LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • g 10/09 p. 12-15
  • Faitōnunga ki he ʻOtuá ʻo Laka Hake he Taʻu ʻe 70

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Faitōnunga ki he ʻOtuá ʻo Laka Hake he Taʻu ʻe 70
  • ʻĀ Hake!—2009
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Fakahaaʻi ʻa ʻEku Tuí
  • ʻOmai ʻi he Taú ʻa e ʻAhiʻahi
  • ʻAhiʻahi Lahi Ange ʻo e Tuí
  • Malangaʻi ʻa e Tauʻatāina Moʻoní
  • Toe Tapui
  • Moʻui Fakalata!
  • Ko ʻEnau Fekumi ki he Lotu Moʻoní
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1994
  • ʻOku Malava Moʻoni ha Moʻui Mohu ʻUhinga?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2013
  • Kuó U Maʻu ha Moʻui Mātuʻaki Fakafiemālie
    ʻĀ Hake!—2011
  • Feinga ke Hoko “ko e Tangata Ngaue ʻOku ʻIkai Mā”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
ʻĀ Hake!—2009
g 10/09 p. 12-15

Faitōnunga ki he ʻOtuá ʻo Laka Hake he Taʻu ʻe 70

FAKAMATALA FAI ʻE JOSEPHINE ELIAS

“ʻOua ʻe hohaʻa,” ko e fafana mai ia ʻa hoku husepānití ʻi he vahavahaʻa ukamea ʻo e pilīsoné. “Pe te nau tāmateʻi au pe fakatauʻatāinaʻi, te u faitōnunga ai pē kia Sihova.” Naʻá ku fakapapauʻi ʻe au foki ke nofoʻaki faitōnunga. ʻOku ou kei ongoʻi tatau pē he ʻahó ni.

N AʻE fāʻeleʻi au ʻi he 1916 ʻi Sukabumi, ko ha kiʻi kolo ʻi he ngaahi feituʻu māʻolunga ʻo West Java, ʻInitonīsia. Ko ʻeku ongo mātuʻá ko e ongo Siaina koloaʻia ʻa ia naʻá na nofo ʻi ha fuʻu fale lahi mo ʻena kau sevāniti. Naʻe ʻi ai hoku fanga tuongaʻane ʻe toko nima, ko e tolu lalahi mo e toko ua iiki ange ʻiate au. Ko au toko taha pē ʻa e taʻahiné, pea naʻá ku hoko ai ʻo tōʻonga fakatangata. Naʻá ku kaka ʻi he ngaahi funga falé pea saiʻia ʻi he sipotí. Neongo ia, naʻe ʻi ai e meʻa naʻá ne ʻai au ke u hohaʻa lahi.

Naʻá ku ilifia ʻi he fakakaukau ko ia ki he tutu ʻi helí. Ko e tamaiki fefine pauʻú naʻe ʻave kinautolu ki heli, ko e tala mai ia ʻe heʻeku kau faiakó. Pea koeʻuhi naʻá ku pauʻu, naʻá ku ongoʻi ai te u iku ki ai. Ki mui, ʻi heʻeku ʻi he ako māʻolunga ʻi Jakarta (naʻe ui he taimi ko iá ko Batavia), naʻá ku puke ai. Naʻe fakakaukau ʻa e toketaá te u mate, ko ia naʻe feinga ai ʻa e pule falé ke fakafiemālieʻi au ʻaki ʻene pehē kuo vave ʻa ʻeku ʻi hēvaní. Kae kehe, naʻá ku manavahē, ʻi he pehē kuo ʻosi fakatufakangaʻi au ki heli.

Ko ʻeku faʻeé, ko Kang Nio, mo hoku tuongaʻane lahi ko Dodo naʻá na fakavave ke ʻomai au mei Jakarta. ʻI heʻemau ō ki ʻapí, naʻe ʻeke mai ʻe Dodo, “Naʻá ke ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke akoʻi ʻe he Tohi Tapú ia ha afi ʻo heli?”

“ʻOku anga-fēfē hoʻo ʻiloʻí?” ko ʻeku ʻeké ange ia. Naʻe lau mai ʻe he fineʻeikí ha ongo konga Tohi Tapu ʻoku fakahaaʻi ai ko e kau maté ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi ha meʻa pea ʻoku nau tatali ki ha toetuʻu. (Koheleti 9:5, 10; Sione 5:28, 29) “Naʻá ma ako ʻa e ngaahi meʻá ni mei he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová,” ko ʻena fakamatalá mai ia. Naʻá na ʻomai kiate au ha kiʻi tohi naʻe fakakaveinga Where Are the Dead? ʻa ia naʻá ku kamata leva ke lau.a Ki muʻa ke mau aʻu ki ʻapí, naʻá ku fakahaaʻi ange, “Ko e moʻoní eni!”

Fakahaaʻi ʻa ʻEku Tuí

Naʻe ʻosi hiki he taimi ko ení ʻa hoku fāmilí ki Bandung, ko ha kolo lahi ʻi West Java. Naʻá ku fakaakeake māmālie ai mei hoku puké. ʻI Maʻasi 1937, naʻe ʻaʻahi mai ai kia kimautolu ʻa Clem Deschamp, ko ha Fakamoʻoni ʻAositelēlia naʻe ngāue ʻi Jakarta. Lolotonga ʻa ʻene ʻaʻahí ko ʻeku faʻeé, ko hoku fanga tuongaʻane lalahí—ko Felix, Dodo mo Peng—pea mo au naʻa mau papitaiso ai ʻi he fakahāhā ʻemau fakatapui ki he ʻOtuá. Ki mui ai, ko hoku ongo tuongaʻane īkí ʻa Hartanto mo Jusak mo ʻeku tamaí ko Tan Gim Hok, naʻa nau toe hoko foki mo kinautolu ko e Kau Fakamoʻoni.b

Hili ʻemau papitaisó, naʻa mau kau fakataha ai mo Clem ʻi ha feingangāue fakamalanga makehe ʻaho ʻe hiva. Naʻá ne fakahaaʻi mai ai ʻa e founga ke malanga ai ʻo ngāueʻaki ha kaati fakamoʻoni ʻa ia naʻe ʻi ai ha pōpoaki Fakatohitapu faingofua ʻi he lea ʻe tolu. Naʻa mau toe faifakamoʻoni ʻikai ʻi he founga anga-mahení ki he kāingá mo e kaungāmeʻá. Naʻe vave ʻa e hoko ʻa ʻemau kiʻi kulupu ʻi Bandung ko ha fakatahaʻangá, ko e fakatahaʻanga ia hono ua ʻi ʻInitonīsiá.

Ki mui ʻi he taʻu ko iá naʻe hiki ai ʻa homau fāmilí ki Jakarta ke malanga ki hono kakai Siaina ʻe toko 80,000. Ko e fineʻeikí, Felix pea mo au naʻa mau ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiane taimi-kakato ʻi he tuʻunga ko e kau tāimuʻa. Naʻá ku toe malanga foki ʻi Bandung, Surabaya, mo e ngaahi feituʻu kehe. ʻI he taimi lahi tahá, naʻá ku malanga toko taha ai. Naʻá ku kei siʻi, mālohi mo fiefia ʻi he tauhi ki he ʻOtuá. Kae kehe, naʻe nānāfaki mai ʻa e taimi taú, pea naʻe vave ke ʻahiʻahiʻi ai ʻa ʻeku tuí.

ʻOmai ʻi he Taú ʻa e ʻAhiʻahi

ʻI Tīsema 1941, naʻe fakafokifā ai ʻa e kau ʻa ʻĒsia ki he moveuveu ʻi he Tau II ʻa Māmaní. Ko e Kau Tau Fakaʻemipola ʻa Siapaní naʻa nau puleʻi kakaha ʻa ʻInitonīsia. Naʻe tapui ʻa ʻemau ʻū tohi Fakatohitapú, pea naʻe ʻikai lava ke mau malanga tauʻatāina. Naʻá ku toʻo ha papa veimau ʻi heʻeku ʻaʻahi ki he ngaahi ʻapi ʻo e kakai mahuʻingaʻiá koeʻuhi ke fakakaukau ʻa e niʻihi kehé ko ʻeku ʻalu pē ʻo veimau.

ʻI he 1943, naʻá ku mali ai mo André, ko ha tāimuʻa taʻemanavahē fakataha mo ha leʻo-matolu ʻa ia naʻe tohoakiʻi ai ʻa e tokanga ʻa e kakaí. Naʻá ma ʻave fakafufū ʻa e ʻū tohi Fakatohitapú ki he Kau Fakamoʻoni ʻi he kotoa ʻo Java. ʻI hano maʻu kuo pau ke fakamamahiʻi kimaua pea tāmateʻi. Naʻe tuʻo lahi e mālō pē ʻema hao.

ʻI he taimi ʻe taha lolotonga ʻema heka ʻi ha lēlue ʻi Sukabumi, naʻe taʻofi ai au mo André ʻe he Kempeitai naʻe ilifiaʻí, ko e kau polisi fakakautau ʻa Siapaní. Naʻá ku faʻo ʻa e ʻū tohi naʻe tapuí ʻi he takele ʻo ʻeku kató. “Ko e hā e meʻa ʻoku ʻi hoʻo kató?” ko e ʻeke mai ia ʻe ha polisi.

“Ko e vala,” ko e tali ia ʻa André.

“Pea ko e hā ʻoku ʻi lalo ʻi he valá?” ko ʻene ʻeké mai ia.

“Ko e toe vala,” ko e tala ange ia ʻe André.

“Ka ko e hā ʻoku ʻi he takele ʻo e kató?” ko e fakaʻekeʻeke ia ʻa e polisí. Naʻá ku fakatau mānava mo lotu loto kia Sihova. “Fefē ke ke vakaiʻi pē ʻe koe tonu,” ko e tali ia ʻa André.

Ko e hoa ngāue ʻo e polisí naʻá ne ʻai hono nimá ki he loto kató. Fakafokifā pē, naʻá ne kekē ʻi he mamahiʻia mo toʻo fakavave hono nimá mei he kató. Naʻe matui ia ʻi ha foʻi pine hui. Ko e ʻōfisá ʻi heʻene maá naʻá ne tuʻutuʻuni fakavave ke tāpuni ʻa e kató pea heka ki he lēlué.

ʻI ha toe fononga ʻe taha ki Sukabumi, naʻe ʻiloʻi ʻe he kau Kempeitai ko ha Fakamoʻoni au pea tuʻutuʻuni ke u ʻalu ki he ʻuluʻi ʻapitanga ʻi he feituʻú. Naʻe muimui mai ʻa André mo hoku tuongaʻane ko Felix ʻiate au. Naʻe ʻuluaki fakaʻeke ai ʻa André. Naʻe hangē ha mosimosí hono nafuiʻaki ia ʻa e fehuʻí. “Ko hai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová? ʻOkú ke fakafepakiʻi ʻa e puleʻanga Siapaní? Ko ha sipai koe?”

“Ko e kau sevāniti kimautolu ʻa e ʻOtua Māfimafi-Aoniú pea kuo ʻikai te mau fai ha meʻa ʻoku hala,” ko e tali ia ʻa André. Ko e ʻōfisa pulé naʻá ne ala ki ha heletā samulai ʻi he holisí ʻo hikiʻi ki ʻolunga.

“Fēfē kapau te u tāmateʻi koe he taimí ni?” ko ʻene lea fakaʻitá mai ia. Naʻe punou ʻa André ʻo hili hono ʻulú ki he tesi ʻi he ʻōfisí mo ne lotu loto. Hili ha longo fuoloa, naʻe kata leʻo-lahi ʻa e kau ʻōfisá. “Ko e toʻá moʻoni koe!” ko e lea ia ʻa e ʻōfisá. Naʻá ne tukuange leva ʻa André pea ui mai au mo Felix. ʻI he tatau ʻema fakamoʻoní mo e fakamoʻoni ʻa André, naʻe kaila ʻa e ʻōfisá: “ʻOku ʻikai ko ha ongo sipai kimoua. Mo hū ki tuʻa!”

Naʻa mau lue ki ʻapi, mo fakahīkihikiʻi fiefia ʻa Sihova. Naʻe ʻikai haʻamau teitei ʻiloʻi ʻoku toka mei muʻa ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku toe faingataʻa ange.

ʻAhiʻahi Lahi Ange ʻo e Tuí

ʻI ha ngaahi māhina ki mui ai, naʻe talatalaakiʻi ai ʻa André ʻe he “kau lotu [pe fanga tokoua] loi” pea naʻe tuku pōpula ia ʻe he kau Kempeitai. (2 Kolinito 11:26) Naʻá ku ʻaʻahi kiate ia ʻi pilīsone. Naʻá ne tutue mo ngāvaivai. Naʻá ne moʻui ʻi hono kai ʻa e momomomoʻi meʻakai naʻá ne tufi mei he fakatafenga vai ʻo e pilīsoné. Naʻe ʻikai lava ʻe he kau selá ʻo ʻai ke maumauʻi ʻa ʻene anga-tonú. Hangē ko ia naʻe lave ki ai ʻi he kamatá, naʻá ne fafana mai ʻi he vahavahaʻa ukamea ʻo e pilīsoné: “ʻOua ʻe hohaʻa. Pe te nau tāmateʻi au pe fakatauʻatāinaʻi, te u faitōnunga ai pē kia Sihova. ʻE lava ke nau fua au ki tuʻa ko ha tokotaha mate ka ʻoku ʻikai ko ha tokotaha lavaki.”

Hili ʻa e māhina ʻe ono ʻi he pilīsoné, naʻe hā ai ʻa André ʻi he ʻao ʻo e Fakamaauʻanga Māʻolunga ʻi Jakarta. Naʻe fonu ʻi he fale hopó ʻa homa fāmilí mo e kaungāmeʻá. Naʻe lōngonoa ʻa e ʻatimosifiá.

“Ko e hā ʻoku ʻikai ai te ke kau ki he kau tau Siapaní?” ko e ʻeke ia ʻa e fakamāú.

“Ko ha sōtia au maʻá e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá,” ko e tali ia ʻa André, “pea heʻikai lava ke ngāue ha sōtia ʻi ha kau tau ʻe ua ʻi he taimi tatau.”

“Te ke tala ki he niʻihi kehé ke ʻoua te nau hū ʻo kau ʻi he kau taú?” ko e ʻeke ia ʻa e fakamāú.

“ʻIkai,” ko e lea ia ʻa André, “ko e fili ia ʻanautolu ke fai.”

Naʻe hoko atu ʻa e taukapo ʻa André, ʻo ne lave lahi ki he Tohi Tapú. Ko e fakamāú, ʻa ia ko ha Mosilemi līʻoa fakalotu, naʻe maongo kiate ia. “ʻOku kehekehe nai ʻa ʻeta tuí, ka heʻikai te u fakamālohiʻi ha taha ke talangataʻa ki hono konisēnisí,” ko e lea ia ʻa e fakamāú. “ʻOku ou fakaʻatā koe.”

Naʻe ongona ha fiefia ʻi he loto fale hopó, pea naʻá ku fiefia lahi. Naʻe haʻu ʻa André kiate au ʻo puke ʻa hoku nimá. Naʻe takatakai ʻia kimaua ʻa e fāmilí mo e kaungāmeʻá, ʻo tala loto-māfana mai ʻenau fiefia heʻene haó.

Malangaʻi ʻa e Tauʻatāina Moʻoní

ʻI he ngata ʻa e Tau II ʻa Māmaní, naʻe malanga hake ai ʻi ʻInitonīsia ha liukava taʻu ʻe fā ʻi he pule fakakolonia ʻa Hōlaní. Naʻe tāmateʻi ai ʻa e kakai ʻe laui afe, pea ko e kau nofo ʻi he fanga kiʻi koló naʻa nau hola kotoa mei honau ngaahi ʻapí. Naʻe feinga ʻa e kau tau mamahiʻi-fonuá ke fakamālohiʻi kimautolu ke mau kaila “Merdeka,” ko hono ʻuhingá ko e “Tauʻatāina.” Ka naʻa mau tala ange ʻoku mau tuʻu-ʻatā ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé.

Neongo ʻa e fakamālohí, naʻe hoko atu pē ʻemau malanga fale ki he falé. Naʻa mau ngāueʻaki ʻemau kaati fakamoʻoni motuʻá mo e ʻū tohi naʻa mau fufū ki muʻa ʻi he taú. ʻI Mē 1948, ʻi he holo hifo ʻa e fakamālohí, naʻá ku toe kamata tāimuʻa ai mo André, ʻo hoko ai ko e ongo tāimuʻa pē kimaua naʻe ʻi ʻInitonīsiá. ʻI he taʻu ʻe tolu ki mui aí naʻá ma fiefia lahi ai ʻi hono talitali lelei ki Jakarta ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe toko 14, ko kinautolu kotoa naʻa nau maʻu tohi fakamoʻoni ako mei he Akoʻanga Tohi Tapu Taua Leʻo ko Kiliatí ʻi he fakatokelau ʻo Niu ʻIoké, ʻi ʻAmelika. Ko e ako naʻa nau fai maí naʻe teuʻi ai kimaua ki he ngaahi fatongia lahi ange.

ʻI Sune 1952, naʻá ku tali ai mo André ha vāhenga-ngāue tāimuʻa makehe ʻi Semarang, ʻi Java lotoloto. ʻI he taʻu hono hokó naʻá ma kau ai ki he kalasi hono 22 ʻi Kiliatí. Hili e maʻu tohi fakamoʻoni akó naʻá ma foki ki ʻInitonīsia pea naʻe vaheʻi ai kimaua ki Kupang, Tīmoa. Naʻá ma ʻalu ʻi ha vāhenga-ngāue ki mui ki Sulawesi Tonga mo Sulawesi Tokelau. Naʻá ma fehangahangai ai mo e ʻahiʻahi lahi ange ʻo e tuí.

Toe Tapui

ʻI he 1965 naʻe iku ai ʻo mate ʻa e kakai ʻe laui kilu ʻi ha feinga liukava. Naʻe fakafaʻafaʻahi ʻa e niʻihi ʻo e kau faifekau ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané pea nau taukaveʻi ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko e kau Kominiusi. Ko e meʻa mālié he naʻe ʻikai ke kākaaʻingofua ʻa e kau maʻu mafaí. Kae kehe, naʻe ʻikai fakafisi ʻa e kau faifekaú ke tuku ʻenau ʻohofi ʻa e Kau Fakamoʻoní ʻaki ʻa e lauʻikovi loí. Ko e ikuʻangá, ʻi Tīsema 25, 1976, naʻe tapui ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

ʻI he hili pē hono fanongonongo ʻa e tapuí, naʻe fekauʻi mai ai ʻe he loea fakavahe ʻi Manado ke ʻalu ange ʻa André ki hono ʻōfisí. “ʻOkú ke ʻiloʻi ʻoku tapui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?” ko ʻene ʻeké ia.

“ʻIo,” ko e tali ia ʻa André.

“ʻOkú ke mateuteu he taimí ni ke liliu ʻa hoʻo lotú?” ko e ʻeke ia ʻa e ʻōfisá.

Naʻe kiʻi punou atu ʻa André mo tātaaʻi mālohi ʻa hono fatafatá. “ʻE lava ke ke hae ʻo toʻo hoku mafú mei hoku sinó, ka heʻikai ʻaupito lava ke ke ʻai au ke liliu ʻa ʻeku lotú,” ko ʻene lea leʻo-lahí ange ia.

ʻI he moʻutāfuʻuá, naʻe ʻeke ʻe he loeá, “Ko e hā leva te u taipeʻi ʻi heʻeku līpōtí?”

“Taipeʻi ʻoku ou kei hoko pē ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pea kuo ʻikai te u fai ha meʻa ʻoku hala,” ko e tala ange ia ʻa André.

“Kuo pau ke u ʻave hoʻo ʻū tohí,” ko e lea ia ʻa e loeá.

ʻI he pō ko iá naʻe fetuku ai ʻe he fānau Fakamoʻoní ʻa e ʻū tohí mei homa falé, pea tuku pē ai ʻa e ngaahi ngeʻesi puhá. Naʻa mau hokohoko atu ʻemau malangá, ʻo ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú. Ka ko e loea fakavahé, naʻe ʻikai ʻaupito te ne toe fakahohaʻasi kimautolu.

Moʻui Fakalata!

Naʻá ku tāimuʻa mo André ki mui ʻi Surabaya, ʻi he motu ko Java, pea ʻi Bangka, ko ha motu ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e tonga-hahake ʻo Sumatra. Kae kehe, ʻi he 1982, ko e mahamahakí naʻe pau ai ke ma foki taʻefiefoki ki Jakarta. ʻI heni, ʻi he 2000, naʻe mate ai ʻa André ʻi hono taʻu 85, ko ha tāimuʻa faivelenga ʻo aʻu ki he ngataʻangá. Hili ʻa e taʻu mei heʻene maté, naʻe toʻo ai ʻa e tapuí.

Ko ha moʻui fakalata moʻoni ia naʻá ku maʻú! ʻI he ʻahó ni ʻoku ou taʻu 93, pea kuó u fakamoleki ʻa e taʻu ʻe 70 tupu ʻi he ngāue fakafaifekau tāimuʻá. ʻI he 1937, ʻi heʻeku papitaisó, naʻe toko 25 pē ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi ʻInitonīsia. ʻI he ʻahó ni, ʻoku meimei aʻu ki he toko 22,000. He fiefia ē ko au heʻeku tokoni ki he tupu ko iá! Ka ko e toki kamata pē ia ʻo ʻeku fononga ʻi he moʻuí. ʻOku ou loto ke tauhi faitōnunga kia Sihova ʻo taʻengata.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ka ʻoku ʻikai ke toe pulusi.

b Ko e fāmilí kotoa naʻa nau nofoʻaki faitōnunga kia Sihova. Ko Josephine mo Jusak, ʻa e ongo mēmipa pē ʻoku kei moʻuí, ʻokú na kei tauhi faivelenga pē kia Sihova ʻi Jakarta.

[Fakatātā ʻi he peesi 13]

“Ko ha sōtia au maʻá e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pea heʻikai lava ke ngāue ha sōtia ʻi ha kau tau ʻe ua ʻi he taimi tatau”

[Fakatātā ʻi he peesi 14]

“ʻE lava ke ke hae ʻo toʻo hoku mafú mei hoku sinó, ka heʻikai ʻaupito lava ke ke ʻai au ke liliu ʻa ʻeku lotú”

[Fakatātā ʻi he peesi 15]

(For fully formatted text, see publication)

Feituʻu naʻá ma nofo mo malanga aí

ʻINITONĪSIA

Sulawesi

Manado

Sumatra

Bangka

Java

JAKARTA

Sukabumi

Bandung

Semarang

Surabaya

Tīmoa

Kupang

[Fakatātā ʻi he peesi 15]

Mo André ʻi he 1970 tupú

[Fakatātā ʻi he peesi 15]

ʻI heʻeku taʻu 15 naʻe fakatuipauʻi au ʻe he kiʻi tohi “Where Are the Dead?” ki he moʻoni ʻo e Tohi Tapú

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share