LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w96 10/1 p. 8-13
  • Kuo Pau ke Tau Fai Kotoa ha Fakamatala ki he ʻOtuá

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Kuo Pau ke Tau Fai Kotoa ha Fakamatala ki he ʻOtuá
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1996
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻOku Fai Fakamatala mo e Kau ʻĀngeló
  • ʻOku Fai Fakamatala mo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá
  • ʻE Fai ha Fakamatala ʻa e Ngaahi Puleʻangá
  • Ngaahi Fakatātā ʻo e Fai ha Fakamatala Fakafoʻituituí
  • Fai ha Fakamatala ʻi he Fakatahaʻanga Kalisitiané
  • ʻOfa ke Lau ʻe Sihova ʻOku Lelei Hoʻo Fakamatalá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1996
  • Fehuʻi mei he Kau Lautohí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
  • Ko e Kau Kalisitiané ʻOku Nau Tauʻaki Fiemaʻu Kinautolu
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2002
  • “Vakai! ʻOku Ou Fakafoʻou ʻa e Meʻa Kotoa Pe”
    “Vakai! ʻOku Ou Fakafoʻou ʻa e Meʻa Kotoa Pe”
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1996
w96 10/1 p. 8-13

Kuo Pau ke Tau Fai Kotoa ha Fakamatala ki he ʻOtuá

“Te tau taki taha fai ha fakamatala ki he ʻOtua maʻata.”​—LOMA 14:12.

1. Ko e hā ʻa e ngaahi fakangatangata naʻe fokotuʻu ki he tauʻatāina ʻa ʻĀtama mo ʻIví?

NAʻE fakatupu ʻe he ʻOtua ko Sihová ʻa ʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá, ko ʻĀtama mo ʻIvi, ʻi he tuʻunga ke na tauʻatāina ke fai ha fili. Neongo naʻá na māʻulalo hifo ʻi he kau ʻāngeló, ko e ongo meʻamoʻui maʻu ʻatamai poto kinaua ʻo malava ke fai ha ngaahi fili fakapotopoto. (Sāme 8:​4, 5) Ka, ko e tauʻatāina ko ia naʻe foaki ange ʻe he ʻOtuá, naʻe ʻikai ke fakangofua ia ai ke fai ha fakapapauʻi fakaekita pē. Naʻe pau ke na fai ha fakamatala ki hona Tokotaha-Fakatupú, pea ko e pau ko ʻeni ke fai ha fakamatalá naʻe fakalahi mai ia ʻo aʻu ki he kotoa ʻo hona ngaahi hakó.

2. Ko e hā ʻa e tuʻutuʻuni kuo vavé ni ke fai ʻe Sihová, pea ko e hā hono ʻuhingá?

2 ʻOku tau ofi he taimí ni ki he tumutumu ʻo e ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení, ʻe fai ai ʻe Sihova ha tuʻutuʻuni ʻi he māmaní. (Fakafehoanaki mo Loma 9:​28.) Kuo vavé ni, ke fai ʻe he kau tangata fakaʻotuamaté ha fakamatala kia Sihova ki hono fakaʻauha ʻa e ngaahi meʻa ʻaonga ʻo e māmaní, ko hono fakaʻauha ʻa e moʻui ʻa e tangatá, pea tautefito ki hono fakatangaʻi ʻa ʻene kau sevānití.​—Fakahā 6:​10; 11:18.

3. Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi te tau lāulea ki aí?

3 ʻI he fehangahangai mo e meʻa fakatupu-fakakaukau-fakamātoato ko ʻeni ʻe hoko maí, ʻoku ʻaonga kiate kitautolu ke tau fakakaukau atu ki he ngaahi feangainga māʻoniʻoni ʻa Sihova mo ʻene ngaahi meʻamoʻui fakatupu ʻi he ngaahi taimi ʻi he kuohilí. ʻOku malava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Tohitapú, ʻi heʻetau tafaʻakí, ke tau fai ha fakamatala ʻoku ala tali ʻe hotau Tokotaha-Fakatupú? Ko e hā ha ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻoku malava ke tokoni, pea ko e fē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei he faʻifaʻitaki ki aí?

ʻOku Fai Fakamatala mo e Kau ʻĀngeló

4. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻilo ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ke fai ange ʻe he kau ʻāngeló ha fakamatala ki heʻenau ngaahi ngāué?

4 Ko e ngaahi meʻamoʻui fakaeʻāngelo ʻa Sihova ʻi hēvaní ʻoku nau fai ha fakamatala kiate ia ʻo hangē pē ko kitautolú. Ki muʻa ʻi he Lōmaki ʻo e ʻaho ʻo Noá, naʻe talangataʻa ai ha kau ʻāngelo ʻe niʻihi ʻo liliu sino kakano koeʻuhi ke fai ʻa e ngaahi fehokotaki fakasino mo e kakai fefine. ʻI he tuʻunga ko e faʻahinga ʻoku tauʻatāina ke fai ha filí, naʻe malava ai ʻa e ngaahi meʻamoʻui laumālié ni ke fai ʻa e fili ko ʻení, ka naʻe fiemaʻu ʻe he ʻOtuá meiate kinautolu ha fakamatala. ʻI he toe foki hake ʻa e kau ʻāngelo talangataʻá ni ki he nofoʻanga laumālié, naʻe ʻikai ke fakaʻatā ʻe Sihova ʻa kinautolu ke nau toe maʻu honau muʻaki tuʻungá. ʻOku talamai ʻe he ākonga ko Siutasí kiate kitautolu “ʻoku moʻu tauhia ʻa kinautolu ʻe he ʻEne ʻAfio ʻi he ngaahi haʻi taʻengata ʻi he lalo fakapoʻuli, ʻo aʻu ki he fakamāu ʻo e ʻaho lahi.”​—Siutasi 6.

5. Ko e hā ʻa e tō kuo hokosia ʻe Sētane mo ʻene kau tēmenioó, pea ʻe anga-fēfē ʻa hono fakaleleiʻi ʻa e angatuʻú?

5 Ko e kau ʻāngelo talangataʻá ni, pe kau tēmenioó, kuo nau maʻu ʻa Sētane ko e Tēvoló ko honau pule. (Mātiu 12:​24-​26) Ko e ʻāngelo anga-fulikivanu ko ʻení naʻe angatuʻu ki hono Tokotaha-Fakatupú mo poleʻi ʻa e totonu ʻa e tuʻunga-hau ʻo Sihová. Naʻe tataki ʻe Sētane ʻa ʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá ki he angahalá, pea naʻe iku ʻa e meʻá ni ʻo faai atu pē peá na mate. (Sēnesi 3:​1-7, 17-​19) Neongo naʻe fakaʻatā ʻe Sihova ʻa Sētane ke ne hū ki he ngaahi lotoʻā fakahēvaní ʻi ha vahaʻa taimi ʻi he hili ʻa e meʻa ko iá, naʻe tala ki muʻa ʻi he tohi ʻa Fakahā ʻi he Tohitapú ʻo pehē ʻi he taimi kotofa ʻa e ʻOtuá, ʻe lī hifo ai ʻa e tokotaha anga-fulikivanú ni ki he feituʻu ʻo e māmaní. ʻOku fakahaaʻi ʻe he fakamoʻoní naʻe hoko ʻeni ʻi he hili pē ha taimi siʻi mei hono maʻu ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e mafai ki he Puleʻangá ʻi he 1914. ʻE faai atu pē, pea ʻe hoko atu ʻa e Tēvoló mo ʻene kau tēmenioó ki he fakaʻauha taʻengata. ʻI hono solova fakaʻosi ʻa e fakakikihi fekauʻaki mo e tuʻunga-haú, ʻe fakaleleiʻi totonu ai mo e angatuʻú.​—Siope 1:​6-​12; 2:​1-7; Fakahā 12:​7-9; 20:10.

ʻOku Fai Fakamatala mo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá

6. Ko e hā ʻa e fakakaukau ʻa Sīsū fekauʻaki mo e fiemaʻu ke ne fai ha fakamatala ʻo ia tonu ki heʻene Tamaí?

6 Ko e faʻifaʻitakiʻanga lelei lahi ē kuo fokotuʻu ʻe he ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ko Sīsū Kalaisi! ʻI he tuʻunga ko ha tangata haohaoa ʻo hangē pē ko ʻĀtamá, naʻe manako ʻa Sīsū ke ne fai ʻa e finangalo fakaʻotuá. Naʻá ne fiefia foki ʻi hono fiemaʻu ke fai ha fakamatala ki he talangofua ki he lao ʻa Sihová. ʻI he fekauʻaki mo iá, ʻoku feʻungamālie ʻa e kikite naʻe fai ʻe he tokotaha-tohi-sāmé: “ʻE hoku ʻOtua, ʻoku ou manako ke u fai hoʻou finangalo; pea ʻoku ʻi hoku loto fatu hoʻo lao.”​—Sāme 40:8; Hepelū 10:​6-9.

7. ʻI he taimi naʻe lotu ai ʻi he efiafi ki muʻa peá ne pekiá, ko e hā naʻe malava ai ʻe Sīsū ke ne leaʻaki ʻa e ngaahi lea ʻoku hiki ʻi he Sione 17:​4, 5?

7 Neongo ʻa e fakafepaki fakafehiʻanekina naʻe hokosia ʻe Sīsuú, naʻá ne fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá mo tauhi maʻu ʻa e mateaki-angatonú ʻo aʻu ki he pekia ʻi ha ʻakau fakamamahi. Naʻá ne totongi ai ʻa e mahuʻinga fakaehuhuʻi ki hono huhuʻi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá mei he ngaahi nunuʻa fakatupu-mate ʻo e angahala ʻa ʻĀtamá. (Mātiu 20:28) Ko ia ai, ʻi he efiafi ki muʻa peá ne pekiá, naʻe malava ai ʻe Sīsū ke ne lotu ʻi he loto-pau: “Kuo u fakalangilangiʻi koe ʻi mamani; he kuo u fakaʻosi ʻa e ngaue naʻa ke tuku kiate au ke u fai. Pea ko eni, ʻalā Tamai, ke ke fakalangilangiʻi au ʻe koe, he fakataha mo e ʻAfiona, ʻaki ʻa e langilangi naʻa ku maʻu ʻi he teʻeki ke tuʻu ʻa mamani ʻi heʻeku feangai mo ko e.” (Sione 17:​4, 5) Naʻe malava ʻe Sīsū ke ne leaʻaki ʻa e ngaahi lea ko iá ki heʻene Tamai fakahēvaní koeʻuhi naʻá ne lavaʻi lelei ʻa e ʻahiʻahi fekauʻaki mo e fiemaʻu ke fai ha fakamatalá pea naʻe ala tali ia ʻe he ʻOtuá.

8. (a) Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Paula kuo pau ke tau fai ha fakamatala ʻo kitautolu tonu ki he ʻOtua ko Sihová? (e) Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ha tali mei he ʻOtuá?

8 ʻOku tau taʻehaohaoa, ʻo ʻikai hangē ko e tangata haohaoa ko Sīsū Kalaisí. Ka neongo ia, ʻoku fiemaʻu ke tau fai ha fakamatala ki he ʻOtuá. Naʻe pehē ʻe he ʻaposetolo ko Paulá: “Ko e ha ʻoku ke angaʻi ai ho tokoua na? ʻio, mo koe na, ko e ha ʻoku ke taʻetokaʻi ai ho tokoua na? he te tau hopo kotoa pe ʻi he fakamāuʻanga ʻo e ʻOtua. He kuo tohi, Kuo folofola ʻa e ʻEiki, Tangi ʻeku moʻui! ko e tui kotoa pe ʻe tuʻulutui kiate au, pea ko e ʻelelo kotoa pe te ne fai ʻene vete ki he ʻOtua. ʻAua, pea ta te tau taki taha fai ha fakamatala ki he ʻOtua maʻata.” (Loma 14:​10-12) Ke lava ke tau fai ia pea tali ʻe Sihova, kuó ne anga-ʻofa ʻo foaki fakatouʻosi mai kiate kitautolu ha konisēnisi pea mo ʻene Folofola fakamānavaʻí, ko e Tohitapú, ke tataki kitautolu ʻi he meʻa ʻoku tau leaʻakí mo ia ʻoku tau faí. (Loma 2:​14, 15; 2 Tīmote 3:​16, 17) Ko hono ngāueʻaongakakatoʻaki ʻa e ngaahi tokonaki fakalaumālie ʻa Sihová pea muimui ʻi hotau konisēnisi kuo akoʻi ʻe he Tohitapú, ʻe tokoni ia ke tali kitautolu ʻe he ʻOtuá. (Mātiu 24:45-​47) Ko e laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová, pe ivi ngāué, ko ha toe matavai ia ʻo e mālohi mo e tataki. Kapau ʻoku tau ngāue ʻo fehoanaki mo e tataki ʻa e laumālié pea mo e taki ʻoku fai ʻe hotau konisēnisi kuo akoʻi ʻe he Tohitapú, ʻoku tau fakahāhā ai ʻoku ʻikai te tau ‘taʻetokaʻi ʻa e ʻOtuá,’ ʻa e tokotaha ko ia kuo pau ke tau fai ha fakamatala ki ai koeʻuhi ko ʻetau ngaahi ngāue kotoa pē.​—1 Tesalonaika 4:​3-8; 1 Pita 3:​16, 21.

ʻE Fai ha Fakamatala ʻa e Ngaahi Puleʻangá

9. Ko hai ʻa e kau ʻĪtomí, pea ko e hā naʻe hoko kiate kinautolu koeʻuhi ko ʻenau ngaohikoviʻi ʻa ʻIsilelí?

9 ʻOku fiemaʻu ʻe Sihova ʻa e ngaahi puleʻangá ke nau fai ha fakamatala. (Selemaia 25:12-​14; Sēfanaia 3:​6, 7) Fakakaukau atu ki he puleʻanga ʻi he kuonga muʻá ko ʻĪtomí, naʻe tuʻu ʻi he fakatonga ʻo e Tahi Maté pea mo e tokelau ʻo e Kūlifa ʻo Aqaba. Ko e kau ʻĪtomí ko ha kakai naʻe tupu meia Semi, naʻe kāinga ofi mo e kau ʻIsilelí. Neongo ko e tupuʻanga ʻo e kau ʻĪtomí ko e mokopuna ko ia ʻo ʻĒpalahame ko ʻĪsoá, naʻe ʻikai ngofua ki he kau ʻIsilelí ke nau fononga ʻo fou atu ʻi ʻĪtomi ʻi he “hala motua oe tuʻi” he fononga ko ia ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. (Nōmipa 20:14-​21) ʻI he ʻosi atu ha laui senituli naʻe tupulaki ʻa e loto-kovi ʻa ʻĪtomí ʻo aʻu ki ha fehiʻa taʻemafakalolou ki ʻIsileli. Fakaʻosí, naʻe pau leva ke fai ʻe he kau ʻĪtomí ha fakamatala ki heʻenau fakaʻaiʻai ʻa e kau Pāpiloné ke fakaʻauha ʻa Selusalema ʻi he 607 K.M. (Sāme 137:7) ʻI he senituli hono ono K.M., naʻe ikuʻi ai ʻa ʻĪtomi ʻe he kau tau Pāpiloné ʻi he malumalu ʻo Tuʻi Naponitusí, pea naʻe hoko ia ʻo maomaonganoa, ʻo hangē ko ia naʻe tuʻutuʻuni ki ai ʻa Sihová.​—Selemaia 49:20; ʻŌpetaia 9-​11.

10. Naʻe anga-fēfē ʻa e tōʻonga ʻa e kau Mōapé ki he kau ʻIsilelí, pea naʻe anga-fēfē ʻa hono fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ʻa Mōape ke fai ange ha fakamatalá?

10 Naʻe ʻikai toe kehe mei ai ʻa Mōape. Ko e puleʻanga Mōapé naʻe ʻi he tokelau ʻo ʻĪtomí mo e hahake ʻo e Tahi Maté. Ki muʻa ke hū ʻa e kau ʻIsilelí ki he Fonua ʻo e Talaʻofá, naʻe ʻikai ke anga-talitali kakai lelei kiate kinautolu ʻa e kau Mōapé, ʻoku hā mahino naʻa nau ʻoange ʻa e maá mo e vaí kiate kinautolú ke maʻu pē ha paʻanga. (Teutalōnome 23:​3, 4) Naʻe nooʻi ʻe Tuʻi Pēlaki ʻo Mōapé ʻa e palōfita ko Pēlamí ke ne talatukiʻi ʻa ʻIsileli, pea naʻe ngāueʻaki ʻa e kau fefine Mōapé ke nau tauheleʻi ʻa e kau tangata ʻIsilelí ki he ʻulungaanga taʻetāú mo e tauhi ʻaitolí. (Nōmipa 22:​2-8; 25:​1-9) Kae kehe, naʻe ʻikai tuku ʻe Sihova ia ʻa e tāufehiʻa ʻa Mōape ki ʻIsilelí ke ʻalu taʻefakatokangaʻi. Hangē ko ia naʻe kikiteʻí, naʻe tofanga ʻa Mōape ʻi he ʻauha ʻi he nima ʻo e kau Pāpiloné. (Selemaia 9:​25, 26; Sēfanaia 2:​8-​11) ʻIo, naʻe fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ke fai ange ʻe Mōape ha fakamatala.

11. Naʻe hoko ʻa Mōape mo ʻĀmoni ʻo hangē ko e ongo kolo fē, pea ko e hā ʻoku fakahā ʻe he ngaahi kikite ʻa e Tohitapú ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu lolotonga ní?

11 Naʻe ʻikai ke ngata pē ʻi Mōape ka naʻe toe pehē foki ki ʻĀmoni naʻe pau ke ne fai ha fakamatala ki he ʻOtuá. Naʻe ʻosi tala ki muʻa ʻe Sihova: “Ko Moape te ne hoko ke hange ko Sotoma, mo haʻa Amoni ke hange ko Komola, ko e potu kuo maʻu ʻe he talatala, mo e ngaahi tokanga masima, pea ko e koto lala ʻo taʻengata.” (Sēfanaia 2:9) Naʻe fakaʻauha ʻa e fonua ko Mōape mo ʻĀmoní, ʻo hangē ko hono fakaʻauha ʻe he ʻOtuá ʻa e ongo kolo ko Sōtoma mo Komolá. Fakatatau ki he Sōsaieti Fakaesioloki ʻo Lonitoní, ʻoku taukaveʻi ʻe he kau fakatotoló kuo nau ʻilo ʻa e ongo feituʻu maumau ko Sōtoma mo Komolá ʻi he tuʻafonua fakahahake ʻo e Tahi Maté. Ko ha faʻahinga fakamoʻoni falalaʻanga pē ʻe toki ʻilo nai ʻo fekauʻaki mo e meʻá ni te ne poupouʻi pē ʻa e ngaahi kikite ʻa e Tohitapú ʻokú ne fakahaaʻi ko e ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu lolotonga ní ʻe fiemaʻu mo kinautolu ʻe he ʻOtua ko Sihová ke nau fai ha fakamatala.​—2 Pita 3:6-​12.

12. Neongo naʻe pau ke fai ʻe ʻIsileli ha fakamatala ki he ʻOtuá ki heʻenau ngaahi angahalá, ko e hā naʻe ʻosi tala ki muʻa ʻo fekauʻaki mo ha toenga ʻo e kau Siú?

12 Neongo naʻe leleiʻia lahi ʻa Sihova ʻi ʻIsileli, naʻe pau ke ne fai ha fakamatala ki he ʻOtuá ki heʻene ngaahi angahalá. ʻI he haʻu ʻa Sīsū Kalaisi ki he puleʻanga ʻo ʻIsilelí, naʻe talitekeʻi ia ʻe he tokolahi. Ko ha toenga pē naʻa nau ngāueʻi ʻa e tuí pea nau hoko ko hono kau muimui. Naʻe ngāueʻaki ʻe Paula ha ngaahi kikite ʻe niʻihi ki he toenga ko ʻeni ʻo e kau Siú ʻi he taimi naʻá ne tohi ai: “Oku kalaga foki a Isaia ia Isileli, o behe, Kabau e tatau hono lau oe fānau a Isileli moe oneone oe tahi, koe toega be e fakamoui: He te ne fakaoji mo tuuji ke vave ae gaue i he maonioni: koeuhi e fakatootoo ae gaue a Jihova i he mamani. Bea hage koe tomua lea a Isaia, Ka ne taeoua ae fakatoe e Jihova oe gaahi toko lahi ha hako kiate kitautolu, behe, kuo tau tatau mo Sotoma, bea gaohi o fakatatau mo Komola.” (Loma 9:​27-29, PM; ʻAisea 1:9; 10:​22, 23) Naʻe lave ʻa e ʻaposetoló ki he fakatātā ʻo e toko 7,000 ʻi he taimi ʻo ʻIlaisiaá ʻa ia naʻe ʻikai te nau punou kia Pēalí, pea naʻá ne pehē leva: “Pea ko ia, ʻoku pehe foki ʻi he taimi ko eni, ʻoku ʻi ai ha toenga kuo fakatoe, ko e meʻa ʻi he fili ʻoku fai ʻofa pe.” (Loma 11:5) Ko e toenga ko iá naʻe fokotuʻuʻaki ʻa e faʻahinga tāutaha ʻa ia naʻe pau ke nau fai ha fakamatala fakafoʻituitui ki he ʻOtuá.

Ngaahi Fakatātā ʻo e Fai ha Fakamatala Fakafoʻituituí

13. Ko e hā naʻe hoko kia Keini ʻi he taimi naʻe fiemaʻu ai ʻe he ʻOtuá ke ne fai ha fakamatala ki hono fakapoongi hono tokoua ko ʻĒpelí?

13 ʻOku lave ʻa e Tohitapú ki he ngaahi tuʻunga lahi ʻo e fiemaʻu ke fai ha fakamatala fakafoʻituitui ki he ʻOtua ko Sihová. ʻAi ʻa e ʻuluaki foha ʻo ʻĀtamá, ʻa Keini, ko ha fakatātā ia. Ko ia mo hono tokoua ko ʻĒpelí naʻá na fakatou fai ha ongo feilaulau kia Sihova. Naʻe tali ʻe he ʻOtuá ʻa e feilaulau ʻa ʻĒpelí, kae ʻikai ko e feilaulau ʻa Keiní. ʻI hono ui ke fai ha fakamatala ki hono fakapoongi anga-fakamanu ʻa hono tokouá, naʻe tala ange loto-fefeka ʻe Keini ki he ʻOtuá: “Ko e tauhi kita ʻo hoto tokoua?” ʻI heʻene angahalá, naʻe fakaheeʻi ai ʻa Keini ki “he fonua ko Noti, ʻi he potu hahake ʻo Iteni.” Naʻe ʻikai te ne fakahāhā ha fakatomala loto-moʻoni ki heʻene faihiá, naʻe fakaʻiseʻisa pē ʻi hono tautea totonú.​—Sēnesi 4:​3-​16.

14. Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakatātaaʻi ʻa e pau ke fai ha fakamatala fakafoʻituitui ki he ʻOtuá ʻi he meʻa fekauʻaki mo e taulaʻeiki lahi ko ʻĪlaí mo hono ongo fohá?

14 ʻOku toe fakatātaaʻi ʻa e fiemaʻu ke fai haʻate fakamatala fakafoʻituitui ki he ʻOtuá ʻi he meʻa fekauʻaki mo e taulaʻeiki lahi ʻo ʻIsileli ko ʻĪlaí. Ko hono ongo fohá, ko Hofinai mo Finiasi, naʻá na ngāue ko ha ongo taulaʻeiki taki ka naʻá na “halaia ʻi he taʻefaitotonu ki he tangatá, pea mo e taʻefakaʻapaʻapa ki he ʻOtuá, pea ʻikai toe ha kovi heʻena fai,” ko e lau ia ʻa e faihisitōlia ko Josephus. Ko e ongo “hakoʻi Pileali” ko ʻení naʻe ʻikai te na tokaʻi ʻa Sihova, moʻua ʻi he ʻulungaanga ko hono fakalieliaʻi ʻa e meʻa toputapú pea halaia ʻi he ʻulungaanga mātuʻaki taʻetaau. (1 Sāmiuela 1:3; 2:​12-​17, 22-​25) ʻI he tuʻunga ko ʻena tamaí ia pea ko e taulaʻeiki lahi ʻo ʻIsilelí, naʻe maʻu ai ʻe ʻĪlai ʻa e ngafa ko hono akonakiʻi kinaua, ka naʻá ne valokiʻi anga-mokomoko pē kinaua. Ko ʻĪlaí ‘naʻe mamafa ange kiate ia ʻa ʻene fanaú ʻia Sihova.’ (1 Sāmiuela 2:​29) Naʻe hoko mai leva ha tautea ki he fale ʻo ʻĪlaí. Naʻe mate fakatouʻosi ʻa e ongo fohá ʻi he ʻaho tatau pē mo ʻena tamaí, pea naʻe faai mai pē ʻo tuʻusi fakaʻaufuli honau laine fakataulaʻeikí. Naʻe fakaleleiʻi ai ʻa e fakamatala naʻe faí.​—1 Sāmiuela 3:​13, 14; 4:​11, 17, 18.

15. Ko e hā naʻe fakapaleʻi ai ʻa Sionatane foha ʻo e tuʻi ko Saulá?

15 Ko ha fakatātā mātuʻaki kehe fakaʻaufuli naʻe fokotuʻu ʻe Sionatane foha ʻo e tuʻi ko Saulá. ʻI he hili pē ʻa hono tāmateʻi ʻe Tēvita ʻa Kolaiaté, “naʻe pikitai ʻa e loto ʻo Sionatane ki he loto ʻo Tevita,” peá na fakaʻosiʻaki ha fuakava ʻo e kaumeʻa. (1 Sāmiuela 18:​1, 3) Hangehangē nai, naʻe ʻilo ʻe Sionatane naʻe mavahe ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá meia Saula, ka ko ʻene faivelenga ʻaʻana ki he founga-lotu moʻoní naʻe tuʻumaʻu taʻehōloa. (1 Sāmiuela 16:14) Naʻe ʻikai ʻaupito ke nenu ʻa e houngaʻia ʻa Sionatane ki he mafai ʻo Tēvita naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá. Naʻe ʻiloʻi ʻe Sionatane ʻa e pau ke ne fai ha fakamatala ki he ʻOtuá, pea naʻe fakapaleʻi ia ʻe Sihova ʻi hono ʻalunga loto-tōnungá ʻaki hono fakapapauʻi ʻe hokohoko atu hono laine fakafāmilí he laui toʻutangata.​—1 Kalonikali 8:​33-​40.

Fai ha Fakamatala ʻi he Fakatahaʻanga Kalisitiané

16. Ko hai ʻa Taitusi, pea ko e hā ʻoku lava ai ke pehē naʻá ne fai ha fakamatala lelei ʻo ia tonu ki he ʻOtuá?

16 ʻOku fakamatala lelei ʻa e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané ki he tokolahi ʻo e kau tangata mo e kau fefine naʻa nau fai ha fakamatala lelei ʻo kinautolu tonu. Hangē ko ʻení, naʻe ʻi ai ʻa e tokotaha Kalisitiane Kalisi ko hono hingoá ko Taitusi. ʻOku pehē naʻá ne hoko ko ha Kalisitiané ʻi he lolotonga ʻo e ʻuluaki fononga fakamisinale ʻa Paula ki Saipaló. Koeʻuhi ʻoku ngalingali naʻe ʻi Selusalema ʻa e kau Siu mo e kau ului mei Saipaló he lolotonga ʻo e Penitekosi ʻo e 33 T.S., ʻoku ngalingali naʻe aʻu ʻa e lotu faka-Kalisitiané ki he fonuá ni ʻi he hili pē ha taimi siʻi mei ai. (Ngāue 11:19) Ka neongo ia, naʻe fakamoʻoniʻi ko Taitusí ko e taha ia ʻo e ngaahi kaungāngāue anga-tonu ʻo Paulá. Naʻá ne ʻalu fakataha mo Paula mo Panepasa ʻi he fononga ki Selusalema ʻi he 49 T.S. nai, ʻi he taimi ko ia naʻe fakaleleiʻi ai ʻa e fakakikihi mātuʻaki mahuʻinga fekauʻaki mo e kamú. Ko e moʻoniʻi meʻa ko ia naʻe taʻekamu ʻa Taitusí naʻe toe taʻotaʻo atu ia ki he fakakikihi ʻa Paula ʻo pehē ʻoku ʻikai totonu ki he kau tafoki mai ki he lotu faka-Kalisitiané ke nau moʻulaloa ki he Lao ʻa Mōsesé. (Kalētia 2:​1-3) ʻOku fakamoʻoni ʻa e Ngaahi Konga Tohitapú ki he ngāue fakafaifekau lelei ʻa Taitusí, pea naʻe aʻu ʻo fai ʻe Paula ha tohi fakamānavaʻi fakaʻotua kiate ia. (2 Kolinitō 7:6; Taitusi 1:​1-4) ʻOku hā mahino ʻi he aʻu ki he ngataʻanga tonu ʻo hono ʻalunga ʻi he māmaní, naʻe hokohoko atu hono fai ʻe Taitusi ha fakamatala lelei ʻo ia tonu ki he ʻOtuá.

17. Ko e hā ʻa e fakamatala naʻe fai ʻe Tīmoté, pea ʻoku malava fēfē ke kaunga kiate kitautolu ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ko ʻení?

17 Ko Tīmoté ko ha toe tokotaha faivelenga ia ʻe taha naʻá ne fai fakamatala ala tali ʻo ia tonu ki he ʻOtua ko Sihová. Neongo naʻe maʻu ʻe Tīmote ha ngaahi palopalema fekauʻaki mo ʻene moʻui leleí, naʻá ne fakahāhā ʻa e “tui taʻeloi” pea ‘ngaue mo Paula ki he kosipelí.’ Ko ia ai, naʻe malava ʻe he ʻaposetoló ke ne tala ki he kaungā Kalisitiane ʻi Filipaí: “Oku ikai iate au ha taha oku na loto tatau mo [Tīmote], ke tokaga mooni kiate kimoutolu.” (2 Tīmote 1:5; Filipai 2:​20, 22, PM; 1 Tīmote 5:​23) ʻI he funga ʻo e ngaahi vaivai fakaetangatá mo e ngaahi ʻahiʻahi kehé, ʻoku malava mo kitautolu ke tau maʻu ha tui taʻemālualoi pea malava ke tau fai ha fakamatala ala tali ʻo kitautolu tonu ki he ʻOtuá.

18. Ko hai ʻa Litia, pea ko e hā ʻa e laumālie naʻá ne fakahāhaá?

18 Ko Litiá ko ha fefine anga-fakaʻotua ʻoku hā mahino naʻá ne fai ha fakamatala lelei ʻo ia tonu ki he ʻOtuá. Ko ia mo hono fāmilí naʻe kau ʻi he lotolotonga ʻo e ʻuluaki faʻahinga ʻi ʻIulope naʻa nau tali ʻa e lotu faka-Kalisitiané koeʻuhi ko e ngāue ʻa Paula ʻi Filipai ʻi he 50 T.S. nai. Ko ha fefineʻifonua ʻo Taiataila, ʻa ia ko Litiá ʻoku hangehangē ko ha tokotaha ului Siu ia, ka naʻe ʻi ai nai ha kau Siu tokosiʻi ʻi Filipai kae ʻikai ha sinakoke ai. Ko ia mo ha kau fefine kehe faʻa lotu naʻa nau fakataha ʻi ha veʻe vaitafe ʻi he taimi naʻe lea ai ʻa Paula kiate kinautolú. Ko hono olá, naʻe hoko ai ʻa Litia ko ha Kalisitiane pea naʻá ne fakalotoʻi ʻa Paula mo hono ngaahi kaungāmeʻá ke nau nofo mo ia. (Ngāue 16:12-​15) Ko e anga-ʻofa ʻi he talitali kakaí naʻe fakahāhā ʻe Litiá ʻoku kei hoko ia ko ha fakaʻilonga ʻo e kau Kalisitiane moʻoní.

19. Ko e hā ʻa e ngaahi ngāue lelei naʻe fai ai ʻe Toakase ha fakamatala lelei ʻo ia tonu ki he ʻOtuá?

19 Ko Toakasé ko ha toe fefine ia ʻe taha naʻá ne fai ha fakamatala lelei ʻo ia tonu ki he ʻOtua ko Sihová. ʻI he taimi naʻá ne mate aí, naʻe ʻalu ʻa Pita ki Siopa ʻi heʻene tali ki ha kole mei he kau ākonga aí. Ko e ongo tangata naʻá na fakafetaulaki kia Pitá naʻá na “ʻohake ia ki he loki ʻi ʻolunga: pea tutuʻu mai ʻa e kau uitou ʻoku nau tangi, mo fakaʻaliʻali honau ngaahi kofu loto mo e ngaahi kofu tuʻa, ʻa ia ne ngaohi ʻe siʻi Toakase ʻi heʻene kei ʻiate kinautolu.” Naʻe toe fakamoʻui ai ʻa Toakase. Ka ʻe manatuʻi pē ia koeʻuhi ko ʻene anga-fakaʻeiʻeiki moʻoní? ʻIkai. Ko ha “akonga” ia pea ko hono moʻoní naʻá ne kau mo ia ʻi he ngāue ngaohi-ākongá. ʻOku meimei tatau pē mo e kakai fefine Kalisitiane ʻi he ʻaho ní ʻi he “mohu ʻi he ngaahi ngaue lelei, mo e fai ʻofa.” ʻOku nau fiefia foki ke kau longomoʻui ʻi hono fanongonongo ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá mo e ngaohi ākongá.​—Ngāue 9:​36-​42; Mātiu 24:14; 28:19, 20.

20. Ko e hā ʻa e ongo fehuʻi ke tau ʻeke hifo nai kiate kitautolú?

20 ʻOku fakahā mahino mai ʻe he Tohitapú kuo pau ki he ngaahi puleʻangá mo e faʻahinga tāutahá ke nau fai ha fakamatala ki he ʻEiki Aoniu ko Sihová. (Sēfanaia 1:7) Kapau ʻoku tau fakatapui ki he ʻOtuá, te tau ʻeke hifo nai kiate kitautolu, ‘ʻOku anga-fēfē ʻa ʻeku fakakaukau ki hoku ngaahi monū mo e ngaahi fatongia kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá? Ko e hā ʻa e faʻahinga fakamatala ʻoku ou fai ʻo fekauʻaki mo au ki he ʻOtua ko Sihová pea mo Sīsū Kalaisi?

Ko e Hā Haʻo Tali?

◻ Te ke fakamoʻoniʻi fēfē ʻoku fai ʻe he kau ʻāngeló mo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ha fakamatala kia Sihova?

◻ Ko e hā ha ngaahi fakatātā ʻi he Tohitapú ʻoku nau fakahaaʻi ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ke fai ange ʻe he ngaahi puleʻangá ha fakamatala?

◻ Ko e hā ʻoku leaʻaki ʻe he Tohitapú ʻo fekauʻaki mo hono fai ha fakamatala fakafoʻituitui ki he ʻOtuá?

◻ Ko hai ʻa e niʻihi tāutaha ʻoku ʻi he lēkooti ʻa e Tohitapú naʻa nau fai ha fakamatala lelei ki he ʻOtua ko Sihová?

[Fakatātā ʻi he peesi 8]

Naʻe fai ʻe Sīsū Kalaisi ha fakamatala lelei ʻo ia tonu ki heʻene Tamai fakahēvaní

[Fakatātā ʻi he peesi 13]

Hangē pē ko Toakasé, ʻoku fai ʻe he kau fefine Kalisitiane ʻi he ʻaho ní ha fakamatala lelei ʻo kinautolu tonu ki he ʻOtua ko Sihová

[Maʻuʻanga ʻo e Tā ʻi he peesi 11]

The Death of Abel/The Doré Bible Illustrations/Dover Publications, Inc.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share