Ko e Vakai ʻa e Tohi Tapú
ʻOku Totonu Ke Ke Ilifia ki ʻĀmaketone?
KO E HĀ ʻa “ʻĀmaketone”? Ko hono ʻai mahinó pē, ʻoku ngāueʻaki ʻa e foʻi leá ki he tuʻunga ʻa ia ʻoku fakatahataha ai ʻa e kau pule ʻo e māmaní ʻi he fakafepaki ki he ʻOtuá mo hono Puleʻangá ʻi he nima ʻo Sīsū Kalaisí. ʻI he tohi Tohi Tapu ʻa Fakahaá, naʻe sio ai ʻa e ʻapositolo ko Sioné ʻi ha vīsone ʻa ia ʻoku fakataha fakatahataha ai ʻa e kau pulé ʻo tuʻu fakafepaki ki he ʻOtuá ʻi ha feituʻu fakaefakatātā ʻoku ui ko ʻĀmaketone.
Ko e foʻi lea “ʻĀmaketone” ʻoku ʻasi tuʻo taha pē ʻi he Tohi Tapú, ka ʻoku ngāueʻaki lahi ia ʻi onopooni ko ha metafoa, ʻoku mafolalahia hono ngāueʻakí. Kuo ngāueʻaki ai ʻa e foʻi leá ki he ngaahi fakatamaki lalahi mo iiki, hangē ko e ʻalu hifo mei he fakaʻauha fakaniukilia fakafaʻahingá ki ha vailasi fakakomipiutá. Ko e ngaahi tohi fakataua lahi taha ʻe niʻihi kuo fakatuʻunga ia ʻi he meʻa ʻoku ʻiloa ko e ngataʻanga ʻo e taimí, pe vahaʻa taimi ki muʻa pē ʻi ʻĀmaketoné. Ko e foʻi fakahokohoko ʻe taha ʻo e ngaahi tohi talanoa ʻi he kaveinga ko iá kuo fakatau atu ʻo laka hake ʻi he ngaahi tatau ʻe 60 miliona ʻi he taʻu ʻe hongofulu kuo maliu atú.
ʻOku ilifia ʻa e kakai ʻe niʻihi ki ʻĀmaketone. ʻOku nau fakakaukau ko e kau tautoitoí, ngaahi puleʻanga fakalanga taú, pe ngaahi fakatamaki ʻoku mahulu atu mei he mapuleʻi fakaetangatá ʻe taki atu ia ki ha fakatuʻutāmaki ʻi māmani lahi, ʻo fakatupunga ai ʻa e māmaní ke ne taʻemalava ke fakatolonga ʻa e moʻuí. ʻOku tui ʻa e niʻihi ʻo pehē, ʻe fakaʻauha ʻi he houhau ʻe he ʻOtuá tonu ʻi ha taimi kuo kotofa ʻa hotau palanité mo e meʻa kotoa ʻoku ʻi aí. Ko e moʻoni ko ha ngaahi ʻamanaki fakailifia ia! Ka ko e hā ʻa e mahino totonu fekauʻaki mo e “tau ʻo e ʻaho lahi ʻo e ʻOtua Aoniu” ʻi ʻĀmaketoné?—Fakahā 16:14, 16.
ʻE Fakaʻauha ʻa e Foʻi Māmaní?
ʻE ʻikai ke fakaʻauha ʻa e kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi ʻĀmaketone. ʻOku tau ʻilo fēfē ia? ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Tohi Tapú kiate kitautolu “oku ilo e he Eiki ke fakamoui ae kakai aga faka-Otua mei he gaahi ahiahi, bea ke tuku ae taeagatonu ki he aho oe fakamāu ke tautea.” (2 Pita 2:9, PM) ʻOku malava leva ke tau maʻu ʻa e loto-pau, ʻe mapuleʻi haohaoa ʻe he ʻOtuá ʻa hono mafai māfimafi-aoniú. Ko e faʻahinga pē ʻoku nau angatuʻu ki he tuʻunga-hau ʻo e ʻOtuá te nau fehangahangai mo ʻene houhaú ʻi ʻĀmaketoné. ʻE ʻikai ha kau lavea fāinoa ia ai.—Sāme 2:2, 9; Senesi 18:23, 25.
ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú kiate kitautolu ʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo “fakaʻauha ʻakinautolu ʻoku fakaʻauha ʻa e fonua.” (Fakahā 11:18) Ko ia ai, ʻoku hā mahino ko e taumuʻa ʻa Sihova ko e ʻOtuá ke ʻoua ʻe fakaʻauha hotau palanité. ʻI hono kehé, te ne toʻo atu ʻa e sōsaieti fakaetangata fulikivanu ʻoku fakafepaki ki hono tuʻunga-pulé. Ko e muimui ʻeni ki he sīpinga naʻá ne fokotuʻu ʻi he taimi ʻo e Lōvai ʻo e ʻaho ʻo Noá.—Senesi 6:11-14; 7:1; Mātiu 24:37-39.
Ko ha ‘ʻAho Fakalilifu’
Ko hono moʻoní, ko ha ngaahi kikite ʻa e Tohi Tapú ki he fakaʻauha ʻoku tuʻunuku maí ʻoku fakailifia. Ko e fakatātaá, naʻe lea ʻa e palōfita ko Sioelí ʻo kau ki he “ʻaho ʻo Sihova, ʻa e ʻaho lahi mo fakalilifu.” (Fakaʻītali ʻamautolu; Sioeli 2:31) Ko e tukuʻanga meʻatau ʻa e ʻOtuá ʻoku kau ai ʻa e sinou, ʻuha-maka, mofuike, mahaki pipihi, ʻuha lōvai lahi, fakaʻuha hifo ʻa e afi mo e sūlifa, puputuʻu fakamate, ʻuhila, pea mo ha mala fakapopo-kakano.a (Siope 38:22, 23; Isikeli 38:14-23; Hapakuke 3:10, 11; Sakalaia 14:12, 13) Pea ʻoku fakamatala maeʻeeʻa ʻe he Tohi Tapú ha taimi ʻa ia ʻe ʻufiʻufi ai ʻe he maté ʻa e funga ʻo māmaní, ʻo tuku ai ko ha fakalelei kelekele pe ko ha meʻakai maʻá e fanga manupuná mo e fanga manu totolo kehé. (Selemaia 25:33, 34; Isikeli 39:17-20) ʻE maʻunimā ʻe he manavaheé ʻa e ngaahi fili ʻo e ʻOtuá ʻi he lolotonga ʻa e tau ko ʻení.—Fakahā 6:16, 17.
ʻOku ʻuhinga ʻení ko e kau lotu talangofua ʻa e ʻOtua moʻoní ʻoku totonu ke nau ilifia ki ha ngaahi meʻa fakaʻohovale ʻe hoko ʻi ʻĀmaketone? ʻIkai ʻaupito, koeʻuhi heʻikai kau ʻa e kau sevāniti ia ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní ʻi he fepaki ko ʻení. ʻIkai ngata aí, ʻe maluʻi kinautolu ʻe Sihova. Ka, ʻe ofoofo ʻa e kau lotu moʻoní ʻi he fakahāhā fakalilifu ʻo e mālohi ʻo e ʻOtuá.—Sāme 37:34; Palovepi 3:25, 26.
Ko ia ai, ko e meʻa mahuʻingá, naʻe fakamānavaʻi ʻa e ʻapositolo ko Sioné ke ne fakapapauʻi mai kiate kitautolu: “Monuʻiaā [pe fiefiaā] ka ko ia ʻoku ne tauhi ʻa e ngaahi lea ʻo e palofisai ʻo e tohi ni,” kau ai ʻa e fakatokanga fekauʻaki mo ʻĀmaketoné. (Fakahā 1:3; 22:7) ʻE lava ke te fakalaulauloto fiefia atu ki ʻĀmaketone? ʻE lava fēfē ke hoko ia?
Ui Mai ʻa e ʻOtuá ke Ngāue
ʻI he fakaofiofi mai ha fuʻu saikolone, pe afā lahi, ʻoku ʻomai ʻe he kau maʻu mafai fakalotofonuá ʻa e ngaahi fakatokanga ke maluʻi ʻa e moʻuí. Ke fakapapauʻi ʻoku fanongo ʻa e tokotaha kotoa ki he fakatokangá, ʻoku aʻu ʻo fekau atu ʻa e kau polisí mo ha ngaahi founga fakatokanga pe fekauʻi atu mei he matapā ki he matapā. Ko e taumuʻa kotoa ʻo e meʻá ni, ʻoku ʻikai ko hono fakailifiaʻi ʻo e kakaí, ka ke tokoniʻi kinautolu ke nau fai ha ngāue fakahaofi moʻui. ʻOku tali fiefia ʻe he faʻahinga tāutaha ʻiloʻiló ʻa e fakatokangá, pea ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau fai ha tali leleí ʻoku nau fiefia ʻi hono fai ʻa e meʻa ko iá.
ʻOku meimei tatau pē ia mo e pōpoaki fakaefakatokanga ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e “afā” ko ʻĀmaketone ʻoku tuʻunuku maí. (Palovepi 10:25) Kuo tokonaki mai ʻe Sihova ʻa e ngaahi fakaikiiki fekauʻaki mo ʻene faitaú ʻi heʻene Folofola tohí. Ko hono finangaló, ʻoku ʻikai ko hono fakailifiaʻi, ka ke fai ha fakatokanga feʻungamālie mo tataki ʻa e kakaí ke nau fakatomala pea fai ha feinga fakapapau ke tauhi kiate ia. (Sefanaia 2:2, 3; 2 Pita 3:9) Ko e faʻahinga ʻoku nau fai ʻa e ngāue ko iá ʻe tāpuakiʻi ke nau hao moʻui. Ko ia ai, ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tau ilifia ki he faitau ʻa e ʻOtuá ʻoku tuʻunuku maí. ʻI hono kehé, ʻe malava ke tau fehangahangai mo e kahaʻú fakataha mo e loto-pau “ko ia ʻoku tautapa ki he huafa ʻo Sihova ʻe fakahaofi.”—Sioeli 2:32.
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻOku totonu ke fakatokangaʻi ko e ngaahi konga ʻo e Tohi Tapú naʻe tohi ia ʻi he lea fakaefakaʻilonga, pe “fakatātā.” (Fakahā 1:1) Ko ia ai, heʻikai malava ke tau fakamatematē fekauʻaki mo e lahi ke aʻu ki ai ʻi hono ngāueʻaki moʻoni ʻo e ngaahi meʻa ko ia ʻoku lave ki ai ʻi he ngaahi kikite ko ʻení.
[Fakatātā ʻi he peesi 30]
ʻI he fakaofiofi mai ʻa ha afā lahi, ʻoku tokonaki mai ʻe he kau maʻu mafaí ʻa e ngaahi fakatokanga ke maluʻi ʻa e moʻuí
[Fakatātā ʻi he peesi 31]
Ko e pōpoaki fakaefakatokanga ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo ʻĀmaketoné ko ha ui ia ki ha ngāue fakahaofi moʻui