó. Lolotonga iá, ʻoua ʻe foʻi ʻi hoʻo feinga ke fakahōifuaʻi hoʻo Tamai fakahēvaní, pea ʻoua naʻá ke ongoʻi ʻoku kulanoa eni. (Kaletia 6:9) Manatuʻi, kapau te tau liʻaki ʻa Sihova, te tau kei palopalemaʻia pē. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻi he nofo mateaki kiate iá, ʻoku tau maʻu ai ʻa ʻene tokoní ʻi he ngaahi ʻahiʻahi ʻoku tau fehangahangai mo iá. ʻAi ke ke fakapapauʻi ʻoku mahinoʻi ʻe Sihova ʻa e tuʻunga ʻokú ke ʻi aí pea ʻe hokohoko atu ai pē ʻene foaki atu ʻa e ivi ʻoku fiemaʻú ʻi he taimi totonu.—2 Kolinito 4:7; Filipai 4:13; Hepelu 4:16.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.
b Fekauʻaki mo e lotu maʻa ha kāinga kuo tuʻusi, sio ki he Taua Leʻo ʻo Tīsema 1, 2001, peesi 30-1.
[Puha ʻi he peesi 19]
Founga ke Fekuki Aí
◆ ʻI he “fai homou langahake . . . , tauhi ai kimoutolu ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtua.”—Siutasi 20, 21.
◆ ʻOua ʻe mole ʻa e ʻamanakí.—1 Kolinito 13:7.
◆ Talitekeʻi ʻa hono tukuakiʻi kitá.—ʻIsikeli 18:20.
◆ Kātakiʻi ʻa e niʻihi kehé.—Kolose 3:13.
◆ Tokaʻi ʻa e fokotuʻutuʻu ʻa Sihova ki he valokí.—Hepelu 12:11.
◆ Fakahaaʻi ʻa hoʻo ngaahi ongó.—Sāme 62:7, 8.
[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 21]
Kuó Ke Mavahe Meia Sihova?
Kapau ko ia, ko e hā pē hono ʻuhingá, ko ho vahaʻangatae mo Sihová pea mo hoʻo ʻamanaki taʻengatá ʻoku ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki. Mahalo pē ko hoʻo taumuʻá ke ke toe foki kia Sihova. ʻOkú ke feinga tōtōivi ki ai he taimí ni? Pe ʻokú ke toloi ia kae ʻoua leva ke toki hoko mai “ʻa e taimi totonú”? Manatuʻi ko e taufa ʻo ʻĀmaketoné ʻoku tuʻunuku vavé ni mai. ʻIkai ngata aí, ko e moʻui ʻi he fokotuʻutuʻu ko ení ʻoku fuonounou mo taʻepau. ʻOku ʻikai lava ke ke ʻilo pe ʻe aʻu ʻo ke moʻui ʻapongipongi. (Sāme 102:3; Semisi 4:13, 14) Ko e lea eni ʻa ha tangata ʻa ia naʻe ʻilo ʻokú ne maʻu ha mahaki fakatupu mate: “Ko e mahakí ni naʻá ku maʻu ia lolotonga ʻeku ngāue taimi-kakato kia Sihová, ʻo ʻikai ha meʻa fakamā ʻi heʻeku tōʻongá te u fufū. Pea ko ha foʻi ongo lelei ia ke u maʻu he taimí ni.” Kae kehe, fakaʻuta atu pe naʻe mei fēfē ʻene ongoʻí kapau naʻe maʻu ia ʻe he mahakí ʻokú ne pehē, “ʻE ʻi ai ʻa e ʻaho te u foki ai kia Sihova!” Kapau kuó ke mavahe meia Sihova, ko e taimi lelei taha eni ke ke foki aí.
[Fakatātā ʻi he peesi 18]
Ko e femoʻuekina ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié ʻe malava ke tokoniʻi ai koe ke ke tauhi ʻa e vakai totonú