LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • lr vahe 11 p. 62-66
  • Tokoni mei he Kau ʻĀngelo ʻa e ʻOtuá

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tokoni mei he Kau ʻĀngelo ʻa e ʻOtuá
  • Ako mei he Faiako Lahí
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Founga ʻo e Lava ke Tokoniʻi Koe ʻe he Kau ʻĀngeló
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
  • Kau ʻĀngeló—Anga ʻo ʻEnau Uesia Kitautolú
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2006
  • Kau ʻĀngeló—“Ko e Kau Laumalie Ngaue ʻa Kinautolu”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2009
  • Founga ʻOku Lava ke Tokoni Atu Ai ʻa e Kau ʻĀngeló
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Maʻá e Kakai)—2017
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ako mei he Faiako Lahí
lr vahe 11 p. 62-66

VAHE 11

Tokoni mei he Kau ʻĀngelo ʻa e ʻOtuá

ʻOKU pehē ʻe he kakai ʻe niʻihi ʻoku nau tui pē ki he meʻa ʻoku malava ke nau sio ki aí. Ka ʻoku fakavalevale ia. ʻOku lahi ʻaupito ʻa e ngaahi meʻa moʻoni kuo teʻeki ʻaupito te ta mamata ai ʻaki hota matá. ʻE lava ke ke tala mai ha taha?—

Fēfē ʻa e ʻea ʻokú ta mānavaʻakí? ʻOku malava ke ta ongoʻi ia?— Puke hake ho nimá, peá ke puhiʻi ia. Naʻá ke ongoʻi ha meʻa?— Naʻá ke ongoʻi, ka ʻoku ʻikai lava ke ke sio ki he ʻeá, ʻikai ko ia?—

Naʻá ta ʻosi talanoa ʻo fekauʻaki mo e faʻahinga laumālié, ʻa ia ʻoku ʻikai lava ke ta sio ki aí. Naʻá ta ako ai ʻoku lelei ʻa e niʻihi kae kovi ʻa e niʻihi. Tala mai angé ha kau laumālie lelei ʻe niʻihi ʻoku ʻikai lava ke ta sio ki ai.— ʻIo, ko Sihova ko e ʻOtuá, ko Sīsū mo e kau ʻāngelo leleí. ʻOku ʻi ai mo ha kau ʻāngelo kovi?— ʻOku pehē ʻe he Tohitapú ʻoku ʻi ai. Tala mai angé ʻa e meʻa kuó ke ako ʻo fekauʻaki mo kinautolú.—

Ko e meʻa ʻe taha ʻokú ta ʻiló, ʻoku mālohi fakatouʻosi ange ʻa e kau ʻāngelo leleí mo e kau ʻāngelo koví ʻia kitaua. Ko e Faiako Lahí naʻá ne ʻilo lahi ʻo fekauʻaki mo e kau ʻāngeló. Naʻe peheé koeʻuhí he naʻá ne hoko ko e ʻāngelo ki muʻa ke fāʻeleʻi mai ia ko ha pēpē ʻi he māmaní. Naʻá ne nofo mo ha kau ʻāngelo kehe ʻi hēvani. Naʻá ne ʻilo ʻa e laui miliona ʻo kinautolu. ʻOku ʻi ai ha hingoa ʻo e kau ʻāngelo kotoa ko ení?—

Sai, naʻá ta ako ki hono fakahingoa ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi fetuʻú. Ko ia, ʻoku lava ke ta fakapapauʻi ko e kau ʻāngeló kotoa ʻoku ʻi ai foki mo honau hingoa. Pea ʻokú ta ʻilo ʻoku malava ke nau fetalanoaʻaki koeʻuhí he ʻoku lau ʻa e Tohitapú ʻo fekauʻaki mo e ‘lea ʻa e kau ʻāngeló.’ (1 Kolinito 13:⁠1) Ko e hā ʻokú ke fakakaukau ʻoku talanoa ki ai ʻa e kau ʻāngeló? ʻOku nau talanoa ʻo fekauʻaki mo kitaua ko eni ʻi he māmaní?—

ʻOkú ta ʻilo ko e kau ʻāngelo ʻa Sētané, ʻa e kau tēmenioó, ʻoku nau feinga ke ʻai kitaua ke ta talangataʻa kia Sihova. Ko ia, kuo pau pē ʻoku nau talanoa ʻo fekauʻaki mo e founga ʻe malava ke nau fai ai ení. ʻOku nau loto ke ta hangē ko kinautolú ke ʻoua naʻa saiʻia ʻa Sihova ʻia kitaua foki. Kae fēfē ʻa e kau ʻāngelo faitōnunga ʻa e ʻOtuá? ʻOkú ke fakakaukau ʻoku nau talanoa mo kinautolu ʻo kau kia kitaua?— ʻIo, ʻoku nau fai pehē. ʻOku nau loto ke tokoniʻi kitaua. Te u talanoa atu ʻa e founga naʻe tokoniʻi ai ʻe he niʻihi ʻo e kau ʻāngelo ʻa e ʻOtuá ʻa e kakai naʻa nau ʻofa kia Sihova mo tauhi iá.

Ko e fakatātaá, naʻe ʻi ai ʻa e tangata ko hono hingoá ko Taniela ʻa ia naʻe nofo ʻi Pāpilone. Ko e kakai tokolahi ʻi aí naʻe ʻikai te nau ʻofa kia Sihova. Naʻe aʻu ʻo ʻai ʻe he kakaí ʻa e lao ʻa ia ʻe tautea ai ha taha pē naʻe lotu kia Sihova ko e ʻOtuá. Ka ko Taniela, naʻe ʻikai ke tuku ʻa ʻene lotu kia Sihová. ʻOkú ke ʻilo ʻa e meʻa naʻa nau fai kia Tanielá?—

ʻIo, naʻe ʻai ʻe he kakai koví ʻa Taniela ke lī ia ki ha ʻana ʻo e fanga laioné. Naʻe ʻi ai tokotaha pē ʻa Taniela mo ha fanga laione fiekaia. ʻOkú ke ʻilo ʻa e meʻa naʻe hoko aí?— “Kuo fekau ʻe [he] ʻOtua ʻene angelo, pea kuo ne tapuni ʻa e ngutu ʻo e fanga laione,” ko e lea ia ʻa Tanielá. Naʻe ʻikai ʻaupito haʻane momoʻi lavea! ʻOku malava ke fai ʻe he kau ʻāngeló ʻa e ngaahi meʻa fakaofo maʻá e faʻahinga ʻoku tauhi kia Sihová.—Taniela 6:​19-23 (Tan. 6:​18-22, PM).

Ta‘ofi ‘e ha ‘āngelo ‘a e fanga laioné meia Taniela

Ko e hā naʻe fai ʻe he ʻOtuá ke fakahaofi ai ʻa Tanielá?

Pehē foki, naʻe ʻi ai ʻa e taimi naʻe ʻi pilīsone ai ʻa Pita. Te ke manatuʻi nai ko Pitá ko e kaungāmeʻa ia ʻo e Faiako Lahí, ʻa Sīsū Kalaisi. Naʻe ʻikai ke saiʻia ʻa e kakai ʻe niʻihi ʻi hono tala ange ʻe Pita kia kinautolu ko Sīsuú ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá. Ko ia, naʻa nau tuku pilīsone ai ʻa Pita. Naʻe leʻohi ʻe he kau sōtiá ʻa Pita ke fakapapauʻi naʻe ʻikai te ne hola. Naʻe ʻi ai ha taha te ne lava ke tokoniʻi ia?—

Naʻe mohe ʻa Pita ʻi he vahaʻa ʻo ha ongo leʻo ʻe toko ua, pea naʻe haʻi sēini ʻa hono ongo nimá. Ka ʻoku pehē ʻe he Tohitapú: ‘ʻIloange naʻe haʻu ha ʻāngelo ʻa Sihova, pea naʻe kamata ke malama mai ha maama ʻi he lokí. ʻI he ala ki he vakavaka ʻo Pitá, naʻe fafangu ia ʻe he ʻāngeló, ʻo ne pehē, Tuʻu ke vave.’

‘Oku ‘i he vaha‘a ‘o ha ongo sōtia ‘a Pita, fafangu ia ‘e ha ‘āngelo, pea homo ‘a e sēiní mei hono nimá

Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe ha ʻāngelo ʻa Pita ke hola mei he pilīsoné?

ʻI he meʻa ko iá, naʻe homo ʻa e ongo sēini ʻo Pitá mei hono nimá! Pea naʻe pehē ʻe he ʻāngeló kiate ia: ‘ʻAi ho valá, fakamaʻu ho senitoló pea muimui kiate au.’ Naʻe ʻikai lava ʻe he ongo leʻó ke taʻofi kinaua he naʻe tokoniʻi ʻe he ʻāngeló ʻa Pita. Naʻá na aʻu mai leva ki ha ʻā ukamea, pea naʻe hoko ai ha meʻa ngalikehe. Naʻe ava pē ʻa e ʻaá ʻiate ia pē! Ko e ʻāngelo ko iá, naʻá ne tukuange ʻa Pita koeʻuhi ke malava ʻo hokohoko atu ʻa ʻene malangá.—Ngāue 12:​3-11.

ʻE lava ʻe he kau ʻāngelo ʻa e ʻOtuá ke toe tokoniʻi mo kitaua?— ʻIo, ʻoku nau malava. ʻOku ʻuhinga ení ʻe ʻikai ʻaupito te nau tuku kitaua ke ta lavea?— ʻIkai, ʻoku ʻikai taʻofi ʻe he kau ʻāngeló kitaua mei haʻata lavea ʻo kapau ʻokú ta fai ha ngaahi meʻa fakavalevale. Ka neongo kapau ʻoku ʻikai te ta fai ha ngaahi meʻa fakavalevale, te ta kei lavea pē nai. ʻOku ʻikai tala ki he kau ʻāngeló ke nau taʻofi eni mei haʻane hoko. ʻI hono kehé, kuo ʻoange ʻe he ʻOtuá kia kinautolu ʻa e ngāue makehe ke nau fai.

ʻOku fakamatala ʻa e Tohitapú ʻo kau ki ha ʻāngelo ʻokú ne tala ki he kakai ʻi he feituʻu kotoa pē ke lotu ki he ʻOtuá. (Fakahā 14:​6, 7) ʻOku anga-fēfē hono tala ʻe he ʻāngeló kia kinautolu ʻa e meʻa ko iá? ʻOkú ne kaila hifo mei hēvani koeʻuhi ke lava ʻa e tokotaha kotoa ʻo fanongo kiate ia?— ʻIkai, ʻi hono kehé, ko e kau muimui ʻo Sīsū ʻi he māmaní ʻoku nau talanoa ki he niʻihi kehé ʻo fekauʻaki mo e ʻOtuá, pea ʻoku tataki ʻe he kau ʻāngeló kinautolu ʻi heʻenau ngāué. ʻOku fakapapauʻi ʻe he kau ʻāngeló, ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau fiemaʻu moʻoni ke ʻilo fekauʻaki mo e ʻOtuá ʻoku ʻi ai ha faingamālie ke nau fanongo. ʻOku malava ke ta kau ʻi he ngāue fakamalanga ko iá, pea ʻe tokoniʻi kitaua ʻe he kau ʻāngeló.

Kae fēfē kapau ko e kakai ʻoku ʻikai te nau ʻofa ki he ʻOtuá ʻoku nau fakatupu palopalema kia kitaua? Fēfē kapau te nau tuku pilīsone kitaua? ʻE tukuange kitaua ʻe he kau ʻāngeló?— ʻOku nau malava ia. Ka ʻoku ʻikai maʻu pē ko e meʻa ia ʻoku nau faí.

Hā ha ‘āngelo kia Paula ‘i ha vaka lolotonga ha afā

Ko e hā ʻoku tala ʻe he ʻāngeló kia Paulá?

Ko e tokotaha muimui ʻo Sīsū ko Paulá naʻe ʻi ai ha taimi naʻá ne hoko ai ko ha pōpula. Naʻá ne folau ʻi ha vaka lolotonga ia ha fuʻu matangi kovi. Ka naʻe ʻikai ke tukuange ia ʻe he kau ʻāngeló ʻi he taimi pē ko iá. Naʻe hoko ení koeʻuhí he naʻe ʻi ai ʻa e kakai kehe naʻe fiemaʻu ke nau fanongo ʻo fekauʻaki mo e ʻOtuá. Naʻe pehē ʻe ha ʻāngelo: “ʻE Paula, ʻoua te ke manavahē; kuo pau te ke tuʻu ʻi he ʻao ʻo Sisa.” ʻIo, naʻe pau ke ʻave ʻa Paula ki he pule fakaemāmani ko Sisá koeʻuhí ke malava ai kia Paula ke ne malanga kiate ia. Naʻe ʻiloʻi maʻu pē ʻe he kau ʻāngeló ʻa e feituʻu naʻe ʻi ai ʻa Paulá, pea naʻa nau tokoniʻi ia. Te nau tokoniʻi foki mo kitaua kapau ʻokú ta tauhi moʻoni ʻa e ʻOtuá.—Ngāue 27:​23-25.

ʻOku toe ʻi ai ʻa e ngāue mahuʻinga ʻe taha ʻe fai ʻe he kau ʻāngeló, pea ʻe vavé ni ke nau fai ia. Ko e taimi ʻa e ʻOtuá ke fakaʻauha ʻa e kakai fulikivanú ʻoku ofi ʻaupito. Ko e faʻahinga kotoa ʻoku ʻikai te nau lotu ki he ʻOtua moʻoní ʻe fakaʻauha ia. Ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau pehē ʻoku ʻikai te nau tui ʻoku ʻi ai ha kau ʻāngelo koeʻuhí ko e ʻikai malava ke nau sio ki aí te nau toki ʻiloʻi ai ʻenau fehālaakí.—2 Tesalonaika 1:​6-8.

Ko e hā ʻene ʻuhinga ia kia kitauá?— Kapau ʻokú ta kau ʻi he tafaʻaki ʻa e kau ʻāngelo ʻa e ʻOtuá, te nau tokoniʻi kitaua. Ka ʻokú ta ʻi heʻenau tafaʻakí?— ʻOkú ta ʻi ai, kapau ʻokú ta tauhi ʻa Sihova. Pea kapau ʻokú ta tauhi ʻa Sihova, te ta tala ki he kakai kehé ke nau tauhi foki kiate ia.

Ke ako lahi ange ki he anga ʻo e kaunga ʻa e kau ʻāngeló ki he moʻui ʻa e kakaí, lau ʻa e Sāme 34:7; Mātiu 4:11; 18:10; Luke 22:43; mo e Ngāue 8:​26-31.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share