LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w92 8/1 p. 4-7
  • ʻOku Panaki Mai ha Māmani Foʻou!

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOku Panaki Mai ha Māmani Foʻou!
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1992
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Naʻe Talaʻofa ha Māmani Foʻou
  • ʻOku Fuʻu Panaki Mai ha Māmani Foʻou!
  • Ngaahi Tāpuaki ʻOku ʻIkai Lava ke ʻOmai ʻe he Faʻahinga ʻo e Tangatá
  • ʻE Fakalato Kakato ʻa e Ngaahi Fiemaʻu Tefitó
  • Te Ke ʻI Ai?
  • Ko e “Ngataʻanga ʻo e Māmani” ʻOku Ofi!
    Te Ke Malava ʻo Moʻui Taʻengata he Palataisi ʻi he Māmaní
  • ʻOku Tau Moʻui ʻi he “Kuonga Fakamui”?
    Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?
  • ʻE Kei Tuʻu ʻa e Māmani ko Ení?
    ʻE Kei Tuʻu ʻa e Māmani ko Ení?
  • “Vakai! ʻOku Ou Fakafoʻou ʻa e Meʻa Kotoa Pe”
    “Vakai! ʻOku Ou Fakafoʻou ʻa e Meʻa Kotoa Pe”
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1992
w92 8/1 p. 4-7

ʻOku Panaki Mai ha Māmani Foʻou!

ʻOKU lahi ʻa e lave ʻa e kau taki fakapolitikale poto mo mataotaó ʻo kau ki haʻanau fokotuʻutuʻu foʻou ʻo e māmani te nau ngaohi pē ʻe kinautolu. ʻOku nau lea ʻo kau ki hono toʻo mei māmani ʻa e ngaahi manavahē mo e ngaahi fakangatangataʻanga ki he ʻi ai ʻa e tuʻunga ngāue fakataha ʻi he vahaʻa ʻo e kakaí mo e ngaahi puleʻangá. Ka ʻoku fakatuʻunga ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá ke fakahoko mai ʻa e māmani foʻoú?

Kuo tuku ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e laui senituli ke nau fokotuʻu ha māmani ʻoku ʻi ai ʻa e melino mo e maluʻanga. ʻOku pau ko e tokolahi naʻa nau fai moʻoni ʻi he ngaahi feinga ko iá. Kaekehe, tatau ai pē pe ko e hā ʻa e anga ʻo e fokotuʻu ʻo e ngaahi founga-pule kuo fokotuʻu ʻe he tangatá ke fakahoko ʻa e ngaahi taumuʻa peheé, ka kuo fakamoʻoni ʻa e tonu ʻa e ngaahi lea ʻa e Tohitapú: “ʻOku ʻikai ʻi he tangata ʻoku haʻele ke fakaʻuli ʻene ʻalu.”​—Selemaia 10:23.

Naʻe Talaʻofa ha Māmani Foʻou

Ka, ko e Folofola fakamānavaʻi tatau pē ʻa e ʻOtua ʻokú ne ʻomai ʻa e fakapapau ʻe ʻi ai ha māmani foʻou. ʻI he ʻosi hono kikiteʻi ʻa e ngataʻanga ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tuʻu motuʻá ni, naʻe fakahā ʻe he ʻapositolo Kalisitiane ko Pitá: “Ka ʻi he funga ʻo e talaʻofa ʻa ʻEne ʻAfio ʻoku tau ʻamanaki ki ha ngaahi langi foʻou mo ha fonua foʻou, ʻa ia ʻoku nofoʻanga ai ʻa maʻoniʻoni.”​—2 Pita 3:​10-13.

Ko e talaʻofa ʻeni ʻa hai? Naʻe ʻikai ke fai ia ʻe ha tokotaha kehe ka ko Sihova pē, “koe Fugani Maoluga i mamani kotoabe.” (Sāme 83:​18, PM) Te ne lavaʻi ʻa e meʻa ko ia ʻoku ʻikai ke malava ʻe he tangatá. ʻIo, ko e ʻOtua ko Sihová te ne fakahoko mai ʻa e māmani foʻoú. Ka ʻe hoko ʻafē?

ʻOku Fuʻu Panaki Mai ha Māmani Foʻou!

Ki muʻa ke hoko kakato mo hā moʻoni mai ʻa e māmani foʻou naʻe talaʻofa ʻe he ʻOtuá, ko e “māmani” lolotongá, pe ko e “ngaahi meʻa ʻoku tuʻu ni,” kuo pau ke hoko hono ngataʻanga. Fekauʻaki mo e meʻa ko ʻení, naʻe ʻeke ʻe he kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ʻo pehē: “Fakahā kiate kimautolu, e hoko afe ae gaahi mea ni? bea koeha ae fakailoga o hoo haʻu, bea moe gataaga o mamani?” (Mātiu 24:​3, PM) ʻOku hangē ko ia ʻoku ʻai ke tonu ange ʻe he New World Translation, naʻe ʻeke ʻe he kau muimui ʻo Sīsuú ʻo pehē: “Tala kiate kimautolu, ʻe hoko ʻafē ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení, pea ko e hā ʻa e fakaʻilonga ʻo hoʻo ʻi aí, mo e fakaʻosiʻosi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tuʻu ní?”

ʻI hono talí, naʻe kikiteʻi ai ʻe Sīsū ʻa e ngaahi tafaʻaki lahi ʻo e fakaʻilonga ʻo ʻene ʻi ai taʻe hā mai ʻi he tuʻunga ko e tokotaha laumālie ʻi he mafai ʻo e Puleʻanga fakahēvaní. (1 Pita 3:18) Naʻá ne pehē ʻo hangē ko ʻení: “Koeʻuhi ʻe tuʻu ha kakai ki ha kakai, mo ha puleʻanga ki ha puleʻanga: pea ʻe ai ha ngāhi honge mo ha ngāhi mofuike ʻi he ngāhi potu kehekehe.” Talu mei he “kamataʻanga pe ʻo e langā” ʻi he 1914, ko e “toʻutangata ko eni” naʻe tuhu ki ai ʻa Sīsuú kuo nau hokosia ʻa e toutou fai ʻa e taú, ʻa e feʻamokaki ʻo e meʻatokoní, mo e ngaahi mofuiké ko ha konga ia ʻo e fakaʻilonga ʻo ʻene ʻi ai taʻe hā maí.​—Mātiu 24:​7, 8, 34.

Kuo kāpui ʻe he taú ʻa e toʻutangata ko ʻení ʻi ha founga taʻe ʻi ai hano tatau talu mei he taʻu 1914. ʻOku fakafuofua naʻe toʻo atu ʻe he Tau I ʻa Māmaní ʻa e ngaahi moʻui ʻe 14 miliona. Lolotonga ʻa e Tau II ʻa Māmaní, naʻe tāmateʻi ai ʻa e kau tangata tau mo e kakai kehe ʻe toko 55 miliona. Talu mei he 1914 kuo laka hake ʻi he ngaahi moʻui ʻe 100 miliona kuo mole ʻi he fai ʻo e taú! Ko e moʻoni, ʻoku fakaʻilongaʻi ʻe he meʻá ni ʻa e konga ʻo e fakaʻilonga ʻo e ʻi ai ʻa Sīsuú.

Naʻe toe kikiteʻi foki ʻe Kalaisi ʻa e feʻamokaki ʻo e meʻatokoní, ʻa ia naʻe uesia ai ʻa e ngaahi fonua lahi ʻi he ʻosi ʻo e ongo tau ʻa e māmaní. Neongo ʻa e ngaahi fakalakalaka fakasaienisí, ʻoku meimei ko e vahe fā ʻe taha ʻo e māmaní ʻoku fiekaia ʻi he ʻahó ni. ʻI he taʻu taki taha, ʻoku mate ʻa e laui miliona ʻo e fānau mo e niʻihi kehe tupu mei he fasimanavá. ʻOku pehē ʻe he The World Book Encyclopedia: “Ko e lahi taha ʻo e ngaahi fonua langalanga hake ʻo ʻAfilika, ʻĒsia, mo ʻAmelika Latiná ʻoku nau fusimoʻomo ʻi he meʻakai ki honau kakaí. Ko e laui miliona ʻi he ngaahi fonua ko ʻení ʻoku nau fiekaia. Ka ʻo ka tō hifo ʻa e meʻakaí pe ko e koloa hū mai mei tuʻa puleʻangá ʻi ha faʻahinga ʻuhinga pē, ʻe hoko nai ʻa e honge pea ko e laui afe pe laui miliona ʻo e kakaí te nau mate nai ai.”

Kuo mole ʻa e ngaahi moʻui lahi ʻi he ngāue ʻa e ngaahi mofuike he lolotonga ʻo e toʻutangata ko ʻení kuo fakaʻilongaʻi ai “ʻa e taimi fakamui.” (Tāniela 12:4) ʻOku lahi mo kehekehe ʻa e fakafuofua ki he kakai kuo mate ʻi he ngāue ʻa e ngaahi mofuiké. Kae talu mei he 1914 kuo fakaʻau ʻo lahi ange ʻa e fakaʻauha kuo fai ʻe he ngaahi mofuiké ʻi he māmaní kotoa, pea kuo mole ai ʻa e ngaahi moʻui ʻe laui kilu. Naʻe fakamatala ʻa e Yorkshire Post ʻo ʻOkatopa 19, 1989, ʻo fekauʻaki mo e mofuike pē ʻe ua ʻo pehē: “Naʻe hoko ha mofuike ʻi he vahefonua ko Jiangsu ʻi Siaina ʻi he 1920 naʻe mate ai ʻa e toko 180,000, pea ʻi Siulai 28, 1976, naʻe hoko ʻa e mofuike kovi taha ʻi he hisitōlia fakaeonopooni ʻa Siainá. Naʻe laka hake ʻi he toko 240,000 naʻe mate ʻi he kolo ʻi he tokelau fakahahaké ko Tangshan naʻe meimei lafalafa kotoa ʻi ha mofuike ko hono mālohi ko e 7.8 ʻi he meʻafua Richter.” ʻI he nusipepa ko iá naʻe ʻasi ai ha hokohoko ʻo kau ki he ngaahi mofuike lalahi naʻe lahi hake ʻi he 30 ʻi he senituli hono 20.

Ko e ngāue ʻo hono malangaʻi ʻo e Puleʻangá naʻe toe kikiteʻi foki mo ia ko e taha ʻo e ngaahi tafaʻaki ʻo e fakaʻilonga ʻo e ʻi ai taʻe hā mai ʻa Sīsuú. Naʻá ne tala ange ki heʻene kau ākonga fakafehuʻí: “Bea koe ogoogolelei ni oe buleaga e malaga aki i mamani kotoabe, koe mea fakamooni ki he buleaga kotoabe, bea e toki hoko mai ae ikuaga.” (Mātiu 24:​14, PM) Hangē pē ko ia naʻe kikiteʻi ʻe Sīsuú, ko e ngāue fakamalanga ko ʻení kuo fai ʻeni ʻi he māmani lahí ʻi he ngaahi fonua ʻe 212 ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻoku lahi hake ʻi he toko 4,000,000.

Ko e fakahoko ʻi he ngaahi ʻaho lolotongá ni ʻo e ngaahi kikite ko ʻení mo e niʻihi kehe ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻoku tau nofo moʻoni ʻi he “kuonga fakamui.” (2 Tīmote 3:​1-5) Ko e meʻa ʻoku toka mei muʻa pē ʻiate kitautolú ko e “mamahi lahi” naʻe kikiteʻi foki mo ia ʻe Sīsū Kalaisi. ʻI hono tumuʻaki ʻo e “tau ʻo e ʻaho lahi ʻo e ʻOtua Aoniu” ʻi Hamaketoné, te ne fakangata ai ʻa e ngaahi meʻa fulikivanu ʻoku tuʻu lolotonga ní. (Mātiu 24:21; Fakahā 16:​14-16) Pea ʻe toki hoko moʻoni mai leva ʻa e māmani foʻou naʻe talaʻofa ʻe he ʻOtuá.a

Ngaahi Tāpuaki ʻOku ʻIkai Lava ke ʻOmai ʻe he Faʻahinga ʻo e Tangatá

ʻOku pōlepole ʻa e kau taki fakapolitikale poto mo mataotaó ʻo fekauʻaki mo haʻanau fokotuʻutuʻu foʻou ʻo e māmani te nau ngaohi pē ʻe kinautolu. Ka ko Sihova, ko e ʻOtua ʻo langi mo māmaní, naʻe ʻikai ʻaupito te ne kole ki he faʻahinga ʻo e tangatá ke fetongi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tuʻu lolotonga ní ʻaki ha māmani foʻou. Ko ia tonu pē te ne fai ʻa e meʻa ko iá ʻi he ʻaho mo e houa ko ia pē ʻokú ne ʻafioʻí. (Mātiu 24:​34, 36) Ko e ʻapositolo taʻu motuʻa ko Sioné naʻá ne maʻu ʻa e tomuʻa vakai ko ʻeni ʻo kau ki he meʻa ʻe fai ʻe he ʻOtuá, kae ʻikai ko e tangatá:

“Pea u vakai ha langi foʻou mo ha fonua foʻou: he ne mole ʻa e ʻuluaki langi mo e ʻuluaki fonua; pea ʻoku ʻikai kei tuʻu ʻa e tahi. Pea u vakai ʻa e kolo tapu, ʻa Selusalema Foʻou, ʻoku ʻalu hifo mei langi mei he ʻOtua, kuo ʻosi teuteu, ʻo hangē ha taʻahine, kuo ʻai teunga ki hono husepaniti. Pea ongo mai ha fuʻu leʻo mei he taloni, ʻoku ne pehē, Ko eni, ko e tapanekale ʻo e ʻOtua, ʻoku tuʻu mo e kakai. Pea ʻe nofo hono Sikaina mo kinautolu, pea te nau nofo ko hono kakai; pea ʻe nofo ʻe he ʻEne ʻAfio, ko e ʻOtua ʻoku kau maʻanautolu, ʻio, ko honau ʻOtua. Pea te ne holoholo ʻa e loʻimata kotoa pē mei honau mata; pea ʻe ʻikai toe ai ha mate, pea ʻe ʻikai toe ai ha mamahi, pe ha tangi, pe ha ongosia; kuo mole ʻa e ngaahi meʻa muʻa. Pea folofola ʻe ia naʻe ʻafio ʻi he taloni, Ko eni ʻoku ou fakafoʻou ʻa e meʻa kotoa pe. Pea ne toe pehe mai foki, Tohi, he ko e ngaahi lea ko eni ʻoku ala falala ki ai, pea ko e moʻoni ʻo e moʻoni.”​—Fakahā 21:​1-5.

Ko e “langi foʻou” ko e Puleʻanga fakahēvani ia ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e “fonua foʻou” ʻoku ʻikai ko ha toe palanite fakaemāmani ʻe taha ka ko ha sōsaieti foʻou ʻo e kakai ʻi he palanite ko ʻení, ko e kotoa ʻo kinautolú ko e kau nofo talangofua ki he Puleʻanga ʻo Kalaisí, ʻo taʻe kau ai ʻa e ngaahi fakamavahevahe fakaelaumatakali, fakapuleʻanga, mo e fakaefaʻahinga lea kehekehe. (Fehoanaki mo Sāme 96:1) ʻE ʻosi fakaʻauha ʻa e langi mo e māmani lolotonga fakaefakatātaá, ʻa ia ko e ngaahi meʻa ʻoku tuʻú ni ʻa e Tēvoló mo hono anga ʻo e fokotuʻu fakaepuleʻanga kuo tākiekina ʻe Sētane mo ʻene kau tēmenioó. (1 Sione 5:19) Neongo ʻe kei ʻi ai pē ʻa e tahi moʻoní, ka ko e tahi taʻemanonga fakaefakatātā ko e faʻahinga ʻo e tangata anga-fulikivanú ʻe mole atu ia. Ko e kaungā-pule fakahēvani ʻo Sīsū ʻoku faʻuʻaki ʻa e Selusalema Foʻoú pea fakataha mo ia ʻoku nau fokotuʻu ai ha kautaha pule ʻa ia te ne puleʻi ʻa e sōsaieti angatonu ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻE ‘nofo’ fakaefakatātā ʻa e ʻOtuá mo e faʻahinga talangofua ʻo e tangatá lolotonga ʻa ʻenau toe fakalelei kakato mo ia ʻo fakafou ʻia Kalaisi he lolotonga ʻa e ʻAho Fakamaau taʻu ʻe taha afé.​—Fakahā 14:​1-4; 20:6.

ʻE lahi ʻa e ngaahi ʻuhinga ke fiefia ai ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa e Puleʻangá. Ko e mamahí, tangí, mo e langá ko e ola ia ʻo e mahamahaki, loto-mamahi, pea mo e ngaahi alā meʻa pehē, ʻe hoko pē ia ko e meʻa ʻo e kuo hilí. Naʻa mo e maté kuo hoholo mai ki he faʻahinga ʻo e tangatá mei heʻetau ʻuluaki mātuʻa, ko ʻĀtama angahalaʻia, ʻe ʻikai ke toe ʻi ai. (Loma 5:12) Ko ha fiefia lahi ē ʻe hoko ʻi hono toʻo atu ʻo taʻengata ʻa e tupuʻanga ʻo e ngaahi loʻimata ʻi māmani lahí!

ʻOku ʻikai ko e faʻahinga ʻo e tangata matengofuá ka ko e ʻOtuá tonu pē ʻokú ne ʻomai ʻa e fakapapau ʻo fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ko ʻení. Ko ia ʻa e Tokotaha ʻokú ne pehē: “Ko eni ʻoku ou fakafoʻou ʻa e meʻa kotoa pe.” ʻIo, pea naʻe folofola ʻa e ʻOtua ko Sihová ki he ʻapositolo ko Sioné ʻo pehē: “Tohi, he ko e ngaahi lea ko eni ʻoku ala falala ki ai, pea ko e moʻoni ʻo e moʻoni.”

ʻE Fakalato Kakato ʻa e Ngaahi Fiemaʻu Tefitó

ʻI he māmani foʻou ʻe ngaohi ʻe he ʻOtuá, ʻe toki hoko ai ʻa e māmaní ko e palataisi. ʻOku pau ʻeni, he naʻe talaʻofa ʻe Sīsū ki he kaihaʻaʻakau loto-lavea naʻe tautau ʻi hono tafaʻakí: “Ko e moʻoni ʻoku ou tala atu kiate koe ʻi he ʻaho ni, Te ke ʻi palataisi pea mo au.” (Luke 23:​43, NW) ʻI he lotolotonga ʻo e ngaahi tuʻunga faka-palataisí, ko e ngaahi fiemaʻu ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻo hangē ko e meʻakai mo e nofoʻanga ʻe fakalato kakato ia.

ʻOku mole ʻa e ngaahi moʻui ʻe laui miliona ʻi he ʻahó ni ko e feʻamokaki ʻo e meʻatokoní. Neongo ʻa e ngaahi feinga lelei ke fafanga ʻa e fiekaiá, ka ko e mānumanú mo e ngaahi meʻa kehe ʻoku nau taʻofi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá mei hono fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema peheé. Ko e fakatātā, ʻoku fakamatala ʻe he Saturday Star, ko ha nusipepa ʻi Johannesburg, ʻi ʻAfilika Tonga ʻo pehē: “Ko e ngaahi fekihiaki fakapolitikalé, fakatupulaki ʻa e totongi ʻo e loló mo e penisiní pea mo e fakafiuʻi fakalūkufua ki he ngaahi fepaki ʻa ʻAfiliká ʻa ia ʻoku hā ngalingali ʻe pehē ai pē ʻoku nau ʻai ke fakatuaiʻi ʻa e tokoní . . . ʻI Sutani, ko e taha ia ʻo e ngaahi fonua naʻe kovi tahá, naʻe hōngea ʻa e toko 5 miliona ʻo aʻu ki he toko 6 miliona ʻi he 1991.” Ka ʻe ʻikai ke fai ha manatu ia ki he hongé ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá. ʻI he malumalu ʻo e pule ʻa e Puleʻangá ʻe “mafola mai ʻa e koane ʻi he fonua, pea lea hange ko Lepanoni hono fua ʻi he funga moʻunga.”​—Sāme 72:16.

Ko e nofoʻangá ko e taha ia ʻo e fiemaʻu ʻa e tangatá ʻoku mātuʻaki ʻikai feʻunga ki he tokolahi ʻi hotau ʻahó ni. Ko e laui miliona ʻoku nau nofo ʻi he ngaahi fale feifeiʻavale pe halaʻatā pē ke ʻi ai hanau ʻapi. Fakatatau ki he The New York Times, ʻi ha fonua ʻe taha ʻo e Hahaké, “ʻi ha kautaha fakaʻilekitolonika . . . , ko e kau ngāue taʻu 20 honau motuʻá ʻoku nau ʻi he lisi talitali feʻunga mo e taʻu ʻe 73 ke maʻu hanau fale,” pea ʻoku fakahā ʻe ha fakamatala fakapuleʻanga ko e kakai ʻe niʻihi kuo pau ke nau nofo ʻi he “ngaahi fale tukuʻanga koloa, ngaahi ʻōfisi pea naʻa mo e ngaahi fale mālōlō.” Ka ko ha meʻa mātuʻaki kehe ē ʻe ʻi he māmani foʻoú! ʻI he Palataisi ʻo e kahaʻú, “te nau langa fale, ʻo nofo ai; pea te nau to ngouevaine, pea kai hono fua. ʻE ʻikai te nau langa, kae nofo ai ha taha kehe; ʻe ʻikai te nau to, kae kai ʻe ha taha kehe: he hange ko e fuoloa ʻo ha ʻakau ʻe pehe ʻa e fuoloa ʻa hoku kakai; pea ko ʻeku fanga pele te nau ʻosiki ʻa e ngaue ʻa honau nima.”​—ʻAisea 65:​21, 22.

ʻE puli ʻa e ngaahi palopalema fakaeʻātakaí ʻi he māmani foʻou naʻe talaʻofa ʻe he ʻOtuá. ʻE ʻikai ke toe ʻi ai ʻa e ʻuliʻi ʻo e ʻeá ʻa ia ʻoku fakatupu ai ʻa e fakatuʻutāmaki ki he moʻui fakasinó pea mo e fakatuʻutāmaki ki he ngaahi ngoué. Ko e ʻuliʻi ʻo e ʻātakaí mo e fakaʻauha ʻa e nofoʻanga fakaenatula ʻoku lolotonga fakatuʻutāmaki ki he ngaahi faʻahinga ʻakau mo e monumanu lahi kehekehe ʻe ʻikai ke toe hoko ha meʻa pehē ke fai ha tokanga ki ai. Pea ko e ngaahi meʻa ʻo hangē ko e fakaʻau ke manifi ange ʻa e ʻōsouní ʻe ʻikai ke fakatuʻutāmaki ki he moʻui ʻi he māmaní. ʻOku lava ke tau tuipau ʻe fakaleleiʻi ʻe Sihova ʻa e ngaahi palopalema ko ʻení, he ʻoku fakapapauʻi mai ʻe heʻene Folofolá ʻe vavé ni ʻene “fakaʻauha ʻakinautolu ʻoku fakaʻauha ʻa e fonua.”​—Fakahā 11:18.

ʻI he māmani foʻoú, ʻe toe hoko mo e taú ko e meʻa pē ʻo e kuo hilí kae ʻikai koeʻuhi kuo lavameʻa ʻa e kau taki fakapolitikale poto mo mataotaó ke huʻi-mahafu ʻa e ngaahi puleʻangá. Ka ʻe lavameʻa ʻa e ʻOtuá ʻi he meʻa ko ia kuo taʻemalava ai ʻa e kau taki fakapolitikalé. Te ne ʻomai ʻa e melino ki he faʻahinga talangofua ʻo e tangatá ʻo fakatatau ki he ngaahi lea ko ʻeni ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “Haʻu ʻo mamata ki he ngaahi ngaue ʻa Sihova, hono kuo ne fai meʻa fakailifia ʻi he fonua! ʻOku ne lolololo ʻa e ngaahi tau ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo mamani, ʻoku ne fesiʻi kaufana, mo tuʻutuʻu tao, mo tutu saliote ʻi he afi.” (Sāme 46:​8, 9) ʻI he māmani foʻou naʻe talaʻofa ki ai ʻa e ʻOtuá ʻoku fuʻu panaki mai, ʻe ʻikai ke toe fai tau ʻa e kakaí ka te nau maʻu ʻa e fiefia ʻi he melino mo e maluʻanga moʻoni.​—Maika 4:​2-4.

Te Ke ʻI Ai?

ʻE lava ke ke tuipau ki he māmani foʻou naʻe talaʻofa ʻe he ʻOtua ko Sihová. ʻOku ʻikai te ne loi. (Hepelū 6:​17, 18) Ko ʻene Folofolá, ko e Tohitapú, ʻoku moʻoni, pea ko e ngaahi meʻa ko ia ʻoku talaʻofa mai aí ʻoku hoko maʻu ai pē.​—Sione 17:17.

Ko e ongoongo lelei ʻo e ngaahi tāpuaki fakaofo ko ʻeni ki he faʻahinga talangofua ʻo e tangatá ko e meʻa ia ʻoku feinga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke fakahā atu ki he kakai loto-totonu kotoa pē. ʻOku totonu ke ke fai ha ngaahi feinga ʻi he taimí ni ke ke maʻu ʻa e ʻilo ʻo kau ki he taumuʻa fakaʻotuá, pea ke ngāue ki he ngaahi talaʻofa fakaofo ʻoku maʻu ʻi he Tohitapú. Ko e founga ko ʻení ʻoku taki atu ki he moʻui taʻengatá, he naʻe pehē ʻe Sīsū: “Pea ko eni ia ʻa e moʻui taʻengata, ke nau fai ke ʻilo koe ko e ʻOtua moʻonia pe taha, pea mo Sisu ne ke fekau mai ko e Misaia.” (Sione 17:3) Pea te ke maʻu ʻa e monū ke ke maʻu ʻa e ngaahi taimi fiefia ʻoku toka mai mei muʻá na, he ʻoku panaki mai ʻa e māmani foʻou ʻa e ʻOtuá!

[Fakamatala ʻi lalo]

a Sio ki he vahe 17 mo e 18 ʻo e tohi Te Ke Malava ʻo Moʻui Taʻengata He Palataisi ʻi he Māmani, kuo pulusi ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share